9. NESAVRŠENA 9. NESAVRŠENA KONKURENCIJA I PROBLEM KONKURENCIJA I PROBLEM

MONOPOLAMONOPOLA

DR Svetislav PolovinaDR Svetislav Polovina

TEMELJNE TRŽIŠNE TEMELJNE TRŽIŠNE STRUKTURESTRUKTURE

Ekonomska teorija razlikuje slijedeće Ekonomska teorija razlikuje slijedeće tržišne strukture:tržišne strukture:

a) savršena konkurencijaa) savršena konkurencija b) nesavršena (nepotpuna) b) nesavršena (nepotpuna)

konkurencijakonkurencija

SAVRŠENA KONKURENCIJA (1)SAVRŠENA KONKURENCIJA (1)

Savršeno konkurentno tržište je ono koje se Savršeno konkurentno tržište je ono koje se sastoji od velikog broja nezavisnih malih sastoji od velikog broja nezavisnih malih podzeća od kojih nijedno nije u mogućnosti podzeća od kojih nijedno nije u mogućnosti utjecati na tržišne cijeneutjecati na tržišne cijene

Na takvom tržištu postoji apsolutna sloboda Na takvom tržištu postoji apsolutna sloboda ulaska drugih poduzećaulaska drugih poduzeća

Faktori proizvodnje su savršeno pokretljiviFaktori proizvodnje su savršeno pokretljivi Postoji savršena informiranost o onom što se Postoji savršena informiranost o onom što se

događa na tržištudogađa na tržištu Svca poduzeća nude homogeni proizvodSvca poduzeća nude homogeni proizvod

SAVRŠENA KONKURENCIJA (2)SAVRŠENA KONKURENCIJA (2)

Od navedenih obilježja samo prva dva čine takvo tržište Od navedenih obilježja samo prva dva čine takvo tržište realnim dok ga treće i četvrto čine teorijskim modelom realnim dok ga treće i četvrto čine teorijskim modelom jer nema ni savršene mobilnosti proizvodnih faktora niti jer nema ni savršene mobilnosti proizvodnih faktora niti apsolutne informiranostiapsolutne informiranosti

U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri uzimajući tržišne cijene kao daneuzimajući tržišne cijene kao dane

Potražnja poduzeća je uslijed toga savršeno elastičnaPotražnja poduzeća je uslijed toga savršeno elastična KRIVULJA POTRAŽN JE PODUZEĆA JEDNAKA JE KRIVULJA POTRAŽN JE PODUZEĆA JEDNAKA JE

KRIVULJI PROSJEČNOG PRIHODA ODNOSNO KRIVULJI PROSJEČNOG PRIHODA ODNOSNO KRIVULJI GRANIČNOG PRIHODA (D = AR = MR = PKRIVULJI GRANIČNOG PRIHODA (D = AR = MR = P))

SAVRŠENA KONKURENCIJA (3)SAVRŠENA KONKURENCIJA (3)

TRŽIŠTE PODUZEĆE

S

D

Q

PPRIHOD

OUTPUT

D=AR=MR = P

Q

SAVRŠENA KONKURENCIJA (4)SAVRŠENA KONKURENCIJA (4)

Poduzeće na tržištu savršene konkurencije Poduzeće na tržištu savršene konkurencije rukovodi se načelom maksimalizacije profitarukovodi se načelom maksimalizacije profita

Ono će izabrati onaj obim proizvodnje kod kojeg Ono će izabrati onaj obim proizvodnje kod kojeg je ukupni profit najveći a granični profit jednak 0.je ukupni profit najveći a granični profit jednak 0.

To će se ostvariti u presjecištu krivulje graničnog To će se ostvariti u presjecištu krivulje graničnog odnosno prosječnog prihoda i graničnog troškaodnosno prosječnog prihoda i graničnog troška

Kako je granični prihod jednak cijeni to će se Kako je granični prihod jednak cijeni to će se dogoditi kada je P = MCdogoditi kada je P = MC

SAVRŠENA KONKURENCIJA (5)SAVRŠENA KONKURENCIJA (5)

Zbog visokih profita u privrednu granu Zbog visokih profita u privrednu granu ulaze i druga poduzeća uslijed čega se ulaze i druga poduzeća uslijed čega se povećava ponuda pa cijene padaju. Pad povećava ponuda pa cijene padaju. Pad tržišnih cijena uzrokovat će i pad tržišnih cijena uzrokovat će i pad graničnog prihoda odnosno profita.graničnog prihoda odnosno profita.

SAVRŠENA KONKURENCIJA (6)SAVRŠENA KONKURENCIJA (6)

U dugom roku se ravnoteža na tržištu U dugom roku se ravnoteža na tržištu savršene konkurencije ostvaruje kada savršene konkurencije ostvaruje kada je cijena jednaka LRMC i LRACje cijena jednaka LRMC i LRAC

U stanju dugoročne ravnoteže krivulja U stanju dugoročne ravnoteže krivulja MR tangira krivulju LRAC koja siječe MR tangira krivulju LRAC koja siječe krivulju LRMC u točki minimumakrivulju LRMC u točki minimuma

NESAVRŠENA NESAVRŠENA KONKURENCIJA(1)KONKURENCIJA(1)

TTržište nepotpune konkurencije je ono ržište nepotpune konkurencije je ono gdjegdje

1. postoji mogućnost određivanja cijena 1. postoji mogućnost određivanja cijena od strane kako ponude tako i potražnje. od strane kako ponude tako i potražnje. Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni broj privrednih subjekatabroj privrednih subjekata

2. Privredni subjekti na tržištu 2. Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su nesavršene konkurencije su price price makeri. makeri. U svojoj poslovnoj politici se U svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina.rukovode određivanjem cijena i količina.

NESAVRŠENA KONKURENCIJA NESAVRŠENA KONKURENCIJA (2)(2)

3. Postoji veća ili manja ograničenost 3. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu.subjekata u granu.

4. Za razliku od savršeno konkurentnih 4. Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje poduzeća čija je krivulja potražnje horizontalna krivulja potražnje horizontalna krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagibanegativnog nagiba

GRAFIČKI PRIKAZ RAZLIKE SAVRŠENE I GRAFIČKI PRIKAZ RAZLIKE SAVRŠENE I NESAVRŠENE KONKURENCIJENESAVRŠENE KONKURENCIJE

V A Ž N O !V A Ž N O !

Iako privredni subjekti u uvjetima nesavršene Iako privredni subjekti u uvjetima nesavršene konkurencije sami određuju cijene to ne konkurencije sami određuju cijene to ne podrazumijeva i apsolutni nadzor nad cijenom podrazumijeva i apsolutni nadzor nad cijenom proizvodaproizvoda

Cijena mora biti dovoljno visoka da pokrije Cijena mora biti dovoljno visoka da pokrije troškove i ne smije biti previsoka da odbije troškove i ne smije biti previsoka da odbije kupce.kupce.

Primjer: Ako je cijena flaše Coca-cole (2 l) 12 kn Primjer: Ako je cijena flaše Coca-cole (2 l) 12 kn proizvođač neće odrediti cijenu od 5 kn niti 50 proizvođač neće odrediti cijenu od 5 kn niti 50 kn. U prvom slučaju je cijena preniska dok je u kn. U prvom slučaju je cijena preniska dok je u drugom previsoka.drugom previsoka.

VRSTE NESAVRŠENE VRSTE NESAVRŠENE KONKURENCIJEKONKURENCIJE

MonopolMonopol DuopolDuopol OligopolOligopol Monopolistička konkurencijaMonopolistička konkurencija

M O N O P O LM O N O P O L

Oblik nesavršene konkurencije gdje Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzećejedno poduzeće

Javlja se u proizvodnji onih dobara i Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituausluga koji nemaju svojih supstitua

Javlja se u onim privrednim granama u Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućenotežan ili onemogućen

D U O P O LD U O P O L

Oblik nesavršene konkurencije gdje Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzećapoduzeća

Javljaju se u onim privrednim granama Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma gdje je ulazak konkurentima veoma otežanotežan

Proizvodi duopolista mogu biti Proizvodi duopolista mogu biti homogeni ali i diferenciranihomogeni ali i diferencirani

O L I G O P O LO L I G O P O L

Oblik nesavršene konkurencije u kojoj Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj ponudi.cjelokupnoj ponudi.

Javljaju se u onim privrednim granama Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežangdje je ulazak konkurentima otežan

Proizvodi oligopolista su homogeni ali i Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferenciranidiferencirani

Tipično oligopolno tržište je tržište Tipično oligopolno tržište je tržište automobilaautomobila

MONOPOLISTIČKA MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJAKONKURENCIJA

Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća različite ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća različite veličineveličine

Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost pred konkurencijom.pred konkurencijom.

Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih preprekalagan jer nema značajnijih prepreka

Obzirom na navedena obilježja monopolistička Obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji.konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji.

Primjer ovakvog tržišta je trgovina na maloPrimjer ovakvog tržišta je trgovina na malo

NESAVRŠENA KONKURENCIJA NESAVRŠENA KONKURENCIJA NA STRANI POTRAŽNJENA STRANI POTRAŽNJE

Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani potražnjejedan kupac na strani potražnje

Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupcastrani potražnje sudjeluju samo dva kupca

Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više kupaca.potražnje sudjeluje više kupaca.

Razlika između monopola ponude i potražnje Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežneravnotežne

IZVORI NESAVRŠENE IZVORI NESAVRŠENE KONKURENCIJEKONKURENCIJE

Troškovni uvjetiTroškovni uvjeti Postojanje zapreka slobodnom ulasku u Postojanje zapreka slobodnom ulasku u

privrednu granuprivrednu granu

TROŠKOVNI UVJETITROŠKOVNI UVJETI Troškovni uvjeti su određeni postojanjem Troškovni uvjeti su određeni postojanjem

ekonomije razmjeraekonomije razmjera Ako postoji ekonomija razmjera tada Ako postoji ekonomija razmjera tada

poduzeće može povećanjem proizvodnje poduzeće može povećanjem proizvodnje smanjiti svoje prosječne troškove i istisnuti s smanjiti svoje prosječne troškove i istisnuti s tržišta manja poduzećatržišta manja poduzeća

odnos između ukupne potražnje i efikasnog odnos između ukupne potražnje i efikasnog obima proizvodnje pojedinog proizvođača je obima proizvodnje pojedinog proizvođača je takav da na tržištu ima mjesta za samo takav da na tržištu ima mjesta za samo jednog od njih.jednog od njih.

U tom slučaju riječ je o PRIRODNOM U tom slučaju riječ je o PRIRODNOM MONOPOLU.MONOPOLU.

TRŽIŠNA STRUKTURA, TRŽIŠNA STRUKTURA, POTRAŽNJA I TROŠKOVIPOTRAŽNJA I TROŠKOVI

ZAPREKE ULASKUZAPREKE ULASKU Zapreke ulasku čine faktori koji novim Zapreke ulasku čine faktori koji novim

poduzećima otežavaju pristup pojedinim poduzećima otežavaju pristup pojedinim privrednim granamaprivrednim granama

Mogu biti Mogu biti zakonske i ekonomske. zakonske i ekonomske. Zakonska ograničenja Zakonska ograničenja javljaju se u vidu davanja javljaju se u vidu davanja

patenta, koncesija ili uvoznih ograničenjapatenta, koncesija ili uvoznih ograničenja Ekonomska ograničenjaEkonomska ograničenja javljaju se u vidu visokih javljaju se u vidu visokih

investicija potrebnih za ulazak čime se investicija potrebnih za ulazak čime se obeshrabruju potencijalni konkurenti. Isti efekt obeshrabruju potencijalni konkurenti. Isti efekt se ostvaruje oglašavanjem i diferencijacijom se ostvaruje oglašavanjem i diferencijacijom proizvoda čime se kod potrošača stvara lojalnost proizvoda čime se kod potrošača stvara lojalnost prema pojedinim proizvodima ili proizvođačima.prema pojedinim proizvodima ili proizvođačima.

MOTIV POSLOVNE POLITIKE MOTIV POSLOVNE POLITIKE MONOPOLAMONOPOLA

Monopol se u svojoj poslovnoj politici rukovodi Monopol se u svojoj poslovnoj politici rukovodi maksimalizacijom profita.maksimalizacijom profita.

Maksimalizacija profita se postiže na dva načina:Maksimalizacija profita se postiže na dva načina: 1. da se odabere onaj obim proizvodnje i ona 1. da se odabere onaj obim proizvodnje i ona

cijena kod kojih je razlika između ukupnog cijena kod kojih je razlika između ukupnog prihoda (TR) i ukupnog troška (TC) učini prihoda (TR) i ukupnog troška (TC) učini maksimalno velikamaksimalno velika

da se odabere onaj obim proizvodnje i ona da se odabere onaj obim proizvodnje i ona cijena pri kojoj je granični prihod (MR) jednak cijena pri kojoj je granični prihod (MR) jednak graničnom trošku (MC) , tj. MR = MCgraničnom trošku (MC) , tj. MR = MC

TABLICA MAKSIMALIZACIJE TABLICA MAKSIMALIZACIJE PROFITA MONOPOLAPROFITA MONOPOLA

Q P TR TC Tpf MR MC Mpf

0 120 0 500 -500      

3 100 300 610 -310 100 36.67 63.33

8 80 640 740 -100 68 26 42

15 74 1110 890 220 67.14 21.43 45.71

21 70 1470 1060 410 60 28.33 31.7

26 67.5 1755 1250 505 57 38 19

30 67.5 1965 1460 505 52.5 52.5 0

33 62 2046 1690 356 27 76.67 -49.67

35 60 2100 1940 160 27 125 -98

GRAF GRANIČNOG PRIHODAGRAF GRANIČNOG PRIHODA

GRAF MAKSIMALIZACIJE GRAF MAKSIMALIZACIJE PROFITAPROFITA

DISKRIMINACIJA CIJENADISKRIMINACIJA CIJENA

Jedan od načina ostvarenja monopolskog Jedan od načina ostvarenja monopolskog profita je diskriminacija cijenaprofita je diskriminacija cijena..

DDiskriminacija cijenaiskriminacija cijena se događa kada se ista se događa kada se ista vrsta robe ili usluga pri istim graničnim vrsta robe ili usluga pri istim graničnim troškovima prodaje po različitim cijenama.troškovima prodaje po različitim cijenama.

Primjer:Primjer: Kirurg za istu vrstu operacije različito Kirurg za istu vrstu operacije različito naplaćuje svoje usluge. Cijena operacije naplaćuje svoje usluge. Cijena operacije bogatog pacijenta viša je od cijene operacije bogatog pacijenta viša je od cijene operacije siromašnog pacijenta.siromašnog pacijenta.

PRETPOSTAVKE PRETPOSTAVKE DISKRIMINACIJE CIJENADISKRIMINACIJE CIJENA

a) Mogućnost klasificiranja kupaca u različite a) Mogućnost klasificiranja kupaca u različite grupe ovisno o njihovoj elastičnosti potražnje.grupe ovisno o njihovoj elastičnosti potražnje.

b) Mogućnost identifikacije grupe i njihovog b) Mogućnost identifikacije grupe i njihovog razdvajanja uz prihvatljive troškove.razdvajanja uz prihvatljive troškove.

c) Nemogućnost preprodaje ili arbitraže takvog c) Nemogućnost preprodaje ili arbitraže takvog proizvoda.proizvoda.

Razlike u elastičnosti potražnje pojedinih grupa Razlike u elastičnosti potražnje pojedinih grupa plod su razlika u visini dohotka, ukusa plod su razlika u visini dohotka, ukusa potrošača i postojanja supstituta.potrošača i postojanja supstituta.

VRSTE DISKRIMINACIJE CIJENAVRSTE DISKRIMINACIJE CIJENA

Razlikujemo diskriminacije cijena Razlikujemo diskriminacije cijena prvog, drugog i trećeg stupnja.prvog, drugog i trećeg stupnja.

DISKRIMINACIJA CIJENA DISKRIMINACIJA CIJENA PRVOG STUPNJA (1)PRVOG STUPNJA (1)

Kod ove vrste diskriminacije cijena monopolist Kod ove vrste diskriminacije cijena monopolist određuje maksimalnu cijenu za svaku jedinicu određuje maksimalnu cijenu za svaku jedinicu proizvoda koju je potrošač spreman platiti.proizvoda koju je potrošač spreman platiti.

Kako krivulja potražnje pokazuje spremnost Kako krivulja potražnje pokazuje spremnost potrošača da kupi neki proizvod zbog njenog potrošača da kupi neki proizvod zbog njenog negativnog nagiba prvi potrošač je spreman negativnog nagiba prvi potrošač je spreman platiti najvišu cijenu, drugi nižu i tako redom.platiti najvišu cijenu, drugi nižu i tako redom.

Nametnute cijene su takve da zahvaćaju Nametnute cijene su takve da zahvaćaju cjelokupni višak potrošača.cjelokupni višak potrošača.

DISKRIMINACIJA CIJENA DISKRIMINACIJA CIJENA PRVOG STUPNJA (2)PRVOG STUPNJA (2)

Ova vrsta diskriminacije diskriminacijom cijena Ova vrsta diskriminacije diskriminacijom cijena “uzmi ili ostavi” (“take it or leave it”)“uzmi ili ostavi” (“take it or leave it”) jer pri jer pri pregovaranju sa svakim kupcem monopolista pregovaranju sa svakim kupcem monopolista zaračunava najvišu cijenu koju je taj kupac zaračunava najvišu cijenu koju je taj kupac voljan platiti pod prijetnjom da mu neće prodati voljan platiti pod prijetnjom da mu neće prodati ništa. Zato je za prodavača ovo idealna cijena ništa. Zato je za prodavača ovo idealna cijena jer je maksimalno visoka.jer je maksimalno visoka.

U ovom slučaju krivulja potražnje postaje U ovom slučaju krivulja potražnje postaje krivuljom MR monopolista.krivuljom MR monopolista.

DISKRIMINACIJA CIJENA DISKRIMINACIJA CIJENA DRUGOG STUPNJA (1)DRUGOG STUPNJA (1)

Kod ove vrste diskriminacije cijena poduzeće Kod ove vrste diskriminacije cijena poduzeće nudi potrošačima cjenovni popust ovisno o nudi potrošačima cjenovni popust ovisno o količini kupljene robe.količini kupljene robe.

Primjer:Primjer: Cijena za jedinicu kupljenog Cijena za jedinicu kupljenog kompjutorskog software-a ovisi o količini koja se kompjutorskog software-a ovisi o količini koja se kupuje. Ako se kupuje samo jedna jedinica kupuje. Ako se kupuje samo jedna jedinica cijena je 50$. Kupuje li se, međutim 10 jedinica cijena je 50$. Kupuje li se, međutim 10 jedinica za 400 $, tada je cijena jedne jedinice 40 $.za 400 $, tada je cijena jedne jedinice 40 $.

Tipičan primjer diskriminacije ove vrste je Tipičan primjer diskriminacije ove vrste je telefonska tarifa.telefonska tarifa.

DISKRIMINACIJA CIJENA DISKRIMINACIJA CIJENA DRUGOG STUPNJA (2)DRUGOG STUPNJA (2)

Primjer:Primjer: HT svakom pretplatniku fiksnog telefona HT svakom pretplatniku fiksnog telefona naplaćuje pretplatu od 60 kn mjesečno bez naplaćuje pretplatu od 60 kn mjesečno bez obzira da li on razgovarao ili ne. Cijena jednog obzira da li on razgovarao ili ne. Cijena jednog impulsa razgovora je 0.23 kn. Ako korisnik ima impulsa razgovora je 0.23 kn. Ako korisnik ima samo jedan impuls razgovora mjesečno on ga samo jedan impuls razgovora mjesečno on ga košta 60.23 kn. Ako, međutim, ima 10 impulsa košta 60.23 kn. Ako, međutim, ima 10 impulsa mjesečno jedan razgovor košta 6.23 kn.mjesečno jedan razgovor košta 6.23 kn.

Telefonska pretplata je jedna cijena, dok je Telefonska pretplata je jedna cijena, dok je plaćanje razgovora po utrošenim impulsima plaćanje razgovora po utrošenim impulsima druga.druga.

DISKRIMINACIJA CIJENA DISKRIMINACIJA CIJENA TREĆEG STUPNJATREĆEG STUPNJA

Ova vrsta diskriminacije nastaje Ova vrsta diskriminacije nastaje prilikom segmentiranja tržišta po prilikom segmentiranja tržišta po pojedinim grupama. pojedinim grupama.

Monopol pri tom nastoji odrediti cijenu Monopol pri tom nastoji odrediti cijenu pojedinačno za svaki sektor koja pojedinačno za svaki sektor koja izjednačava granični prihod s izjednačava granični prihod s graničnim troškom.graničnim troškom.

Tipičan primjer je određivanje cijena u Tipičan primjer je određivanje cijena u zračnom prijevozu.zračnom prijevozu.

GRAF DISKRIMINACIJE CIJENA GRAF DISKRIMINACIJE CIJENA PRVOG STUPNJAPRVOG STUPNJA

Q

P

0X

D = MR

GRAF DISKRIMINACIJE CIJENA GRAF DISKRIMINACIJE CIJENA DRUGOG STUPNJADRUGOG STUPNJA

Q

P

P

Q

p’

p’’

p’’’

Q’’’ Q’’ Q’

GRAF DISKRIMINACIJE CIJENA GRAF DISKRIMINACIJE CIJENA TREĆEG STUPNJATREĆEG STUPNJA

Q

P

P

P’

QQ’