1. RAZVOJ RAČUNOVODSTVA · Web view1.1. Razvoj računovodstva kroz povijest Računovodstvo se prvi put pojavilo sa počecima ljudske djelatnosti, kada je čovjek stvarao višak dobara

ŠtreberajHarambašićeva 31, ZagrebTelefon: 095 919 5191E-mail: [email protected] j.d.o.o., OIB: 49336790665

Dragi naši studenti,

Pred vama je skripta za ponavljanje iz kolegija Računovodstvo kao pomoć za

svladavanje gradiva i lakše razumijevanje zadataka koje rješavamo na našim

instrukcijama. Ova skripta je namijenjena PONAVLJANJU gradiva, a ne predstavlja

jedini materijal iz kojeg ćete učiti ovaj kolegij. Službena literatura je objavljena na

stranicama fakulteta i ova skripta je rađena po njoj. Za uspješno svladavanje gradiva i

posljedično dobru ocjenu iz ovog kolegija preporučamo vam čitanje knjige

„Računovodstvo“ koja predstavlja obaveznu literaturu. Možete ju kupiti ili posuditi u

knjižnici. Osim toga, pohađajte redovito predavanja i pratite prezentacije, te ih

nadopunjujte informacijama koje čujete na predavanju.

ŽELIMO VAM PUNO SREĆE S UČENJEM I ODLIČNE REZULTATE! SRETNO!

SADRŽAJ

mailto:[email protected]


1. RAZVOJ RAČUNOVODSTVA............................................................................................2

1.1. Razvoj računovodstva kroz povijest................................................................................2

1.2. Struktura računovodstva..................................................................................................5

1.3. Računovodstveni standardi u Republici Hrvatskoj..........................................................9

1.4. Ponavljanje.....................................................................................................................10

2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I PRAVILA SASTAVLJANJA.............................................12

2.1. Računovodstvena načela i računovodstvene politike....................................................12

2.2. Pojam financijskih izvještaja.........................................................................................17

2.3. Bilanca (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU PODUZEĆA).....................20

2.3.1. Kriterij unošenja bilančnih pozicija........................................................................22

2.3.2. Sadržaj bilance........................................................................................................24

2.3.3. Bilančne promjene..................................................................................................28

2.3.4. Vrste bilanci............................................................................................................30

2.4. Račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti) – IZVJEŠTAJ O USPJEŠNOSTI

POSLOVANJA.....................................................................................................................31

2.4.1. Metode sastavljanja računa dobiti i gubitka............................................................34

2.5. Izvještaj o novčanom toku (IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U FINANCIJSKOM

POLOŽAJU PODUZEĆA)...................................................................................................37

2.5.1. Vrste novčanih tokova............................................................................................38

2.5.2. Metode sastavljanja izvještaja o novčanom toku....................................................39

2.6. Izvještaj o promjenama kapitala (glavnice)...................................................................41

2.7. Bilješke uz financijske izvještaje...................................................................................41

2.8. Ponavljanje.....................................................................................................................42

3. RAČUNOVODSTVENI INSTRUMENTI...........................................................................51

3.1. Knjigovodstvene isprave................................................................................................51

3.2. Knjigovodstveni konto...................................................................................................58



3.2.1. Pravila evidentiranja na kontima – sustav dvojnog knjigovodstva.........................61

3.3. Kontni plan.....................................................................................................................64

3.4. Poslovne knjige..............................................................................................................65

3.4.1. Osnovne poslovne knjige........................................................................................65

3.4.2. Pomoćne poslovne knjige.......................................................................................67

3.4.3. Knjigovodstvene pogreške i metode ispravljanja...................................................68

3.5. Inventura........................................................................................................................69

3.6. Ponavljanje.....................................................................................................................72

4. RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE TIPIČNIH POSLOVNIH DOGAĐAJA................77

4.1. Dugotrajna imovina.......................................................................................................77

4.2. Kratkotrajna imovina.....................................................................................................83

4.2.1. Zalihe sirovina i materijala.....................................................................................85

4.2.2. Zalihe trgovačke robe.............................................................................................88

4.2.3. Kratkotrajna potraživanja, financijska imovina, novac i novčani ekvivalenti........91

4.3. Vremenska razgraničenja...............................................................................................93

4.4. Troškovi poslovanja.......................................................................................................94

4.5. Obračun proizvodnje......................................................................................................98

4.5.1. Metode kalkulacije..................................................................................................99

4.6. Obveze i kapital...........................................................................................................101

4.7. Rashodi, prihodi i rezultat poslovanja.........................................................................104

4.7.1. Rashodi.................................................................................................................104

4.7.2. Prihodi...................................................................................................................105

4.8. Ponavljanje...................................................................................................................107



ŠTREBSY d.d.

Jeste li kad čuli za Štrebsy d.d.? Nemoguće da niste. To

je jedno od najpoznatijih svjetskih poduzeća. Teško da

ćete ga pronaći na Google-u jer se uglavnom medijski

ne eksponira. Čime se poduzeće bavi? Pa... zapravo

apsolutno svime. Od recikliranja toaletnog papira do

proizvodnje elipsi za podmornice, a povremeno nudi i

usluge wellnessa za sibirske tigrove. U svakom slučaju,

poduzeće je svestrano i bavi se svime što nam može

poslužiti kao primjer na instrukcijama.

1



1. RAZVOJ RAČUNOVODSTVA

U počecima ljudske djelatnosti kada je čovjek stvorio višak dobara i počeo ih razmjenjivati

za ona koja su mu nedostajala, javila se potreba za bilježenjem tih događaja jer mu ih je bilo

teško pamtiti. Kako se razvijala trgovina, tako se razvijalo i računovodstvo.

U ovom poglavlju ćemo saznati i kojem našem sunarodnjaku pripadaju velike zasluge u

razvoju knjigovodstva i o čemu je on to pisao?! Upoznat ćemo se sa različitim definicijama i

strukturama računovodstva koje su se izmjenjivale kroz dugi povijesni razvoj. Također su se

razvijala i određena pravila, standardi kojih se moraju pridržavati svi poslovni subjekti, a mi

ćemo naučiti koja su to obvezna i za koga u Republici Hrvatskoj. Pa krenimo....

1.1. Razvoj računovodstva kroz povijest

Računovodstvo se prvi put pojavilo sa počecima ljudske djelatnosti, kada je čovjek stvarao

višak dobara i počeo ih razmjenjivati za ona koja su mu nedostajala. Pošto mu je to sve bilo

teško pamtiti, počeo je bilježiti te događaje. Za to su se koristile glinene ploče koje se

smatraju prvim računovodstvenim dokumentom.

Pripadnici bogatih slojeva veleposjednika, pismeni i privilegirani

su bili računovođe srednjeg vijeka, a usmenom predajom se

prenosila vještina i tradicija u vođenju poslovnih knjiga.

Računovodstvo se temeljilo upravo na vođenju, odnosno

bilježenju računa u knjigama.

Djelo Hrvata Benedikta Bena Kotruljevića napisano 1458.

godine, izvornog naziva „Della mercantura et del mercante

perfetto ( „O trgovini i savršenom trgovcu“ ) je prvo oblikovalo

pravila dvojnog ili dvostavnog knjigovodstva koje je danas temelj

za poslovanje poduzeća. Prvi put je tiskano 1573. godine.

2Slika 1: Benedikt Beno Kotruljević



Kroz dugi povijesni razvoj računovodstva pojedinci i računovodstvene institucije su različito

definirali pojam računovodstva. Kao najčešća četiri pristupa se izdvajaju:

1. Računovodstvo kao vještina, tehnika ili umijeće se smatra najstarijom definicijom.

Američki institut ovlaštenih javnih računovođa (AICPA) definira računovodstvo kao

„vještinu evidentiranja, klasificiranja i sumiranja u novcu izraženih transakcija kao i

interpretacija rezultata te vještine“. Danas se vještina ili umijeće odražavaju kroz

sposobnost kvalitetnog savladavanja poslovnog jezika odnosno jezika financijskog

odlučivanja kako bi se moglo primjereno upravljati poslovnim subjektima.

2. Računovodstvo kao znanstvena disciplina polazi od toga da se na temelju

uspostavljenih načela koja pružaju nekakav opći okvir u kojem djeluje

računovodstvena praksa može doći do logičkih zaključaka. Sastoji se od dva obilježja:

a) pozitivna obilježja – odnose se na postojeća znanja o računovodstvenim

pojmovima, načelima, postupcima, metodama i instrumentima

b) normativna obilježja - odnose se na zakonske propise i usvojene računovodstvene

standarde.

3. Računovodstvo kao uslužna funkcija poslovnog subjekta omogućava pružanje

računovodstvenih informacija o određenim poslovnim događajima zainteresiranim

korisnicima (investitorima, kreditorima, menadžerima...). Investitora, koji ima višak

raspoloživih novčanih sredstava i želi ih uložiti u dionice Štrebsy d.d.-a zanima je li

Štrebsy d.d. dobro za ulaganje, odnosno, kakvo je njegovo poslovanje? Je li

3

O ulozi knjigovođe je napominjao:

„Stoga opominjem svakog trgovca da se pozabavi time

da zna dobro i uredno voditi svoje knjige, a tko to ne zna,

neka se dade poučiti ili neka drži sposobna i vješta

mladića knjigovođu. Inače će u njegovim trgovačkim

poslovima nastati pravi kaos i babilonska pometnja, a od

toga se čuvaj ako ti je draga čast i tvoje imanje.“



profitabilno? Je li u financijskim problemima? Ima li problema s naplatom? Sve su to

informacije koje ga zanimaju, kako bi odabrao najbolje poduzeće za ulaganje.

Kreditore zanima sigurnost povrata njihove glavnice s pripadajućim kamatama. Banku

kao kreditora će zanimati da li će Štrebsy d.d. moći uredno vraćati rate kredita.

Menadžerov posao je da poduzeće dobro radi, pa je nužno konstantno kontrolirati

poslovanje, kako bi na vrijeme mogao reagirati na određene probleme jer će ga

direktor nagraditi povišicom.

Sve te informacije koje pruža računovodstvo trebaju zadovoljiti određena kvalitativna

obilježja:

a) troškovnu djelotvornost (korist koju dobiju zainteresirani korisnici je veća od

troška koji su imali da dođu do tih informacija)

b) razumljivost korisnicima (dobivene informacije će im koristiti za donošenje

poslovnih odluka)

c) važnost (na vrijeme su raspoložive i imaju vrijednost da se na temelju njih

može nešto predvidjeti u poslovanju)

d) pouzdanost (provjerene su, revidirane, istinite i poštene, nisu pod utjecajem

nečijih interesa).

4. Računovodstvo kao dio upravljačkog informacijskog sustava poslovnog subjekta

polazi od toga da je računovodstvo informacijski sustav koji mjeri poslovne događaje,

procesira određene informacije u financijske izvještaje i komunicira pomoću

informacija s nositeljima odlučivanja poslovnog subjekta. Tri elementa od kojih se

sastoji računovodstvo kao informacijski sustav su:

mjerenje ili kvantificiranje poslovnih događaja u novčanom izrazu te njihovo

evidentiranje na kontima

procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada financijskih

izvještaja - računovodstveni proces

objavljivanje financijskih izvještaja.

4



Slika 2: Računovodstveni proces

vv

1.2. Struktura računovodstva

Tradicionalna struktura je bila dominantan koncept strukture do početka 60.-ih godina, a

usmjerena je na računovodstvene postupke i procedure.

Slika 3: Tradicionalna struktura računovodstva

KNJIGOVODSTVO ≠ RAČUNOVODSTVO

Knjigovodstvo je (vidljivo iz slike 3) uži pojam od računovodstva jer je ono njegov

evidencijski dio i smatra se najvažnijim.

5

Računovodstveno

planiranjeKnjigovodstvo

Računovodstvena

kontrolaRačunovodstveno

informiranje

Računovodstvena

analiza

Prikupljanje podataka o nastalim poslovnim

događajima

Analiza poslovnih događaja

Evidentiranje u poslovnim knjigama

Sastavljanje probne bilance

Sastavljanje financijskih izvještaja

KORISNICI RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA

ULAZ

PROCES OBRADE

IZLAZ



o Računovodstvenim planiranjem se iskazuju planirani budući događaji izraženi u

novcu, koji će poslije biti evidentirani u knjigovodstvu (npr. planira se zarada,

prodajna cijena proizvoda, količina nabave proizvode, troškovi koji će se pojaviti

tijekom poslovanja...).

o Knjigovodstvo je dio računovodstva orijentirano na prošlost, a evidenciju provodi u

poslovnim knjigama primjenom metode dvojnog knjigovodstva. Prema ovom

konceptu se smatra najvažnijim dijelom računovodstva. Da bi se poslovni događaji

evidentirali u knjigovodstvu trebaju zadovoljiti sljedeće kriterije:

poslovni događaj treba nastati

treba imati mjerljivu vrijednost (moguće ga je vrijednosno izraziti)

treba utjecati na promjenu postojećeg stanje temeljnih računovodstvenih

kategorija (utjecati na povećanje ili smanjenje imovine, obveza, kapitala,

prihoda, rashoda i financijskog rezultata)

treba postojati vjerodostojna knjigovodstvena isprava o tome.

Npr. Štrebsy Fon d.o.o. prodaje mobitel (poslovni događaj je nastao) u vrijednosti od 1500kn

(ima mjerljivu vrijednost) za što je ispostavljena izlazna faktura br.52 (postoji vjerodostojna

isprava). Štrebsy Fon-u su se povećali prihodi od prodaje, ali i potraživanja od kupaca jer

faktura nije još naplaćena (promijenilo se stanje temeljnih računovodstvenih kategorija).

o Računovodstvena kontrola slijedi nakon knjigovodstva, tako da kontrolira dokumente,

ispravnost i točnost knjiženja, odnosno kvalitetu podataka koji su sadržani u

rezultatima računovodstvenog planiranja i knjigovodstva.Ona treba ispitati jesu li se

neki događaji propustili evidentirati i jesu li neki događaji lažno evidentirani.

Računovodstvena kontrola ima dva cilja:

a) zaštitu imovine od gubitaka i krađa

b) osiguranje točnosti računovodstvenih podataka.

o Računovodstvena analiza uspoređuje ostvarene poslovne aktivnosti sa onima koje su

planirane, također se mogu vršiti usporedbe s rezultatima poslovnih subjekata koji

6



posluju u istoj djelatnosti. Na taj način je moguće otkriti uzroke njihovih odstupanja i

donijeti određene mjere za njihovo otklanjanje.

o Računovodstveno informiranje objedinjuje sve prethodne faze, te ima zadatak

prezentiranja informacija zainteresiranim korisnicima (internim ili eksternim). Način

informiranja: pismeni ili usmeni. Najvažniji pismeni oblik su financijski izvještaji

(bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjenama vlasničke glavnice, izvještaj o

novčanom toku te bilješke uz te izvještaje). Za potrebe upravljanja su također često

nužne i druge informacije kao npr. o naplativosti potraživanja, o obvezama prema

dobavljačima, o stanju na novčanim računima. Kao što studenti imaju prijepis svih

ocjena kao izvještaj o svom radu, tako i poslovni subjekti imaju svoje financijske

izvještaje iz kojih se dolazi do zaključaka njihovom financijskom položaju i

uspješnosti poslovanja.

- Krajem 20.stoljeća, uslijed globalizacije svjetske ekonomije, brzog razvoja informatičke

tehnologije i povećanja zahtjeva korisnika informacija, tradicionalnu strukturu je zamijenila

suvremena funkcionalna struktura računovodstva. Prema ovom konceptu, težište

promatranja je na korisnicima informacija, pri čemu se svi procesi smatraju korisnima

samo ako zadovoljavaju potrebe korisnika.

7



Slika 4: Suvremena struktura računovodstva

- Sa stajališta korisnika računovodstvo se dijeli na:

1) Financijsko računovodstvo je primarno okrenuto vanjskim korisnicima, pruža

povijesne podatke, a u praksi se naziva eksterno računovodstvo. Financijski izvještaji

su krajnji „proizvod“ ovog računovodstva.

2) Upravljačko računovodstvo osigurava informacije primarno za unutarnje korisnike.

Planiranje i kontrola se ističu kao najvažnije akitvnosti ovog računovodstva. Za

uspješno poslovanje, nužno je postavljanje planova koje želimo ostvariti, a koji su

proizašli na temelju određenih događanja u prošlosti.

3) Računovodstvo troškova sadrži sve dijelove upravljačkog i jedan dio financijskog

računovodstva što vidimo iz slike 4 (preuzima sve aktivnosti koje se odnose na

evidentiranje troškova i metoda obračuna troškova). Ovo računovodstvo sadrži sve

aktivnosti planiranja i kontrole troškova.

8

RAČUNOVODSTVO

Financijsko računovodstvoUpravljačko

računovodstvo

Računovodstvo

troškova

Dnevnik

Glavna knjiga

Pomoćne

poslovne

knjige

Financijski

izvještaji

Bruto bilanca

Računovodstvo

obračuna

proizvodnje

Planiranje Kontrola



1.3. Računovodstveni standardi u Republici Hrvatskoj

Kao posljedica globalizacije svjetske ekonomije krajem 20. i početkom 21. stoljeća javila se

potreba za harmonizacijom (ujednačavanjem) računovodstvene regulative i financijskih

izvještaja. Kada je Republika Hrvatska postala članica Europske unije bilo je potrebno naše

računovodstvo prilagoditi računovodstvenim standardima EU-e, kako bi za sve vrijedila ista

pravila „igre“ i omogućila se usporedivost računovodstvenih informacija.

Na međunarodnim tržištima se koriste američki računovodstveni standardi (US GAAP) ili

Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MRS/MSFI), a mogu se koristiti i

nacionalni računovodstveni standardi.

U Republici Hrvatskoj velika poduzeća i ona čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi

moraju obvezno primjenjivati MSFI-a , a malim i srednjim poduzećima je dopuštena

primjena MSFI-a ili hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI-a).

9



1.4. Ponavljanje

SIGURNO STE SPREMNI PRIJEĆI NA IDUĆE POGLAVLJE JER OVA PITANJA VEĆ

„RASTURATE“

1) Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi poslovni događaj bio predmetom knjigovodstvene

evidencije su:

a)

b)

c)

d)

2) Računovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne informacije potrebne prilikom

sastavljanja financijskih izvještaja za eksterne korisnike zove se:

a) Računovodstvo troškova

b) Upravljačko računovodstvo

c) Financijsko računovodstvo

3) Nabroji četiri pristupa računovodstvu:

4) Računovodstvena kontrola je dio ___________________________strukture računovodstva

kojoj prethodi ______________________________ (koja faza?), a iza koje slijedi faza

____________________________________________.

5) Knjigovodstvo je ________________ pojam od računovodstva jer predstavlja njegov

__________________________ dio.

10



6) Računovodstvena kontrola ima za cilj

_____________________________________________________________________ i

_____________________________________________________________.

7) Velika poduzeća i ona čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi:

a) moraju obvezno primjenjivati MSFI-a i HSFI-a

b) ne moraju obvezno primjenjivati MSFI-a

c) moraju obvezno primjenjivati MSFI-a

d) moraju obvezno primjenjivati HSFI-a.

8) Prema ________________________________________računovodstva, težište

promatranja je na ______________________________________.

9) ____________________i ______________________ se ističu kao najvažnije aktivnosti

upravljačkog računovodstva koje je primarno usmjereno na __________________korisnike.

10) Računovodstvo troškova sadrži sve dijelove ____________________ računovodstva i

jedan dio _____________________ računovodstva koji se odnosi na

_____________________________________.

11) Prema suvremenoj funkcionalnoj strukturi računovodstva, računovodstvo se sastoji od:

a) računovodstvenog planiranja, računovodstvene analize i financijskog računovodstvab) financijskog, upravljačkog računovodstva i računovodstvenog informiranjac) knjigovodstva, računovodstvene kontrole i računovodstvenog planiranjad) financijskog, upravljačkog i troškovnog računovodstva

11



2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I PRAVILA SASTAVLJANJA

U našoj se svakodnevnici potrebno pridržavati raznih pravila i zakona. Primjerice, student

mora prijaviti ispit u određenom roku koji mu je zadan, položiti određen broj ECTS-a kako bi

mogao upisati iduću godinu i sl. Tako se Štrebsy d.d. mora pridržavati određenih načela,

politika i standarda po kojima sastavlja svoje financijske izvještaje kako bi bili

reprezentativni, razumljivi i usporedivi.

U ovom poglavlju ćete se upoznati sa osnovnom računovodstvenom jednažbom nakon čega

ćete shvatiti razloge postavljene jednakosti. Naučit ćete i temeljne financijske izvještaje,

pozicije od kojih se isti sastoje, metode po kojima se sastavljaju, kako bi mogli doći do

zaključaka o njihovoj međusobnoj povezanosti.

2.1. Računovodstvena načela i računovodstvene politike

Razvoj računovodstva je zahtijevao i razvoj određenih standarda kojih se moraju pridržavati

svi poslovni subjekti. U prethodnom poglavlju smo naučili da se u Republici Hrvatskoj mogu

koristiti međunarodni ili nacionalni standardi financijskog izvještavanja što ovisi o djelatnosti

koja se obavlja. Unutar svih tih standarda su se razvila računovodstvena načela.

Računovodstvena načela su temeljna pravila koja određuju koncepciju i osnovne

karakteristike računovodstva, a nužna su za prezentiranje financijskih izvještaja.

Sustav općeprihvaćenih računovodstvenih načela se sastoji od:

Općeprihvaćenih koncepata

Općeprihvaćenih načela

Općeprihvaćenih postupaka

Općeprihvaćeni računovodstveni koncepti: Koncept poslovnog subjekta definira poduzeće kao samostalnu cjelina

neovisnu o drugim poduzećima ili vlasnicima, te se u financijske izvještaje

uključuju samo one transakcije koje se odnose na poslovanje toga poduzeća

bez obzira na onu imovinu i transakcije koje su u osobnom vlasništvu vlasnika

(npr. ukoliko vlasnik privatno posjeduje motocikl on se ne uključuje u imovinu

poduzeća). U slučajevima velikih poslovnih subjekata koji posluju npr. kao

12



koncerni sastavljaju se konsolidirani financijski izvještaji koji pritom uključuju

sva poduzeća koja su dio tog koncerna, a u nekonsolidiranim financijskim

izvještajima su vidljive informacije o isključivo jednom poduzeću.

Koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske neograničenosti poslovanja

pretpostavlja nastavak poslovanja poduzeća i u slučaju poslovanja s gubitkom

sve dok postoji vjerojatnost za ostvarivanjem buduće dobiti.

Koncept određenog vremena tj.obračunskog razdoblja se nadovezuje na

prethodni koncept, a prema njemu se zahtijeva financijsko izvještavanje u

određenim intervalima. Takav vremenski interval se naziva obračunsko

razdoblje. Za eksterne korisnike je uobičajeno obračunsko razdoblje godina

dana.

Koncept stabilne valute polazi od pretpostavke da je kupovna snaga novčane

jedinice nepromijenjiva tijekom vremena. Na temelju navedenog se zaključuje

da se u slučaju inflacije ili deflacije mora izvršiti korekcija, tj. ponovna

procjena pozicija izvještaja jer nisu vrednovane novčanim jedinicama iste

vrijednosti, što može značajno iskriviti sliku o financijskom položaju i

uspješnosti poslovanja.

Općeprihvaćena računovodstvena načela:

1) načelo nabavne vrijednosti (troška nabave) je jedno od najznačajnijih načela kojima

se zahtijeva da se poslovni događaji zasnivaju na nabavnoj vrijednosti, tj. trošku

nabave. Svi troškovi koji nastaju prilikom stjecanja nekog oblika imovine spadaju u

trošak nabave.

Primjer, Štrebsy Žito d.o.o. kupuje 5000 kg žita u vrijednosti od 50.000 kn. Troškovi

utovara i prijevoza su plaćeni sa žiroračuna iznosu od 10.000 kn. Ukupan trošak

nabave žita osim kupovne cijene obuhvaća i troškove utovara i istovara. U poslovnim

knjigama Štrebsy Žita d.o.o. ova sirovina će se na zalihama evidentirati u iznosu od

60.000 kn.

13



2) načelo objektivnosti zahtijeva da financijski izvještaji budu sastavljeni na osnovi

objektivnih podataka (objektivnom vrijednošću se smatra nabavna vrijednost), a ti

podaci trebaju biti dokumentirani.

3) načelo realizacije tj.stjecanja prihoda je vezano uz pravila priznavanja prihoda i

načelo nastanka događaja, te se zahtijeva da prihodi budu priznati onda kad je nastao

događaj, a ne kad je novac stvarno primljen. Na isti se način tretiraju i rashodi.

Primjerice, ŠtrebsyShirt d.o.o. je prodalo 50 kom zelenih majca po cijeni od 30

kn/kom za što je ispostavilo fakturu br.12. U tom slučaju poduzeće ŠtrebsyShirt d.o.o.

odmah ostvaruje prihod od prodaje u vrijednosti od 1500 kn iako kupci još nisu platili.

4) načelo materijalnosti ili značajnosti zahtijeva da u financijskim izvještajima budu

sadržane sve značajne informacija koje bi prikazale pravu sliku poduzeća.

5) načelo potpunosti je usko povezano s prethodnim načelom, a zahtijeva da

financijskim izvještajima budu sadržane sve relevantne informacije potrebne za

ocjenu poslovanja, te da nijedna važna informacije ne bude izostavljena.

6) načelo dosljednosti ili konzistentnosti zahtijeva da se poslovni događaji evidentiraju

prema unaprijed utvrđenim pravilima koji se ne smiju naknadno mijenjati. Ukoliko

dođe do promjena politike, razloge treba obrazložiti i kvantificirati utjecaj na rezultat

poslovanja. Jednom izabrana računovodstvena politika se treba dosljedno

primjenjivati.

7) načelo opreznosti ili razboritosti proizlazi iz neizvjesnosti poslovanja. Prihodi se

priznaju kad su zarađeni, odnosno sigurni, a rashodi i kada su mogući. Cilj je da

poduzeće ima manje novčanih izdataka u tekućem razdoblju, a dio dobiti „prenijeti“ u

buduća obračunska razdoblja kada se mogu očekivati poteškoće u poslovanju.

8) načelo prevage suštine nad formom definira formu kao vanjski izraz suštine.

Promjene se trebaju obuhvatiti i prezentirati u suglasju sa njihovim sadržajem tj.

suštinom, a ne samo u suglasju sa zakonskom normom. Ustvari, što je pisac htio reći?

Ako država zahtijeva da se bilanca prikaže na određeni način, nije dovoljno zadovoljiti

14



samo tu normu, nego je potrebno da ono što piše ima stvarnog smisla, odnosno da je

odraz pravog stanja u poduzeću.

Računovodstvene politike su posebna načela, osnove, dogovori, pravila i praksa koje

primjenjuju subjekti pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja.

Izabrane računovodstvene politike je važno objaviti, jer ne postoji jedinstvena

računovodstvena politika koju bi primjenjivala sva trgovačka društva, nego svako trgovačko

društvo može aktivno određivati svoju računovodstvenu politiku te tako bitno utjecati na

sadržaj financijskih izvještaja.

15

(SKRIVENI DOBICI) SKRIVENI GUBICI

AKTIVA

Podcjenjivanje imovine

-više amortizacijske stope

(degresivna metoda)

-zalihe vrednovati po nižim

vrijednostima

-otpis potraživanja

Precjenjivanje imovine

-niže amortizacijske stope

(progresivna metoda)

-zalihe vrednovati po višim

vrijednostima

-izbjegavanje otpisa

potraživanja

PASIVA

Precjenjivanje obveza

-obračun dugoročnih

rezerviranja za rizike i

troškove

-obračun PVR

Podcjenjivanje obveza

-izbjegavanje obračuna

dugoročnih rezerviranja za

rizike i troškove

-izbjegavanje obračuna PVR



Metode vrednovanja imovine i obveza su:

- trošak nabave (povijesni trošak)

- tekući trošak (cijena)

- sadašnja vrijednost

- fer vrijednost

- vrijednost podmirenja

- trošak zamjene

- tržišna vrijednost

- utrživa vrijednost

- netovrijednost koja se može realizirati

- nadoknadiv iznos.

Poslovni subjekt može birati različite metode vrednovanja imovine i obveza i tako izravno

utjecati i na visinu imovine, obveza i kapitala u bilanci, kao i na visinu troškova tj. rashoda u

računu dobiti i gubitka.

Zloupotreba „načela opreznosti“ dovodi do stvaranja tihih pričuva (skrivenih dobitaka,

latentnih rezervi) i skrivenih gubitaka .

Podcjenjivanjem imovine, tj.precjenjivanjem obveza se

smanjuje kapital, odnosno, dobit tekuće godine se iskazuje u

manjem iznosu od stvarno ostvarene dobiti. Kako je to

moguće? Primjerice, menadžment poduzeća odluči otpisivati

dugotrajnu imovinu višim amortizacijskim stopama u

početnim razdobljima (degresivna metoda). Na taj će način

imovina biti podcijenjena, a više amortizacijske stope će

rezultirati višim troškovima amortizacije koji će pak utjecati na smanjenje našeg financijskog

rezultata.

Precjenjivanjem imovine, odnosno podcjenjivanjem obveza se kapital „uvećava“, tj.dobit

tekuće godine se iskazuje u većem iznosu od stvarno ostvarene dobiti.

Na koji način? Primjerice, poduzeće ŠtrebsyTech d.o.o. se bavi prodajom laptopa za koje je

potrebno izdvojiti određena novčana sredstva za moguće kvarove u garantnom roku. U tom

16

Obveze se mogu vrednovati

po ovim metodama, a imovina

po svim.



slučaju menadžment odluči na početku godine izdvojiti manje sredstava nego inače. Na taj

način su se podcijenile obveze, nastali su niži troškovi što je rezultiralo povećanjem dobiti.

Načelo opreznosti primjenjivo na kategorijama računa dobiti i gubitka kaže da:

Primjena određene računovodstvene politike UTJEČE na vrijednost financijskog rezultata

ISKLJUČIVO U KRATKOM ROKU što ovisi o poslovnoj politici poduzeća, a

DUGOROČNO ona NEMA UTJECAJA NA FINANCIJSKI REZULTAT!!!

2.2. Pojam financijskih izvještaja

Financijski izvještaji su konačni proizvod financijskog računovodstva, a namijenjeni su

unutarnjim i vanjskim korisnicima. Zašto se sastavljaju? Kako bi širem krugu korisnika

olakšali donošenje ekonomskih odluka, a to je moguće ukoliko im se pruže relevantne,

pouzdane, razumljive informacije o financijskom položaju poslovnog subjekta.

Slika 5: Korisnici financijskih izvještaja

Korisnici financijskih izvještaja se najčešće dijele na unutarnje (interne) i vanjske

(eksterne). Najznačajniji unutarnji korisnik financijskih izvještaja je menadžment poduzeća.

Računovodstvene informacije su važne za funkcije planiranja i kontrole, kao i za realizaciju

brojnih drugih menadžerskih funkcija, aktivnosti i zadataka. Menadžer si misli: „Moj posao je

da ovo poduzeće dobro radi, stoga moram konstantno kontrolirati poslovanje kako bih

17

VLASNICI

ZAPOSLENI

MENADŽMENT KUPCI

DRŽAVA

ZAJMODAVCI

DOBAVLJAČI

INVESTITORI

JAVNOST

UNUTARNJI

VANJSKI

Prihode treba priznati samo kad su sigurni, a

rashode i onda kad su mogući !!!



pravovremeno uvidio ako postoje neki problemi. I da, ako budem dobar, možda dobijem i

novi auto .“

Eksterni korisnici:

Investitori trebaju financijske informacije kako bi procijenili sigurnost svojeg ulaganja kroz

sadašnju i buduću financijsku snagu poduzeća.

(Investitor si misli: „Imam višak raspoloživih novčanih sredstava i želim ih uložiti u dionice

nekog dioničkog društva. Zanima me je li ovo poduzeće dobro za ulaganje, odnosno, kakvo je

njegovo poslovanje? Je li profitabilno? Je li poduzeće u financijskim problemima? Ima li

problema s naplatom? Sve su to informacije koje me zanimaju, kako bih odabrao najbolje

poduzeće za ulaganje“).

Kreditore (zajmodavce) zanima sigurnost povrata glavnice s pripadajućim kamatama, pri

čemu se razlikuju interesi onih koji su angažirali kratkoročna sredstva od onih koji su dali

dugoročne kredite

18

Slika 6: Unutarnji korisnici financijskih izvještaja



(Banka si misli: „Ok, ovo poduzeće želi kredit. Ajmo vidjeti kako posluje to poduzeće,

odnosno hoće li nam ono biti sposobno uredno vraćati rate kredita?“).

Državu i njezine institucije zanimaju informacije koje se odnose na kreiranje i ostvarivanje

porezne politike, prije svega u smislu ispravnog obračuna i pravovremene uplate proračunskih

prihoda od strane poreznih obveznika.

(Država si misli: „Je li ovo poduzeće ostvarilo dobit tekuće godine kako bih mogla napuniti

moj proračun?“)

19



Temeljni financijski izvještaji su:

Bilanca (izvještaj o financijskom položaju)

Račun dobiti i gubitka (izvještaj o uspješnosti

poslovanja)

Izvještaj o novčanom toku (izvještaj o promjenama u financijskom položaju)

Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice

Bilješke uz financijske izvještaje

2.3. Bilanca (IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU PODUZEĆA)

Poslovnom subjektu je potrebna određena imovina kako bi obavljao svoju djelatnost, kao i

odgovarajući izvori te imovine. Tako primjerice Štrebsy Pek-u d.o.o., proizvođaču i

prodavaču pekarskih proizvoda, trebaju objekti u kojima će peći kruh, peciva i sl., skladištiti

zalihe (brašno, šečer, sol...), kao i objekti gdje će prodavati te proizvode.

20

Slika 7: Vanjski korisnici financijskih izvještaja



Bilanca se definira kao SUSTAVNI PREGLED IMOVINE, KAPITALA I OBVEZA NA

ODREĐEN DATUM.

Što to zapravo znači?

Na točno određeni datum, koji je obično

kraj godine, odnosno 31.prosinca, poduzeća

sastavljaju bilancu kako bi vidjeli kakvo je

trenutno stanje njihove imovine i izvora te

imovine. Može se reći da je to zapravo snapshot

pozicija bilance!

Kako bilanca prikazuje trenutno stanje,

trenutačnu sliku s određenim danom, za nju

se kaže da je STATIČNI financijski izvještaj.

Bilanca se sastoji od AKTIVE i PASIVE. Aktivu bilance čini imovina kojom raspolaže

poslovni subjekt, a pasiva se sastoji od glavnice (kapitala) kao vlastitog izvora financiranja i

obveza koje predstavljaju tuđe izvore financiranja.

Slika 8: Shematski prikaz bilance

21

Resurs koji je pod

kontrolom poduzeća, a

proizlazi iz prošlih

događaja i od njega se

očekuju buduće

ekonomske koristi

Ostatak imovine

nakon odbitka svih

njegovih obveza

Postojeći dugovi

poduzeća, proizašli iz

prošlih događaja, za čije

se podmirenje očekuje

smanjenje resursa koji

utjelovljuju ekonomske

Aktiva Pasiva

IMOVINA

KAPITAL

OBVEZE



Uvijek mora postojati bilančna ravnoteža, što je i osnovna značajka bilance. Zašto je to tako?

Sva imovina koju neko poduzeće posjeduje mora imati svoj izvor.

Štrebsy d.d. na računu u banci ima 100.000 kn? Odakle taj novac? Je li se financiralo iz

kredita banke ili je uložen iz vlastitih sredstava? To je sve vidljivo iz bilance kao izvještaja

koji prikazuje imovinu kojom poduzeće upravlja i porijeklo te imovine.

Dakle, AKTIVA (gdje je novac?) mora biti jednaka PASIVI (odakle taj novac?).

AKTIVA = PASIVA

IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE

KAPITAL = IMOVINA - OBVEZE

Buduće ekonomske koristi imovine postoje ako:

- imovina može biti korištena za proizvodnju dobara i usluga koje će se kasnije

prodati

- može biti razmijenjena za drugu imovinu

- korištena za podmirivanje obveza,

raspodijeljena vlasnicima.

Pojmovi „aktiva“ i „imovina“ se u svakodnevnom

komuniciranju poistovjećuju, kao što se

poistovjećuju i pojmovi „pasiva“ te „kapital i

obveze“. No međutim, u aktivi je moguće da se

nalazi izgubljena imovina koja predstavlja smanjenje

financijske snage, a to je „gubitak iznad visine kapitala“.

22

Postojeći dugovi

poduzeća, proizašli iz

prošlih događaja, za čije

se podmirenje očekuje

smanjenje resursa koji

utjelovljuju ekonomske

Slika 9: Prikaz bilančne ravnoteže



Na aktivnoj strani bilance se prikazuju sredstva prema njihovim pojavnim oblicima i stvarnoj

funkciji u ukupnom poslovanju, dok se na pasivnoj strani bilance sredstva razvrstavaju u

skupini prema njihovoj namjeni, odnosno izvoru.

2.3.1. Kriterij unošenja bilančnih pozicija

Pri sastavljanju bilance postoji određena zakonitost kojim redoslijedom unositi bilančne

pozicije. Poznati su kriteriji:

likvidnosti (opadajući i rastući) sigurnosti i ročnosti.

Kriterij likvidnosti se odnosi isključivo na aktivu bilance. Dakle, promatraju se pozicije

imovine prema tome koliko se brzo pretvaraju u novac, odnosno prema stupnju unovčivosti.

Taj stupanj može biti dvojak:

a) OPADAJUĆI – znači da u aktivu bilance najprije unosimo najlikvidnije oblike

imovine (kratkotrajna imovina i to novac), zatim kao što i sam naziv kaže, likvidnost

opada pa će nam zadnja pozicija biti ona imovina kojoj najduže treba da postane

novac (dugotrajna nematerijalna imovina).

b) RASTUĆI – je analogno tome suprotan, što znači da se u aktivu bilance najprije unose

najnelikvidniji oblici imovine (dugotrajna nematerijalna imovina) nakon čega

likvidnost raste pa se unose sve likvidnije pozicije.

Kriterij sigurnosti je suprotan kriteriju opadajuće likvidnosti tj. istovjetan je kriteriju

rastuće likvidnosti, jer se u aktivu najprije unosi najsigurnija imovina (dugotrajna imovina),

pa se na kraju unosi najlikvidnija imovina, odnosno novac. Ovaj kriterij je također vezan za

pozicije aktive.

Kriterij ročnosti se odnosi na pasivu bilance. Izvori financiranja se promatraju s obzirom

na rok vraćanja, pa tako razlikujemo trajne izvore financiranja (vlastite), dugoročne i

23



kratkoročne obveze. Ovaj kriterij također može biti opadajući ili rastući. Sukladno kriteriju

opadajuće ročnosti najprije se unose najtrajniji izvori sredstava, a to je kapital poduzeća sve

do onih izvori sredstava koji će se najbrže podmiriti, a to su kratkoročne obveze. Rastuća

ročnost podrazumijeva obrnutu situaciju (najprije se unose kratkoročne obveze, a posljednja

pozicija su kapital i rezerve).

Ukoliko se pozicije aktive unose prema kriteriju rastuće likvidnosti, pozicije pasive moraju

biti evidentirane prema kriteriju opadajuće ročnosti. Ako smo u aktivi bilance prvo

evidentirali dugotrajnu imovinu, na strani pasive moramo početi sa najtrajnijim izvorima

sredstava. Također vrijedi i obrnuto.

Tablica 1: Kriteriji za sastavljanje bilance

2.3.2. Sadržaj bilance

IMOVINA (SREDSTVA, AKTIVA)

24

Imovina prema

pojavnom obliku

Materijalna

Nematerijalna

Imovina prema stupnju unovčivosti

(vremenskom i funkcionalnom

kriteriju)

KRITERIJI UNOSA POZICIJA

AKTIVE

KRITERIJI UNOSA POZICIJA

PASIVE

1. Funkcionalnost 1. Namjena

2. Likvidnost

-opadajuća

-rastuća

2. Ročnost

-rastuća

-opadajuća



Dugotrajna imovina je onaj dio imovine koji će ostati nepromijenjen u roku duljem od jedne

godine ili jednog normalnog poslovnog, odnosno proizvodnog ciklusa (a to je vrijeme od

nabave materijala do konačne naplate gotovih proizvoda odnosno usluga).

Kratkotrajna imovina je onaj dio imovine koji će promijeniti svoj oblik u roku od jedne

godine ili jednog normalnog poslovnog(proizvodnog) ciklusa.

BILANCA

(IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU PODUZEĆA)

I. POTRAŽIVANJA ZA

UPISANI, A NEUPLAĆENI

KAPITAL

II. DUGOTRAJNA IMOVINA

1. Nematerijalna- licencije, patenti, goodwill, koncesije, zaštitni znakovi, know how, osnivački izdaci, izdaci za istraživanje i razvoj, dani predujmovi za nabavu nematerijalne imovine, ispravak vrijednosti dugotrajne nematerijalne imovine (oduzima se)

2. Materijalna- građevinski objekti, strojevi i oprema,

I. KAPITAL I REZERVE- upisani temeljni kapital-dobit tekuće godine (neto dobit)-zadržana dobit-gubitak tekuće godine (oduzima se)-preneseni gubitak (oduzima se)-premije na emitirane dionice (tržišna vrijednost dionice veća od nominalne vrijednosti)-diskont na emitirane dionice (tržišna vrijednost dionice niža od nominalne vrijednosti) (oduzima se )-zakonske rezerve-statutarne rezerve-revalorizacijske rezerve-rezerve za otkup vlastitih dionica

II. DUGOROČNA REZERVIRANJA

25

Dugotrajna

(stalna, fiksna, vezana)

Kratkotrajna

(tekuća, cirkulirajuća, obrtna, slobodna)

R

A

S

T

U

Ć

A

L

I

K

V

I

D

N

O

S

T

O

P

A

D

A

J

U

Ć

A

R

O

Č

N

O

S

T



zemljište, stanovi, zgrade, uredski namještaj, transportna sredstva, garaže, skladišta, biološka imovina (voćnjaci, osnovno stado, višegodišnji nasadi...), knjige u knjižnici, umjetnička djela, dani predujmovi za nabavu materijalne imovine, ispravak vrijednosti dugotrajne materijalne imovine (oduzima se)

3. Financijska- DANI dugoročni krediti (mi smo nekom dali kredit, to je naša imovina jer će on nama taj kredit vratiti i mi ćemo zaraditi na kamatama)-dani dugoročni zajmovi, dani dugoročni depoziti, dane dugoročne kaucije- KUPLJENI dugoročni vrijednosni papiri (kupljene dionice i obveznice su uvijek dugoročni vrijednosni papiri, ukoliko nije zadano drugačije; mi smo to kupili, to je naša imovina)

4. Potraživanja- dugotrajna potraživanja od poreznih društava, potraživanja od prodaje na dugoročni kredit

ZA RIZIKE I TROŠKOVE

III. DUGOROČNE OBVEZE

-PRIMLJENI dugoročni krediti (mi smo uzeli npr.od banke kredit, mi imamo obvezu taj kredit vratiti uvećan za kamate, pošto je riječ o dugoročnom kreditu, onda je to dugoročna obveza)- IZDANI dugoročni vrijednosni papiri (mi smo nekome dali npr. obveznicu na dvije godine. Zašto? Zato što nama trenutno treba novac, mi dajemo nekome obveznicu, a on nama novac koji ćemo mi poslije morati vratiti uvećan za kamate)- primljeni dugoročni zajmovi, depoziti i kaucije

III. KRATKOTRAJNA IMOVINA

1. Zalihe- zalihe sirovine i materijala, gotovih proizvoda, zalihe trgovačke robe, zalihe proizvodnje (=nedovršena proizvodnja= proizvodnja u toku), zalihe sitnog inventara, zalihe auto guma, zalihe ambalaže, pričuvnih dijelova, dani predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine, dugotrajna imovina namijenjena prodaji

2. Potraživanja- od kupaca, od države za pretporez, od

zaposlenih, od povezanih društava, od osiguravajućih društava za naknadu štete

3. Financijska

IV. KRATKOROČNE OBVEZE

-obveze prema dobavljačima-PRIMLJENI kratkoročni krediti-IZDANI kratkoročni vrijednosni papiri-izdani čekovi, mjenice-obveze prema zaposlenima-obveze za porez (npr. porez na dodanu vrijednosti i porez na dobit)-obveze za primljene predujmove (mi smo primili predujam i imamo obvezu isporučiti nešto za što nam je dan predujam)-obveze za dividende-obveze za primljene kratkoročne zajmove, depozite i kaucije

26

R

A

S

T

U

Ć

A

L

I

K

V

I

D

N

O

S

T

O

P

A

D

A

J

U

Ć

A

R

O

Č

N

O

S

T



- DANI kratkoročni krediti (do 1 god)- KUPLJENI kratkoročni vrijednosni papiri (komercijalni zapisi su uvijek kratkoročni)- primljeni čekovi, mjenice- dani kratkoročni depoziti- dane kratkoročne kaucije

4. Novac u banci i blagajni- žiroračun, tekući računi, devizni računi, glavna blagajna, pomoćne blagajne, porto blagajna, blagajna prodavaonice

IV. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA-unaprijed plaćena najamnina, reklama....

V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

V. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA- obračunati troškovi reklame, marketinga...

UKUPNO AKTIVA UKUPNO PASIVA

DANI PREDUJMOVI IDU UVIJEK TAMO GDJE I ONO ZA ŠTO SU DANI (npr. ako smo

dali predujam za nabavu zemljišta, to ćemo staviti pod dugotrajnu materijalnu imovinu jer je

zemljište dugotrajna materijalna imovina ).

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI IDE UVIJEK TAMO GDJE I ONO ČIJU VRIJEDNOST

ISPRAVLJA I STAVLJA SE U ZAGRADE, ODNOSNO ODUZIMA SE!!!

IZVORI IMOVINE (PASIVA)

To mogu biti različite pravne i fizičke osobe od kojih poduzeće pribavlja sredstva (banke i

druge financijske institucije, poduzeća - dobavljači, vlasnici, građani).

Prema vremenskom roku vraćanja dijelimo je na:

Kratkoročne obveze – podmiruju se u roku od jedne godine ili jednog normalnog

poslovnog ciklusa.

27



Dugoročne obveze – podmiruju se u roku duljem od godine dana ili jednog

normalnog poslovnog ciklusa.

Trajni izvori imovine (glavnica, kapital)

Izvore imovine prema vlasništvu dijelimo na VLASTITE (KAPITAL, GLAVNICA) I

TUĐE (DUGOROČNE I KRATKOROČNE OBVEZE).

Na koji način može doći do povećanja ili smanjenja izvora imovine?

Poduzeće Štrebsy Nekretnine d.d. se bavi prodajom nekretnina . Ovo dioničko društvo je

ostvarilo pravo na kredit koji će utrošiti za kupnju zemljišta na kojem će se graditi novi

stanovi. Za nabavu ove dugotrajne materijalne imovine Štrebsy Nekretnine d.d. povećalo je

svoje obveze, tako što sad banci mora vratiti glavnicu kredita s pripadajućim kamatama.

Dakle, nabavom ove imovine obveze poduzeća su se povećale. Kako bude otplaćivalo taj

kredit banci, obveze će se smanjivati!

Do povećanja kapitala može doći ako vlasnik poduzeća Štrebsy Nekretnine d.d. dobije

eurojackpot i odluči cijeli dobiveni iznos dodatno uložiti u svoje poduzeće. Ako se odluči da

će se cijeli iznos ostvarene neto dobiti tekuće godine zadržati u poduzeću, također će doći do

povećanja kapitala. No ukoliko se izglasa da će se baš ove godine isplatiti dividenda

dioničarima, tada će doći do smanjenja kapitala.

Tablica 2: Uzroci povećanja i smanjenja kapitala i obveza

POVEĆANJE SMANJENJE

OBVEZE Nabava imovine Podmirenje obveza

KAPITAL Dodatno ulaganje Zadržana dobit

Raspodjela vlasnicima

Preneseni gubitak

2.3.3. Bilančne promjene

28



Kada poslovni subjekt obavlja svoju funkciju, to utječe na knjigovodstvene promjene koje

djeluju na promjenu u sastavu imovine, obveza i glavnice. Svi se poslovni događaji mogu

sumirati u tipične knjigovodstvene događaje koji izazivaju četiri vrste bilančnih promjena.

Tablica 3: Bilančna kretanja (promjene)

AKTIVA (IMOVINA) PASIVA (IZVORI IMOVINE) CENTRIPETALNA

KONCENTRIČNA KRETANJA

CENTRIFUGALNA

KRETANJA

PERIFERNA KRETANJA

KRETANJA

Promjene koje se događaju isključivo u aktivi se nazivaju koncentrične promjene, a odnose

se na istovremeno povećanje i smanjenje aktive. Čest je slučaj da nam kupci doznače na

žiroračun iznos koji su nam dugovali, u tom slučaju nam se povećalo stanje na žiroračunu, a

smanjila su se naša potraživanja prema kupcima. Ovakvi knjigovodstveni događaji dovode do

kvalitativnih promjena kod imovine, ali se kvantitativni iznos sume bilance ne mijenja.

AKTIVA PASIVA

Žiroračun +10.000

Potraživanja od kupaca -10.000

Ukupno aktiva 0 Ukupno pasiva 0

Periferna kretanja se odnose na pozicije pasive, dakle istovremeno povećanje i smanjenje

pasive. Takav primjer je vidljiv kada uzmemo kredit u banci i iz tog kredita podmirimo

obvezu prema dobavljaču. U tom se slučaju smanjila naša obveza prema dobavljaču, dok se

obveza prema banci povećala. Kod ovih kretanja je također riječ samo o kvalitativnim

29



promjenama, a periferna kretanja se nazivaju po tome jer se događaju izvan poslovnog

subjekta, u vanjskom svijetu (banka – dobavljač).

AKTIVA PASIVA

Obveze prema dobavljačima -30.000

Primljeni dugoročni krediti +30.000

Ukupno aktiva 0 Ukupno pasiva 0

Povećanje aktive i povećanje pasive se odnosi na centripetalna kretanja (iz vanjskog svijeta

u bilancu). Tipična takva promjena je prodaja emitiranih dionica, pri čemu dolazi do

povećanja stanja na žiroračunu, jer smo emisijom dionica prikupili novčana sredstva, ali

također i do povećanja temeljnog kapitala koji je pozicija pasive bilance. U ovom slučaju je

došlo i do kvalitativnih promjena, ali i kvantitativnih promjena, jer su se povećali i aktiva i

pasiva.

AKTIVA PASIVA

Žiroračun +100.000 Temeljni kapital +100.000

Ukupno aktiva 100.000 Ukupno pasiva 100.000

Ako smo vratili dio kredita, ili podmirili dio obveze prema dobavljačima, smanjio se iznos

novca na žiroračunu, ali su se smanjile i naše obveze. Smanjenje aktive i pasive se naziva

centrifugalnim promjenama. Ovdje je također došlo i do kvalitativnih i kvantitativnih

promjena kod imovine i obveza. Centrifugalno kretanje se odvijalo od poslovnog subjekta u

vanjski svijet (dakle, s našeg žiroračuna dobavljačima, bankama...).

AKTIVA PASIVA

Žiroračun -5.000 Obveze prema dobavljačima -5.000

Ukupno aktiva -5.000 Ukupno pasiva -5.000

30



2.3.4. Vrste bilanci

Vrste bilanci s obzirom na namjenu:

- početna ili osnivačka

- završna ili zaključna

- bilanca spajanja odnosno fuzijska

- bilanca razdvajanja odnosno diobena

- sanacijska

- stečajna

- likvidacijska

- pokusna (probna)

- konsolidirana bilanca.

POČETNA ILI OSNIVAČKA bilanca se sastavlja prilikom osnivanja poslovnog

subjekta, kao što i sam naziv kaže, kao i početkom svake poslovne godine.

ZAVRŠNA BILANCA se obvezno sastavlja na kraju godine da bismo dobili uvid u

stanje imovine, obveza i kapitala na kraju godine.

FUZIJSKA BILANCA (BILANCA SPAJANJA) se sastavlja kada se dva ili više

pojedinačnih poduzeća integriraju tj.spajaju u jedno novo poduzeće.

BILANCA RAZDVAJANJA (DIOBENA) se radi ukoliko se sadašnji poslovni

subjekt razdvaja na više pojedinačnih, pravno samostalnih poslovnih subjekata.

SANACIJSKU BILANCU sastavlja poslovni subjekt koji je u stečaju.

LIKVIDACIJSKA se sastavlja onda kada poslovni subjekt ide u likvidaciju, odnosno

kada nema ekonomske i financijske mogućnosti nastaviti s poslovanjem.

POKUSNA (PROBNA) BILANCA se sastavlja prije izrade bilance i računa dobiti i

gubitka. Predstavlja iskaz stanja i prometa na kontima glavne knjige, a sastavlja se radi

provjere ispravnosti provedenih knjiženja. Sastoji se od bruto bilance ( prikaz stanja i

prometa na svim kontima glavne knjige, a sastavlja se radi provjere ispravnosti

provedenih knjiženja) i saldo bilance.

31



KONSOLIDIRANA BILANCA je financijski izvještaj grupe, ali prezentiran kao da je

jedan poslovni subjekt. Dakle, sastavlja se kod složenog poslovnog sustava sa više

pravnih osoba koje sastavljaju svoju bilancu. Grupu čine matica i sve njezine

podružnice, pri čemu je matica poslovni subjekt koji ima jednu ili više podružnica. Pri

sastavljanju ove bilance je važno isključiti stavke proizašle iz internog poslovanja.

2.4. Račun dobiti i gubitka (izvještaj o dobiti) – IZVJEŠTAJ O USPJEŠNOSTI

POSLOVANJA

Račun dobiti i gubitka je dinamički financijski izvještaj koji prikazuje PRIHODE,

RASHODE I REZULTAT POSLOVANJA poslovnog subjekta u obračunskom razdoblju

(npr. 1.1.-31.12.2014).

Odmah vidimo razliku u odnosu na bilancu koja kao statički financijski izvještaj daje pregled

stanja imovine, kapitala i obveza na točno određeni dan (31.12).

Slika 10: Povezanost financijskih izvještaja

32



PRIHODI – povećanje ekonomskih koristi u toku obračunskog razdoblja u obliku

povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje glavnice, ali

ne ono s osnove uplata sudionika u glavnici (npr. vlasnik uložio u poduzeće 100.000

kn, povećala se imovina i povećala se glavnica, ali to nije prihod).

RASHODI – smanjenje ekonomskih koristi u toku obračunskog razdoblja u obliku

smanjenja imovine ili povećanja obveza što ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali

ne ono s osnove raspodjele glavnice sudionicima u glavnici (npr. glavna skupština

je izglasala isplatu dividende dioničarima, to znači smanjenje imovine kad se

dividenda isplati i smanjenje glavnice, ali se ne smatra rashodom).

REZULTAT POSLOVANJA – se dobije kada se od ostvarenih prihoda oduzmu

rashodi, a može biti dobit ili gubitak. Dobit ili pozitivan financijski rezultat je

ostvarena ukoliko su prihodi veći od rashoda, dok je gubitak odnosno negativan

financijski rezultat ostvaren kada iznos rashoda nadmaši iznos prihoda.

33

PRIHODI – RASHODI = REZULTAT POSLOVANJA

PRIHODI

REDOVNI IZVANREDNI (ostali)

POSLOVNI FINANCIJSKI -prodaja dugotrajne

imovine

-otpis obveza

-inventurni viškovi

-naplaćena otpisana

potraživanja

-prihodi iz prošlih

godina

-naplaćeni penali i

-prodajna

vrijednost

proizvoda i usluga

-prodajna

vrijednost robe

-kamate

-dividende

-pozitivne tečajne

razlike



TRI RAČUNOVODSTVENA NAČELA VEZANA UZ PRIZNAVANJE PRIHODA I

RASHODA:

NAČELO NASTANKA POSLOVNOG DOGAĐAJA je ključno da bismo priznali prihode

i rashode.

o Prihodi se priznaju kada su nastali (neovisno o tome da li smo primili novac za ono što

smo isporučili). Čim prodamo nešto i ispostavimo za to fakturu, knjižimo prihod od

prodaje.

34

-prodaja dugotrajne

imovine

-otpis obveza

-inventurni viškovi

-naplaćena otpisana

potraživanja

-prihodi iz prošlih

godina

-naplaćeni penali i

RASHODI

POSLOVNI

IZVANREDNIREDOVNI

FINANCIJSKI

-troškovi prodanih

proizvoda i usluga

-troškovi prodane

robe

-troškovi razdoblja

- vrijednosna

usklađenja

- rashodi od kamata

- negativne tečajne

razlike

-trošak prodane opreme

-otpis potraživanja

-naknadno utvrđeni

rashodi iz prošlih godina

-inventurni manjkovi

-kazne, penali i naknade

štete



o Rashodi se priznaju kada su nastali (a ne kada su stvarno isplaćeni).

NAČELO OPREZNOSTI:

o Prihodi i pozitivni rezultat poslovanja se iskazuju kad su očiti i potvrđeni.

o Rashodi i negativni rezultat poslovanja se iskazuju kada postanu mogući.

NAČELO SUČELJAVANJA PRIHODA I RASHODA zahtijeva da se u računu dobiti i

gubitka prihodima sučeljavaju troškovi za koje se smatra da su učinjeni njihovim donošenjem.

2.4.1. Metode sastavljanja računa dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka se može sastaviti prema dvije metode:

METODA RAZVRSTAVANJA RASHODA PREMA FUNKCIJI ILI METODA

PRODANIH UČINAKA (prihodima razdoblja se sučeljavaju samo dospjeli

troškovi proizvodnje, tj. dio troškova koji se odnosi na prodane gotove proizvode).

METODA RAZVRSTAVANJA RASHODA PO PRIRODNIM VRSTAMA ILI

METODA UKUPNIH TROŠKOVA (kao što naziv kaže, ova metoda obuhvaća sve

troškove prema njihovim prirodnim vrstama).

TRGOVINA

Metoda razvrstavanja troškova po prirodnim vrstama (ukupnih

troškova )

A) POSLOVNI PRIHODI1. Prihodi od prodaje trgovačke robe

Metoda razvrstavanja troškova prema funkciji (metoda prodanih učinaka)

A) PRIHODI OD PRODAJE TRGOVAČKE ROBEB) RASHODI OD PRODAJE TRGOVAČKE ROBE

35



B) POSLOVNI RASHODI1. Rashodi od prodaje trgovačke robe2. Rashodi trgovine (pobrojat ih ispod)- npr. trošak plaća- trošak el. energije ....

C) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (A-B)D) FINANCIJSKI PRIHODI (npr. kamate, dividende, pozitivne tečajne razlike)E) FINANCIJSKI RASHODI (kamate, negativne tečajne razlike)F) DOBIT/GUBITAK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (D-E)G) IZVANREDNI PRIHODI ( prihod od prodaje dug.imovine, inventurni viškovi)H) IZVANREDNI RASHODI (rashod od prodaje dug.imovine, inventurni manjkovi)I) DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTI (G-H)J)UKUPNI PRIHODI (A+D+G)K)UKUPNI RASHODI (B+E+H)L) BRUTO DOBIT (J-K)M) POREZ NA DOBIT (20% na bruto dobit)N) NETO DOBIT (L-M)

C) BRUTO MARŽA (doprinos pokrića) (A-B)D) RASHODI TRGOVINE

E) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (C-D)F) FINANCIJSKI PRIHODIG) FINANCIJSKI RASHODIH) DOBIT/GUBITAK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTII) IZVANREDNI PRIHODIJ)IZVANREDNI RASHODIK)DOBIT/GUBITAK IZ IZVANREDNIH AKTIVNOSTIL)UKUPNI PRIHODI (A+F+I)M)UKUPNI RASHODI (B+D+G+J)N) BRUTO DOBITO)POREZ NA DOBITP)NETO DOBIT

36



PROIZVODNJA

Metoda razvrstavanja troškova po prirodnim vrstama (ukupnih troškova)

A) POSLOVNI PRIHODI

1.Prihodi od prodaje gotovih proizvoda

B) POSLOVNI RASHODI (a+b-c)

a) početne zalihe proizvodnje i gotovih

proizvoda (gledam konta „proizvodnja u toku“ i

„zalihe gotovih proizvoda“ i zbrajam početna

salda na tim kontima So)

b)ukupni troškovi nastali u toku razdoblja

(pobrojat ispod sve troškove proizvoda i

troškove razdoblja)

c) konačne zalihe proizvodnje i gotovih

proizvoda (ovaj iznos stavljamo u zagrade)*

(ponovno na istim kontima „proizvodnja u toku“

i „zalihe got.proizvoda“, ali računamo zaključni

saldo(saldo izravnanja) na tim kontima Si ili Sz i

zbrajamo ta dva zaključna salda; zaključni saldo

se računa tako da se od dugovne strane oduzme

potražna strana)

C) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH

AKTIVNOSTI (A-B)

Dalje sve isto kao i kod trgovine

Metoda razvrstavanja troškova prema funkciji (metoda prodanih učinaka)

A)PRIHODI OD PRODAJE GOTOVIH

PROIZVODA

B)RASHODI OD PRODAJE GOTOVIH

PROIZVODA (a+b-c)

a)početne zalihe proizvodnje i gotovih

proizvoda (isto kao i po metodi lijevo)

b)troškovi proizvoda nastali u toku razdoblja

(gledaju se samo troškovi proizvoda, a isključuju

troškovi razdoblja)

c)konačne zalihe proizvodnje i gotovih

proizvoda (isto kao u metodi lijevo)

C) BRUTO MARŽA (A-B)

D) RASHODI RAZDOBLJA

E) DOBIT/GUBITAK IZ POSLOVNIH

AKTIVNOSTI (C-D)

Dalje sve isto kao kod trgovine

37



2.5. Izvještaj o novčanom toku (IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U

FINANCIJSKOM POLOŽAJU PODUZEĆA)

Poduzeća trebaju novac za vođenje svog poslovanja, za plaćanje obveza i vraćanja novca

svojim ulagačima. Nerijetko se događa to da poduzeća iskazuju neto dobit u računu dobiti i

gubitka, a imaju ozbiljnih poteškoća u podmirivanju svojih obveza.

Izvještaj o novčanom toku (cash flow

statement) je temeljni financijski izvještaj

koji prikazuje promjene u financijskom

položaju poduzeća.

Ovaj izvještaj pruža informacije o

novčanim primicima i novčanim

izdacima tijekom obračunskog razdoblja,

te stanju novca i novčanih ekvivalenata na

kraju i na početku obračunskog razdoblja.

TEMELJNE KATEGORIJE izvještaja o novčanom toku su novac i novčani ekvivalenti

38

Novac u blagajni i

novac na računu u

banci

Kratkotrajna, visokolikvidna

ulaganja koja se brzo

konventiraju u poznate iznose

novca, a nisu pod značajnim

utjecajem rizika promjena

vrijednosti, dakle kratkoročna

ulaganja s rokom dospijeća do tri

mjeseca – državne obveznice,

komercijalni zapisi...)



2.5.1. Vrste novčanih tokova

Novčani tokovi se razvrstavaju na:

poslovne aktivnosti

investicijske (ulagateljske) aktivnosti, i

financijske aktivnosti.

POSLOVNE AKTIVNOSTI su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzeća.

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI (ulagateljske aktivnosti) su povezane uz promjene na

dugotrajnoj imovini. To su aktivnosti stjecanja i otuđivanja dugotrajne imovine i drugih

ulaganja, koja nisu uključena u novčane ekvivalente.

39

PRIMICI

-prodaja proizvoda, usluga,

robe

-primljene kamate

-primljene dividende

-primljene premije osiguranja

IZDACI

-isplate dobavljačima

-isplate zaposlenima

-isplate poreza

-isplate premija osiguranja

-isplate kamata

PRIMICI

-prodaja dug.materijalne i

nemater.imovine

-prodaja dionica, obveznica

drugih poduzeća

-povrat danih kredita drugima

IZDACI

-nabava dugotrajne mat.i

nemat.imovine

-kupnja dionica, obveznica

drugih poduzeća

-dani krediti



FINANCIJSKE AKTIVNOSTI su vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaćaju promjene

vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza.

Plaćene i primljene kamate te dividende se mogu alternativno razvrstati i u druge

aktivnosti. Plaćene kamate i isplaćene dividende se mogu razvrstati u financijske

aktivnosti, jer je plaćanje kamata posljedica uzimanja kredita i financiranja

poslovanja. Isplata dividendi je pak povezana sa emitiranjem dionica radi financiranja

poslovanja, a na temelju emitiranih dionica dioničari ostvaruju pravo na dividende.

Primljene kamate i dividende su pak povezane sa ulagateljskim aktivnostima, jer smo

na temelju našeg investiranog novca zaradili iznos kamata (npr. na temelju danog

kredita) ili primili dividendu (npr. na temelju investicije u tuđe dionice).

Važna je dosljednost u primjeni jednom utvrđenog pravila!

2.5.2. Metode sastavljanja izvještaja o novčanom toku

Izvještaj o novčanom toku se može sastaviti prema dvije metode:

1) DIREKTNA

2) INDIREKTNA

Važno za naglasiti je to da se novčani tokovi od poslovnih aktivnosti mogu sastaviti

primjenom ili jedne ili druge metode, dok bi se novčani tokovi od financijskih i investicijskih

aktivnosti trebali uvijek utvrđivati i prezentirati po direktnoj metodi.

40

PRIMICI

-od emisije dionica

-od emisije obveznica i

dr.vrijednosnih papira

-od primljenih kredita

IZDACI

-za otkup vlastitih dionica

-za dividende

-po osnovi otplate kredita

-otplata obveznica i

dr.vrijednosnih papira



IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

-DIREKTNA METODA-

POSLOVNE AKTIVNOSTI

1. Novčani primici iz poslovnih aktivnosti

2. Novčani izdaci iz poslovnih aktivnosti

3.NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI *

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI

1. Novčani primici iz investicijskih aktivnosti

2. Novčani izdaci iz investicijskih aktivnosti

3. NOVČANI TOK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI **

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

1. Novčani primici iz financijskih aktivnosti

2. Novčani izdaci iz financijskih aktivnosti

3. NETO NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI ***

ČISTI NOVČANI TOK (* + ** + ***)

+

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA

= NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA

41



2.6. Izvještaj o promjenama kapitala (glavnice)

Ovaj izvještaj prikazuje promjene nastale na svim dijelovima glavnice. Osim promjena

glavnice s osnove uplate vlasnika i zarade od poslovanja, prikazuje i promjene gospodarskih

aktivnosti koje povećavaju ili smanjuju glavnicu.

Iz dijela izvještaja koji predstavlja sadržaj glavnice u pasivi bilance se mogu dobiti

informacije o zadržanoj dobiti (zadržana dobit prethodne godine plus dobit ili gubitak tekuće

godine minus dividende je jednako zadržana dobit krajem tekuće godine).

Radi kompletnog uvida u promjene kapitala, osim uloženog i zarađenog kapitala potrebno je

sagledati i onaj dio kapitala koji je posljedica usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti

imovine s fer odnosno tržišnom vrijednosti, a radi toga se formiraju revalorizacijske rezerve.

2.7. Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijske izvještaje su također sastavni dio temeljnih financijskih izvještaja, a

njihova obveza sastavljanja i prezentiranja je utvrđena Zakonom o računovodstvu.

Pružaju korisnicima dodatne informacije, koje su im potrebne da pravilno razumiju

financijske izvještaje. Služe za objašnjenje, razradu i prezentiranje podataka iz bilance,

računa dobiti i gubitka, izvještaja o novčanom toku i izvještaja o promjenama kapitala

(glavnice).

Značajan izvor kvalitetnih informacija potrebnih i vanjskim i unutarnjim korisnicima

za jednostavnije, potpunije razumijevanje podataka uz financijske izvještaje.

42



Bilješke trebaju:

a) pružiti informacije o tome koja je osnova za sastavljanje financijskih izvještaja i

određenim računovodstvenim politikama

b) objaviti informacije prema zahtjevima MSFI-a koje nisu prezentirane u bilanci,

izvještaju o dobiti, izvještaju o promjenama glavnice ili izvještaju o novčanom toku

c) pružiti dodatne informacije koje nisu prezentirane u temeljnim financijskim

izvještajima, ali su važne za razumijevanje bilo kojeg od tih izvještaja.

Objavljivanje računovodstvenih politika je bitna sastavnica bilješki.

2.8. Ponavljanje

AKO SMATRATE I OVA PITANJA JEDNOSTAVNIMA, VI STE ONDA VEĆ VEĆINU

TOGA USPJEŠNO SAVLADALI

1. Bruto bilanca je:

a) temeljni financijski izvještaj

b) rekapitulacija konta aktive

c) dokument koji služi za knjiženje

d) prikaz stanja i promjena na svim kontima glavne knjige

2. Buduće ekonomske koristi imovine postoje ako se:

a) Imovina može razmijeniti za drugu imovinu

b) Imovina može koristiti za proizvodnju dobara i usluga koje se kasnije mogu

prodati

c) Imovina može koristiti za podmirivanje obveza ili za raspodjelu vlasnicima

d) Svi odgovori su točni

43



3. Navedite kojim aktivnostima u izvještaju o novčanom toku pripadaju:

a) Novčani primici s osnove prodaje stroja _____________________________.

b) Novčani izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita ___________________.

4. Poslovni događaji koji utječu na promjene strukture odnosno kvalitete pasive, uz

nepromijenjenu aktivu, izazivaju tzv.

a) centripetalna kretanja

b) centrifugalna kretanja

c) koncentrična kretanja

d) periferna kretanja

5. Isplaćena je gotovina iz blagajne na žiroračun u iznosu od 1.000 kn. Navedeni poslovni

događaj utječe na promjenu strukture _________________________ uz nepromijenjenu

_______________________________te predstavlja tzv.__________________bilančno

kretanje.

6. U temeljne računovodstvene pretpostavke ne ubrajamo pretpostavku:

a) neograničenosti vremena poslovanja

b) poslovnog subjekta

c) objektivnosti

d) određenog vremena, tj.obračunskog razdoblja

7. Tihe pričuve ili __________________________ nastaju _____________________imovine

ili ___________________obveza. A neki od primjera su:

__________________________________________________________.

8. Načela, osnove, konvencije, pravila i postupci koje je managment usvojio prilikom

sastavljanja i prezenitranja financijskih izvještaja su:

a) računovodstvene politike

b) računovodstveni standardi

c) računovodstvena načela

d) niti jedno od navedenog

44



9. Likvidnost trgovačkog društva može se vidjeti u:

a) Svim financijskim izvještajima

b) Računu dobiti i gubitka i bilanci

c) Samo u bilanci

d) Samo u izvještaju o novčanom toku

10. Povećanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos je:

a) Centripetalno kretanje

b) Centrifugalno kretanje

c) Koncentrično kretanje

d) Periferno kretanje

11. Prodaja emitiranih dionica za 20 000 kn je primjer za tzv.:





12. Podmirena je obveza prema dobavljaču doznakom sa žiroračuna. Ova promjena

predstavlja:





13. Koja od navedenih transakcija je uzrokovala smanjenje i ukupne imovine i ukupnih

obveza za 5000 kn:

a) Kupovina uredskog namještaja za 5000 kn

b) Otplata bankovnog zajma od 5000 kn

c) Kupovina materijala od dobavljača u vrijednosti 5000 kn

d) Naplata potraživanja od kupaca u vrijednosti 5000 kn

45



14. Koji od sljedećih navoda točno opisuje neto dobit:

a) prikazuje se samo u računu dobiti i gubitka

b) dobije se kao razlika prihoda i rashoda u slučaju kad su rashodi veći od prihoda

tekućeg razdoblja

c) povećava vlasnički kapital u bilanci i izračunava se u računu dobiti i gubitka

d) prikazuje se samo u bilanci poduzeća

15. ________________ _______________ ostvaruje se pozitivnim poslovanjem poduzeća i

naknadnim ulaganjem vlasnika u poduzeće.

16. Kriterij ______________ zahtijeva da se pozicije pasive unose prema roku dospijeća.

17. Izbaci uljeza iz temeljnih računovodstvenih kategorija: imovina, kapital, izdatak,

financijski rezultat, prihod.

18. Kvantitativna kretanja su _____________ i ____________, a kvalitativna su

____________ i ___________.

19. Najznačajniji oblici kratkotrajne imovine su:

1) __________________

2) __________________

3) __________________

4) __________________

20. Uspjeh poslovanja poduzeća može se vidjeti u ________________.

21. Razrada računovodstvenih načela dana je u obliku računovodstvenih:

a) Bilješkib) Informacijac) Pravila d) Standarda

46



22. Poduzeće Z u bilanci ima vrijednost aktive 122.000. U strukturi imovine nalaze se zalihe

robe u vrijednosti od 18.000. Te zalihe su prodane za 22.000. Međutim, od kupaca je

naplaćeno samo 10.000. Prema tome, zbroj aktive nakon što su evidentirane ove transakcije

iznosi:

a) 116.000b) 122.000c) 126.000d) 136.000

23. Prihodi su novac na žiro računu. T N

24. Neto dobit kao financijski rezultat nam ukazuje koliko imamo novca na žiro računu?

T N

25. Dani krediti i izdani vrijednosni papiri su imovina poduzeća. T N

26. Primljeni krediti i izdani vrijednosni papiri su obveza poduzeća. T N

27. Ministarstvo financija – Porezna uprava je zaduženo za nadzor nad obavljanjem

računovodstvenih poslova, a neovisna eksterna revizija je zadužena (revizorske tvrtke)

osigurati da su financijski izvještaji realni i objektivni za njegove korisnike. T N

28. Osnovni elementi računa dobiti i gubitka su _____________________,

_____________________ i _________________________________.

29. Izvještaji za eksterne korisnike su nestandardizirani (nisu propisani zakonom) dok su oni

za interne korisnike standardizirani. T N

30. Imovina koja će se pretvoriti u novac unutar godine dana ili unutar jednog poslovnog

ciklusa je __________________ imovina.

31. Resurs pod kontrolom poduzeća nastao kao rezultat prošlih događaja i od kojih se očekuju

buduće ekonomske korist je ____________________.

32. Imovina koja nema fizička obilježja je ________________imovina.

47



33. Postojeći dugovi poduzeća nastali kao rezultat poduzeća, a čije će podmirenje uzrokovati

odljev resursa iz poduzeća su ____________.

34. Financijski izvještaj koji prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na određeni dan je

______________, a izvještaj koji prikazuje promjene u financijskom položaju poduzeća je

_____________________________________________.

35. Ukupna imovina minus ukupne obveze je _______________.

36. Obveze koje se trebaju platiti unutar godine dana su _______________________obveze, a

jedan primjer takve obveze je ____________________________________________.

37. Točna tvrdnja je:

a) da se povećanje rashoda knjiži na potražnoj stranib) da prihodi i rashodi utječu na vlasnički kapitalc) da se povećanje prihoda knjiži na dugovnoj stranid) niti jedan odgovor nije točan

38. Prema pravilima knjiženja na kontima aktive i pasive:

a) povećanja na računima imovine, obveza i vlastitog kapitala se evidentiraju na dugovnoj strani

b) smanjenje na računima imovine i obveza se evidentira na potražnoj stranic) povećanja na računima imovine se evidentiraju na dugovnoj stranid) smanjenja na računima obveza i vlastitog kapitala se evidentiraju na potražnoj strani

39. Prodajom trgovačke robe trgovina ostvaruje:

a) investicijske prihodeb) investicijske primitkec) redovne prihoded) izvanredne prihode

40. Pozicija koja je zajednička bilanci i računu dobiti i gubitka je:

a) isključivo dobit tekuće godineb) novac na žiroračunuc) dobit ili gubitak tekuće godine (financijski rezultat)d) kapital

48



41. Ostvareni gubitak predstavlja:

a) smanjenje kapitalab) povećanje kapitalac) ne utječe na promjenu kapitalad) potrebno je više informacija da bi se odredio utjecaj gubitka na kapital

42. Prihodi i rashodi se u poslovnim knjigama priznaju prema načelu:

a) dosljednostib) naplate i plaćanjac) nastanka događajad) konzistentnosti

43. Pozicije aktive se unose u bilancu poduzeća prema kriteriju:

a) sigurnostib) likvidnosti i ročnostic) likvidnosti i funkcionalnostid) namjene i ročnosti

44. Novac na početku razdoblja iznosi 5.000 kn. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti iznosi

30.000 kn, novčani tok iz financijskih aktivnosti je negativan i iznosi 5.000 kn, a iz

investicijskih aktivnosti 10.000 kn. Koliko iznosi novac na kraju razdoblja?

a) 35.000 knb) 20.000 knc) 30.000 knd) 40.000 kn

45. Ako je gubitak veći od kapitala onda se zapisuje u ___________ (aktivi/pasivi) bilance

kao stavka _____________________________________________________.

46. Pozitivan financijski rezultat se ostvaruje ako su _______________ veći od

_________________ nastalih u obračunskom razdoblju.

47. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda predstavlja poziciju

____________________________ (aktive / pasive / računa dobiti i gubitka).

49



48. Gubitak tekuće godine se ostvaruje ako su _________________ veći od

_________________nastalih u obračunskom razdoblju.

49. Kriterij _______________likvidnosti zahtijeva da se u bilancu najprije unose najlikvidniji

oblici imovine, dok se s druge strane u pasivi bilance tada primjenjuje kriterij

_________________ ročnosti.

50. Iskazan gubitak tekuće godine evidentira se u ______________ bilance kao

________________kapitala. Ako je iznos gubitka veći od kapitala, ta razlika se iskazuje u

__________________ bilance na stavci

___________________________________________________________.

51. __________________________ promjene utječu na povećanje ukupne aktive i pasive, a

promjene koje ne utječu na kvantitativne već kvalitativne promjene jesu

_______________________ i _________________________.

52. Ukupne obveze se dijele na:

a) kratkoročne, srednjoročne i dugoročneb) kratkoročne, dugoročne i trajnec) kratkoročne i dugoročned) kratkoročne, srednjoročne i trajne

53. Kupljeni vrijednosni papiri se bilježe u:

a) pasivib) aktivic) računu dobiti i gubitkad) bilješkama

54. Temeljne vrste dugotrajne imovine su:

a) nematerijalna, kapital, financijska i potraživanjab) novac, materijalna, financijska i nematerijalnac) nematerijalna, materijalna, financijska i potraživanjad) nematerijalna, zalihe, financijska i potraživanja

55. Konta prihoda i rashoda nemaju početni saldo u idućem razdoblju. T N

50



56. Osnovni elementi bilance su:

a) imovina, obveze i neto dobitb) prihodi, rashodi i financijski rezultatc) imovina, obveze i kapitald) primici, imovina i kapital

57. Ostvarena dobit tekuće godine utječe na:

a) povećanje obvezab) povećanje kapitalac) nema utjecaja na izvore sredstavad) smanjenje kapitala

58. Osnovna podjela kapitala trgovačkog društva je:

a) kratkotrajni i dugotrajnib) kratkoročni i dugoročnic) vlastiti i tuđid) uloženi i zarađeni

59. U skupinu financijske imovine ulaze:

a) dani kreditib) primljeni kreditic) izdani vrijednosni papirid) novac

60. Ako se u bilanci prvo unosi novac, znači da trgovačko društvo primjenjuje kriterij:

a) rastuće likvidnostib) opadajuće likvidnostic) opadajuće ročnostid) niti jedno od navedenog

61. Kamate na primljene kredite ulaze u skupinu

_______________________________(financijskih rashoda/ financijskih prihoda/

kratkoročnih obveza).

51



3. RAČUNOVODSTVENI INSTRUMENTI

Ovo poglavlje je rezervirano za ključne računovodstvene instrumente važne za planiranje,

evidentiranje, analiziranje i izvještavanje zainteresiranih korisnika o rezultatima rada. Svi

podaci se moraju negdje zabilježiti, a upravo se računovodstveni instrumenti koriste kao

nositelji tih podataka. Ukoliko primjerice voditelju računovodstva trebaju neke informacije,

moći će ih pronaći u poslovnim knjigama, na kontima, pregledom knjigovodstvenih isprava,

odnosno, u računovodstvenim instrumentima.

3.1. Knjigovodstvene isprave

Poslovni subjekti se u svome poslovanju susreću s raznim ispravama, a mogu biti

knjigovodstvene, računovodstvene i poslovne. Od navedenih su najzastupljenije

knjigovodstvene isprave.

Knjigovodstvena isprava (temeljnica) je pisani dokaz ili elektronički zapis o nastalom

poslovnom događaju, a služi kao podloga za unos podataka u poslovne knjige i nadzor

nad obavljenim poslovnim događajem.

Tu se ubrajaju: izvodi banaka, ulazni i izlazni računi, blagajničke isprave i dr.

Poduzeće ŠtrebsyČoks d.o.o. je nabavilo kakao u vrijednosti od 20.000 kn. Njegov

knjigovođa ne knjiži ovu promjenu na temelju toga što je njemu skladištar javio telefonski da

je kakao stiglo u skladište, već na temelju isprave ulaznog računa dobavljača i skladišne

primke koju je sastavio skladištar kada je zaprimio kakao.

Računovodstvena isprava je širi pojam od knjigovodstvene isprave jer uključuje i one

isprave koje se ne odnose na stvarno nastali događaj (primjerice razni predračuni kao što je

predračun nabave ili predračun prodaje, dakle vezano je uz ono što mi planiramo da će se

dogoditi ali nije stvarno nastalo). Već smo u tradicionalnoj strukturi računovodstva vidjeli

razliku računovodstva i knjigovodstva iz čega proizlazi i razlika između ovih dviju isprava.

52



Poslovna isprava je najširi pojam i osim navedenih isprava obuhvaća i sve ostale isprave

(sklopljeni ugovor o prodaji robe, rješenje o zapošljavanju i sl.).

BITNI SASTOJCI KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE:

naziv i adresa izdavatelja isprave

naziv i redni broj isprave

datum i mjesto izdane isprave

kratki opis poslovne transakcije

vrijednost poslovne transakcije

pečat i potpis ovlaštene osobe – izdavaoca isprave

Slika 11: Kreiranje knjigovodstvene isprave

1. SASTAVLJANJE KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA se obavlja na mjestu i u

vremenu kada je nastala neka poslovna promjena. Može se sastaviti u jednom ili više

primjeraka, ručno, pisaćem strojem ili elektroničkim računalom. Isprave moraju

53



sadržavati minimum podataka kako bi se na temelju njih mogla izvršiti evidencija u

poslovnim knjigama.

Neispunjeni prostor na ispravi potrebno je označiti „knjigovodstvenim koljenom“

kako bi se onemogućilo naknadno dopisivanje podataka. Osobe koje imaju pravo

potpisa isprava, potpisom jamče da je isprava vjerodostojna i uredna.

2. LIKVIDATURA (KONTROLA) KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA

Prije nego što unesemo knjigovodstvene isprave u poslovne knjige potrebno ih je

kontrolirati. Provjera točnosti, pouzdanosti i sposobnosti knjigovodstvene isprave služi

kao odgovarajuća podloga za unos podataka u poslovne knjige, a provodi se na mjestu

koje se zove likvidatura.

Kontrola isprava sastavni je dio preventivnih kontrolnih postupaka. Predstavlja preduvjet točnosti i pouzdanosti fin. izvještaja.

Tri vrste kontrola:

a) FORMALNA (ima li isprava sve potrebne

elemente?)

b) RAČUNSKA (da li su sve računske operacije

ispravne?)

c) SUŠTINSKA (da li se poslovni događaj dogodio

baš onako kako je zabilježeno na samoj ispravi?)

Nakon izvršene provjere, na ispravu se stavlja znak da je isprava provjerena, nakon čega se

podaci unose u poslovne knjige.

S organizacijskog aspekta likvidatura može biti organizirana CENTRALIZIRANO (sva

dokumentacija je na jednom mjestu u poduzeću u kojem se onda isprave kontroliraju) i

DECENTRALIZIRANO (kontrola u okviru pojedinih funkcija, npr. nabave, prodaje.... gdje

se nalaze osobe zadužene za praćenje pojedinih transakcija).

Kako bi izlazne informacije bile i pravodobne, osim točne valja utvrditi hodogram kretanja

isprave, odnosno put kretanja isprave od njezina ispostavljanja do njezina arhiviranja. Na taj

54



način se želi definirati tko i gdje ispostavlja ispravu, tko je provjerava, kome se i u kojem roku

dostavlja, tko je knjiži i na koji se način i gdje isprava čuva.

3. ČUVANJE KNJIGOVODSTVENIH ISPRAVA

Nakon što se na temelju isprave proknjižio određeni poslovni događaj, one se odlažu i čuvaju

u arhivi odnosno pismohrani. U privremenoj arhivi koja se nalazi u prostorijama gdje je i

samo računovodstvo, isprave se čuvaju sve dok se ne utvrdi godišnji obračun, odnosno dok ne

prođe revizija. Nakon toga se isprave prenose u središnju arhivu i čuvaju u zakonom

predviđenom roku:

rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava (ZOR, 1.1.2016.)

- trajno se čuvaju isplatne liste, analitička evidencija plaća, dnevnica i honorara za

koje se plaćaju obvezni doprinosi

- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne poslovne knjige se čuvaju

najmanje 11 godina

- isprave na temelju kojih su podaci uneseni u osnovne poslovne knjige se čuvaju

najmanje 11 godina.

Tablica 4: Podjela knjigovodstvenih isprava

KRITERIJ PODJELE VRSTE ISPRAVA

1. Mjesto izdavanja a) interneb) eksterne

2. Obuhvatnost poslovnih promjena a) izvorne (originalne)b) svodne (zbrojne, skupne)

3. Obrada podataka a) isprave koje se obrađuju ručnob) isprave koje se obrađuju računalno

4. Kriterij namjenea) naredbodavneb) opravdajućec) kombinirane

5. Vrste poslovnih događaja

a) isprave vezane uz blagajničko poslovanjeb) isprave vezane uz transakcije sa žiroračunomc) isprave vezane uz transakcijama sa sirovinamad) isprave vezane uz transakcije s proizvodnjom i gotovim proizvodimae) isprave vezane uz transakcije nabave i

55



prodajef) isprave vezane uz nastanak troškova rada

INTERNE ISPRAVE se sastavljaju unutar poslovnog subjekta (izlazni računi kupcima,

uplatnice, isplatnice, izdatnice...).

Slika 12: Primjer interne knjigovodstvene isprave - izdatnica

EKSTERNE ISPRAVE dolaze iz okruženja, odnosno od poslovnih partnera u poduzeće

(fakture dobavljača tj. ulazni računi, izvodi sa žiroračuna...).

ORIGINALNE ISPRAVE su osnova za dobivanje ZBROJNIH ISPRAVA. Isplatne liste za

svakog zaposlenika primjer su originalne isprave, dok je primjer zbrojne isprave isplatna lista

za sve zaposlenike.

56



Slika 13: Primjer originalne knjigovodstvene isprave

NALOGODAVNE (NAREDBODAVNE) ISPRAVE bilježe transakcije kojima se daje nalog

nekoj drugoj osobi za izvršenje određene radnje (nalog za isplatu novca studentu za odrađenu

stručnu praksu).

Slika 14: Primjer nalogodavne knjigovodstvene isprave

57



KOMBINIRANE ISPRAVE u sebi sadrže nalog za izvršenje, ali i potvrdu izvršenja nekog

zadatka (npr. putni nalog- u 1. dijelu prikazuje se ime i prezime osobe koja se upućuje na put,

vrijeme odlaska i druge informacije koje ispostavlja nalogodavac, a radnik po povratku sa

službenog puta, u 2. dijelu isprave podnosi obračun odnosno potvrdu izvršenja.)

Slika 15: Primjer kombinirane knjigovodstvene isprave

58



3.2. Knjigovodstveni konto

Knjigovodstveni konto (nosioc podataka) – „bilanca u pokretu“!

KONTO ≠ FAKTURA

Instrument sistematizacije pojedinih oblika imovine, izvora imovine, prihoda, rashoda i

financijskog rezultata koji služi za skraćeno bilježenje i sustavno praćenje poslovnih

događaja.

Na kontu se prikazuju raščlanjeni dijelovi bilance i računa dobiti i gubitka. Za svaku poziciju

bilance se otvaraju posebna konta, također isto vrijedi i za pozicije računa dobiti i gubitka što

se odnosi na troškove, prihode, rashode i financijski rezultat.

Tablica 5: Konto

DATUM DOKUMENT OPIS IZNOS

59



Duguje Potražuje Saldo

Sadržaj konta (minimum podataka):

1. naziv konta (naziv pozicije koja se na tom kontu prikazuje)

2. broj konta

3. datum nastanka poslovne promjene

4. oznaku isprave na osnovi koje se evidentira

5. kratak opis poslovne promjene

6. vrijednost promjene

7. novonastalo stanje, tj.saldo konta.

Tablica 6: Vrste konta

Kriterij sistematizacije Vrste konta

Prema obliku

a) konta po foliji

b) konta po pagini

c) stupnjeviti (stepenasti) oblik konta

d) tabelarni (američki) oblik konta

60



Prema sadržaju

a) konta aktive (konta imovine koja imaju

početni saldo na dugovnoj strani)

b) konta pasive (konta kapitala i obveza, a

njihov početni saldo je na potražnoj strani)

c) aktivno-pasivna konta (konta koja imaju

obilježje aktivnog konta, ali u određenim

slučajevima mogu poprimiti i obilježja

pasivnog konta, npr. ako kupci plate nešto

unaprijed tada prema njemu imamo obvezu, a

ne potraživanje)

d) pasivno-aktivna konta (primarno su

pasivna konta, no mogu poprimiti i aktivni

saldo, npr.konto dobavljača ukoliko smo im

unaprijed platili za nabavu određenih sirovina,

materijala...i sl.)

Elementi uspjehaa) konta prihoda

b) konta rashoda

Samostalnosti

a) samostalna konta

b) nesamostalna konta (najčešće korektivna

konta, koja ispravljaju vrijednost iskazanu na

glavnom kontu)

Prema složenosti poslovnih promjenaa) analitička konta (detaljna evidencija)

b) sintetička konta

Položaj u bilancia) bilančna konta

b) izvanbilančna konta

61



3.2.1. Pravila evidentiranja na kontima – sustav dvojnog knjigovodstva

62

POČETNO STANJE

(početni saldo)

POVEĆANJE

SMANJENJE

ZAKLJUČNO

STANJE (saldo

izravnanja)

SMANJENJE

ZAKLJUČNO

STANJE (saldo

izravnanja)

Svaki poslovni događaj izaziva barem dvije promjene

suprotnog karaktera pa se i knjiži na najmanje dva mjesta i

to u istom iznosu na jednom ili više konta na dugovnoj, te

na jednom ili više konta na potražnoj strani, čime se

omogućava automatska kontrola ravnoteže !!!

BENEDIKT KOTRULJEVIĆ – 1573.

POČETNO STANJE

(početni saldo)

POVEĆANJE

KONTA AKTIVE

(IMOVINE)

KONTA PASIVE

( IZVORA IMOVINE)

Duguje Potražuje

Duguje Potražuje



Da bi točno proknjižio/la neku poslovnu promjenu na t-konta potrebno je u svako doba dana i noći znati:

1. Koje su pozicije bilance imovina, a koje izvori imovine

odnosno pasiva?!

2. Da se početno stanje na kontu aktive kao i povećanje tog

konta bilježi na dugovnoj (lijevoj) strani konta, dok se zaključni

saldo i smanjenje konta aktive upisuje na potražnu (desnu)

stranu.

3. Da se početno stanje na kontu pasive kao i povećanje tog konta bilježi na potražnoj (desnoj)

strani, dok se zaključni saldo i smanjenje konta pasive evidentira na dugovnoj (lijevoj) strani.

PRIMJER:

Poduzeće Štrebsy Čoksy d.o.o., koje se bavi proizvodnjom i prodajom čokolada, u tekućoj je

godini imalo iskazana početna stanja na kontima zaliha kakaovca 10.000 kn, žiroračun

100.000 kn i obveze prema dobavljačima 50.000 kn. Ovo poduzeće svojim dobavljačima

duguje 50.000 kn za prethodno isporučene zalihe kakovca i sad je odlučilo podmiriti dio te

obveze sa žiroračuna u iznosu od 30.000 kn.

63

So 100.000 30.000 (1) (1) 30.000 50.000 So

ŽIRORAČUNOBVEZE PREMA

DOBAVLJAČIMA

ZALIHE SIROVINA

- KAKAOVAC

So 10.000



Uvijek se trebamo staviti u poziciju da smo MI poduzeće koje nam je zadano u zadatku i da se

nama događaju te poslovne promjene. Novac na žiroračunu je naš novac, naša imovina

(kratkotrajna imovina, novac) i početni saldo na aktivnim kontima knjižimo na dugovnoj

strani (lijevoj). Obveze prema dobavljačima su kratkoročne obveze, jer svi oni od kojih smo

primili fakture za razne isporuke očekuju da ćemo im platiti što prije. Kapital i obveze su naši

izvori financiranja koje u bilanci prikazujemo na strani pasive. Na kontima izvora imovine

početni saldo se nalazi na potražnoj (desnoj) strani. Sad smo razjasnili knjiženja početnih

stanja .

Dogodila se poslovna promjena da smo odlučili podmiriti dio obveze prema našim

dobavljačima. Više situacija nije ista. Sad se smanjilo stanje na našem žiroračunu, jer smo

platili dobavljačima. Što se još smanjilo? Smanjile su se i naše obveze prema dobavljačima,

jer im nismo više dužni 50.000 nego 30.000 kn manje, dakle, još 20.000 kn. Smanjenje

aktivnog konta se knjiži na potražnoj strani, a smanjenje pasivnog konta na dugovnoj strani.

Zadovoljena je jednakost obiju strana (dugovna strana je jednaka potražnoj strani)!

Sad kad smo savladali knjiženje bilančnih pozicija, osvrnimo se ukratko na knjiženje pozicija

računa dobiti i gubitka:

PRIHODI se uvijek knjiže na potražnoj strani. Zašto je to tako? Ostvareni prihodi

utječu na povećanje financijskog rezultata, a ostvarena neto dobit povećava naš

kapital. Povećanje kapitala se bilježi na potražnoj (desnoj) strani.

RASHODI I TROŠKOVI se uvijek bilježe na dugovnoj strani. Oni pak smanjuju

financijski rezultat što utječe na smanjenje kapitala, a smanjenje kapitala evidentiramo

na dugovnoj (lijevoj) strani konta.

64

PRIHODI

Nastanak

prihoda

D P



ZAKLJUČIVANJE KONTA

AKTIVNA KONTA imaju veću dugovnu stranu od potražne, pa radi izjednačavanja tih dviju

strana se kod zaključivanja saldo izravnanja knjiži na potražnoj strani (iako suštinski pripada

strani većeg prometa).

PASIVNA KONTA imaju potražnu stranu veću od dugovne te se radi izjednačavanja tih dviju

strana saldo izravnanja ili zaključni saldo knjiži na dugovnoj strani.

KONTA PRIHODA I RASHODA se zaključuju međusobnim sučeljavanjem na kraju

obračunskog razdoblja.

3.3. Kontni plan

Da bi se ubrzao knjigovodstveni posao, a u poslovne knjige uvelo više reda, konta su

označena brojem (šifrom) iz kontnog plana.

Kontni plan ili računski okvir je pregledan popis naziva i šifri konta koji omogućuje lako i

jednostavno snalaženje u poslovnim knjigama.

Kontni plan u RH nije zakonski propisan, već je propisan samo sadržaj bilance i računa dobiti

i gubitka iz kojih se izvodi kontni plan.

Prilikom formiranja kontnog plana potrebno je voditi računa o:

a) formalnom okviru – izgled konta, kriteriji sistematizacije i raščlanjivanja

(dekadski – najrašireniji u praksi, abecedni, kombinirani)

b) materijalnom sadržaju – bilančni, funkcionalni (primjenjuje se u RH) i kombinirani.

65

RASHODID P

Nastanak rashoda



3.4. Poslovne knjige

POSLOVNE KNJIGE predstavljaju skup evidencija koje poduzetnik vodi da bi osigurao

potrebne podatke o svome poslovanju.

Poslovne knjige mora voditi svaki poslovni subjekt. One na sudu mogu poslužiti kao dokazno

sredstvo, jer se u knjigama ne smije bilježiti bez isprave koja dokazuje nastanak poslovnog

događaja (načelo dokumentiranosti).

3.4.1. Osnovne poslovne knjige

Ovo su najvažnije knjige u knjigovodstvenoj evidenciji koje bilježe sve poslovne događaje, a

obuhvaćaju DNEVNIK I GLAVNU KNJIGU. Između dnevnika i glavne knjige postoji

povezanost, kako računska tako i sadržajna. U obje poslovne knjige bilježe se isti

događaji, ali na različit način.

Osnovne poslovne knjige se čuvaju 11 godina.

66

POSLOVNE KNJIGE

OSNOVNE POMOĆNE

Dnevnik Glavna knjiga

Analitička knjigovodstva Knjiga blagajne Knjiga inventara Knjiga URA Knjiga IRA Knjiga popisa i dr.



DNEVNIK je osnovna poslovna knjiga u koju se promjene unose konološki, tj.

vremenskim redoslijedom kako su nastale.

Dnevnik ima kontrolni značaj (kontrolnu ulogu), koji se ogleda u tome da ukupni dugovni

promet mora biti jednak ukupnome potražnom prometu dnevnika i mora odgovarati

ukupnome dugovnome i potražnom prometu svih konta glavne knjige. Pored svoje kontrolne

uloge, dnevnik je vrlo važan jer olakšava pronalaženje pogrešaka.

Slika 16: Osnovna poslovna knjiga - dnevnik

Slika 17: Glavna knjiga

GLAVNA KNJIGA je osnovna poslovna knjiga, sveobuhvatna kronološka evidencija

poslovnih događaja na kontima imovine,

obveza, kapitala, prihoda, rashoda i rezultata

poslovanja. Glavna knjiga je raščlanjena bilanca i

raščlanjeni račun dobiti i gubitka.

Osnovne poslovne knjige se zaključuju na kraju

poslovne godine, jer su one zapravo skup konta.

67



3.4.2. Pomoćne poslovne knjige

Pomoćne knjige su dopuna osnovnim poslovnim knjigama, a služe za detaljnije prikazivanje

podataka iz glavne knjige.

Ukoliko neki poslovni subjekt želi detaljnije informacije o nekom poslu, odnosno određenoj

poziciji, tada se organizira vođenje pomoćnih poslovnih knjiga. One su najčešće organizirane

kao analitičke evidencije tj. analitička knjigovodstva.

(Primjerice, kod konta kupaca u glavnoj knjizi će postojati jedan konto na kojem će se u

ukupnom iznosu prikazivati sve promjene na svim kupcima zajedno, dok će se u analitičkoj

evidenciji za svakog kupca otvoriti poseban konto na kojem će se bilježiti svi potrebni detalji

za tog kupca).

Najčešće se organiziraju analitičke evidencije:

- kupaca, dobavljača, dugotrajne materijalne imovine, zalihe sirovina, proizvodnje,

troškova, gotovih proizvoda, trgovačke robe, plaća...itd.

KNJIGA BLAGAJNE služi za evidenciju gotovinskih uplata i isplata. Čine je blagajnički

izvještaji koji se najčešće sastavljaju svakodnevno.

Podaci se u blagajnički izvještaj upisuju na temelju blagajničkih uplatnica (ispostavlja se za

svaku uplatu u blagajnu) i isplatnica (ispostavlja se za svaku isplatu gotova novca). U blagajni

na kraju svakog radnog dana treba biti onoliko novca koliko bi na osnovi uplatnica i isplatnica

trebalo biti.

KNJIGA INVENTARA je pomoćna poslovna knjiga u koju se bilježe promjene vezane uz

dugotrajnu materijalnu imovinu. Ova knjiga prati sredstva od datuma njihove nabave, pa do

datuma njihova otuđenja, pa se zaključuje datumom otuđenja nekog sredstva.

KNJIGA ULAZNIH RAČUNA je pomoćna poslovna knjiga u koju se upisuju svi računi ili

fakture dobavljača za primljenu robu ili izvršene usluge. Unose se kronološkim redom, onako

kako su pristizali u poslovni subjekt.

68



U KNJIGU IZLAZNIH RAČUNA se bilježe svi računi poslani kupcima za isporučenu robu

ili uslugu, te su poredani kronološki onako kako su se izdavali.

KNJIGU POPISA može voditi prodavaonica da bi evidentirala promet robe. U knjigu popisa

se unose podaci o vrijednosti nabave robe, prodaje robe – dnevnome utršku, inventurnim

viškovima i manjkovima, sniženju ili povećanju cijena robe u prodavaonici i sl.

3.4.3. Knjigovodstvene pogreške i metode ispravljanja

Knjigovođe svakodnevno zapisuju stotine podataka u računovodstvene isprave i poslovne

knjige, pa je razumljivo da se bez obzira na ugrađene kontrole kroz knjigovodstvene

programe potkradu i određene pogreške.

KNJIGOVODSTVENE POGREŠKE mogu biti:

FORMALNE (nastaju povredom načela dvojnog

knjigovodstva kada dugovna strana nije jednaka

potražnoj i lako se uočavaju i ispravljaju)

MATERIJALNE (dosta su složenije i teže se

otkrivaju, a mogu nastati u slučaju da poslovni događaj nije uopće proknjižen, da je

knjižen dva ili više puta, krivo unesen iznos s knjigovodstvene isprave, knjiženje

obavljeno na krivome kontu, konta ispravno odabrana, ali strane ne).

Metode otkrivanja knjigovodstvenih pogrešaka:

1. za otkrivanje formalnih pogrešaka se koriste:

a. metoda najkraće linije

b. metoda sužavanja polja pogrešaka

2. za otkrivanje materijalnih pogrešaka se koriste:

a. inventurni postupci

b. metoda konfirmacije ili potvrđivanja.

Knjigovodstvene pogreške se mogu ispraviti:

69



precrtavanjem

storniranjem

dopunsko knjiženje.

Metoda precrtavanja se koristi često pri ručnome knjiženju za ispravljanje pogrešaka.

Ispravak se provodi tako da se pogrešan iznos precrta no i dalje ostaje vidljiv, a iznad njega se

upisuje ispravan iznos uz paraf (inicijale- početna slova imena i prezimena) osobe koja je

obavila ispravak.

Stroniranje se provodi na dva načina:

1) metodom crvenog storna (pogrešan iznos se još jednom upiše na istu stranu konta,

ali crvenom bojom i uokviri, što odmah upućuje na to da je riječ o korekciji knjiženja)

2) metodom crnog storna ili obratnog knjiženja (knjiženje pogrešnog iznosa na

suprotnu stranu istog konta i knjiženje ispravnog iznosa na odgovarajuću stranu

ispravnog konta).

Dopunsko knjiženje se koristi ukoliko je knjiženje zapisano na ispravnim kontima, ali u

manjem iznosu od potrebnog. Tada se doknjiži samo potrebna razlika. Primjenom te metode

ista transakcija je zabilježena u dva zapisa, što može dovesti do krivog zaključka da se radi o

dva poslovna događaja.

3.5. Inventura

U prodavaonicama odmorišta uz autoceste moraju biti na oprezu kada odjednom uđe mnogo

ljudi. Zbog velike gužve prodavači će biti zauzeti i neće moći uvijek paziti da kupci ne bi

nešto otuđili. Dogodi li se krađa, a to nitko ne primjeti, stanje robe u prodavaonici neće

odgovarati stanju te iste robe u poslovnim knjigama. Kada će se otkriti ta neusklađenost?

Prilikom popisa robe ili inventure.

70



POPIS ILI INVENTURA je popis svih sredstava (imovine) i

obveza radi usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim

stanjem.

Svrha popisa je:

usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem

zetečenim popisom,

kontrola pravilnosti rada i rukovanja imovinom osoba

kojima je ta imovina povjerena na čuvanje i rukovanje te

kontrola ažurnosti izvršenja obveza.

REDOVNI POPIS je zakonska obveza poduzetnika koji se provodi potkraj godine, s danom

31. prosinca, dakle prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.

IZVANREDNI POPIS se provodi tijekom godine u slučaju promjene cijena proizvoda i robe,

statusnih promjena (spajanja poslovnog subjekta s drugim, razdvajanja poslovnog subjekta na

jedan ili više novih...), u slučaju primopredaje dužnosti odgovornih osoba, u slučaju vanjske

krađe i u drugim sličnim situacijama.

KONTINUIRANI POPIS se provodi neprekidno tijekom cijele godine.

POTPUNI POPIS se odnosi na popisivanje svih oblika imovine i obveza poslovnog subjekta.

Popis koji se provodi krajem godine je redovni, ali i potpuni popis.

71

POPIS

Prema opsegu

Prema vremenu

provedbe

-Redovni

-Izvanredni

-Kontinuirani

-Potpuni

-Djelomični



DJELOMIČNI POPIS se odnosi na popis samo pojedinih oblika imovine i obveza. Na primjer

ako se mijenja skladištar u skladištu robe, popisat će se samo roba u tom skladištu. Ova vrsta

popisa je obično izvanredni popis.

Faze popisa:

1. Priprema popisa

2. Provedba popisa

3. Popisne razlike

72

Stvarno stanje > knjigovodstveno stanje

= inventurni višakStvarno stanje < knjigovodstveno stanje

= inventurni manjak



3.6. Ponavljanje

ODGOVARAJUĆI NA SLJEDEĆA PITANJA ĆETE SE UVJERITI DA OVO

POGLAVLJE IMATE „U MALOM PRSTU“

1. Što je konto? Navedite minimum podataka koje treba sadržavati konto?

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________

________________________________________________________________________.

2. Koje se vrste kontrola provode pri kontroli knjigovodstvenih isprava?

_______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________.

3. Kontrola vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava se provodi kao___________________

(preventivni/detektivni) kontrolni postupak. Provode je osobe ovlaštene internim aktom i to

na mjestu koje se zove________________________.

4. Knjigovodstvene pogreške mogu biti __________________ i __________________.

5.Pomoćna poslovna knjiga u koju se bilježe promjene stanja i kretanja dugotrajne imovine:

a) analitičko knjigovodstvo kupacab) knjiga blagajnec) knjiga inventarad) ništa od navedenog

6. Prema namjeni knjigovodstvene isprave mogu biti:

a) Interne i eksterneb) Originalne i zbrojnec) Materijalizirane i digitalned) Nalogodavne, opravdavajuće i kombinirane

73




a) Povećanja na računima imovine i obveza evidentiraju se na dugovnoj stranib) Povećanja na računima imovine evidentiraju se na potražnoj stranic) Smanjenja na računima obveza i kapitala evidentiraju se na dugovnoj stranid) Smanjenja na računima imovine, obveza i kapitala evidentiraju se na potražnoj strani

8. Koja se od sljedećih informacija nalazi u pomoćnim knjigama, ali ne i u glavnoj knjizi:

a) količina primljenih zaliha na skladišteb) prihod od prodaje gotovih proizvoda u određenom razdobljuc) iznos primljenog kreditad) trošak prodane robe za određeno razdoblje

9. Temeljna računovodstvena kontrola dvojnog knjigovodstva „duguje=potražuje“ predstavlja kontrolu:

a) Ulazab) Izlazac) Obraded) Sveg navedenog

10. Obveza trajnog čuvanja odnosi se na:

a) Isplatne listeb) Dnevnik i glavnu knjiguc) Isprave platnog prometad) Isprave na temelju kojih se podaci unose u poslovne knjige

11. Redovna inventura provodi se:

a) U toku cijele godineb) Na kraju poslovne godinec) U slučaju promjene cijenad) U slučaju statusnih promjena

12. Crni storno je metoda ispravljanja knjigovodstvenih pogrešaka koja:

a) se može koristiti jedino kod ručne obrade podatakab) vrši neutralizaciju pogreške knjiženjem pogrešnog iznosa na suprotnu stranu istog

konta i knjiženjem ispravnog iznosa na odgovarajuću stranu ispravnog kontac) vrši neutralizaciju pogreške na istoj strani konta gdje je izvršeno pogrešno knjiženje,

ali se taj iznos posebno označuje i predstavlja odbitnu stavkud) ne vrši neutralizaciju knjigovodstvene pogreške

74



13. Obveza za PDV može se vidjeti u:

a) Glavnoj knjizib) Knjizi inventarac) Knjizi ulaznih i izlaznih računad) Svim pomoćnim knjigama

14. Inventura je popis __________ i ____________.

15. Količina prodanih proizvoda za određeno razdoblje će biti evidentirana u

__________________ knjigama, ali ne i u _________________knjizi.

16. Ukoliko je inventurom ustanovljeno 100 kom trgovačke robe, a u knjigovodstvenim

evidencijama postoji podatak da je stanje sirovina 130 kom, tada će se morati proknjižiti:

a) manjak od 30 kom iskazanih u vrijednosnom izrazub) manjak od 30 kom iskazanih u količinskom izrazuc) višak od 30 kom iskazanih u vrijednosnom izrazud) rashod od 30 kom iskazanih u vrijednosnom izrazu

17. Hodogram kretanja isprave je put od njezina _____________________ do

_______________________.

18. Primjer formalne pogreške je:

a) krivo unesen iznos s knjigovodstvene ispraveb) dugovna strana nije jednaka potražnojc) poslovna promjena proknjižena na ispravnim kontima, ali krivim stranamad) knjiženje obavljeno na krivom kontu

19. Izbaci uljeza:

a) knjiga blagajneb) knjiga ulaznih i izlaznih računac) glavna knjigad) knjiga inventara

20. Dnevnik ima ___________________ulogu koja se ogleda u tome da ukupni

____________ promet mora biti jednak ukupnome _______________ prometu.

75



21. Knjiga inventara se zaključuje na kraju godine. T N

22. Knjigovodstvene pogreške se mogu ispraviti:

a)b)c)

23. Prema složenosti poslovnih promjena konta dijelimo na:

a) Samostalna i nesamostalnab) Analitička i sintetičkac) Konta aktive i konta pasived) Konta prihoda i konta rashoda

24. _________________ ______________ predstavljaju skup evidencija koje poduzetnik

vodi da bi osigurao potrebne podatke o svome poslovanju.

25. Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u kojoj se __________________ redom upisuju sve

knjigovodstvene _________________ nastale u poduzeću.

26. U knjizi ulaznih računa se nalaze:

a) dobavljačib) kupcic) prihodid) glavna blagajna

27. Tri vrste inventure su ______________________, _______________________ i

____________________________.

28. Faze popisa su ________________________, _________________________ i

_________________________________________.

29. Knjigovodstvena isprava ili __________________ .

30. Računovodstvena isprava je širi pojam od knjigovodstvene i poslovne isprave. T N

76



31. Primjer eksterne knjigovodstvene isprave je:

a) faktura kupcub) uplatnicac) izdatnicad) faktura dobavljača

32. Na kraju godine se ne zaključuje:

a) bruto bilancab) glavna knjigac) knjiga inventarad) dnevnik

77



4. RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE TIPIČNIH POSLOVNIH

DOGAĐAJA

U ovom poglavlju ćete naučiti kako sve do sada naučeno primijeniti u određenim

situacijama. Do sada ste naučili već mnogo bitnih izraza i definicija, a sljedeće će vam

pobliže objasniti kako se dijele imovina i obveze te što sve spada u imovinu, obveze i kapital.

Metode kalkulacije su nešto što uopće nije znanstvena fantastika već nešto što, nakon

naučenog gradiva, spada u jednostavnu, svakodnevnu matematiku. Troškovi, izdaci i rashodi

su pojmovi koje ćete ipak morati naučiti razlikovati što neće predstavljati nikakve poteškoće.

Nabava, proizvodnja, prodaja... vrijeme je i za saznati gdje ćemo mi tu zaraditi. Neto dobit je

ono što nama ostaje, a naučit ćete i na koji način se ona sve može raspodijeliti i za što

iskoristiti.

4.1. Dugotrajna imovina

DUGOTRAJNA (STALNA ILI FIKSNA) IMOVINA je ona koja se postupno troši

(amortizira) i zadržava svoj pojavni oblik tijekom čitavog korisnog vijeka uporabe. Koristi se

dulje od godinu dana u poduzeću i neće

se utrošiti u jednom proizvodnom

ciklusu.

To su primjerice;

Dugotrajna imovina je ona imovina društva koja:

ima korisni vijek dulji od jedne godine

nije namijenjena prodaji nego korištenju u poslovnom procesu (dotrajali kamion se

može prodati, ali on nije nabavljen da bi se prodavao nego koristio u poslovnom

procesu)

svoju vrijednost prenosi na učinke

postupno se troši, a trošenje dugotrajne imovine se naziva amortizacija.

78



Već smo spomenuli na koji način dijelimo dugotrajnu imovinu, pa ćemo se samo ukratko

podsjetiti !!!

Dugotrajnu imovinu prema pojavnom obliku i funkciji u nekom poslovnom procesu čine:

a) Nematerijalna imovina

Razni izdaci za razvoj, osnivački izdaci, patenti, koncesije, licencije, franšize, zaštitni znak,

računalni softver, goodwill, dani predujmovi za nabavu nematerijalne imovine i ostala prava

koja se nalaze u neopipljivom obliku, odnosno bez fizičkih obilježja. Ovaj oblik dugotrajne

imovine se može steći:

- Eksterno (zasebno stjecanje – kupnja, razmjenom, državnim potporama ili stjecanje

poslovnim spajanjima (goodwill))

- Interno (razvijanjem unutar poslovanja).

Kod internog razvijanja imovine potrebno je razlikovati fazu istraživanja i fazu razvoja.

Troškove koji su nastali istraživanjem nije moguće kapitalizirati, što zapravo znači da ih nije

moguće uračunati u vrijednost nematerijalnog sredstva koje se razvija u poduzeću. Izdatke za

razvoj je moguće kapitalizirati ukoliko je zabilježeno da postoje uvjeti za isto i da je donesena

odluka o tome.

GOODWILL ili dobar glas poduzeća predstavlja razliku između cijene koju je stjecatelj

spreman platiti i fer vrijednosti netoimovine (razlika između imovine i obveza). Pojavljuje se

kao posljedica poslovnih spajanja. Primjerice, netoimovina nekog poduzeća vrijedi 1 000 000

kn, a vi za njega platite 1 300 000 kn. Upravo je razlog toga njegova reputacija na tržištu,

marka, stručnost zaposlenih i menadžmenta, općenito know- how.

b) Materijalna imovina

Poduzeće posjeduje materijalnu imovinu radi korištenja u proizvodnji proizvoda, isporuci

roba ili usluga, u administrativne svrhe i ostalo. U materijalnu imovinu ubrajamo razna

postrojenja i opremu, nekretnine, zemljišta i šume, višegodišnje nasade, osnovno stado, alate,

pogonski inventar, prijevozna sredstva, dane predujmove i ostalu materijalnu imovinu.

c) Financijska

79



d) Potraživanja

PROCES NABAVE: svi troškovi koji su nužni u procesu nabave dugotrajne imovine

(cijena po kojoj smo je kupili, troškovi prijevoza, utovara, istovara, ukrcaja, iskrcaja, carine...)

se evidentiraju na kontu „IMOVINA U PRIPREMI“ (npr., ukoliko kupujemo neko

zemljište, onda ćemo otvoriti konto „zemljište u pripremi“)!!!

Nakon što se proknjiže svi troškovi koji su se pojavili da bi ta imovina došla u poduzeće,

zatvara se konto „U PRIPREMI“ i nabavljena imovina se po TROŠKU NABAVE prenosi na

konto „IMOVINA U

UPOTREBI“!

80

PROCESI DUGOTRAJNE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE IMOVINE

NABAVE

-kupnja

-nabava u vlastitoj režiji

-primanje bez naknade

(donacija)

- inventurni višak

KORIŠTENJA

-trošenje

(obračun amortizacije)

LIKVIDACIJE

-prodaja

-rashodovanje

-davanje bez naknade

- inventurni manjak

KUPOVNA CIJENA

+

OVISNI TROŠKOVI

(utovar, istovar, prijevoz,

ukrcaj, iskrcaj, carina...)



Kalkulacija troška nabave:

kupovna cijena (vrijednost prema fakturi dobavljača umanjena za trgovačke

popuste i rabate)

carina i druge pristojbe

svi izravni troškovi potrebni za dovođenje sredstva u radno stanje i za

namjeravanu upotrebu.

MJERENJE DUGOTRAJNE IMOVINE:

- POČETNO MJERENJE se odnosi na trošak nabave odnosno nabavnu vrijednost

- NAKNADNO MJERENJE podrazumijeva model troška (trošak nabave se umanji za

vrijednost amortizacije gubitke od umanjenja vrijednosti) ili model revalorizacije

(utvrđivanje fer vrijednosti).

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji se knjiži unutar kratkotrajne imovine

ukoliko se planira prodati unutar godine dana.

Upoznajte i Štrebsy Catering d.o.o. koje pruža kvalitetnu ugostiteljsku uslugu kao što je

opskrba hrane i pića uzvanika na različitim društvenim događajima i zabavama. Upravo u

svrhu obavljanja temeljne poslovne djelatnosti, ovom poduzeću je neophodno imati na

raspolaganju određen broj automobila. Zbog učestalih kvarova jednog od automobila,

Štrebsy Catering d.o.o. odluči isti prodati i kupiti novi. Za ovo poduzeće automobil

predstavlja dugotrajnu materijalnu imovinu koja kroz duže vremensko razdoblje

„pomaže“ kratkotrajnoj imovini (hrana, piće, slastice) da postane novac. U ovom slučaju

kada je mendžment odlučio prodati tu imovinu ona postaje kratkotrajna imovina i bilježi

se na kontu „DUGOTRAJNA IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI“.

81



AMORTIZACIJA

Ako odlučiš danas prodati svoj mobitel, uz pretpostavku da je korišten neko vrijeme,

hoćeš li dobiti isti iznos novca koji si ti platio kad si ga kupio?

Da bar , ali odgovor je ne. Upravo je iznos amortizacije taj koji umanjuje vrijednost

tvog mobitela jer se on upotrebom „istrošio“!

Prema tome, amortizacija predstavlja vrijednosni iskaz trošenja dugotrajne

nematerijalne i materijalne imovine.

Koja sredstva podliježu amortizaciji?

ona za koje se očekuje da će se koristiit duže od jednog obračunskog razdoblja

koja imaju ograničeni vijek uporabe

koja poduzeća drže za upotrebu u proizvodnji ili prodaji robe i pružanju usluga ili za

administrativne svrhe.

Sredstva koja su izuzeta od obveze obračuna amortizacije su:

imovina koja je u procesu nabave i nije raspoloživa za uporabu (IMOVINA U

PRIPREMI)

predujmovi dani za nabavu dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

82

TREBSY CATERING D.O.O.



zemljište

šume i slični obnovljivi resursi

dugotrajna imovina namjenjena prodaji

ostala materijalna i nematerijalna imovina.

Prilikom knjiženja troška amortizacije razlikujemo 2 principa:

1. NETO PRINCIP

2. BRUTO PRINCIP

83

MI KORISTIMO!!!

1.godina

2.godina



SUSTAVI I METODE OBRAČUNA AMORTIZACIJE:

SUSTAVI METODE

Vremenski

1. Linearna (pravocrtna)

2. Degresivna

3. Progresivna

Funkcionalni1. Obračun prema učinku

2.Obračun prema satima rada

Razlikujemo dva sustava obračuna amortizacije: vremenski i funkcionalni.

Vremenski sustav obuhvaća tri metode obračuna: linearna (sredstvo se amortizira u jednakim

godišnjim iznosima), degresivna (u početnim razdobljima se primjenjuju više stope

amortizacije koje se s godinama smanjuju) i progresivna (u početnim razdobljima niže stope

amortizacije koje potom progresivno rastu).

Funkcionalni sustav obuhvaća metode obračuna prema učinku i prema satima rada.

4.2. Kratkotrajna imovina

Kratkotrajna imovina je imovina koja se utroši u normalnom proizvodnom ciklusu i to je

obično do godine dana.

Proizvodni ciklus se definira kao razdoblje od nabave i ulaza sirovine i materijala u poslovni

proces do trenutka naplate potraživanja od kupaca kojima su prodani proizvodi.

Poduzeće Štrebsy Kristal d.o.o. je vodeće na tržištu u proizvodnji kristalnih vaza. Uobičajeni

proizvodni ciklus ovog poduzeća počinje kupnjom kristalnog stakla koje procesom

proizvodnje postaje gotov proizvod – kristalna vaza. Nakon što se isporuči u prodavaonice

84



gdje će biti dostupne kupcima za prodaju, taj kristalne vaze postaju trgovačka roba. Kada

kupci kupe kristalne vaze, ovo poduzeće ima potraživanja od tih kupaca, ukoliko nisu platili

odmah, odnosno, u gotovini. Nakon što Štrebsy Kristal d.o.o. naplati svoja potraživanja,

ponovno dobiva novac i proizvodni ciklus kreće ispočetka.

Slika 18: Proizvodni ciklus poduzeća

Kratkotrajna imovina treba ispunjavati sljedeće uvjete:

drži se za prodaju/potrošnju u redovnom tijeku poslovanja

primarno se drži za trgovanje

očekuje da će se realizirati unutar 12 mjeseci

novac ili novčani ekvivalenti (osim ako mu je ograničena mogućnost razmjene ili

uporabe za podmirivanje obveza za razdoblje od najmanje 12 mjeseci).

Naučili smo da se kratkotrajna imovina sastoji od zaliha, potraživanja, financijske imovine i

novca u banci i blagajni.

85

Novac

Sirovina i materijal

Gotovi proizvodi

Trgovačka roba

Potraživanje od kupaca



4.2.1. Zalihe sirovina i materijala

Zalihe možemo podijeliti na:

sirovina i materijal – zalihe koje su namijenjene potrošnji u proizvodnom procesu ili

pružanju usluga

proizvodnja u tijeku (nedovršena proizvodnja) – zalihe koje se nalaze u nekoj od faza

proizvodnje

gotovi proizvodi – zalihe namijenjene prodaji u redovnom tijeku poslovanja

trgovačka roba - zalihe namijenjene prodaji u redovitom poslovanju

sitan inventar

rezervni dijelovi

dani predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine.

Procesi kod zaliha sirovina i materijala:

Proces nabave

Zalihe sirovina i materijala se mogu utvrditi ili po TROŠKU NABAVE ili po neto utrživoj

vrijednosti koja se može realizirati, a to ovisi o tome koja je vrijednost niža.

TROŠAK NABAVE SIROVINA I MATERIJALA ČINE:

kupovna cijena (iznos koji moramo platiti dobavljaču nakon što se odbiju svi

popusti)

svi izravni troškovi koji su potrebni za dovođenje sredstava u radno stanje i za

namjeravanu upotrebu (prijevoz, utovar, istovar, carine, nepovratni porezi,

osiguranje...).

„Laički“ rečeno obuhvaća kupovnu cijenu i ovisne troškove.

86

Nabava i uskladištenje

sirovina i materijala

Utrošak sirovina i materijala u proizvodnji

Otuđenje zaliha sirovina i

materijala



Dvije temeljne metode (tehnike) evidentiranja uskladištenja i utroška zaliha sirovina i

materijala jesu:

evidentiranje po stvarnom trošku nabave

evidentiranje po planskom trošku nabave.

Kod evidencije po planskom trošku nabave razlikujemo:

POZITIVNO ODSTUPANJE = PLANIRANI TROŠAK > STVARNOG TROŠKA(planirali smo više troškove, ali stvarni su bili niži)

NEGATIVNO ODSTUPANJE = PLANIRANI TROŠAK < STVARNOG TROŠKA(planirali smo niže troškove, a oni su bili viši)

Za evidenciju utroška sirovina i materijala mi ćemo koristiti stvarni utrošak koji može biti iskazan po metodama:

a) PROSJEČNA PONDERIRANA CIJENA; vrijednost sirovina na zalihama se dijeli sa

ukupnom količinom kojom se raspolaže – vrijednosni saldo (vrijednosti dugovne

strane-vrijednosti potražne strane) / količinski saldo (količine dugovne strane –

količine potražne strane)

b) FIFO (First In First Out) ; kada se utroše sve zalihe po prvoj nabavnoj cijeni prelazi se

na drugu i tako na ostale cijene sve do posljednje nabavne cijene

c) LIFO (Last In First Out) ; utrošak se prvo evidentira po posljednjoj nabavnoj cijeni i

ide se prema prvim nabavnim cijenama.

Za zadatke su vam potrebne prosječna ponderirana cijena (PPC) i FIFO metoda.

Poslovne knjige koje se koriste kod evidencije zaliha sirovina i materijala su:

skladišna evidencija – pojedinačno i količinski

analitička evidencija (materijalno knjigovodstvo) – pojedinačno, količinski i

vrijednosno

sintetička evidencija (glavna knjiga) – zbirno, sintetički i vrijednosno.

87



Knjigovodstvene isprave koje se služe kao potvrda nastanka poslovnih događaja u

računovodstvu zaliha sirovina i materijala:

skladišna primka – ispostavlja ju skladištar prilikom zaprimanja sirovina i materijala u skladište

skladišna izdatnica - ispostavlja se u trenutku izlaza sirovina i materijala sa skladišta

(najčešće u pogon)

međuskladišnica – ispostavlja se u slučaju kada se neka sirovina i materijal iz jednog

skladišta prenosi u drugo skladište unutar jednog poslovnog subjekta (ono skladište

koje prima ima povećanje vrijenodsti sirovina i materijala, ono skladište koje izdaje

ima smanjenje vrijednosti sirovina i materijala)

povratnica – ispostavlja se u slučaju povrata neutrošenih sirovina i materijala u

skladište

otpremnica - ispostavlja se u slučaju prodaje sirovina i materijala

odluka o vrijednosnom usklađenju zaliha sirovina i materijala – donosi menadžment i

služi kao podloga za računovodstveno evidentiranje smanjenja knjigovodstvene

vrijednosti zaliha sirovina i materijala do neto vrijednosti koja se može realizirati.

inventurna lista – sastavlja se prilikom inventure i služi kao podloga za evidentiranje

inventurnih razlika.

REZERVNI DIJELOVI – su dio kratkotrajne imovine u obliku dijelova, sklopova ili uređaja

koji su nabavljeni kako bi se ugradili u:

nekretnine, postrojenja ili opremu prilikom popravaka ili održavanja sredstava za rad.

u vlastite proizvode u cilju daljnje proizvodnje odnosno koji bi služili za servisne

usluge.

SITAN INVENTAR – predmeti koji se najčešće ne utroše jednokratno u poslovnom procesu,

a vijek trajanja tih predmeta može biti i duži od godinu dana od trenutka njihova stavljanja u

uporabu. Najčešće se radi o predmetima koji imaju fizički oblik, imaju obilježje i kratkotrajne

i dugotrajne imovine. Vijek trajanja je često duži od godinu dana, no njihov pojedinačni

trošak nabave je najčešće manje vrijednosti (niže od 3 500 kn). To su primjerice sitniji uredski

i pogonski inventar, pomagala za rad, pribor za spremanje i posluživanje hrane i dr.

88



Vrijednosno usklađivanje

zaliha

Razlozi za vrijednosno

usklađivanje:

smanjenje

prodajne cijene

oštećenje zaliha

potpuno ili

djelomično

zastarjevanje

zaliha

procijenjeni troškovi dovršenja odnosno procijenjeni troškovi koji trebaju nastati

povećavaju trošak prodaje.

4.2.2. Zalihe trgovačke robe

TRGOVAČKA ROBA je imovina koja se drži radi daljnje prodaje u redovitom poslovanju.

Vodi se prema:

trošku nabave (kupovna cijena + ovisni troškovi) ili prodajnoj cijeni (trošak nabave + razlika u cijeni).

Poduzeća koja se bave trgovinom imaju za cilj nabaviti trgovačku robu po nižoj cijeni kako bi

je prodali po višoj cijeni.

Oni obično ne proizvode tu robu već se bave kupoprodajom trgovačke robe pa se iz tog

razloga poslovni proces kod trgovine razlikuje u odnosu na proizvođačka poduzeća ili ona

koja se bave pružanjem usluga jer je zapravo puno kraći i jednostavniji.

89

ŠTREBSY VITAMINS



Trgovina Štrebsy Vitamins prodaje domaće voće i povrće. Danas je upravo stigao kamion sa

mandarinama iz Opuzena. Naručeno je 800 kg mandarina po cijeni od 1 kn/kg, što znači da je

kupovna cijena iznosila 800 kn. Ne smijemo zaboraviti ni ostale troškove koje smo morali

platiti da bi te mandarine stigle do naše trgovine u Zagrebu. Utovar mandarina, prijevoz i

istovar smo platili 1 600 kn. Ukupno su nas mandarine koštale 2 400 kn, što označava trošak

nabave odnosno nabavnu cijenu mandarina koja iznosi 3 kn/kg. Da bismo zaradili, na tu

cijenu moramo dodati maržu i odlučimo se za prodajnu cijenu od 6 kn/kg.

Naša trgovina ima i određene troškove koje moramo svaki mjesec podmiriti. Sva sreća pa smo

mi vlasnici prostora trgovine i ne moramo plaćati najam, ali moramo isplatiti plaće za dva

djelatnika i podmiriti troškove električne energije. Svi ti troškovi postat će odmah i rashodi u

obračunskom razdoblju u kojem su nastali i moći ćemo ih sučeliti sa nastalim prihodima u

istom obračunskom razdoblju.

Zalihe robe u trgovini na veliko se vode ili po trošku nabave ili po prodajnoj cijeni koja u

sebi uključuje trgovačku maržu, odnosno razliku u cijeni.

90



Roba u prodavaonici (maloprodaji) se vodi po prodajnoj cijeni u kojoj je uključen PDV tj.

maloprodajnoj cijeni.

Poslovne knjige u poslovanju s trgovačkom robom:

skladišna evidencija

evidencija prodavaonice tj. knjiga popisa

robno i financijsko knjigovodstvo (odnosno analitička i sintetička evidencija).

Može se dogoditi da određenoj robi padne kvaliteta ili dođe do zastarjelosti robe pa je u tom

slučaju potrebno provesti vrijednosno usklađivanje robe (sniziti cijenu po kojoj se ona vodi na

skladištu). To se ne smije učiniti direktno na kontu zaliha trgovačke robe već se otvara

korektivni konto, konto ISPRAVKE VRIJEDNOSTI koji upravo to i čini, dakle ispravlja

vrijednost te robe. Naravno da za naše poduzeće nije poželjna ova situacija tako da to za nas

predstavlja RASHOD OD VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA.

Uobičajeno je u trgovinama

određenim danima napraviti

i popis odnosno

91

Ispravak

vrijednosti robe

Rashod od

vrijednosnog

usklađivanja robe



inventuru kako bi se provjerilo stanje robe. Uvijek se može dogoditi da nešto nedostaje ili

nečega ima više nego što naše knjige pokazuju. U tom slučaju govorimo o INVENTURNIM

MANJKOVIMA ili VIŠKOVIMA. Za našu trgovinu inventurni višak predstavlja prihod, a

obzirom nije nastao našim redovnim poslovanjem smatrat ćemo ga izvanrednim prihodom,

dok je inventurni manjak zapravo naš izvanredni rashod.

4.2.3. Kratkotrajna potraživanja, financijska imovina, novac i novčani ekvivalenti

KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA

Temeljna djelatnost poduzeća je prodaja proizvoda, robe ili usluga. Nerijetko se događa da

prodano nije odmah i naplaćeno. U tom slučaju poduzeća imaju potraživanja od svojih

kupaca koja su najčešći oblik kratkotrajnih potraživanja.

Poduzeća također mogu isplatiti svojim djelatnicima određene akontacije za službena

putovanja, mogu ih teretiti i za nastale manjkove u poduzeću ili im pak dati nekakve

kratkoročne pozajmice. U tom se slučaju bilježe potraživanja od zaposlenih.

Kratkotrajna potraživanja obuhvaćaju i potraživanja od države i državnih institucija. To se

odnosi najčešće na plaćene poreze po ulaznim računima (kada nama dobavljač isporuči

fakturu u kojoj je sadržan iznos poreza) na temelju kojih se ostvaruje pravo povrata plaćenog

poreza. Moguće su i situacije da smo u tekućoj godini imali veća potraživanja za plaćeni

porez (pretporez) nego što je bila naša obveza za PDV te u tom slučaju ostvarujemo pravo na

povrat razlike PDV-a.

KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

92

Prihod od viškova Zalihe robe Rashod od manjkova



Kada poslovni subjekti odluče uložiti svoj novac na rok kraći od godine dana što je moguće u

obliku danih kredita drugima, ulaganjem u kratkoročne vrijednosne papire

(komercijalni i blagajnički zapisi, kratkoročne obveznice, dionice – ukoliko menadžment

takvo ulaganje okarakterizira kratkotrajnim). Primljeni čekovi i mjenice se također smatraju

kratkotrajnom financijskom imovinom jer će se unovčiti u razdoblju kraćem od godine dana.

Poslovni subjekti svoj novac ulažu u financijsku imovinu najčešće radi očuvanja svog kapitala

i ostvarivanja određene ekonomske koristi koja se ogleda kroz ostvarivanje prihoda od

kamata.

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

Među poslovnim subjektima se plaćanje najčešće vrši putem žiroračuna, što predstavlja

bezgotovinski oblik plaćanja. Moguća su i plaćanja gotovinom što podrazumijeva plaćanje iz

blagajne poduzeća.

Novčani ekvivalenti su visoko likvidna, lako i brzo unovčiva kratkoročna ulaganja koja nisu

pod utjecajem značajnog rizika promjene vrijednosti. To su primjerice državne obveznice,

komercijalni i blagajnički zapisi.

OTVORENI AKREDITIV je instrument osiguranja plaćanja kojim organizacija platnog

prometa na zahtjev dužnika (pravne osobe koja kod nje ima račun) stavlja na raspolaganje

sredstva drugoj (pravnoj) osobi koja ih kao vjerovnik može koristiti na osnovi dokumentacije

predviđene ugovorom sa dužnikom.

Primjerice, Štrebsy UGG d.o.o., koje se bavi trgovinom popularnih ženskih čizama UGG-sica,

otvori akreditiv kod svoje banke na kojem polaže sredstva u korist prodavatelja iz Amerike,

korisnika tog akreditiva. Banka potom obavještava prodavatelja ili njegovu poslovnu banku

da će mu sredstva iz akreditiva biti na raspolaganju kad ispuni obveze navedene u ugovoru, a

odnose se na isporuku čizama i dostavu potrebnih dokumenata.

93



4.3. Vremenska razgraničenja

Vremenska razgraničenja se pojavljuju zbog vremenskog raskoraka (neusklađenosti) između

nastanka izdatka i troška, odnosno prihoda i primitaka.

Postoje AKTIVNA I PASIVNA vremenska razgraničenja koja se evidentiraju u bilanci

poduzeća.

AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA predstavljaju prijelazni oblik kratkotrajne

imovine („kvazi imovina“). Tu spadaju PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I

NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA. Kod aktivnih vremenskih razgraničenja je

karakteristično to da prvo slijedi izdatak novca pa tek onda trošak.

Primjerice, unaprijed platimo najamninu za tri mjeseca. U tom slučaju smo prvo dali novac (iz

blagajne ili sa žiroračuna) što znači da nam je nastao izdatak, a kada najmodavac ispostavi

fakturu za najamninu nastati će trošak.

Ovdje morate pripaziti na to da dani predujam nije isto što i unaprijed plaćeni trošak budućeg

razdoblja, iako se u oba slučaja radi o tome da prvo nastaje izdatak novca. U prvom slučaju

mi dajemo predujam (novac) za neku imovinu koju nabavljamo, dok u drugom slučaju

unaprijed dajemo novac za neki trošak koji će nastati u budućnosti, a vezan je uz naše

poslovanje !

DANI PREDUJAM ≠AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA

PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA predstavljaju prijelazni oblik kratkoročnih

obveza. Odnose se na ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHODE BUDUĆEG

RAZDOBLJA.

Odgođeno plaćanje troškova podrazumijeva da se prvo priznaju troškovi, a tek kasnije

nastaje izdatak. Prihodi budućeg razdoblja se pojavljuju u situacijama kada se prihodi

unaprijed naplate.

94



Za pojašnjenje bilančne pozicije „prihoda budućeg razdoblja“ možemo ponovno upotrijebiti

primjer najamnine, ali u situaciji kada smo mi najmodavac i naplatimo najamninu za četiri

mjeseca unaprijed. U tom slučaju smo ostvarili primitak novca na žiroračun i prihod budućeg

razdoblja. Ovaj konto „prihoda budućeg razdoblja“ ćemo na kraju svakog mjeseca smanjivati

u korist konta „prihoda od najamnine“ kada je i realno da mi taj prihod ostvarujemo.

4.4. Troškovi poslovanja

TROŠKOVI SU VRIJEDNOSNO IZRAŽENI UTROŠCI RESURSA (rada, dugotrajne i

kratkotrajne imovine, tuđih usluga) RADI ISPUNJAVANJA ODREĐENOG CILJA –

proizvodnje proizvoda, pružanja usluga.

Troškovi su novčani izraz upotrijebljenih resursa koji se koriste u svrhu postizanja određenog

cilja ili ostvarenja učinka.

UTROŠAK predstavlja fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju učinaka.

Trošak = utrošak x cijena

IZDATAK je smanjenje novčanih sredstava, tj. odljev novca poslovnog subjekta.

RASHOD je smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili

smanjenja sredstava ili stvaranja obveze što za posljedicu ima smanjenje glavnice, osim onog

u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima.

Trošak ≠ Utrošak, Izdatak, Rashod !!!

TROŠKOVE UVIJEK BILJEŽIMO NA DUGOVNOJ STRANI

jer utječu na smanjenje kapitala, a već smo naučili da se

smanjenje kapitala evidentira na dugovnoj strani!

95

D PTROŠKOVI

Nastanak troškova



PODJELA TROŠKOVA:

1. Prema vremenskom nastanku:

a) povijesni (prošli) - troškovi nastali u prošlom obračunskom razdoblju i na njih

menadžment ne može utjecati

b) zamjenski (sadašnji) – iznos troškova koji će nastati za nabavu nove imovine

sličnih obilježja

c) budžetirani (budući) – troškovi za koje se očekuje da će nastati u budućem

obračunskom razdoblju.

2. Prema reakciji na promjene aktivnosti (stupnju iskorištenosti kapaciteta):

a) fiskni

b) varijabilni

c) mješoviti

3. Prema funkcijama:

a) proizvodni – svi troškovi povezani sa procesom proizvodnje, a obuhvaćaju

troškove direktnog rada, materijala i opće troškove proizvodnje. Postaju rashodi

tek u razdoblju prodaje gotovih proizvoda.

b) neproizvodni troškovi – oni troškovi koji nisu povezani s proizvodnim

procesom. Obuhvaćaju troškove uprave, prodaje i administracije. Prenose se na

rashode u trenutku njihova nastanka.

4. Prema prirodi, podrijetlu i namjeni:

a) prirodne vrste troškova (npr. materijalni troškovi, troškovi usluga, troškovi

amortizacije, troškovi osoblja..)

b) funkcionalne vrste troškova (npr. troškovi nabave proizvodnje, prodaje...)

96



5. Prema obuhvatu po nositeljima:

a) izravni (direktni) – evidentiraju se na temelju knjigovodstvenih isprava i lako se

raspoređuju na nositelje troškova (npr. troškovi direktnog materijala i rada)

b) neizravni (indirektni) – na nositelje troškova raspoređuju se naknadno pomoću

određenih kriterija ili postupaka (npr. opći troškovi proizvodnje)

6. Prema položaju u financijskim izvještajima:

a) nedospjeli i dospjeli

b) troškovi proizvoda i troškovi razdoblja

c) primarni i konverzijski troškovi

7. Prema značajnosti za donošenje poslovnih odluka:

a) relevantni

b) irelevantni

8. Prema mogućnosti kontrole:

a) kontrolabilni (kontrolirani) – menadžer može kontrolirati u određenom

vremenu

b) nekontrolabilni (nekontrolirani)

Raspored troškova ovisi o djelatnosti društva i u skladu s time razlikujemo:

uslužnu djelatnost (obuhvaća prihod od prodaje usluga te troškove poslovanja)

trgovinu (prihod od prodaje robe i s druge strane trošak nabave prodane robe i

troškovi trgovine)

proizvođačku djelatnost (prihod od prodaje proizvoda i s druge strane troškovi

prodanih proizvoda i troškovi razdoblja)

97



KAD ĆE TROŠAK PROIZVODA, A KAD TROŠAK RAZDOBLJA POSTATI

RASHOD ???

Kada skupimo sve troškove našeg proizvoda, direktni materijal, direktni rad i opće troškove

proizvodnje možemo krenuti sa proizvodnjom. Naša proizvodnja ne mora dovršiti sve što je

bilo započeto pa samo ono dovršeno su zalihe gotovih proizvoda koje su potom spremne za

prodaju. Samo ona količina koja se proda postaje rashod od prodaje gotovih proizvoda !

Trošak razdoblja (troškovi administracije, uprave i prodaje) postaju rashodi u istom

obračunskom razdoblju kad su nastali!

REZERVIRANJA ZA TROŠKOVE I RIZIKE

stvaraju se za neizvjesne troškove koji mogu uslijediti, a koji se odnose na sadašnje

učinke kao i gubitke kod nesigurnih poslova.

Uvjeti za iskazivanje rezerviranja u troškove i obveze:

a) obveza postoji sada ali je rezultat prošlih događaja

b) podmirenje obveze će rezultirati odljevom resursa (imovine)

c) iznos obveze se može utvrditi pouzdanom procjenom.

98

Trošak proizvoda RashodZalihe proizvodnje

(proizvodnja u toku)

Zalihe gotovih

proizvoda

RashodTrošak razdoblja



To su troškovi koje poslovni subjekt evidentira, ali koji nisu stvarno nastali nego se očekuje

da će nastati u budućnosti.

Postupak knjiženja:

1. dugoročno rezerviranje i evidencija planiranih troškova

2. evidencija stvarnih troškova

ukidanje dugoročnih rezerviranja i evidencija prihoda od ukidanja rezerviranja

4.5. Obračun proizvodnje

MJESTO TROŠKA je funkcijski, prostorno ili stvarno zaokružena jedinica u okviru

poduzeća, u kojoj ili u svezi s kojom su se javili troškovi i za koje postoji odgovornost.

Prema funkcionalnom kriteriju mjesta troškova se dijele na proizvodna i neproizvodna.

Prema funkciji u procesu proizvodnje proizvodna mjesta troškova (MT) se mogu podijeliti na:

o MT osnovne (glavne) djelatnosti

o MT sporedne proizvodne djelatnosti

o MT neindustrijske djelatnosti

o MT pomoćne djelatnosti.

Nositelj troškova je količina proizvedenih proizvoda u razdoblju obračuna troškova i zaliha

nedovršenih proizvoda (proizvodnje u tijeku) na kraju razdoblja.

NOSIOCI TROŠKOVA SU PROIZVODI I USLUGE.

Raspored troškova na nositelje se provodi primjenom odgovarajuće metode kalkulacije.

KALKULACIJE su postupak izračunavanja neke cijene na osnovi stvarnih ili anticipativnih

troškova, vezanih uz stjecanje nekog učinka.

99



4.5.1. Metode kalkulacije

METODA KALKULACIJE je računsko-tehnički postupak koji omogućava da se troškovi

raspodjele na jedinicu učinka.

100

VRSTE KALKULACIJA

Prema vremenu:

- Planske

- Prethodne ili

predkalkulacije

- Međukalkulacije

- Naknadne ili

obračunske

Prema cijenama:

- Nabavne cijene ili

troška nabave

- Cijene proizvoda ili

usluge

- Prodajne cijene

Prema potpunosti obuhvaćanja

troškova kalkulacije cijene

proizvoda:

- Obuhvaćaju se svi

troškovi (kalkulacija

po punoj cijeni

koštanja)

- Obuhvaća se dio

troškova (kalkulacija

po varijabilnim

troškovima)

Prema karakteru troškova koji

se uzimaju u obzir kao temelj

vrednovanja učinaka:

- Planskim troškovima

- Stvarnim troškovima

- Standardnim troškovima



Prema načinu izračunavanja cijene proizvodnje učinaka postoje sljedeće metode kalkulacija:

A. DJELIDBENE ILI DIVIZIONE METODE KALKULACIJE (primjenjuju se kada

se na jednom mjestu troškova (pogon) proizvodi samo jedan ili jedna vrsta proizvoda):

o čista ili jednostavna djelidbena (koristi se u slučajevima kada se proizvodi

jedan proizvod, najčešće u velikim serijama)

o kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva (koristi se kada se na jednom

mjestu troškova, pogon, izrađuje nekoliko proizvoda, čiji su troškovi

zajednički i po sastavu srodni)

B. DODATNE ILI ADICIJSKE METODE KALKULACIJE (koristi se u slučajevima

kada se na jednom mjestu troškova proizvodi VIŠE VRSTA PROIZVODA ili se jedan

proizvod proizvodi na DVA ILI VIŠE MJESTA osnovne djelatnosti):

o sumarne (za raspored indirektnih troškova na učinke koriste jedan „ključ“,

npr. direktni rad, direktni materijal, ukupni direktni troškovi)

o elektivne (diferencirane) (za raspored svake grupe indirektnih troškova na

učinke koristi se više različitih „ključeva“)

C. METODE VEZANIH PROIZVODA (primjenjuje se kada se uz iste troškove dobiva

više proizvoda, odnosno kada se od jedne zajedničke sirovine proizvodi više vrsta

različitih proizvoda; npr. drvna industrija, glavni proizvod – stol, nusproizvod –

piljevina)

D. KOMBINIRANE

101



4.6. Obveze i kapital

Obveze, kao jedan od triju najvažnijih dijelova bilance, pokazuju koji dio imovine pripada

vjerovnicima kojima taj dio treba platiti u novcu ili vratiti u obliku druge imovine ili

pružanjem usluga.

OBVEZE se definiraju kao što smo već naučili kao postojeći dugovi poduzeća proizašlih

iz prošlih događaja za čije se podmirenje očekuje smanjenje resursa koji ostvaruju

ekonomske koristi (MSFI).

Priznavanje obveza se obavlja kad su ispunjeni najvažniji uvjeti:

1) to je sadašnja obveza

2) postoji vjerojatnost da će doći do odljeva novca ili druge imovine ili pružanja

usluga na točno određeni datum

3) obveza je rezultat prošlih događaja.

Ukupne obveze se dijele na:

1. KRATKOROČNE obveze (sadašnje obveze koje će se podmiriti odljevom resursa li

pružanjem usluga poslovnog subjekta u razdoblju do jedne godine):

obveze prema dobavljačima, obveze za izdane kratkoročne vrijednosne papire, obveze

za poreze, kamate, dividende, obveze za primjeljne kratkoročne pozajmice, obveze za

plaće zaposlenima, odgođena plaćanja troškova i prihodi budućih razdoblja ...

2. DUGOROČNE obveze (one obveze koje se podmiruju u razdoblju dužem od jedne

godine ili od normalnog poslovnog ciklusa):

obveze za primljene dugoročne kredite, obveze za izdane dugoročne obveznice,

dugoročne obveze za predujmove, dugoročne obveze na osnovi najmova, za primljene

kaucije i depozite...

102



KAPITAL (GLAVNICA) JE NETO VRIJEDNOST IMOVINE, ODNOSNO OSTATAK

IMOVINE NAKON ODBITKA SVIH

OBVEZA.

IMOVINA = GLAVNICA + OBVEZE

GLAVNICA = IMOVINA – OBVEZE

KAPITAL može biti:

A. ULOŽENI (UPLAĆENI) kapital : uplata u novcu ili unos nenovčane imovine, nije

predmet raspodjele među vlasnicima sve do eventualne likvidacije poslovnog

subjekta.

B. ZARAĐENI kapital : dio kapitala koji nastaje obavljanjem profitabilnih aktivnosti

društva, a nastaje iz razlike prihoda i rashoda nakon odbitka poreza na dobit. On se

sastoji od rezervi i zadržanih dobitaka.

Temeljni kapital se najčešće prikuplja emisijom dionica koja mogu biti izdane po nominalnoj

vrijednosti, a mogu se ostvariti i premije na emitirane dionice (kapitalni dobitak) ukoliko je

tržišna cijena dionice veća od nominalne vrijednosti. Ukoliko se dionice prodaju po iznosu

manjem od nominalne vrijednosti, tada se kaže da se one prodaju uz diskont.

STRUKTURA GLAVNICE:

Upisani kapital, premije na emitirane dionice

Rezerve (zakonske, statutarne, rezerve za otkup vlastitih dionica...)

Revalorizacijske rezerve

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

Dobit tekuće godine

Gubitak tekuće godine

RASPODJELA NETO DOBITI PREMA ZTD.-u:

103



Pokriće gubitka prethodnih godina

Zakonske rezerve

Rezerve za otkup vlastitih dionica

Statutarne rezerve

Ostale rezerve

PROMJENA UPLAĆENOG ILI ULOŽENOG KAPITALA se javlja iz dva razloga:

1. emisijom novih dionica

2. otkupom prethodno emitiranih dionica

PROMJENA ZARAĐENOG KAPITALA se događa iz nekoliko razloga, a najvažniji su:

isplata dividendi

pokriće gubitka.

POJAM GUBITKA:

U svojoj bilanci poslovni subjekt može iskazati pozitivan financijski rezultat ili neto dobit

koja će povećati zarađeni kapital ili negativan financijski rezultat odnosno gubitak koji će

smanjiti zarađeni kapital.

Preneseni gubitak može biti:

a) gubitak iznad visine kapitala (iskazuje se u aktivi bilance)

b) gubitak do visine kapitala (iskazuje se u okviru glavnice u pozicijama preneseni

gubitak iz proteklih godina i gubitak tekuće godine).

GUBITAK TEKUĆE GODINE se pokriva u narednoj godini na teret zadržane dobiti iz

proteklih godina, a ako ona nije dovoljna, preostala razlika se pokriva iz rezervi (zakonskih,

statutarnih i drugih).

104



4.7. Rashodi, prihodi i rezultat poslovanja

4.7.1. Rashodi

Već smo se susreli sa pojmom rashoda i njihovom značenju u računovodstvu. Neki troškovi

postaju rashodi u istom obračunskom razdoblju kad su nastali (primjerice unutar godine

dana) i mogu se sučeliti s prihodima iz istog razdoblja kako bi utvrdili financijski rezultat.

Neki će pak postati rashodi u idućim obračunskim razdobljima jer nisu ispunili uvjete da

postanu rashodi u razdoblju kad su nastali.

Poslovni rashodi USLUŽNIH PODUZEĆA se sastoje od troškova razdoblja koji postaju

rashodi razdoblja u istom obračunskom razdoblju.

Poslovne rashode PROIZVOĐAČKIH PODUZEĆA čine rashodi prodanih proizvoda i

rashoda razdoblja.

Na zalihama gotovih proizvoda smo iste evidentirali po trošku proizvoda koji će postati

rashod od prodanih proizvoda kada se oni prodaju.

Troškovi proizvoda su oni troškovi koji se mogu uračunati u vrijednost zaliha proizvodnje i

gotovih proizvoda, a sastoje se od:

DIREKTNOG MATERIJALA (to je materijal direktno utrošen za proizvodnju

proizvoda, primjerice kakaovac za proizvodnju čokolade)

DIREKTNOG RADA (plaće djelatnika koji rade u pogonu, proizvodnji)

OPĆIH TROŠKOVA PROIZVODNJE (OTP) (trošak električne energije pogona,

trošak čišćenja pogona, amortizacije pogonskog dijela zgrade, trošak najma

pogonskog prostora i dr.)

105



Kada se izračunaju svi troškovi proizvoda, kreće se sa proizvodnjom. U proizvodnji se ne

mora sve dovršiti što je stavljeno, tako da samo ono što je dovršeno (vrijednosno iskazano) se

bilježi na zalihama GOTOVIH PROIZVODA.

Troškovi razdoblja su oni troškovi koji se ne mogu uračunati u zalihe proizvodnje i

gotovih proizvoda, pa terete prihode u razdoblju u kojem su nastali. To se odnosi na troškove

uprave, prodaje i administracije (primjerice,

trošak električne energije, telefona u odjelima

administracije,uprave i prodaje, trošak telefona u tim

odjelima, trošak reklame, plaće djelatnika

zaposlenih u ovim odjelima i dr.)

Navedeni troškovi će postati rashodi odmah u razdoblju u kojem su nastali.

4.7.2. Prihodi

Prihode smo također već naučili definirati kao „povećanje ekonomskih koristi tijekom

obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine, ili smanjenja obveza što ima

za posljedicu povećanje glavnice, osim onog u svezi s uplatama od strane sudionika u

glavnici.

Svako povećanje imovine ili smanjenje obveza ne predstavlja nastanak prihoda. Mi možemo

povećati jedan oblik imovine tako da povećamo naše obveze (npr. kupili smo na kredit

kombajn, povećale su se naše obveze prema banci jer moramo vratiti glavnicu uvećanu za

kamate i povećala se naša dugotrajna imovina), ali to nije utjecalo na povećanje glavnice, tako

da se onda to ne smatra prihodom.

106



Potrebno se pridržavati nekoliko pravila prilikom priznavanja prihoda:

Načelo nastanka poslovnog događaja (čim smo nešto prodali ostvarili smo prihod, bez

obzira da li nam je plaćeno)

Načelo opreznosti

Načelo sučeljavanja prihoda i rashoda

Prihode treba priznati onda kada postoji vjerojatnost da će doći do prilljeva budućih

ekonomskih koristi što se povezuje s povećanjem imovine ili smanjenjem obveza

(imali smo obvezu prema dobavljaču, ali nam je on oprostio taj dug, to je za nas

izvanredni prihod)

Prihodi se priznaju kada se njihov iznos može pouzdano izmjeriti

PRIHOD JE UVIJEK POTREBNO PRIZNATI U VISINI FER VRIJEDNOSTI (prodajna

vrijednost umanjena za diskonte i rabate) I BEZ POREZA NA DODANU VRIJEDNOST!!!

107



4.8. Ponavljanje

PONAVLJANJE JE „MAJKA ZNANJA“ PA ZAKLJUČIMO :

1. Na kojem kontu knjižimo troškove nabave dugotrajne imovine? _______________________.

2. _______________________ je vrijednosni iskaz trošenje dugotrajne imovine.

3. Kupljene vrijednosne papire koji se namjeravaju držati duže od jedne godine ubrajamo u:

a) kratkotrajnu financijsku imovinub) dugoročne obveze

c) dugotrajnu financijsku imovinu

d) dugotrajna potraživanja

4. Kod knjiženja troška amortizacije razlikujemo ___________________ i ____________ princip.

5. Koje sustave obračuna amortizacije poznajete:a) Vremenski i linearni

b) Vremenski i obračun prema učinku

c) Vremenski i funkcionalni

d) Obračun prema učinku i obračun prema satima rada


a) povećanja na računima imovine i obveza evidentiraju se na dugovnoj stranib) smanjenja na računima imovine, obveza i vlastitog kapitala evidentiraju se na

potražnoj stranic) povećanja na računima imovine evidentiraju se na potražnoj stranid) smanjenja na računima obveza i vlastitog kapitala evidentiraju se na dugovnoj

strain7. Prodajom gotovih proizvoda trgovačko društvo ostvaruje:

a) izvanredne prihodeb) investicijske prihode

108



c) redovne prihoded) investicijske primitke

8. Specifična vrsta imovine koja ima neograničen vijek trajanja i za koju ne postoji obveza obračuna amortizacije je:

a) licencijab) postrojenjec) zemljišted) stroj

9. Troškovi proizvoda postaju rashodi ____________________________________.

10. Dodatna kalkulacija se koristi u slučaju:

a) proizvodnje sličnih proizvoda sa sličnom strukturom troškova

b) proizvodnje samo jednog proizvoda

c) proizvodnje više proizvoda uz iste troškove (glavni i sporedni proizvodi)

d) proizvodnje različitih proizvoda sa različitom strukturom troškova

11. S obzirom na kriterij podjele troškova prema stupnju iskorištenosti kapaciteta, odnosno

prema ponašanju u odnosu na promjenu aktivnosti, ukupni troškovi se mogu podijeliti na:

a) Proizvodne i neproizvodne troškove

b) Troškove proizvoda i troškove razdoblja

c) Fiksne i varijabilne

d) Primarne i sekundarne

12. Raspodjele vlasnicima i ostvareni gubici u poslovanju utječu na:

a) Povećanje kratkoročnih i dugoročnih obveza

b) Povećanje kapitala trgovačkog društva

c) Smanjenje kratkoročnih i dugoročnih obveza

d) Smanjenje kapitala trgovačkog društva

13. Najčešći izvanredni rashodi su:

109



a) _________________________

b) _________________________

14. Trošak nabave sirovina i materijala ne uključuje:

a) Trošak utovara i istovara sirovina

b) Kupovna cijena prema obračunu dobavljača

c) Pretporez

d) Trošak prijevoza sirovina

15. Kada se utrošak sirovina vrednuje po cijeni (trošku nabave) koja je posljednja nabavljena,

pretpostavlja se upotreba metode:

a) FIFO

b) HIFO

c) LIFO

d) Prosječnih ponderiranih cijena

16. Na početku 2016. godine planirani trošak reklame iznosi 36 000 kn. Obračun troškova

knjiži se kvartalno. Izdaci prema fakturama dobavljača su nastali 15.7. i 30.11.2016. U

navedenim poslovnim događajima:

a) Trošak j eprethodio izdatku

b) Trošak nije nastao

c) Izdatak je prethodio trošku

d) Izdatak nije nastao

17. Prema metodi obračuna po potpunim troškovima proizvoda u troškove proizvoda se

uključuju:

a) Direktni rad, direktni materijal i troškovi prodaje i uprave

b) Direktni rad, direktni materijal i opći troškovi proizvodnje

c) Samo direktni rad i direktni materijal

d) Samo direktni materijal

18. Neto dobit raspodjeljuje se na:

110



a) Dividende, poreze i zadržanu dobit

b) Rezerve, poreze i zadržanu dobit

c) Rezerve, dividende i zadržanu dobit

d) Dividende, rezerve i poreze

19. Kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva koristi se u slučaju:

a) Proizvodnje samo jednog proizvoda

b) Proizvodnje više proizvoda uz iste troškove (glavni i sporedni troškovi)

c) Proizvodnje različitih proizvoda s različitom strukturom troškova

d) Proizvodnje sličnih proizvoda sa sličnom strukturom troškova

20. Troškovi proizvoda postaju rashodi:

a) Kad kupac proizvod plati

b) U trenutku kad kupac naruči proizvode

c) U trenutku prodaje proizvoda kupcu

d) Prilikom sastavljanja računa dobiti i gubitka

21. Troškovi kod kojih se u trenutku nastanka može odrediti na koji se nositelj troška odnose, nazivaju se:

a) Proizvodni

b) Varijabilni

c) Direktni

d) Indirektni

22. U definiranju prihoda, između ostalog, važno je istaknuti da prihodi proizlaze iz:

a) Povećanja imovine ili smanjenja obveza što utječe na povećanje kapitala

b) Smanjenja imovine ili povećanja obveza što utječe na smanjenje kapitala

c) Primitaka novca naplatom potraživanja od kupaca

d) Razlike novčanih primitaka i izdataka

111



23. Karakteristika kratkotrajne imovine je:

a) Vijek trajanja duži od 365 dana

b) Vrijednost veća od 3 500 kn

c) Sudjelujući u gospodarskom procesu, neprestano mijenja svoj oblik

d) Niti jedan odgovor nije točan

24. Ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju povremeno, prihodi se dijele na __________________ i __________________ .

25. Vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupca ima za posljedicu nastanak:

a) Prihodab) Troškac) Rashodad) Izdatka

26. U proizvodnom poduzeću troškove za koje se zadužuje račun proizvodnje u toku

predstavljaju:

a) Troškovi proizvodnje gotovih proizvodab) Troškovi razdoblja i troškovi proizvodac) Utrošeni direktni materijal, direktni rad i opći troškovi proizvodnjed) Niti jedan od navedenih odgovora nije točan

27. Što od navedenog jest kratkoročna obveza:

a) Izdane dioniceb) Dani kreditc) Prodani proizvodd) Primljeni kredit

28. Zalihe trgovačke robe u veleprodaji mogu se voditi:

112



a) Samo po prodajnoj cijeni bez PDV-ab) Samo po prodajnoj cijeni sa PDV-omc) Samo po nabavnoj cijenid) Ili po nabavnoj cijeni ili po prodajnoj cijeni bez PDV-a

29. Stanje na žiroračunu na početku mjeseca je 12 000 kn. U toku mjeseca naplaćena su

potraživanja u iznosu 4000 kn, a plaćeno je dobavljačima 2000 kn. Kupcima je prodano i

isporučeno proizvoda u vrijednosti 5000 kn. Stanje žiroračuna na kraju mjeseca iznosi:

a) 14 000 knb) 19 000 knc) 11 000 knd) 1000 kn

30. Kamate na dane kredite ulaze u skupinu:

a) Dugotrajne imovineb) Financijskih prihodac) Izvanrednih prihodad) Financijskih rashoda

31. Troškovi prema načinu nadoknađivanja iz ukupnog prihoda su:

a) Direktni i indirektni troškovib) Fiksni i varijabilni troškovic) Troškovi proizvoda i troškovi razdobljad) Troškovi sirovina, troškovi plaća i troškovi amortizacije

32. Kalkulacija je računski postupak izračuna cijena. Metode kalkulacija su: ______________

ili _______________ i _________________ ili ________________ .

33. _____________ metoda pretpostavlja da se utrošak sirovina vrednuje po cijenama

sirovine koja je prva kupljena.

34. Vrijednosno usklađivanje potraživanja od kupaca ima za posljedicu nastanak

____________.

35. Podjela troškova prema položaju u financijskim izvještajima sastoji se od troškova

proizvoda i troškova ______________, primarnih i ______________ troškova te

______________ i _____________ troškova.

113



36. Koji od navedenih nisu troškovi prema vremenu nastanka:

a) Zamjenskib) Povijesnic) Godišnjid) Planirani

37. Nosioci troškova su ____________ i _____________.

38. Tri podvrste _____________ metode su: ______________, progresivna i

_______________.

39. Obveze su:

a) Postojeći dugovi proizašli iz ______________ _____________b) Uzrokuju odljev _______________c) Mogu biti _______________ i _____________.

40. Metode dodatnih kalkulacija se dijele na:

a) Prethodne i naknadneb) Jednostavne i složenec) Sumarne i elektivned) Povezane i nepovezane

41. Kada dioničko društvo izglasa dividende svojim dioničarima dolazi do smanjenja

_________________ (imovine/kapitala) i povećanja _____________________

(obveza/rashoda).

42. Knjiga inventara se ne zaključuje na kraju svake godine. T N

43. Kupljene obveznice kojima je rok dospijeća 5 mjeseci predstavljaju

_____________________ _________________________ imovinu.

44. Potraživanja od kupaca nastaju u trenutku:

a) kada se kupcu isporuči robab) kada kupac platic) kada kupac naruči robu

114



d) u bilo kojem trenutku

45. Kamate na dane kratkoročne kredite ulaze u skupinu:

a) kratkotrajne financijske imovineb) financijskih prihodac) financijskih rashodad) kratkotrajnih potraživanja

46. Izglasavanjem dividendi svojim dioničarima, dioničko društvo zapravo:

a) smanjuje kapital i povećava novacb) povećava kapital i smanjuje obvezec) smanjuje kapital i povećava obvezed) smanjuje novac i povećava kapital

47. Konta prihoda imaju konačni saldo na:

a) dugovnoj stranib) potražnoj stranic) ne mogu imati saldod) ili na dugovnoj ili na potražnoj strani

48. Obračunu amortizacije podliježe:

a) dugotrajna imovina namijenjena prodajib) zgrada u pripremic) licencijad) šume i obnovljivi resursi

49. Poslovni rashodi uslužnih poduzeća će postati troškovi razdoblja u istom obračunskom

razdoblju kad su nastali. T N

50. U opće troškove proizvodnje ubrajamo troškove amortizacije pogonskog prostora,

troškove najma pogonskog prostora, trošak električne energije pogonskog prostora, trošak

reklame proizvoda, trošak plaća djelatnika u pogonu. T N

115


Documents

1. RAZVOJ RAČUNOVODSTVA · Web view1.1. Razvoj računovodstva kroz povijest Računovodstvo se prvi put pojavilo sa počecima ljudske djelatnosti, kada je čovjek stvarao višak dobara