10. OLIGOPOL I 10. OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJAKONKURENCIJAdr. SVETISLAV POLOVINAdr. SVETISLAV POLOVINA

TRŽIŠNA MOĆTRŽIŠNA MOĆ Pod pojmom tržišne moći Pod pojmom tržišne moći

podrazumijeva se stupanj podrazumijeva se stupanj kontrole što ga na nekom kontrole što ga na nekom tržištu ima jedno ili više tržištu ima jedno ili više poduzeća.poduzeća.

POKAZATELJI TRŽIŠNE MOĆIPOKAZATELJI TRŽIŠNE MOĆI

1. Koeficijent koncentracije1. Koeficijent koncentracije 2. Herfindahl-Hirschmanov 2. Herfindahl-Hirschmanov

indeks (HHI)indeks (HHI)

KOEFICIJENT KOEFICIJENT KONCENTRACIJEKONCENTRACIJE

Koeficijent koncentracije pokazuje koliki je Koeficijent koncentracije pokazuje koliki je udio prvih 4 (top 4) odnosno prvih 8 (top 8) udio prvih 4 (top 4) odnosno prvih 8 (top 8) najkrupnijih poduzeća u ukupnoj ponudi najkrupnijih poduzeća u ukupnoj ponudi neke grane.neke grane.

Kod prirodnog monopola koeficijent Kod prirodnog monopola koeficijent koncentracije je 100 %koncentracije je 100 %

Kod savršene konkurencije koeficijent Kod savršene konkurencije koeficijent koncentracije je tim manji što je broj koncentracije je tim manji što je broj poduzeća veći.poduzeća veći.

KONCENTRACIJA U NEKIM KONCENTRACIJA U NEKIM GRANAMA USAGRANAMA USA

HERFINDAHL-HIRSCHMANOV HERFINDAHL-HIRSCHMANOV INDEKSINDEKS

HHI je suma kvadrata tržišnih udjela HHI je suma kvadrata tržišnih udjela pojedinačnih poduzeća.pojedinačnih poduzeća.

HHI je složeniji ali i točniji pokazatelj tržišne HHI je složeniji ali i točniji pokazatelj tržišne moći od koeficijenta koncentracijemoći od koeficijenta koncentracije

Maksimalna visina HHI-ja je 10 000 u slučaju Maksimalna visina HHI-ja je 10 000 u slučaju prirodnog monopola (kvadrat od 100 je 10 prirodnog monopola (kvadrat od 100 je 10 000)000)

HHI je u slučaju savršene konkurencije to HHI je u slučaju savršene konkurencije to manji što je veći broj učesnikamanji što je veći broj učesnika . .

UPOZORENJE NA MJERE UPOZORENJE NA MJERE KONCENTRACIJEKONCENTRACIJE

Tradicionalno mjerenje tržišne moći sve Tradicionalno mjerenje tržišne moći sve je manje upotrebljivo što je privreda je manje upotrebljivo što je privreda otvorenija prema međunarodnoj razmjeni.otvorenija prema međunarodnoj razmjeni.

Stvarna koncentracija je manja nego što Stvarna koncentracija je manja nego što podaci pokazuju jer tradicionalne mjere podaci pokazuju jer tradicionalne mjere uključuju samo domaću proizvodnju a uključuju samo domaću proizvodnju a isključuju uvoz.isključuju uvoz.

U onim granama koje su izložene U onim granama koje su izložene međunarodnoj konkurenciji mjere međunarodnoj konkurenciji mjere koncentracije precjenjuju opseg tržišne koncentracije precjenjuju opseg tržišne moćimoći

ODNOS IZMEĐU STUPNJA KONCENTRACIJE I ODNOS IZMEĐU STUPNJA KONCENTRACIJE I PROFITNE STOPEPROFITNE STOPE

Empirijski podaci pokazuju da nema Empirijski podaci pokazuju da nema značajne korelacije između stupnja značajne korelacije između stupnja koncentracije i profitne stope.koncentracije i profitne stope.

Profitne stope u granama s visokim Profitne stope u granama s visokim stupnjem koncentracije su nešto više stupnjem koncentracije su nešto više nego u onim s nižim stupnjem. nego u onim s nižim stupnjem. Međutim ove grane imaju značajno Međutim ove grane imaju značajno više R&D troškove kao i troškove više R&D troškove kao i troškove EPP-aEPP-a..

TAJNI OLIGOPOL TAJNI OLIGOPOL Tajni oligopol nastaje tajnim Tajni oligopol nastaje tajnim

sporazumijevanjem članova oligopola koji sporazumijevanjem članova oligopola koji kriomice od javnosti dogovaraju zajedničke kriomice od javnosti dogovaraju zajedničke cijene, proizvodne kvote, diobu tržišta i cijene, proizvodne kvote, diobu tržišta i zajednički nastup prema drugim.zajednički nastup prema drugim.

Cilj tajnog oligopola je izbjegavanje ratova Cilj tajnog oligopola je izbjegavanje ratova cijena u kojem su svi gubitnici.cijena u kojem su svi gubitnici.

Bitna pretpostavka tajnog oligopola je Bitna pretpostavka tajnog oligopola je postojanje kooperativnog strateškog postojanje kooperativnog strateškog međudjelovanjameđudjelovanja..

KARTELIKARTELI Tipičan primjer tajnog oligopola su karteli.Tipičan primjer tajnog oligopola su karteli. Kartel je organizacija neovisnih poduzeća Kartel je organizacija neovisnih poduzeća

koja proizvode slične proizvode i zajedno koja proizvode slične proizvode i zajedno posluju da bi povećali cijene i ograničili posluju da bi povećali cijene i ograničili količinu proizvoda.količinu proizvoda.

Mogu nastati i prešutnim Mogu nastati i prešutnim sporazumijevanjemsporazumijevanjem..

CILJ TAJNOG OLIGOPOLACILJ TAJNOG OLIGOPOLA Cilj tajnog oligopola je odrediti oligopolne Cilj tajnog oligopola je odrediti oligopolne

cijene koje maksimiziraju profit članova cijene koje maksimiziraju profit članova oligopola.oligopola.

Oligopol maksimizira profit Oligopol maksimizira profit izjednačavanjem graničnih prihoda s izjednačavanjem graničnih prihoda s graničnim troškovima (MR = MC)graničnim troškovima (MR = MC)

Rezultat oligopolnog dogovaranja je isti kao Rezultat oligopolnog dogovaranja je isti kao kod monopola – manje proizvoda uz više kod monopola – manje proizvoda uz više cijene u odnosu na savršenu konkurencijucijene u odnosu na savršenu konkurenciju

GRAF OLIGOPOLNE GRAF OLIGOPOLNE CIJENECIJENE

PREPREKE TAJNOM PREPREKE TAJNOM SPORAZUMIJEVANJUSPORAZUMIJEVANJU

1. tajno sporazumijevanje je 1. tajno sporazumijevanje je zakonom zabranjeno.zakonom zabranjeno.

2. nema garancije da će se 2. nema garancije da će se partneri dosljedno držati partneri dosljedno držati dogovorenih cijena.dogovorenih cijena.

3. pojava strane konkurencije koja 3. pojava strane konkurencije koja ne prihvaća praksu dogovaranjane prihvaća praksu dogovaranja

OPECOPEC Od svih kartela najpoznatiji je onaj koji Od svih kartela najpoznatiji je onaj koji

okuplja zemlje izvoznice nafte – OPEC okuplja zemlje izvoznice nafte – OPEC (Organisation of Petrol Exporting (Organisation of Petrol Exporting Countries). To su Alžir, Indonezija, Irak, Countries). To su Alžir, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudi Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudi Arabija, UAE i VenezuelaArabija, UAE i Venezuela..

MONOPOLISTIČKA MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJAKONKURENCIJA

U monopolističkoj konkurenciji mnogo U monopolističkoj konkurenciji mnogo malih poduzeća prodaje diferencirane malih poduzeća prodaje diferencirane proizvode, a njihova krivulja potražnje je proizvode, a njihova krivulja potražnje je opadajuća.opadajuća.

Ulaz drugih poduzeća na tržište je olakšan Ulaz drugih poduzeća na tržište je olakšan pa je monopolistička konkurencija slična pa je monopolistička konkurencija slična savršenoj.savršenoj.

Ravnoteža se ostvaruje kada se izjednače Ravnoteža se ostvaruje kada se izjednače granični prihodi s graničnim troškovima granični prihodi s graničnim troškovima (MR = MC(MR = MC))

GRAF MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE GRAF MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE PRIJE ULASKA DRUGIH PODUZEĆAPRIJE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA

POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA U PRIVREDNU GRANU (1)U PRIVREDNU GRANU (1)

Nova poduzeća ulaze u privrednu Nova poduzeća ulaze u privrednu granu ako u njoj ostvaruju ekonomski granu ako u njoj ostvaruju ekonomski profitprofit

Ulazeći u granu nova poduzeća Ulazeći u granu nova poduzeća preuzimaju dio tržišta postojećim preuzimaju dio tržišta postojećim poduzećima pomičući krivulju njihove poduzećima pomičući krivulju njihove potražnje ulijevopotražnje ulijevo..

POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA POSLJEDICE ULASKA DRUGIH PODUZEĆA U PRIVREDNU GRANU (2)U PRIVREDNU GRANU (2)

Pomicanje krivulje potražnje ulijevo i smanjenje Pomicanje krivulje potražnje ulijevo i smanjenje profita traje dotle dok krivulja potražnje ne profita traje dotle dok krivulja potražnje ne postane tangentom prosječnog troška.postane tangentom prosječnog troška.

U točki tangencije poduzeće pokriva samo U točki tangencije poduzeće pokriva samo svoje troškove poslujući bez profita pa napušta svoje troškove poslujući bez profita pa napušta privrednu granu.privrednu granu.

Sudionik monopolističke konkurencije isto kao Sudionik monopolističke konkurencije isto kao i monopolist proizvodi manje proizvoda nego u i monopolist proizvodi manje proizvoda nego u savršenoj konkurenciji dok su mu cijene i savršenoj konkurenciji dok su mu cijene i prosječni troškovi viši od graničnih troškova.prosječni troškovi viši od graničnih troškova.

GRAF MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE GRAF MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE NAKON ULASKA DRUGIH PODUZEĆANAKON ULASKA DRUGIH PODUZEĆA

SUPARNIŠTVO MEĐU SUPARNIŠTVO MEĐU NEKOLICINOMNEKOLICINOM

Pored tajnog oligopola i monopolističke Pored tajnog oligopola i monopolističke konkurencije suparništvo među nekolicinom konkurencije suparništvo među nekolicinom javlja se kao treći vid nepotpune konkurencije,javlja se kao treći vid nepotpune konkurencije,

Ono se javlja kada na tržištu postoji nekoliko Ono se javlja kada na tržištu postoji nekoliko subjekata koji u svojoj poslovnoj politici moraju subjekata koji u svojoj poslovnoj politici moraju voditi računa o reakcijama konkurencije.voditi računa o reakcijama konkurencije.

Za takva poduzeća se kaže da su u strateškoj Za takva poduzeća se kaže da su u strateškoj međuakciji . Njihovu poslovnu politiku proučava međuakciji . Njihovu poslovnu politiku proučava teorija igarateorija igara

TEORIJA IGARATEORIJA IGARA Teorija igara analizira situaciju u koju su Teorija igara analizira situaciju u koju su

upleteni dva ili više igrača koji donose upleteni dva ili više igrača koji donose odluke s proturječnim ciljevima.odluke s proturječnim ciljevima.

Njeni su tvorci J. von Neumann i O. Njeni su tvorci J. von Neumann i O. Morgenstern a izložili su je u svom djelu Morgenstern a izložili su je u svom djelu Theory of Games and Economic Theory of Games and Economic Behavior”Behavior”

RAZDVAJANJE VLASNIŠTVA OD RAZDVAJANJE VLASNIŠTVA OD NADZORA U VELIKIM KORPORACIJAMANADZORA U VELIKIM KORPORACIJAMA U suvremenim korporacijama jedno od

osnovnih njihovih obilježja je razdvojenost funkcije vlasništva od funkcije nadzora i upravljanja što je posljedica raspršenosti vlasništva na veliki broj dioničara.

Suština tog obilježja svodi se na činjenicu da vlasnici korporacije (dioničari) nisu istovremeno i njeni upravljači. Njom upravlja stručni management koji tu funkciju obavlja na temelju svog znanja i sposobnosti ali ne i vlasništva.

SSUKOB INTERESA IZMEĐU DIONIČARA I MANAGEMENTA

U pravilu nema sukoba interesa između U pravilu nema sukoba interesa između vlasnika i rukovodstva korporacije što međutim vlasnika i rukovodstva korporacije što međutim ne znači da sukob nije moguć.ne znači da sukob nije moguć.

On se javlja u tri slučaja: a) kada management On se javlja u tri slučaja: a) kada management odredi prevelike plaće u odnosu na dividende odredi prevelike plaće u odnosu na dividende dioničara, b) kod raspodjele dobiti kada dioničara, b) kod raspodjele dobiti kada management više daje u investicije a manje u management više daje u investicije a manje u dividende, c) kod izbjegavanja rizičnih poslova dividende, c) kod izbjegavanja rizičnih poslova od strane managementaod strane managementa

ALTERNATIVNI CILJEVI

Primarni cilj korporacije je maksimalan profit. Primarni cilj korporacije je maksimalan profit. Međutim, njenim rastom taj cilj ne mora biti Međutim, njenim rastom taj cilj ne mora biti jedinim. I drugi alternativni ciljevi mogu biti jedinim. I drugi alternativni ciljevi mogu biti motiv korporacije.motiv korporacije.

Jedan od mogućih alternativnih ciljeva je Jedan od mogućih alternativnih ciljeva je siguran i stabilan rastsiguran i stabilan rast kao i kao i poslovanjeposlovanje lišeno lišeno rizikarizika

Nije slučajno engleski ekonomist Hicks rekao : Nije slučajno engleski ekonomist Hicks rekao : “Najbolji od svih profita monopola je miran “Najbolji od svih profita monopola je miran život”.život”.

PUNA I OGRANIČENA PUNA I OGRANIČENA RACIONALNOSTRACIONALNOST

Uvjet maksimalizacije profita u nepotpunoj konkurenciji je MR = MC. Da bi se taj uvjet ispunio mora postojati potpuna informiranost o MR i MC, tj. puna racionalnost.

Vrlo često je potpuna informiranost veoma skupa pa se pribjegava formiranju cijena na temelju nepotpunih informacija i ograničene racionalnosti.

Tipičan primjer pojednostavljenog odlučivanja je određivanje cijena metodom trošak plus marža

ODREĐIVANJE CIJENA ODREĐIVANJE CIJENA METODOM TROŠAK PLUS METODOM TROŠAK PLUS

MARŽAMARŽA Ovakvo određivanje cijena se vrši ne na

temelju poređenja MR i MC već na dodavanju marže na prosječne troškove.

Ova praksa se primjenjuje u slučajevima kada poduzeće u svom proizvodnom programu ima mnoštvo proizvoda pa je izračunavanje MR i MC teško izvedivo.

SCHUMPETERIJANSKA HIPOTEZA

Klasična ekonomija je bila jedinstvena u osudi Klasična ekonomija je bila jedinstvena u osudi monopola koji su za njih bili negativna monopola koji su za njih bili negativna ekonomska pojava.ekonomska pojava.

Iznimka je bio J.A.Schumpeter (1883-1950) koji Iznimka je bio J.A.Schumpeter (1883-1950) koji je smatrao da monopoli imaju pozitivnu ulogu je smatrao da monopoli imaju pozitivnu ulogu promičući tehnološke inovacije.promičući tehnološke inovacije.

Po njegovom mišljenju razbijanje monopola na Po njegovom mišljenju razbijanje monopola na kratki rok obara cijene dok ih u dugom roku kratki rok obara cijene dok ih u dugom roku povećava uslijed smanjenja produktivnostipovećava uslijed smanjenja produktivnosti

POSLJEDICE MONOPOLSKE MOĆIPOSLJEDICE MONOPOLSKE MOĆI

Posljedice monopolske moći su porast Posljedice monopolske moći su porast ekonomske neefikasnosti i gubitak dijela ekonomske neefikasnosti i gubitak dijela potrošačeva probitka uslijed porasta cijena i potrošačeva probitka uslijed porasta cijena i smanjenja kvalitete.smanjenja kvalitete.

Također dolazi do transfera dijela dohotka Također dolazi do transfera dijela dohotka potrošača u korist monopola.potrošača u korist monopola.

Empirijska istraživanja su pokazala da je Empirijska istraživanja su pokazala da je gubitak potrošačeva probitka manji od gubitak potrošačeva probitka manji od očekivanog.očekivanog.

GRAF POSLJEDICA MONOPOLSKE MOĆIGRAF POSLJEDICA MONOPOLSKE MOĆI

ANTIMONOPOLISTIČKA ANTIMONOPOLISTIČKA POLITIKAPOLITIKA

Borba protiv monopola pretpostavlja cijeli niz Borba protiv monopola pretpostavlja cijeli niz mjera. To su :mjera. To su :

1. zabrana određenih tržišnih struktura ili vrsta 1. zabrana određenih tržišnih struktura ili vrsta ponašanjaponašanja

2. ohrabrivanje konkurencije2. ohrabrivanje konkurencije 3. regulacija kojom se poduzeća usmjeravaju 3. regulacija kojom se poduzeća usmjeravaju

što trebaju činitišto trebaju činiti 4. nacionalizacija4. nacionalizacija 5. kontrola cijena5. kontrola cijena 6. oporezivanje monopolskih profita 6. oporezivanje monopolskih profita