dr. sc Ljupko Šimunović, dipl. ing.

Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

SEKUNDARNE I POSEBNE

PROMETNICE

29. studeni 2011.

PROMETNICE I PROMETNE POVRŠINE (podjela)

IZVANGRADSKO

(VANJSKO) PODRUČJE (mora osigurati brzo kretanje 50-130

km/h I dolazak do rubnih lokaliteta)

- međukontinentalna mreža

- kontinentalna mreža

- državna mreža

- međuregionalna mreža

GRADSKO PODRUČJE (mora osigurati kontinuitet daljinskih

tokova i brzi dolazak do cilja u gradu)

- regionalna i prigradska

mreža

- gradska mreža

- lokalna mreža K

ON

TA

KT

NO

PO

DR

UČ

JE

I/I

LI T

ER

MIN

AL

PROMETNICE I PROMETNE POVRŠINE (podjela)

Ovisno o području usluge, namjeni zemljišta, populaciji i modelima

prijevoza prometnice su podijeljene u dvije skupine

1. Prometnice izvan grada/naselja (dominiraju osobna vozila,

teretna vozila, u manjoj mjeri autobusi..veće brzine 50-120

km/h).

2. Prometnice u urbanim sredinama/gradske prometnice/

(zastupljena vozila: autobusi, tramvaji, pješaci, biciklisti,...

podređene su funkciji pristupa urbanim sadržajima)

*U USA urbano područje je područje s više od 1000 zgrada/kuća ili 5000 stanovnika

GRADSKA (URBANA) MREŽA

- funkcionalna klasifikacija -

1. Primarna (gradska) mreža prometnica nosi osnovni

gradski promet, preuzima prigradski i dio tranzitnog,

mora biti kompatibilna s mrežom javnih cesta izvan

grada

2. Sekundarna (lokalna) mreža osigurava pristup urbanim

sadržajima (lokalitetima)

Prometnice primarne gradske mreže

1. Ceste visokog učinka CVU

a) gradske autoceste AC

b) brze ceste BC

(velika brzina, protok, duljina prometnice, komfor, sigurnost, visok geometrijski dizajn standard..)

Primjer AC - Zagrebačka obilaznica

Primjer BC – Vukovarska ulica

2. Gradske avenije GA Primjer AV – Zagrebačka, Slavonska ulica

3. Glavne (sabirne) ulice GU Primjer GU - Bukovačka cesta

4. Ulica U

(predstavlja veznu komponentu između primarne i sekundarne gradske mreža)

Prometnice sekundarne gradske mreže

Pristupne ulice/pristupi P

(najbrojnije namijenjene za opsluživanje i opskrbljivanje)

Ostala mreža - nekategorizirane prometnice, parkirališta,

trgovi, gosp. prilazi, staze, okretišta itd.

Sekundarnu ili lokalnu mrežu čine pristupne prometnice (P),

rješenja za prekid prometa, okretnice i trgovi (uvjetno), dok će

građevine za mirujući promet (parkirališta i garaže) te svi

oblici većih raskrižja u razini biti predmet obrade kasnije u

zasebnim poglavljima.

Kategorije cesta (USPOREDBA)

Ceste se klasificiraju po funkciji, karakteru i usluzi

Mobilnost ili pristupačnost

Naglasak kod primarne gradske mreže je na mobilnosti i

pristupačnosti, a kod sekundarne na pristupačnosti

Javno mnijenje inzistira na kvaliteti i zaštiti okoliša

• Prevelika mobilnost dovodi do prometne zakrčenosti,

zagađenja okoliša i niza drugih negativnih posljedica

• Zahtjevi u suprotnosti . Nemoguće zadovoljiti društvo koje

zahtijeva sve veću mobilnost, uz istodobno osiguranje

pristupačnosti, zaštite okoliša i zdravlja

• Rješenje: Jednostavnog rješenja nema!

• Nova paradigma zove se “Upravljanje mobilnosti ili prijevozne

potražnje”- MM/TDM, nova regulacija prometa, redistribucija

modova, poticanje javnog prijevoza, biciklizma, pješačenja..

Mobilnost ili pristupačnost

PAUZA

Mreža pristupnih prometnica (P)

Okvirni elementi i dimenzije pristupnih cesta i ulica:

Ulice “U” -opslužuju urbane cjeline, duljina putovanja 0.5-10

km, Q[voz/h/smjer]-200-800, vr-80pp≤40gr

Pristupne prometnice “P”- opslužuju pojedinačne lokacije,

duljina putovanja <0.5 km, Q[voz/h/smjer] < 200, vr ≤ 30 km

U sklopu njemačkih preporuka za priključne prometnice (EAE

85/95) precizno su predočeni prometno-urbanistički okviri i

skice poprečnih presjeka navedenih ulica (s mjerodavnim

vozilima, očekivanim prometom i dopuštenim brzinama)

PROMETNO OBLIKOVNI ELEMENTI PRISTUPNIH ULICA

USPOREDBA (Frederick P. Salvucci and Mikel Murga) Massachusetts Institute of Technology

Tlocrtno rješenje s karakterističnim poprečnim presjecima jedne pristupne ulice u rubnom području

Tlocrtno rješenje jedne pristupne ulice u rubnom

području

Ciljevi i učinci umirenja prometa (Traffic Calming

Measures)

Cilj smanjenje sukoba čovjeka-pješaka i osobnog automobila,

odnosno njihova harmonizacija

Dodatni zahtjevi za podizanjem stupnja sigurnosti za najugroženiju

populaciju, dovode do potrebe „umirenja prometa“ putem određenih

zahvata, rekonstrukcija ili prometno-tehničkih mjera.

Tipične mjere smirenja uključuju:

Signalizaciju, trake/pruge, mjere prisile (ne fizičke)

Mjere sužavanja

Mjere vertikalnog izdizanja

Mjere horizontalnog skretanja

Skretajuće naprave

Reorganiziranje mreže pristupnih prometnica

Reorganizacija se sastoji od izbacivanja prolaznog prometa iz

štićenih zona stanovanja.

Reorganiziranjem lokalne mreže, nepotrebno opterećenje

osobnih automobila premješta se na rubna naselja, a njihovo

mjesto preuzima javni gradski promet i osobna vozila

domicilnog stanovništva

Neke mogućnosti reorganiziranja sekundarnih prometnica u stambenim područjima

Projektno-oblikovni elementi

Mogućnosti:

djelomičnim razdvajanjem pješaka i vozila u kretanju ili mirovanju,

uz ograničenje brzine kretanja vozila (pristup prvog reda, PU-I),

potpunom integracijom motornog prometa u kretanju i mirovanju uz

zajedničko korištenje površina pod uvjetima prihvatljivim za pješake

(pristup drugog reda, PU-II), (slika VII.04).

Projektno-oblikovni elementi

a) djelomičnim razdvajanjem pješaka i vozila u kretanju ili mirovanju

b) potpuna integracija motornog prometa u kretanju i mirovanju

PRIMJERI MJERA ZA SMIRENJE PROMETA

Projektno-oblikovni elementi

U pogledu projektnih elemenata važno je istaći da brzina i vozno

dinamički parametri u području pristupnih cesta nemaju presudno

značenje.

Rezultat osmišljenoga gušenja brzina iznad V = 30 km/h trebao bi

biti u korist sigurnosti prometa i dostatne kakvoće življenja u

stambenim područjima.

Poprečni presjeci

Poprečni presjeci pristupnih ulica uključuju elemente koji uvjetuju

sporije vožnje i omogućuju zaustavljanje odnosno parkiranje vozila.

Prostorni zahtjevi smirenja prometa i parkiranja su dominantni u

koncipiranju poprečnih presjeka novih pristupnih ulica.

Projektno-oblikovni elementi

Projektno-oblikovni elementi

Slobodni profili

Slobodni profili s pripadajućim elementima uvjetovani su prosječnim

brzinama V = 30 km/h, pri čemu se u fazi koncipiranja moraju

odrediti kombinacije mjerodavnih vozila za mimoilaženje (npr.

PA/PA, BUS/BUS, TV/PA i sl.) odnosno za obilaženje na dionicama s

jednosmjernim prometom.

Neke kombinacije mjerodavnih vozila i posljedične širine ulice

predočeni su na slici VII-05,

Parametri za određivanje slobodnog profila

USPOREDBA (Frederick P. Salvucci and Mikel Murga) Massachusetts Institute of Technology

Projektno-oblikovni elementi

Tlocrtno rješenje

Tlocrtno rješenje - ne postoje normirana i tipizirana rješenja

Projektno-oblikovni elementi

Tlocrtno rješenje

Zbog malih dopuštenih brzina za rješenja tih ulica odlučujuća je

provoznost mjerodavnih vozila (obično je to vozilo za odvoz smeća)

Polumjer tlocrtnih zavoja Rmin određen je polumjerom okretanja

mjerodavnih vozila (Rmin ≥ R0).

Normirani uvjeti za duljine diskontinuiteta u tlocrtnom rješenju

Projektno-oblikovni elementi

Vertikalni elementi

Vertikalni elementi vođenja trase i oblikovanje kolnika ulice trebaju

udovoljiti geometriji vozila, provoznosti i odvodnji

Zbog mnogo detaljističkih zahtjeva (kote veža, rešetke slivnika,

komunalije itd.), kotni plan i projektna razrada često su kompleksne

prirode te iziskuju nestandardizirane projektne postupke i preciznost

Potpuno obrnuti most -The upside-down bridge

Rješenja za prekid i okretanje prometa

Osim prekida i okretnica, uvjetno se mogu razmotriti i manja raskrižja s presijecanjem usporednih prometnih tokova.

Raskrižja pristupnih ulica moraju osigurati uklanjanje prolaznog/protočnog prometa, smanjenu brzinu vožnje, osiguranje prednosti pješacima i biciklistima itd.

Od oblikovnih modaliteta ističu se kao dostatna klasična raskrižja s presijecanjem tokova (RUR) i manja kružna raskrižja (RKTm, RKTM).

Rješenja za prekid i okretanje prometa

Tipska rješenja manjih raskrižja u razini na mreži sekundarnih ulica

Prekidi

Građevinsko-tehničke mjere za prekid prolaznog prometa na

sekundarnoj mreži gradskih prometnica usmjerene su na osobne

automobile.

Najčešće rješenje je tzv. dijagonalno zatvaranje u konfliktnoj zoni

raskrižja, s izdizanjem ili bez izdizanja konfliktne zone

Uz rješenje s cjelovitim zatvaranjem za sve vrsti vozila, može se

osmisliti ugradnja vizualnih prepreka, koje će omogućiti prolaz

ciljanih vozila (odvoz smeća, vatrogasno vozilo i sl.).

U rješenju s upravnim zatvaranjem vidljivo je da se može iznaći

mogućnost zaokretanja ispred raskrižja za najbliža osobna vozila

(slika VII-09, crtkana shema).

Prekidi

Moguća rješenja zatvaranja raskrižja i ulica

U rješenju s upravnim

zatvaranjem vidljivo je da se

može iznaći mogućnost

zaokretanja ispred raskrižja

(crtkana shema).

Prekidi

Vrlo bitne sastavnice lokalne mreže mogu biti određeni prekidi u

tlocrtnom i vertikalnom smislu, s mogućnošću ili bez mogućnosti

mimoilaženja

Mogućnosti prekida i umirenja prometa

Prekidi

Duž ispruženih dionica sa zahtijevanim umirenjem prometa

preporučljivo je postaviti dobru rasvjetu, a na mjestima suženja

odnosno prekida treba se omogućiti uočavanje zahvata, mimoilaženja

i sl.

Modalitet suženja i izdizanja kolnika za umirenje prometa

Prekidi

Omogućavanje prolaska za autobuse i komunalna vozila, uz

istovremeno sprečavanje prolaska osobnim vozilima, neophodno je predvidjeti tzv. autobusne prolaze na rubu sekundarne mreže.

Za organiziranje javnoga gradskog prometa na mreži sekundarnih prometnica mora se osigurati neprekinuto vođenje linija.

Usporedno se mora osigurati isključivanje osobnih vozila (kao i u prethodnim slučajevima)

Autobusni prolazi se izvode u dva modaliteta: kao jednokanalni za jednosmjerne ulice (ili za dvosmjerne, ali sa

sačekivanjem) te

dvokanalni za dvosmjerne ulice i veću prometnu učestalost (> 15 bus/h/smjer).

Zbog svoga značenja i veličine, navedeni prolazi se predviđaju na ispruženim segmentima trase, a visinske blokade za automobile te graničnici i detalji prometnog profila slični su onima za komunalno vozilo

Prekidi Detalji vođenja linija i stajališta javnoga gradskog prometa na

sekundarnim prometnicama vidljivi su na slici

Okretnice

Okretnice su posebna prometna područja koja su namijenjena za

okretanje motornih vozila, osobito putničkih vozila, kamiona i

autobusa.

Okretnice se primjenjuju na kraju tzv. slijepih ulica (cul-de-sac), a

dimenzije i oblikovna svojstva moraju omogućiti manevriranje i

promjenu smjera vožnje

Na sljedećem grafičkom prikazu predočeni su neki

simetrični (a, b) i

nesimetrični oblici okretnica (c, d),

U našim prilikama pretežito su u uporabi skromniji oblici (a, c),

modificirani i prilagođeni osobnim vozilima i dvoosovinskom

komunalnom vozilu.

Okretnice

Okretišta na proširenju

kolovoza (simetrična okretišta)

Okretišta pored proširenja

kolovoza (nesimetrična okretišta)

Za projektiranje okretišta je relevantna dužina motornog vozila

POVEZIVANJE OKRETIŠTA U SLIJEPIM ULICAMA

Normirani oblici okretnica

U slučaju nesimetričnog okretišta, vozilo mijenja smjer kretanja manevrirajući "naprijed

-nazad".

Preporuke za odabir polumjera zakreta vozila (prema EAE

85/95)

Pregled polaznih parametara i vanjskih polumjera mjerodavnih vozila

predočen je u tablici

Za rješenja s posebnim zahtjevima (autobusni terminali, predgaražni

prostori, neboderi i sl.) potrebno je osigurati okretanje bez djelomičnih

manevriranja (slika).

Trgovi

Trgovi kao bitni simboli gradova, mogu se razmatrati na više načina,

ali je to svakako korisno provesti s urbanističko-prometnog stajališta.

Uz glavne trgove s pretežitom društvenom i kulturnom funkcijom, ciljano se mogu analizirati manji trgovi manjih gradova, gdje je uz nabrojene svrhovitosti veoma važna prometna komponenta rješenja.

Osvrt na trgove obuhvaća

opće naznake i pojmove,

namjensku stranu,

oblikovnost i

prometna rješenja trgova u svome okruženju.

Trgovi

Opće naznake i namjena

Za trgove se može reći da su osnovni simboli naselja s gradskom organizacijom i da daju gradska obilježja.

Prometno i sociološki povezuju ulice i kvartove, a prema nekim autorima gradski trgovi se mogu poistovjetiti s dnevnim boravkom stana, gdje se živi, susreće, odmara i slavi, odnosno da su to prostorije u koje se dolazi i iz kojih se negdje odlazi.

Sastavnice trga su prostor trga i rubna izgrađenost, a namjene su mu višeznačne: promet, odnosno trgovina, druženje, razna događanja i sl.

Trgovi

Nekontrolirano korištenje osobnih automobila umjesto organiziranoga

javnog prometa dovelo je do zauzimanja uže gradske jezgre pa i trgova

Barokni trg Sv. Trojstva u Požegi

Trgovi

Trg slobode u Varaždinu

Suvremeni trgovi se povremeno pretvaraju u jeftina trgovišta s upitnim sadržajima

i djelatnostima.

Trgovi

Oblikovanje i oblici trgova

Sastavnice oblikovnosti trga su:

svrhovitost,

oblik i visina rubne izgradnje te

uređenje i urbana oprema.

Oblikovanje trga je prvenstveno rezultat visokog umijeća oblikovanja zadanog prostora, ali isto tako i znanja određivanja namjene odnosno uvjeta korištenja u narednom vremenu.

Širi prostor umnogome određuje izgled i doživljaj prostora, pa se tako trg u stambenoj četvrti razlikuje od trga u gradskoj jezgri, iako mogu biti vrlo slični po veličini i uređenju.

U prometnom pogledu već je uvođenje lokalnog prometa potiskivalo pješaka, pa je to ujedno i početak izrazitoga prometnog značenja trga.

Trgovi su često prometna raskrižja, u najnovije vrijeme sve učestalije s negativnom konotacijom.

Trgovi

Tlocrtni izgled trga je različit od slučaja do slučaja, a oblik trga

odredit će njegovu namjenu i namjenu rubne izgradnje, te značenje

pristupnih ulica, spomeničke građevine i sve osobitosti urbanog

uređenja užeg okoliša.

Osnovni oblik trga vrlo često je na tragu klasičnih geometrijskih

likova, kao što su kvadrat, pravokutnik, segment kruga, trokut,

trapez i sl.

Kako danas, tako i u prošlosti, oblik je uvjetovala izgrađenost

prometnice i slobodan prostor.

Trgovi

Primjer kvadratnog trga s modalitetima rubne izgrađenosti vidljivi su

na slici

Kvadratični trg i modaliteti rubne gradnje

a) Neprekinuti trg rubne gradnje

b) Periferna prekinuta rubna gradnja

c) Centralno neprekinuta rubna gradnja

Trgovi

Poprečni i uzdužni presjek trga pruža dobar uvid u stupanj njegove

izgrađenosti i izgrađenosti rubnog područja te u nagibe ploha trga.

Nagibi površinskih ploha trga predviđaju se radi odvodnje, ali isto tako

da se naglase određene točke ili bokovi trga.

Presjeci s nagibima ploha

Trgovi

Veličine oblikovnih elemenata trga i osobitosti rubne izgradnje

predviđaju se u ovisnosti o namjeni i značenju trga, o raspoloživom

prostoru, o intenzitetu korištenja, o uvjetima oblikovanja trga i rubne

izgradnje, o tradiciji korištenja trga i sl.

Sadržaji ispod razine trga u novije vrijeme su sve veći zbog visoke

cijene nekretnina i opće atraktivnosti prostora.

U prometnom pogledu to se posebno odnosi na tračnički i mirujući

promet/garaže budući da se na šire područje većih trgova vraćaju

pješaci.

Trgovi

Prometnice i promet

Dostupnost do trga i kretanje trgom trebaju biti omogućeni

prvenstveno pješacima izravno ili posredno putem javnog prometa.

Pješak će na prostor trga stići preko pristupnih ulica ili pješačkim stazama koje prostor trga povezuju s rubnom izgradnjom.

Na samome trgu pješaku treba osigurati kvalitetno korištenje prostora i zanimljive sadržaje, dobru preglednost i sigurno kretanje.

Organizacija i vođenje pješačkog prometa na trgu ovisi o namjeni trga, pa će se tako na prometno-tranzitnim trgovima pješački promet organizirati uz rubnu gradnju.

Trgovi

Prilazne putanje odnosno prilazi trgu mogu se organizirati:

ulicama koje se presijecaju unutar trga i onemogućuju zadržavanje na njegovu središnjem prostoru (naglašena prometna funkcija)

ulicama koje tangiraju trg te pješacima omogućuju nesmetano korištenje na cijelom prostoru trga (dominacija pješačkog prometa)

prilazima kroz pročelja rubnih građevina (ili kroz otvore/pasaže) koji povezuju trg s okolnim prostorom (slika),

Trgovi

Prilazne putanje trgu

Trgovi

Ciljane oblikovne intervencije imaju često svrhu postizanje određenih učinaka.

Ako, npr., želimo pješake usmjeriti uz rubnu gradnju i odmaći ih od sredine trga, u tom slučaju možemo površinu trga upustiti ili izdignuti.

Upuštanjem trga pojačava se utjecaj i dojam rubnih građevina,

Izdizanje pak doprinosi isticanju sadržaja na trg i trga u cjelini.

Raznim zahvatima perivojnog uređenja moguće je na trgovima (osobito onim manjeg opsega) polučiti dodatna estetska poboljšanja.

Slična poboljšanja postižu se postavljanjem spomenika, fontana ili nekih drugih promišljenih zahvata u prostoru trga.

Trgovi

Parkiranje osobnih vozila na trgovima nije više prihvatljivo budući da oduzima prostor pješacima i svim kulturno-društvenim događajima.

Vozila u kretanju i mirovanju obezvređuju trg i rubnu izgradnju, generira se novi promet, a estetski cijela slika djeluje anakronično i nekulturno.

U pogledu dostupnosti i održavanja trgova, odabiru se mjerodavna vozila kako po svojim geometrijskim parametrima tako i po težini odnosno po prijenosu osovinskih opterećenja na podlogu.

Od vozila za održavanje to su komunalna dvoosovinska ili troosovinska vozila, dostavna teretna vozila za opskrbljivanje lokala, ali i sva standardna vozila posebne namjene (policija, vatrogasci, hitna pomoć).

Trgovi

Za kraj moguće je istaći određene preporuke za koncipiranje i planiranje trgova:

neophodno treba provesti analizu šireg područja, izgrađenosti, prometa i savjesnog oblikovanja;

strpljivo obraditi povijesno-razvojno nasljeđe, te uz ostale referentne parametre ponuditi optimalno oblikovno rješenje trga i rubnih građevina;

ponuditi optimalno rješenje prometa na trgu, ali isto tako sve oblike pristupnog i tangirajućeg prometa te prometa ispod razine trga;

punu pažnju posvetiti uređenju trga i njegove opremljenosti.

HVALA NA STRPLJENJU