Upload
romina2709
View
729
Download
8
Embed Size (px)
ELEMENTI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Imovina
Obveze
Glavnica
Prihodi
Rashodi
Priznavanje elemenata financijskih izvještajaVjerojatnost Pouzdanost mjerenjaRealizirani i nerealizirani dobici
Mjerenje elemenata financijskih izvještajaTroškovi nabave - povijesni troškoviTekuća tržišna vrijednost - troškovi zamjeneNeto prodajna vrijednost - ostvariva, utrživa vrijednostSadašnja vrijednost očekivanog neto novčanog toka(Likvidacijska vrijednost)Fer vrijednostNadoknadiva vrijednost
Koncepti očuvanja kapitala Koncept očuvanja financijskog kapitalaKoncept očuvanja proizvodnog kapaciteta
Temeljne pretpostavke financijskog izvješćivanjaNastanak događajaPoslovanje na vremenski neograničeno razdoblje
Obilježja kvalitete financijskih izvještaja
1
IMOVINA, OBVEZE I GLAVNICA
IMOVINA
Def.: Resursi ili prava koji su u posjedu poduzeća ili pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prošlih transakcija, a kojima će se ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se s dovoljno vjerojatnosti očekuje da će poduzeću priskrbiti ekonomske koristi.
Elementi definicije:
- Posjed ili nepobitna kontrola
- Prošle transakcije
- Vjerojatnost ostvarenja ekonomskih koristi
- Buduće ekonomske koristi:- imovina upotrebljena u proizvodnji dobara ili usluga koje će
se prodati- imovina razmijenjena za drugu imovinu- imovina upotrebljena za podmirenje duga- imovina raspodijeljena glavničarima (ulagačima kapitala).
Oblici imovine:
- Novac
- Fizički ili materijalni oblik
- Potraživanja ili prava
- Aktivna vremenska razgraničenja (unaprijed plaćeni troškovi i nefakturirani prihodi).
Dodatni uvjet da imovina bude priznata u financijskim izvještajima jest mjerljivost imovine.
2
OBVEZE
Def.: Vjerojatno buduće žrtvovanje (umanjenje) ekonomskih koristi zbog sadašnjih obveza poduzeća da ustupi imovinu ili obavi usluge drugom poduzeću kao rezultat prošlih transakcija.
Elementi definicije:
- Vjerojatno buduće žrtvovanje:- plaćanje novcem- ustupanje drugih oblika imovine- pružanje usluga- zamjena obveze drugom obvezom- pretvorba obveze u glavnicu.
- Sadašnje obveze poduzeća:- obvezujući ugovor- zakonski zahtjev- poslovna praksa.
- Rezultat prošlih transakcija.
Oblici obveza:
- Dugoročne obveze
- Kratkoročne obveze
- Potraživanja ili prava
- Pasivna vremenska razgraničenja (unaprijed naplaćeni prihodi i obračunani, neplaćeni nastali troškovi).
3
GLAVNICA
Def.: Ostatak imovine poduzeća nakon odbitka svih njegovih obveza.
Glavnica se još naziva neto imovina ili vlasnički kapital.
Iz definicije glavnice proizlazi jednadžba:
IMOVINA - OBVEZE = GLAVNICA
Iz ove jednadžbe proizlazi i temeljna jednadžba bilance:
IMOVINA = OBVEZE - GLAVNICA
ili
AKTIVA = PASIVA
4
KONCEPTI OČUVANJA KAPITALA
Koncept očuvanja financijskog kapitala
Prihod je ostvaren samo ako financijski iznos neto imovine koncem razdoblja premašuje financijski iznos neto imovine s početka razdoblja, nakon uključivanja bilo kakvih transakcija poduzeća i njihovih vlasnika.
Razlikujemo realno i nominalno očuvanje financijskog kapitala
Koncept očuvanja proizvodnog kapaciteta
Prihod je ostvaren samo ako je očuvana proizvodna sposobnost poduzeća, tj. ako proizvodna sposobnost poduzeća koncem razdoblja premašuje proizvodnu sposobnost poduzeća s početka razdoblja.
Može se mjeriti fizičkom imovinom poduzeća, količinom učinaka poduzeća ili vrijednošću učinaka poduzeća.
5
OBILJEŽJA KVALITETE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Razumljivost - i. je razumljiva njezinim korisnicima ukoliko imaju određeno znanje o poslovnim i ekonomskim aktivnostima te računovodstvu, kao i volju za proučavanjem i. Problem: vrlo složene i komplicirane i., a značajne!
Važnost - i. je važna ako utječe na donošenje poslovnih odluka korisnika pomažući im da procijene prošle, sadašnje ili buduće događaje, te potvrde ili korigiraju ranije procjene.
Značajnost - i. je značajna ako bi njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moglo utjecati na pogrešno donesene odluke; ovisi o prirodi i veličini.
Pouzdanost - i. je pouzdana ako u njoj nema značajne pogreške i skrivene namjere, te ako vjerno prikazuje sadržaj koji korisnik očekuje.
Vjerno predočavanje - i. mora vjerodostojno prikazati transakcije i druge događaje za koje ukazuje da ih predočava i za koje je razložno očekivati da ih predočava.Problem: priznavanje i mjerenje transakcija i drugih događaja.
Prevaga suštine nad oblikom - i. mora uvažiti bit i ekonomsku stvarnost, a ne samo zakonski oblik.
Neutralnost - i. je neutralna ako se njezinim izborom ili načinom predočavanja ne utječe na donošenje poslovnih odluka čiji je ishod unaprijed poznat.
Razboritost - je uključivanje stupnja opreznosti u prosudbama koje su potrebne kod procjena u uvjetima nesigurnosti.Problem: - nenaplativost spornih potraživanja, vijek trajanja netekuće imovine, zahtjevi po garancijama i sl.- precijenjivanje imovine (prihoda) i potcijenjivanje obveza (rashoda)- potcijenjivanje imovine (prihoda) i precijenjivanje obveza (rashoda)
6
Potpunost - i. je pouzdana ukoliko je potpuna, no u okviru značajnosti i troškova.
Usporedivost - i. je usporediva ukoliko je rezultat dosljednosti računovodstvenih postupaka i računovodstvenih politika.
Ograničenja kvalitativnih obilježja
Pravodobnost - ukoliko nije pravodobna, informacija može izgubiti svoju važnost.Problem: potreba usklađivanja relativne vrijednosti pravodobnog izvješća i pouzdane informacije prema potrebama korisnika.
Odnos koristi i troškova - koristi od informacija moraju prelaziti troškove njihova pripremanja.Problem: profesionalna prosudba procjene odnosa koristi i troškova.
Ravnoteža kvalitativnih obilježja - nužna za postizanje ciljeva financijskog izvješćivanja.Problem: profesionalna prosudba relativne važnosti pojedinih obilježja u različitim slučajevima.
7
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Financijski izvještaji jesu poslovni dokumenti kojima poduzeće daje informacije o rezultatima svojih transakcija osobama i organizacijama izvan poduzeća i korisnicima unutar poduzeća.
Temeljni financijski izvještaji su:
bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjeni vlasničke glavnice, izvještaj o novčanim tijekovima, i bilješke uz financijske izvještaje.
Bilanca prikazuje svu imovinu poduzeća, njegove dugove i glavnicu na određeni dan, obično posljednjeg dana u mjesecu ili posljednjeg dana godine. Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutku koji se više neće ponoviti. U tom trenutku ona prikazuje financijski položaj poduzeća.
Račun dobiti i gubitka prikazuje sumarno prihode i rashode poduzeća za određeno vremensko razdoblje, kao što je mjesec ili godina dana. RDG naziva se još i izvještaj o uspješnosti poslovanja, koji kao vraćeni film prikazuje poslovanje poduzeća tijekom razdoblja. RDG sadrži vjerojatno najznačajnije pojedinačne informacije o poslovanju, kao što je neto dobit, izračunana kao razlika prihoda i rashoda. Ako su u izvještajnom razdoblju rashodi veći od prihoda, rezultat će biti gubitak tog razdoblja.
8
9
Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice prikazuje ukupne promjene koje su se dogodile s vlasničkom glavnicom kroz obračunsko razdoblje, primjerice, mjesec dana ili godinu dana. Povećanja vlasničke glavnice nastaju vlasničkim ulogom ili ostvarenjem dobiti u obračunskom razdoblju. Umanjenja glavnice rezultat su povlačenja glavnice ili nastalim gubitkom u obračunskom razdoblju. Neto dobit ili gubitak izravno se preuzimaju iz RDG-a, dok su vlasnički ulozi ili povlačenja glavnice transakcije između poduzeća i njegovih vlasnika pa ne utječu na pozicije RDG-a.
Svaki financijski izvještaj sastoji se od zaglavlja koje prikazuje ime poduzeća, naziv tog izvještaja i datum, odnosno razdoblje na koje se odnosi. Tako bilanca koja se sastavlja koncem listopada 2xx1. godine nosi datum 31. listopada 2xx1. godine. RDG i izvještaj o vlasničkoj glavnici koji se odnose na 2xx1. godinu nose u datumu oznaku “za godinu koja završava 31. prosinca 2xx1. godine”.
Sljedeći primjer prikazuje transakcije koje je poduzeće imalo u listopadu 2xx1. godine, njihov utjecaj na imovinu dugove i glavnicu poduzeća “MD”.
10
Tablica A - Poslovne transakcije
1. Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u poslovanje.2. Plaćeno je 20.000 za zemljište.3. Kupljen je kancelarijski materijal za 500 kn.4. Primljeno je od kupca 5.500 kn za obavljene usluge.5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge za 3.000.-6. Poduzeće je u gotovu platilo sljedeće troškove: najamnina 1.100, plaće zaposlenih 1.200, usluge 400.-7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski materijal 400.-8. Preuređen je poslovni prostor. To nije poslovna transakcija ovog poduzeća.9. Naplaćeno je potraživanje iz trans. br. 5. 1.000 kn.10. Prodano je zemljište za 6.000.- za gotovinu.11. Isplaćeno je vlasnicima 2.100.- za troškove života.
11
Tablica B - Analiza transakcija
Imovina Dugovi Glavnica NapomenaNovac Potraživ. Materijal Zemljište Dobavljači Glavnica
1. +50.000 +50.000 Vl. ulogSo 50.000 50.0002. -20.000 +20.000So 30.000 20.000 50.0003. +500 +500So 30.000 500 20.000 500 50.0004. +5.500 +5.500 Prihod
prodajeSo 35.500 500 20.000 500 55.5005. +3.000 +3.000 Prihod
prodajeSo 35.500 3.000 500 20.000 500 58.5006. -2.700 -1.100
-1.200- 400
RashodRashodRashod
So 32.800 3.000 500 20.000 500 55.8007. -400 -400So 32.400 3.000 500 20.000 100 55.8008. Nije poslovna transakcija ovog poduzeća9. +1.000 -1.000So 33.400 2.000 500 20.000 100 55.80010. +6.000 -6.000So 39.400 2.000 500 14.000 100 55.80011. -2.100 -2.100 Povlačenje
glavniceSo 37.300 2.000 500 14.000 100 53.700
12
Račun dobiti i gubitka poduzeća MDza mjesec listopad 2xx1.
Prihodi:Prihod prodaje 8.500
Rashodi:Plaće zaposlenih 1.200Najamnina 1.100Usluge 400
2.700Dobit: 5.800
Izvještaj o promjeni glavnice poduzeća MDza mjesec listopad 2xx1.
Stanje glavnice 1. listopada 2xx1. 0Povećanja glavnice:
Vlasnički ulog 50.000Dobit u obr. razdoblju 5.800
+55.800Umanjenja glavnice:
Povlačenje glavnice 2.100 -2.100
Stanje glavnice 31. listopada 2xx1. 53.700
Bilanca poduzeća MDna dan 31. listopada 2xx1.Aktiva Pasiva
Novac 37.300 Dobavljači 100Potraživanja 2.000 Glavnica 53.700Materijal 500Zemljišta 14.000 _____ Ukupna aktiva 53.800 Uk. pasiva 53.800
13
BILJEŽENJE POSLOVNIH TRANSAKCIJA
Osnovni način (tehnika) prikazivanja podataka u računovodstvu jest njihovo prikazivanje na KONTIMA.
Na kontu se detaljno bilježe promjene koje su se u poduzeću dogodile sa svakim pojedinačnim dijelom imovine, duga ili glavnice kroz neko razdoblje.
Svaki se konto prikazuje na odvojenoj stranici. Koncem razdoblja (godine dana) sva se konta uvezuju zajedno u jedinstvenu knjigu koja se naziva GLAVNA KNJIGA.Stoga se u knjigovodstvu pod izrazom “voditi knjige” podrazumijeva formiranje glavne knjige. Glavna knjiga može biti uvezana knjiga, skupina slobodnih listova ili kompjuterski zapis.
Slika 1. Glavna knjiga
Glavna knjiga kombinacija svih konta čini glavnu knjigu
konta pojedinačnih oblika imovine
konta pojedinačnih oblika dugova
konta pojedinačnih oblika glavnice
Novac
Obveza
Glavnica
14
T - konto
Oblik konta koji se uobičajeno koristi za ilustraciju knjiženja poslovnih transakcija na kontima naziva se T - konto. Okomita slova T dijeli konto na lijevu i desnu stranu. Iznad vodoravne crte piše se naziv konta. Primjerice, T - konto na kojem se prikazuje novac poduzeća imat će sljedeći oblik:
NovacLijeva stranaDuguje
Desna stranaPotražuje
Lijeva strana konta naziva se dugovna strana, a desna strana konta naziva se potražna strana. Pritom su nazivi dugovna i potražna strana samo oznake za lijevu i desnu stranu konta, pa treba upamtiti:
duguje = lijeva stranapotražuje = desna strana
Knjiženje povećanja i smanjenja na kontima
Ovisna o sadržaju pojedinog konta određuje se način bilježenja povećanja i smanjenja na njemu. Povećanje na kontima aktive bilježi se na lijevu (dugovnu) stranu konta. Smanjenje na kontima aktive bilježi se na desnu (potražnu) stranu konta. Potpuno suprotno. povećanja na kontima obveza i glavnice bilježe se na potražnoj strani, smanjenja se bilježe na dugovnoj strani.Ovo pravilo bilježenja na dugovnoj i potražnopj strani temelji se na računovodstvenoj jednadžbi:
Imovina = Dugovi + Glavnica
15
Za ilustraciju prikazat ćemo knjiženje prve transakcije s prethodnog predavanja:
Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u svoje poduzeće.Na kojim bi se kontima ova transakcija trebala odraziti ?U kojoj svoti ?Na kojoj strani (dugovnoj ili potražnoj) ?
Odgovor jest da se povećava imovina i glavnica ovog poduzeća za 50.000 na način kako to prikazuju sljedeća T konta:
Imovina = Dugovi + Glavnica
Novac Vlasnička glavnicaDuguje za povećanje50,000
Potražuje za povećanje50,000
Slika 2. Računovodstvena jednadžba i pravila Duguje i Potražuje
Računov. jednadžba: Imovina = Dugovi + Glavnica
Računov. jednadžba: Imovina = Dugovi + GlavnicaPravila Duguje i Potražuje
Duguje za povećanje
Potražuje za smanjenje
Duguje za smanjenje
Potražuje za povećanje
Duguje za smanjenje
Potražuje za povećanje
Preostali iznos na računu zove se saldo. Navedena početna transakcija daje dugovni saldo na kontu novca od 50.000 i na kontu glavnice potražni saldo od 50.000.
16
Druga transakcija bila je kupnja zemljišta za novac u vrijednosti od 20.000. Ova transakcija odražava se na dvije pojedinačne vrste imovine: novac i zemljišta. Ona smanjuje novac (potražuje) i povećava zemljište (duguje), kako je prikazano na T kontima.
Imovina
Novac
= Dugovi + Glavnica
GlavnicaSaldo 50,000
Potražuje za smanjenje 20,000
Saldo 50,000
ZemljišteDuguje za povećanje 20,000
Nakon ove transakcije, novac ima dugovni saldo od 30.000 (50.000 dugovnog salda umanjeno za 20.000 na potražnoj strani), a zemljište ima dugovni saldo od 20.000, dok glavnica ostaje s potražnim saldom od 50 000.
U transakciji 3 kupljen je kancelarijski materijal za 500.- Ova transakcija povećava imovinu na kontu materijala i obvezu na kontu dobavljača, kako to prikazuju sljedeća konta:
Imovina
Novac
= Dugovi
Dobavljači
+ Glavnica
GlavnicaSaldo 30,000
Potražuje za
povećanje 500
Saldo 50,000
Materijal
17
Duguje za povećanje 500
ZemljišteSaldo 20,000
Konta glavnice: prihodi i rashodi
Konta glavnice uključuju dvije dodatne vrste konta: prihode i rashode. Kao što je ranije navedeno prihodi su povećanje vlasničke glavnice koje nastaje uvećanjem imovine ili umanjenjem duga, primjerice isporukom robe ili usluge kupcima. Rashodi su smanjenja glavnice koja nastaju smanjenjem imovine ili povećanjem duga, obično kroz troškove poslovanja poduzeća. Njihov se utjecaj na računovodstvenu jednadžbu može prikazati na slijedeći način:
IMOVINA = DUGOVI + VL.GLAVNICA (Ulog-Povlačenje) + (Prihodi - Rashodi)
Sljedeća slika prikazuje pravila knjiženja i očekivana salda na različitim vrstama konta:
Imovina = Dugovi + GlavnicaDuguje za povećanje
Potražuje za
smanjenje
Duguje za
smanjenje
Potražuje za
povećanje
Duguje za
smanjenje
Potražuje za povećanje
Prihodi Duguje Potražuje
za za smanjenje povećanje
18
Rashodi
Duguje Potražuje za za
povećanje smanjenje
Uobičajena salda:
Imovina dugovni
Dugovi potražni
Glavnica potražni
Ulog potražni
Povlačenje dugovni
Prihodi potražni
Rashodi dugovni
Bilježenje transakcija u dnevniku
Sve transakcije u računovodstvu inicijalno se prikazuju u DNEVNIKU. Dnevnik je kronološka evidencija transakcija poduzeća. Unos podataka u dnevnik i glavnu knjigu odvija se u pet koraka:1. Identificiranje transakcije iz izvornih dokumenata, kao što je izvadak
žiro računa;2. Specificiranje svakog konta na kojeg utječe transakcija i njegova
klasifikacija po vrsti konta (imovina, dugovi ili glavnica);3. Određivanje da li transakcija povećava ili smanjuje stanje na računu;4. Prema pravilu knjiženja na dugovnu i potražnu stranu, utvrđivanje da
li se transakcija prikazuje na dugovnu ili potražnu stranu konta;
19
5. Unos transakcije u dnevnik uključujući i kratko objašnjenje unosa. Obično se prvo unosi dugovna, a zatim potražna strana
Tijek računovodstvenih podataka
Slika 3. Prikazuje računovodstveni tijek procesiranja podataka o nastalim transakcijama od njihova nastanka do knjiženja u glavnoj knjizi.Slika 3. Tijek računovodstvenih podataka
Nastanak transakcije
Sastavljanje izvornog dokumenta
Analiza transakcije
Unos transakcije u dnevnik
Knjiženje transakcije u glavnoj knjizi
Primjer
Sljedećim primjerom prikazat će se analiza transakcija i knjiženja transakcija poduzeća MD (primjer s prethodnog predavanja) u dnevniku i na kontima glavne knjige:
1. Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u poslovanje.
Analiza: Ulog u poduzeće povećava stanje novca u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta novca.Ovaj ulog ujedno povećava i vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta glavnice.
Dnevnik: Novac ……………………. 50.000Glavnica ……………………. 50.000
20
Glavna knjiga:
Novac Vlasnička glavnica (1) 50.000
50.000 (1)
2. Plaćeno je 20.000 za zemljište.
Analiza: Kupljeno zemljište povećava stanje u imovini na kontu zemljišta; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta zemljišta.Kupnja zemljišta ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.
Dnevnik: Zemljište ……………………. 20.000Novac ……….………………. 20.000
Glavna knjiga:
Zemljište Novac ( 2)20.000
(1) 50.000
20.000 (2)
3. Kupljen je kancelarijski materijal u vrijednosti 500.
Analiza: Kupnja materijala povećava stanje imovine na kontu materijala; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta materijala.Kupnja materijala ujedno povećava i dug prema dobavljačima; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta dobavljača.
Dnevnik: Materijal ……………………. 500Dobavljači……………………. 500
Glavna knjiga:
Materijal Dobavljači (3) 500 500 (3)
4. Primljeno od kupca 5.500.- u novcu za obavljene usluge.
21
Analiza: Prodane usluge kupcu povećavaju stanje novca u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta novca.Ovi prihodi prodaje ujedno povećavaju vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta glavnice.
Dnevnik: Novac ……………………. 5.500Vlasnička glavnica ……………………. 5.500
Glavna knjiga:
Novac Vlasnička glavnica (1)50.000 (4) 5.500
20.000 (2) 50.000 (1) 5.500 (4)
5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge 3.000.
Analiza: Prodane usluge kupcu povećavaju stanje potraživanja u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta potraživanja.Ovi prihodi prodaje ujedno povećava vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta vlasničke glavnice.
Dnevnik: Potraživanje ……………………. 3.000Vlasnička glavnica ……………………. 3.000
Glavna knjiga:
Potraživanja Vlasnička glavnica
(5) 3.000 50.000 (1) 5.500 (4) 3.000 (5)
6. Poduzeće je platilo u novcu sljedeće troškove: najamninu 1.100, plaće zaposlenih 1.200, usluge 400.
Analiza: Troškovi smanjuju vlasničku glavnicu; to smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta vlasničke glavnice.Plaćanje troškova ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.
22
Dnevnik: Vlasnička glavnica ……………………. 2.700 Novac ……………….………………. 2.700
Glavna knjiga:
Vlasnička glavnica Novac
(6) 2.700 50.000 (1) 5.500 (4) 3.000 (5)
(1) 50.000
(4) 5.500
20.000 (2) 2.700 (6)
7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski materijal 400.
Analiza: Plaćanje duga smanjuje obvezu prema dobavljaču; to se knjiži na dugovnu stranu konta dobavljača. Ovo plaćanje duga ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.
Dnevnik: Dobavljač ……………………. 400Novac ………………………. 400
Glavna knjiga:
Dobavljač Novac
(7) 400 500 (3) (1) 50.000
(4) 5.500
20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7)
8. Preuređen je poslovni prostor.
Analiza: Ovo nije poslovna transakcija poduzeća MD.
9. Naplaćeno je potraživanje u vrijednosti 1.000 iz poslovne transakcije broj 5.
Analiza: Naplaćeno potraživanje povećava imovinu na kontu novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta novca.
23
Ovo naplaćeno potraživanje ujedno smanjuje imovinu na kontu potraživanja; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta potraživanja.
Dnevnik: Novac ……………………. 1.000Potraživanje ………………………. 1.000
Glavna knjiga:
Novac Potraživanje
(1) 50.000
(4) 5.500(9) 1.000
20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7)
(5) 3.000 1.000 (9)
10. Prodano je zemljište u vrijednosti 6.000 za novac.
Analiza: Prodaja zemljišta povećava imovinu na kontu novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta novca. Ovo prodaja zemljišta ujedno smanjuje imovinu na kontu zemljišta; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta zemljišta.
Dnevnik: Novac ……………………. 6.000Zemljište ………………………. 6.000
Glavna knjiga:
Novac Zemljište(1)
50.000(4) 5.500(9) 1.000(10) 6.000
20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7)
(2)20.000 6.000 (10)
11. Isplaćeno je vlasnicima 2.100 za troškove života.
Analiza: Podmirenje troškova života vlasnika na teret poduzeća smanjuje vlasničku glavnicu poduzeća; to smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta vlasničko povlačenje.
24
Ovo vlasničko povlačenje ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.
Dnevnik: Vlasničko povlačenje ………………… 2.100Novac ……………………………. 2.100
Glavna knjiga:
Vlasn. povlačenje Novac(11) 2.100 (1)
50.000(4) 5.500(9) 1.000(10) 6.000
20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7) 2.100 (11)
Nakon svih poslovnih transakcija stanje na T kontima glavne knjige jest sljedeće:
Imovina
Novac
= Dugovi
Dobavljači
+ Glavnica
Glavnica(1)
50.000(4) 5.500(9) 1.000
20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7) 2.100 (11)
(7) 400 500 (3)
100 So
(6) 2.700 50.000 (1) 5.500 (4) 3.000 (5)
55.800 So
25
(10) 6.000So 37.300
Potraživanja(5) 3.000 1.000 (9) So 2.000
Vlas. povlačenje(11) 2.100 So 2.100
Materijal(3) 500
So 500
Zemljište (2)20.000
So 14.000
6.000 (10)
Probna bilanca
Probna bilanca jest popis svih konta i njihovih stanja. Njome se omogućava provjera da li su knjiženja na svim dugovnim stranama jednaka knjiženjima na svim potražnim stranama. Probna bilanca može se sastaviti u svako doba. Sjedeća slika prikazuje probnu bilancu poduzeća MD nakon transakcija koje su bile proknjižene u dnevniku i glavnoj knjizi.
26
Poduzeće MDProbna bilanca
31. listopad 2xx1.
SaldoNaziv konta Duguje Potražuje
Novac 37.300
Potraživanja 2.000
Materijal 500
Zemljište 14.000
Dobavljači 100
Glavnica 55.800
Povlačenje glavnice 2.100
Ukupno 55.900 55.900
RAČUNOVODSTVENI CIKLUS U TRGOVINI
Trgovačko poduzeće ostvaruje dobit prodajom proizvoda koji se u trgovini nazivaju zalihe trgovačke robe ili samo roba.
Svota koja se ostvaruje prodajom robe naziva se neto prihod prodaje. Najveći dio prihoda prodaje ostvaruje se povećanjem glavnice koje
27
nastaje isporukom robe kupcima. Najznačajniji rashodi u trgovini jesu troškovi nabave prodane robe. Sve dok trgovačko poduzeće ima kupljenu trgovačku robu na zalihi, ona je dio njegove imovine. Prodajom ona postaje rashod. Razlika između prihoda prodaje i troškova nabave prodane robe naziva se bruto marža ili bruto dobit. Iskazivanje ostvarene bruto marže vrlo je značajno za procjenu uspješnosti trgovačkog poduzeća.
Sljedeći primjer opisuje prirodui značaj bruto marže.
Pretpostavimo da štand na nogometnom stadionu prodaje bezalkoholna pića. Njihova je prodajna cijena 10 kn, a nabavna cijena 2 kn. Bruto marža po jedinici iznosi 8 kn. Prodajom 400 kom pića ostvarena je bruto marža od 3.200 kn (400 x 8). Ukupno ostvarena bruto marža prodajom pića, hot doga, popcorna i čokoladica jest zbroj bruto marži svih prodanih proizvoda. I u svim drugim trgovačkim poduzećima bruto marža izračunava se na isti način.
Marža u izrazu bruto marža ukazuje na to da su prihodi veći od rashoda, dok izraz bruto ukazuje na to da troškovi poslovanja trgovačkog poduzeća još nisu oduzeti od ostvarenog prihoda.
28
Poslovni ciklus trgovačkog poduzeća
Trgovačko poduzeće za novac kupuje zalihe robe, prodaje robu kupcima i za naplaćeni novac ponovno nabavlja zalihe robe.
Nabava robe, u računovodstvenom smislu, obuhvaća nabavu zaliha robe koja je namijenjena preprodaji kupcima u normalnom poslovanju.
Knjiženje u dnevniku kupnje robe za 707 kn:
28. studenog Nabava robe 707Obveze za kupljenu robu 707
Kupnja robe po fakturi
Osnovni dokument temeljem kojeg se knjiži proces nabave robe jest račun (faktura) za kupljenu robu. Sam proces kupnje i popratne isprave su sljedeći:
1. Trgovačko poduzeće koje želi kupiti određenu robu drugom poduzeću od kojeg kupuje robu sastavlja i šalje narudžbenicu.
2. O primitku narudžbenice drugo poduzeće obavještava svoje skladište i za nekoliko dana naručena roba uz račun šalje se naručitelju. Račun jest prodavateljev zahjev koji šalje kupcu za plaćanje. Račun se također naziva i faktura.
3. Često se dogodi da račun stigne do kupca prije naručene robe. Roba se neće odmah platiti već će se čekati da roba stigne da bi se potvrdilo da je: (1) doista stigla naručena vrsta robe, (2) da je stigla naručena količina i (3) da je stanje robe odgovarajuće. Nakon što je roba provjerena i zaprimljena, račun će se platiti.
Račun za robu knjigovodstvena je isprava i za kupca i za prodavatelja. Za prodavatelja ovaj je račun izlazni račun, a za kupca ulazni račun.
29
Osnovni elementi računa jesu:1. Ime i adresa prodavatelja;2. Broj računa i datum računa;3. Ime i adresa kupca;4. Broj i datum narudžbenice;5. Uvjeti prodaje, kao što su 3% 15, neto 30 dana. Ovakvom se
oznakom kupcu daje popust na iznos računa ukoliko plati račun u roku od 15 dana, a puni iznos u roku od 30 dana.
6. Oznaka vrste robe koja je isporučena, jedinične cijene i vrijednosti isporučene robe;
7. Ukupna prodajna vrijednost robe;8. Porez na vrijednost prodane robe - postotak i iznos;9. Ukupna vrijednost robe koju treba platiti.
Ukoliko poduzeće koje je kupilo robu plati račun u diskontnom razdoblju, treba platiti 3% manju vrijednost od fakturirane. Ovo će se plaćanje knjižiti na sljedeći način:
10. prosinca Obveze za kupljenu robu 707Novac (707 x 97%) 685,79Ostvareni diskont 21,21
Za plaćeni račun uz diskont
Da je račun plaćen nakon diskontnog roka, knjiženje bi bilo sljedeće:
20. prosinca Obveze za kupljenu robu 707Novac 707
Za plaćeni račun nakon diskontnog roka
Trgovački popust
30
Sljedeća vrsta diskonta je trgovački popust. On funkcionira na način da se za što veću količinu robe kupcu odobrava veći popust. Primjenu trgovačkog diskonta prikazuje sljedeća tablica:
Količina Trgovački popust Neto cijena po jediniciNajmanje 3 komada
Za 4-9 komada
5%
10%
190 (200 - 0,05x200)
180 (200 - 0,1x200)
Za više od 9komada 20% 160 (200 - 0,2x200)
U računovodstvu se ne iskazuje posebno odobren trgovački diskont, već se kao obveza ili potraživanje knjiži neto prodajna cijena u koju je trgovački diskont već uračunan.
Povrat robe i popustiMnoga poduzeća primaju vraćenu robu od svojih kupaca ako je roba neispravna, oštećena u prijevozu ili iz nekog drugog razloga neupotrebiva kupcima. Ako kupac na to pristane, za neispravnu robu može se odobriti popust. od svote koja je ranije fakturirana. Kako su povrati i popusti vrlo povezani, obično se prikazuju na istom kontu. Ovaj je konto suprotan kontu prihoda prodaje i nabavi robe.
Pretpostavimo da se u prethodnoj kupnji našla oštećena roba u vrijednosti od 70 kn. Kupac je vratio robu i knjižio povrat robe na sljedeći način:
2. prosinca Obveze za kupljenu robu 70Povrati i popusti na robu 70
Vraćena roba prodavatelju
Ako roba nije vraćena, već je oštećenje malo i kupac prihvaća popust od 10 kn, knjižit će se sljedeća transakcija:
3. prosinca Obveza za kupljenu robu 10Povrati i popusti na robu 10
31
Primljen popust na robu
Odobreni popust ili povrat robe ima dva učinka: (1) umanjuje obvezu, koja se knjiži na kontu dobavljača, i (2) smanjuje neto vrijednost kupljene robe pa se knjiži na potražnu stranu konta Povrati i popustina robi. Pogrešno bi bilo knjiženje na potražnoj strani Troškova nabave robe jer je roba doista nabavljena.
Tijekom razdoblja poduzeće knjiži troškove nabave robe na kontu Nabava robe Stanje na kontu nabave je bruto vrijednost jer nisu uključena sva umanjenja kao što su diskonti, povrati i popusti. Neto vrijednost nabave izračunava se kao njihova razlika na način:
Troškovi nabave (dugovni saldo)- Odobreni diskonti (potražni saldo)- Povrati i popusti
Neto nabavna vrijednost
Troškovi prijevozaTroškovi prijevoza robe od prodavatelja do kupca mogu biti značajni. Ugovornim klauzulama označava se tko plaća taj prijevoz. Tako klauzula FOB (free on board) može označavati da roba pripada kupcu onog časa kad je napustila mjesto poslovanja prodavatelja, ali i kad je stigla do odredišta na kojem posluje kupac.
32
Tko će platiti troškove prijevoza, prikazuje sljedeća tablica:
FOBmjesto isporuke
FOBodredište
Kada je roba postala vlasništvo kupca?
Na mjestuisporuke
Na odredištu
Tko će platiti prijevoz? Kupac Prodavatelj
Najčešće, prijevoz plaća kupac. Prijevoz može biti plaćen prodavatelju ili izravno prijevoznom poduzeću. Ako je prijevoz plaćen prijevoznom poduzeću, knjižit će se sljedeća transakcija:
3. svibnja Troškovi prijevoza 190Novac 190
Plaćeno za prijevoz rob.
Ako je prodavatelj uz robu zaračunao i prijevoz, troškove prijevoza trebalo bi u računovodstvu prikazati odvojeno od vrijednosti robe. Knjiženje će u tom slučaju biti sljedeće:
16. svibnja Fakturna vrijednost robe 5.000 Troškovi prijevoza 400
Obveze za robu i prijevoz 5.400Za kupljenu robu i prijevoz robe
33
Prodaja robe
Roba se može prodavati po računima i za gotovinu. Prodaja za gotovinu knjiži se na sljedeći način:
24. travnja Novac 3.000Prihod prodaje 3.000
Prodaja za gotovinu
Najveći broj poduzeća prodaje robu na račun. Ovakva će se prodaja knjižiti na sljedeći način:
28. ožujka Potraživanje od kupca 5.000Prihod prodaje 5.000
Prodana roba po fakturi
Po naplati, knjiži se sljedeće:
19. travnja Novac 5.000Potraživanje od kupca 5.000
Naplaćena roba od kupca
Prodajni diskonti, povrati robe i popustiTroškovi prodane robe najveći su pojedinačni rashodi trgovačkih poduzeća. Nastaju s isporukom robe kupcima. Rashodi prodaje izračunavaju se na sljedeći način:
Početne zalihe+ Roba kupljena tijekom razdobljaRoba raspoloživa za uporabu tijekom razdoblja- Roba koncem razdoblja = Rashod prodane robe
Ako se primjenjuje periodični sustav zaliha, rashodi prodane robe knjižit će se samo koncem razdoblja.
34
Izračun bruto marže prodane robe prikazuje sljedeći račun dobiti i gubitka:
Račun dobiti i gubitka poduzeća Austin za prosinac 2xx1.Prihod prodaje 139.300 Umanjen za: diskont 1.400 Povrate i popuste 2.000 3.400Neto prihod prodaje 135.900Troškovi prodaje robe: Početne zalihe 50.500 Kupljeno u razdoblju 89.300 Umanjeno za: diskont 3.000 povrate i popuste 1.200 4.200 Neto kupovna cijena 85.100 Troškovi prijevoza 5.200Roba raspoloživa za uporabu 140.800Zalihe koncem razdoblja 52.000 Troškovi prodane robe 88.800Bruto marža 47.100
35
PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA
Prihod se priznaje u RDG ako je povećanje ekonomskih koristi povezano s povećanjem imovine ili smanjenjem obveze koje se mogu pouzdano izmjeriti. To znači da priznavanje prihoda nasteje istodobno s priznavanjem porasta imovine ili smanjenjem obveze.
Rashod se priznaje u RDG ako smanjenje budućih ekonomskih koristi rezultira smanjenjem imovine ili povećanjem obveze koje se mogu pouzdano izmjeriti. To znači da priznavanje prihoda nastaje istodobno s priznavanjem porasta obveze ili smanjenja imovine (iskazivanje primanja za zaposlene ili amortizacija opreme).
Rashodi se priznaju u RDG na temelju izravne povezanosti između nastalih troškova i zarađenih prihoda na posebnim pozicijama. Ovaj postupak obično se naziva sučeljavanje prihoda s rashodima, a obuhvaća istodobno ili kombinirano priznavanje prihoda i rashoda koje proizlazi izravno ili zajednički iz istih transakcija ili drugih događaja. Međutim, primjena koncepta sučeljavanja ne dopušta priznavanje u bilanci onih pozicija koje ne udovoljavaju definiciji imovine ili obveza.
Rashod se priznaje odmah ako neki izdatak ne daje nikikve buduće ekonomske koristi ili je prestao biti imovina koja se priznaje u bilanci.
Rashod se također priznaje u RDG u slučajevima kada je obveza nastala bez priznavanja imovine te kada dođe do obveza prema garanciji za proizvod.
36
SUČELJAVANJE PRIHODA I RASHODA
Sučeljavanje prihoda i rashoda u računovodstvu podrazumijeva priznavanje prihoda u određenom trenutku i pridruživanje rashoda koji su nastali u funkciji ostvarivanja tog prihoda.
Dva su koncepta sučeljavanja:
- koncept novčanih primitaka i- koncept nastalih prihoda i rashoda.
U procesu priznavanja prihoda i rashoda potrebno je pojedine pozicije glavne knjige korigirati. To nisu korekcije zbog pogrešnih knjiženja već usklađivanje s ekonomskom stvarnosti.
Korigiraju se sljedeće pozicije:
- stalna imovina,- unaprijed plaćeni troškovi,- unaprijed plaćeni prihodi,- nefakturirani prihodi, i- neplaćeni troškovi.
Korekcija stalne imovine: amortizacija
Unaprijed plaćeni troškovi i nefakturirani prihodi - aktivna vremenska razgraničenja
Unaprijed plaćeni prihodi, neplaćeni troškovi - pasivna vremenska razgraničenja.
37
ZAVRŠETAK RAČUNOVODSTVENOG CIKLUSA
Računovodstveni ciklus ponavlja se sa svakim računovodstvenim razdobljem. On završava sa stavljanjem računovodstvenih izvještaja.Za poduzeće u osnivanju računovodstveni ciklus počinjinje otvaranjem konta glavne knjige.Tijekom poslovanja stanja na kontima prenose se iz jednog razdoblja u drugo.Stoga računovodstveni ciklus počinje prikazivanjem početnih stanja na kontu.
Računovodstveni ciklus
1. Počinje unosom početnih stanja u glavnu knjigu početkom razdoblja.2. Analiza transakcija koje su se dogodile. Tijekom3. Unos transakcija u dnevnik i glavnu knjigu. razdoblja4. Izračunavanje stanja na svakom kontu koncem razdoblja.5. Unos probne bilance u radni list i sastavljanje radnog lista.6. Uporaba radnog lista kao podloge za : Koncem a. pripremu financijskih izvještaja razdoblja b. korektivna knjiženja c. knjiženje zaključnih salda7. Sastavljanje zaključne probne bilance
Radni list nije dio glavne knjige ni dnevnika niti financijskih izvještaja, stoga nije ni dio formalnog računovodstvevog sustava.Radni list postoji kao dio uvriježene računovodwstvene prakse koji računovođama olakšava završetak računovodstvenog ciklusa.Prva četiri koraka u izradi radnog lista identična su onima u sastavljanju korigirane probne bilance, dok peti korak predstavlja novi proces.
38
Postupak sastavljanja radnog lista:Unos naziva konta i nekorigiranog stanja u kolonu probne bilance radnog lista i izračun ukupnog zbroja.Unos potrebnih korekcija u kolonu za korekcije i izračun ukupnog zbroja.Izračun korigiranog stanja svakog konta kao kombinacije probne bilance i potrebnih korekcija.Unos korigiranih stanja u kolonu korigirane probne bilance.Temeljem stanja korigrirane probne bilance prijenos stanja na kontima imovine dugova i glavnice u kolonu bilance.Prijenos stanja na kontima rashoda i prihoda u kolonu računa dobiti i gubitka.Izračun ukupnog zbroja u izvještajima.
Novi postupak:5. Izračun neto dobiti ili gubitka kao razlike ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u računu dobiti i gubitka.Unos neto dobiti ili gubitka kao izravnavajuće svote računa dobiti i gubitka i bilance te izračun ukupnog zbroja.
39
Poduzeće MDNekorigirana probna bilancaNa dan 31.listopada 2xx1.
Novac 24.800Potraživanja 2.250Zalihe materijala 700Unaprijed pl.najamn. 3.000Namještaj 16.500Dobavljači 13.100Unaprijed napl. prih. 450Glavnica 31.250Povl. glavnice. 3.200Prihod prodaje usl. 7.000Troškovi plaća 950Troškovi usluga 400Ukupno 51.800 51.800
Proknjižite potrebne korekcije na T-kontima:Unaprijed plaćena najamnina 1.listopada za tri mjeseca iznosi 3.000. Proknjižite troškove najamnine koncem listopada.Utrošeno je u proizvodnji materijala za 300.Obračunana amortizacija NPO iznosi 275.Obračunana je, ali ne i isplaćena, plaća zaposlenih 950.15.listopada ugovoreno je obavljanje usluga kupcima tijekom idućeg mjeseca u vrijednosti 500.Koncem listopada obračunava se zarađeni prihod 250.Unaprijed je naplaćena usluga kupcima koja će se obavljati sljedeća tri mjeseca 450.Tijekom listopada ostvarena je i obračunana jednomjesečna usluga 150.
40
Naziv kontaProbna bilanca Korekcije Korig. probna
bilancaRačun dobiti i
gubitkaBilanca
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje
Novac 24.800Potraživanja 2.250Zalihe 700Unapr.pl. najamn. 3.000Namještaj 16.500Akumul. amort.Dobavljači 13.100Obveze za plaćeUnapr.napl.usl. 450Glavnica 31.250Povl. glavnice 3.200Prih.prodaje usl. 7.000
Trošk. najamn.Troškovi plaća 950Trošk.materij.Trošk. amort.Trošk. usluga 400
51.800 51.800
41
Naziv kontaProbna bilanca Korekcije Korig. probna
bilancaRačun dobiti i
gubitkaBilanca
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž.Novac 24.800Potraživanja 2.250 (a) 250Zalihe 700 (b) 300 Unapr.pl. najam 3.000 (c) 1.000Namještaj 16.500Akumul. amort. (d) 275Dobavljači 13.100Obveze za plaće (e) 950Unapr.napl.usl. 450 (f) 150Glavnica 31.250Povl. glavnice 3.200Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250
(f) 150Trošk. najamn. (c)1.000
Troškovi plaća 950 (e) 950Trošk.materij. (b) 300Trošk. amort. (d) 275Trošk. usluga 400
51.800 51.800 2.925 2.925
42
Probna bilanca Korekcije Korig. probna bilanca
Račun dobiti i gubitka
Bilanca
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž. Duguje PotražujeNovac 24.800 24.800Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500Zalihe 700 (b) 300 400Unapr.pl. najam 3.000 (c) 1.000 2.000Namještaj 16.500 16.500Akumul. amort. (d) 275 275Dobavljači 13.100 13.100Obveze za plaće (e) 950 950Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300Glavnica 31.250 31.250Povl. glavnice 3.200 3.200Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400
(f) 150Trošk. najamn. (c)1.000 1.000Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900Trošk.materij. (b) 300 300Trošk. amort. (d) 275 275Trošk. usluga 400 400
51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275
43
Probna bilanca Korekcije Korig. probna bilanca
Račun dobiti i gubitka
Bilanca
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž. Duguje PotražujeNovac 24.800 24.800 24.800Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500 2.500Zalihe 700 (b) 300 400 400Unapr.pl. najam 3.000 (c)1.000 2.000 2.000Namještaj 16.500 16.500 16.500Akumul. amort. (d) 275 275 275Dobavljači 13.100 13.100 13.100Obveze za plaće (e) 950 950 950Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300 300Glavnica 31.250 31.250 31.250Povl. glavnice 3.200 3.200 3.200Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400 7.400
(f) 150Trošk. najamn. (c)1.000 1.000 1.000Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900 1.900Trošk.materij. (b) 300 300 300Trošk. amort. (d) 275 275 275Trošk. usluga 400 400 400
51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275 3.875 7.400 49.400 45.875
44
Naziv kontaProbna bilanca Korekcije Korig. probna
bilancaRačun dobiti i
gubitkaBilanca
Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž. Duguje Potražuje Novac 24.800 24.800 24.800Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500 2.500Zalihe 700 (b) 300 400 400Unapr.pl. najam 3.000 (c)1.000 2.000 2.000Namještaj 16.500 16.500 16.500Akumul. amort. (d) 275 275 275Dobavljači 13.100 13.100 13.100Obveze za plaće (e) 950 950 950Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300 300Glavnica 31.250 31.250 31.250Povl. glavnice 3.200 3.200 3.200Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400 7.400
(f) 150Trošk. najamn. (c)1.000 1.000 1.000Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900 1.900Trošk.materij. (b) 300 300 300Trošk. amort. (d) 275 275 275Trošk. usluga 400 400 400Ukupno 51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275 3.875 7.400 49.400 45.875Neto dobit 3.525 3.525
7.400 7.400 49,400 49.400
45
KLASIFICIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Pozicije s određenim obilježjima zajedno su grupirani, odnosno "klasificirani".
Svrha klasifikacija jest prikazati korisne, uporabljive podsume koje će pomoći korisnicima izvještaja kod procjene solventnosti, profitabilnosti i perspektivi poduzeća.
Klasifikacije i podsume standardizirane su i pomažu donositeljima odluka kod usporedbe financijskih izvještaja različitih kompanija.
KLASIFICIRANA BILANCA
Kod klasificirane bilance imovina je obično predstavljena u tri grupe:
1) tekuća (kratkotrajna) imovina,
2) postrojenja i oprema i
3) ostala imovina.
Obveze se klasificiraju u:
1) kratkoročne obveze i
2) dugoročne obveze
3) ostale obveze.
46
Klasificirana bilanca za kompaniju Computer Barn dolje je prikazana:
47
Korištenje klasificirane bilance u ocjeni likvidnosti i solventnosti
Likvidnost jest mjera mogućnosti da se bilo koji oblik imovine pretvori u novac unutar relativno kratkog vremenskog razdoblja bez ometanja normalnog poslovanja.
Tekuća imovina
Vremensko razdoblje u kojemu se očekuje da će se tekuća imovina pretvoriti u novac obično je jedna godina. Ako kompanija treba više od jedne godine za dovršenje svog normalnog poslovnog ciklusa, ipak će se duljina poslovnog ciklusa koristiti kao vremensko razdoblje koje definira tekuću imovinu. Tako su zalihe i računi potraživanja od kupaca normalno klasificirani kao tekuća imovina, čak kad i pretvaranje te imovine u novac neće biti dovršeno unutar jedne godine.
U bilanci je tekuća imovina navedena po redu likvidnosti (što je imovinabliža novcu, veća je njezina likvidnost). Tako se novac uvijek navodi prvi među tekućom imovinom, a slijede je utrživi vrijednosni papiri, potraživanja, zalihe i unaprijed plaćeni rashodi.
Kratkoročne obveze
Kratkoročne su obveze postojeći dugovi koji moraju biti plaćeni unutar istog vremenskog razdoblja koje se koristi kod definiranja tekuće imovine. Među najuobičajenijim kratkoročnim obvezama su obveze po vrijednosnim papirima (koje dospijevaju unutar jedne godine), obveze prema dobavljačima, naplaćeni nezarađeni prihodi, nastali neplaćeni rashodi kao što su obveze za plaće i obveze za kamate. U bilanci su obveze po vrijednosnim papirima obično nadvedene prve, slijede računi obveza prema dobavljačima, a ostale vrste kratkoročnih obveza mogu biti navedene u bilo kojemu slijedu.
48
Pokazatelj tekuće likvidnosti
Najraširenije korišteno mjerilo mogućnosti kratkoročnog plaćanja obveza jest pokazatelj tekuće likvidnosti. Izračunava se dijeleći ukupnu tekuću imovinu s ukupnim kratkoročnim obvezama.
Što je veći pokazatelj tekuće likvidnosti, to kompanija izgleda solventnija. Mnogi bankari i ostali kratkoročni vjerovnici tradicionalno su vjerovali da pokazatelj tekuće likvidnosti treba biti najmanje 2 prema 1.
Klasificirana tekuća imovina i kratkoročne obveze posebno su korisne za vjerovnike u ocjeni trenutačne mogućnosti plaćanja obveza ili solventnosti poslovnog subjekta.
Prema ovom standardu kompanija Computer Barn nešto je slabija; kompanija vjerojatno ne bi dobila vrhunsku kreditnu ocjenu od banke ili nekog drugog kratkoročnog vjerovnika koji primjenjuje taj kriterij.
Ocjena financijskih pokazatelja
Ne treba inzistirati na prevelikom povjerenju u "pravila odoka", kao što je npr. "pokazatelj tekuće likvidnosti trebao bi biti najmanje 2 prema 1". Donositelj odluka mora prvo razumjeti jedinstvene karakteristike kompanije i grane djelatnosti u kojoj radi.
Trgovci na malo teže će imati veći pokazatelj tekuće likvidnosti nego trgovci na veliko ili proizvodne kompanije. Uslužne vrste poduzeća koje nemaju zaliha imaju niže pokazatelje tekuće likvidnosti nego trgovinske ili proizvodne kompanije.
Velika poduzeća s vrlo pouzdanim izvorima prihoda i novčanih primitaka u mogućnosti su raditi s nižim pokazateljima tekuće likvidnosti nego što su manje kompanije s manje stabilnim zaradama.
Vrlo visok pokazatelj (4 ili 5 prema 1) može značiti da je previše imovine "vezano" u tekućoj imovini te da je možda ispuštena mogućnost za rast.
Korisnici financijskih informacija općenito koriste dva kriterija:- trend pokazatelja tijekom razdoblja od nekoliko godina - usporedba s financijskim pokazateljima sličnih kompanija i prosjecima cijele djelatnosti.
49
Primjer:
Mnoge specijalizirane institucije objavljuju godišnje glavne poslovne pokazatelje i norme za mnoge grane djelatnosti. Prosječni pokazatelji tekuće likvidnosti nekoliko grana djelatnosti za prošlu godinu jesu:
Prosječni pokazateljGrana djelatnosti tekuće likvidnosti:
Zračni transport (glavni prijevoznici) 1 prema 1Maloprodaja -opća trgovačka roba 2,1 prema 1Maloprodaja -specijalna ženska odjeća 3,3 prema 1Veleprodaja -oprema 1,7 prema 1Proizvodnja- računala 1,5 prema 1Telefonija (regionalno) 0,9 prema 1
Korisnost i ograničenja analize pokazatelja
Korisnici financijskih izvještaja trebaju znati da pokazatelji imaju nekoliko ograničenja. Na primjer, menedžment može ući u transakcije na kraju godine koje će privremeno popraviti glavne pokazatelje.
Poduzeće Computer Barn ima tekuću imovinu od 180,000 i kratkoročne obveze od 100,000 što rezultira pokazateljem tekuće likvidnosti od 1,8 prema 1. Što bi se dogodilo ako bi kratko prije kraja godine menedžment iskoristio 20,000 za plaćanje obveza prema dobavljačima?
Ta bi transakcija smanjila tekuću imovinu na 160,000 i kratkoročne obveze na 80,000. Međutim, to bi također povećalo kompanijin pokazatelj tekuće likvidosti na kraju godine na 2 prema 1 (160,000$ -+- 80,000$ = 2).
Ograničenja:- imovina se procjenjuje po troškovima nabave, a ne prema tekućoj tržišnoj vrijednosti- izražavaju jedino financijske odnose i usporedbe financijskih pokazatelja (zanemaruju se nefinancijski učinci).
50
Radni (obrtni) kapital
Radni (obrtni) kapital je druga mjera koja se često koristi za izračunavanje odnosa između tekuće imovine i kratkoročnih obveza. Radni kapital je višak tekuće imovine preko kratkoročnih obveza.
Prikazana bilanca označava da na kraju godine kompanija Computer Barn ima radni kapital od 80,000 (180,000 -100,000).
Iznos radnog kapitala koji kompaniji omogućuje solventnost, varira s veličinom organizacije i prirodom njezinih poslovnih aktivnosti. Analitičar koji je upoznat s prirodom kompanijina poslovanja, obično može odrediti prema iznosu radnog kapitala je li kompanija u zadovoljavajućem financijskom položaju ili će uskoro vjerojatno upasti u financijske teškoće.
Kompanija s kratkoročnim obvezama koje su veće od tekuće imovine ima negativni iznos radnog (obrtnog) kapitala. Negativni radni (obrtni) kapital odmah ne znači da je kompanija insolventna. Svaka kompanija s pokazateljem tekuće likvidnosti manjim od 1 prema 1 ima negativan iznos radnog kapitala. Mnoge telefonske kompanije pripadaju toj kategoriji.
51
Vlasnikova odgovornost za dugove poduzeća
Računovođe gledaju poslovni subjekt odvojeno od drugih ekonomskih aktivnosti vlasnika poduzeća (ili nekoliko vlasnika poduzeća). Zakon u mnogim državama, međutim, razlikuje korporacije i ostale oblike poduzeća.
Vlasnici vlastitih poduzeća i partnerstva osobno su odgovorni za bilo koje i sve dugove. Zbog toga njihovi vjerovnici često temelje svoje krajnje odluke na solventnosti vlasnika poduzeća radije nego na financijskom položaju samog poduzeća.
Kod korporacija, vlasnici (dioničari) nisu osobno odgovorni za dugove poduzeća. Vjerovnici mogu računati jedino na poslovni subjekt kod traženja plaćanja svojih potraživanja. Tako solventnost poslovnog subjekta postaje mnogo značajnija ako je poduzeće organizirano kao korporacija.
Male korporacije i "garancije" za zajmove
Često male korporacije ne ispunjavaju uvjete koje im postavljaju banke za kredit. U takvim slučajevima vjerovnici mogu tražiti da jedan ili nekoliko dioničara kompanije osobno garantira (ili "supotpiše") određene dugove poslovnog subjekta. Sa supotpisivanjem dugova korporacije, pojedinici dioničari postaju osobno odgovorni za dug ako korporacija nije u mogućnosti izvršiti plaćanje.
52
KLASIFIKACIJA RAČUNA DOBITI I GUBITAK
Račun dobiti i gubitka može biti sastavljen ili u obliku nekoliko koraka ili u obliku jednog koraka.
Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka
Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka nazvan je tako zbog serije koraka u kojoj se troškovi i rashodi oduzimaju od prihoda.
Prihod prodaje- trošak prodane robe Bruto profit- poslovni rashodi Poslovna dobit- neposlovne stavke Neto dobit
53
Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka:
KOMPANIJA COMPUTER BARNRačun dobiti i gubitka
za godinu koja završava na dan 31. prosinca, 1994.
Neto prodaja 900,000Manje: Trošak prodane robe 540,000Bruto profit 360,000Manje: Poslovni rashodi Rashodi prodaje: Plaće iz prodaje i provizije 78,800 Reklama 42,000 Usluge dostave 14,200 Amortizacija: oprema trgovine 9,000 Drugi prodajni rashodi 6,000 Ukupno rashodi prodaje 150,000Opći & administrativni rashodi Administrativne & uredske plaće 73,000 Razne korisne stvari 6,500 Amortizacija: zgrada 8,500Drugi opći & administrativni rashodi 11,000 Ukupni opći & administrativni rashodi 99,000Ukupno poslovni rashodi 249,000Poslovna dobit 111,000Manje (više): Neposlovne stavke: Rashod za kamate 23,000 Izgubljeni popusti kod kupnje 1,200 Prihod od kamata (3,200) 21,000Neto dobit 90,000
54
Račun dobiti i gubitka u jednom koraku
Račun dobiti i gubitka u jednom koraku dobio je ime po tome što se svi troškovi i rashodi oduzimaju od ukupnog prihoda u jednom koraku.
KOMPANIJA COMPUTER BARNRačun dobiti i gubitka
za godinu koja završava na dan 31. prosinca, 1994.
Prihodi Neto prodaja 900,000 Prihodi od kamata 3,200 Ukupni prihodi 903,200Troškovi i rashodi Trošak prodane robe 540,000 Prodajni rashodi 150,000 Opći & administrativni rashodi 99,000 Rashodi za kamate 23,000 Izgubljeni popusti kod kupnje 1,200 Ukupni troškovi i rashodi 813,200Neto dobit 90,000
55
Ocjena adekvatnosti neto dobiti
Neto dobit neukorporiranog poduzeća trebala bi biti dovoljna da vlasniku osigura naknadu za:
- osobne usluge koje je izvršio za poduzeće,
- povrat vlastitog kapitala kojeg je uložio u poduzeće,
- stupanj financijskog rizika kojeg je poduzeo.
Adekvatnost neto dobiti određena je vrijednošću koju vlasnik pridaje svakom od tih čimbenika.
Neto dobit korporacije trebala bi biti dovoljna da dioničarima osigura naknadu za:
- iznos njihova financijskog ulaganja,
- stupanj rizika koji su poduzeli.*
*Dioničari su obično izloženi manjem financijskom riziku nego suvlasnici neukorporiranog poduzeća, obzirom da nisu osobno odgovorni za dugove poslovnog subjekta.
56
ZALIHE
Zalihe su jedna od najznačajnijih stavaka bilance, bilo da se radi o zalihama materijala, vlastitih proizvoda ili trgovačke robe. U trgovačkom poduzeću, zalihe su namijenjene prodaji kupcima. One se pretvaraju u novac unutar jednog normalnog poslovnog ciklusa pa se smatraju tekućom imovinom
U bilanci se zalihe prikazuju odmah nakon potraživanja od kupaca zbog toga što su zalihe samo jedan korak dalje od pretvaranja u novac, nego što su to potraživanja od kupcima.
Tok troškova zaliha
Zalihe se, kao i većina ostale imovine, u računovodstvu vrednuju po troškovima nabave. Čim se proizvodi (roba) prodaju sa zaliha, njihov se trošak nabave izostavlja iz bilance i prenosi na troškove prodane robe koji se, potom, sučeljavaju s prihodom od prodaje u RDG-u. Ovaj tok troškova prikazan je sljedećom slikom:
Troškovinabave (proizvodnje)
U trenutku prodajeRAČUN DOBITI I GUBITKA
Prihod od prodaje robeRashodi prodane robeBruto maržaTroškovi poslovanja trgovineDobit
U beskonačnom sustavu zaliha, knjiženja u računovodstvu paralelno prate ovaj tok troškova. Kad je roba kupljena, njezin se trošak knjiži na dugovnoj strani konta zalihe. Kad se roba proda, njezin se trošak nabave smanjuje na kontu zaliha i knjiži na dugovnoj strani konta rashodi prodane robe.
U računovodstvu je izuzetno važno vrednovanje zaliha. U većini slučajeva, vrijednost zaliha najveća je stavka tekuće imovine, a i najveći rashodi su rashodi prodane robe.
Prema računovodstvenim standardima, prihvatljivo je nekoliko različitih metoda vrednovanja zaliha. Različite metode mogu rezultirati značajno različitim financijskih pokazateljima pa je i posebno važno da korisnici, prije svih, menadžeri i investitori, razumiju učinke primjene različitih metoda vrednovanja zaliha. Standardne metode, prihvatljive u računovodstvu, jesu pojedinačna indentifikacija i pretpostavka toka troškova. Oba su pristupa prihvatljiva, međutim kad se jedan pristup odaberem njega treba dosljedno primjenjivati.
BILANCATekuća imovina:Zalihe
57
Pojedinačna identifikacija
Ova se metoda koristi kada se stvarni troškovi pojedinih jedinica mogu odrediti iz računovodstvene evidencije. Koristi se kod jedinica robe i proizvoda koje imaju veliku pojedinačnu vrijednost.
Pretpostavka toka troškova
Zalihe se vrednuju prema pretpostavljenom slijedu kojim se jedinice proizvoda ili robe povlače sa zaliha. Primjerice, moglo bi se pretpostaviti da se najprije prodaje najstarija roba ili da se najprije prodaje najčešće nabavljena roba.
Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 2 - Zalihe) predviđaju se tri pretpostavke toka. Osnovnim ili prioritetnim postupkom, predviđene su:
- metoda prosječnih troškova - zalihe se procijenjuju po prosječnom jediničnom trošku s pretpostavkom da se jedinice sa zalih povlače slučajnim redoslijedom. Vrijednost jedinice zaliha izračunava se dijeljenjem ukupne vrijednosti zaliha s ukupnom zatečenom količinom na zalihi;
- prva cijena ulaza - prva cijena izlaza (FIFO) - pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su prve kupljene najprije troše sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najdulje na zalihama. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po posljednjim ulaznim troškovima nabave.
Dozvoljenim ili alternativnim postupkom, predviđena je:
- posljenja cijena ulaza - prva cijena izlaza (LIFO) - pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su posljenje kupljene najprije troše sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najkraće na zalihama. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po prvim ulaznim troškovima nabave.
Pretpostavka toka troškova ne mora korespondirati sa stvarnim fizičkim kretanjem zaliha. Kako su jedinice na zalihi identične, potpuno je nebitno koja je jedinica ranije, a koja kasnije umanjila zalihu. Stoga se smatra da je tok troškova puno važniji od fizičkog toka zaliha. Korištenje pretpostavke toka eliminira potrebu za posebnom identifikacijom svake jedinice na zalihi i traženje njezina stvarnog troška nabave.
58
Zadatak
Proknjižite na kartici materijalnog knjigovodstva stanje i promjene materijala po metodama izlaza: FIFO, LIFO i prosječne ponderirane cijene.
Prikažite učinak odabira metode izlaza materijala (robe) sa zalihe na troškove obračunskog razdoblja.
01.1.2003. stanje 110 kg po 50 kn / kg 06.1.2003. nabavljeno 510 kg po 60 kn / kg12.1.2003. utrošeno 520 kg 17.1.2003. nabavljeno 170 kg po 80 kn / kg21.1.2003. utrošeno 200 kg 26.1.2003. nabavljeno 100 kg po 70 kn / kg31.1.2003. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.
Metoda: FIFO
Datum Dokument OpisKoličina (kg) Jedinič.
cijena(kn/kg)
Vrijednost (kn)
Ulaz Izlaz Stanje Duguje Potražuje Saldo
1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500
6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100
12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100110×50410×60 30.100 6.000
17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.600
21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70100×60100×80 14.000 5.600
26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.600
31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.600
Ukupno 890 890 56.700 56.700
Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)
51.200PS 5.500
51.200
44.100
12.600 ZS
44.100
59
Metoda: LIFO
Datum Dokument OpisKoličina (kg) Jedinič.
cijena(kn/kg)
Vrijednost (kn)
Ulaz Izlaz Stanje Duguje Potražuje Saldo
1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500
6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100
12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100510×6010×50 31.100 5.000
17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 18.600
21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70170×8030×50 15.100 3.500
26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 10.500
31.1.'03. Stanje ZSo 170 10.500
Ukupno 890 890 56.700 56.700
Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)
51.200PS 5.500
51.200
46.200
10.500 ZS
46.200
60
Metoda: Prosječne ponderirane cijene
Datum Dokument OpisKoličina (kg) Jedinič.
cijena(kn/kg)
Vrijednost (kn)
Ulaz Izlaz Stanje Duguje Potražuje Saldo
1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500,000
6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100,000
12.1.'03. I-1 Utrošak 520 10036.100
620 30.277,419 5.822,581
17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.422,581
21.1.'03. I-2 Utrošak 200 7019.422
27014.387,097 5.035,484
26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.035,484
31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.035,484
Ukupno 890 890 56.700 56.700,000
Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)
51.200PS 5.500
51.200
44.665
12.035 ZS
44.665
61
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
BILANCA
Definicija: Bilanca je statički računovodstveni, odnosno financijski izvještaj koji prikazuje vrijednosno stanje imovine, dugova i glavnice na dan bilanciranja.
Bilanca daje informacije o financijskom položaju poduzeća. Sastoji se od aktive i pasive. U okviru aktive prikazuje se stalna imovina u pojavnim oblicima materijalne imovine, financijske imovine i nematerijalne imovine i tekuća imovina u obliku novca, potraživanja, materijalnih stvari i unaprijed plaćenih troškova i nefakturiranih prihoda (AVR). U okviru pasive prikazuju se dugovi i glavnica.
Ravnoteža aktive i pasive osigurana je početnom bilancom. Tijekom godine ravnoteža se osigurava utvrđivanjem poslovnog dobitka, tj. utvrđivanjem ukupne promjene glavnice.
Zadaća bilance je utvrditi imovinsko stanje, financijske tijekove i financijsku situaciju u poduzeću. Postoji pluralitet interesa vlasnika, menadžera, vjerovnika, države, fondova i ostalih korisnika kojima bilanca mora udovoljiti.
Temeljem bilance otvaraju se početna stanja glavne knjige. Pojedina konta, po potrebi, dalje se raščlanjuju na analitička konta.
Oblik bilance
Bilanca se korisnicima može prezentirati u obliku- dvostranog računa ili u - stupnjevitom obliku.
Kod uporabe kompjutera u vođenju knjigovodstva oblik bilance je beznačajan.
Struktura bilance
Struktura bilance ovisi o prihvaćenom kriteriju razvrstavanja pozicija bilance koji može biti:
u aktivi: u pasivi:- funkcionalnost - namjena- likvidnost i sigurnost - ročnost (dospjelost)
62
Bilančna načela
Bilančna načela posredno ili neposredno utječu na bilancu. To su:- načelo tvrtke,- vremensko razdoblje,- načelo izjašnjavanja u novcu,- objektivnost,- bilančna jasnoća,- bilančni kontinuitet,- zaštita vjerovnika.
Politike procjene pozicija bilance
Mogućnost stvaranja tihih pričuva:
Podcjenjivanjem aktive Precjenjivanjem pasive- vrednovanje zaliha, - rezerviranjima za garancije i rizike,- vrednovanje gotovih proizvoda, - vremenskim razgraničavanjem troškova,- otpis stalne imovine, - tečajnim razlikama,- otpis potraživanja. - obračunom kamata.
Skriveni gubici stvaraju se:
Precjenjivanjem aktive Potcjenjivanjem pasive- precjenjivanje zaliha, - izbjegavanje priznavanja rashoda za koje nije - umanjivanje amortizacije, primljena isprava,- neotpisivanje potraživanja, - odgoda obračuna tečajnih razlika.- procjena nematerijalne imovine.
Ciljevi stvaranja tihih pričuva:- smanjenje pritiska na raspodjelu rezultata,- stvaranje pričuva za iduće razdoblje,- umanjenje ili odgoda plaćanja poreza.
Ciljevi stvaranja skrivenih gubitaka suprotni su, prijenos su lošeg rezultata na iduća razdoblja.
Vrste bilance
Prema vremenu:- proračunske- obračunske
Obračunske bilance:- početna bilanca,- zaključna bilanca,- probna bilanca,- podbilanca,
63
- skraćena bilanca,- inventurna bilanca,- primopredajna bilanca,- likvidacijska bilanca,- fuzijska bilanca,- djelidbena bilanca,- sanacijska bilanca,- stečajna bilanca,- konsolidirana bilanca,- zbrojna bilanca.
Bilanca poduzeća XY na dan 31. prosinca 1923.
Nekretnine 1 Kapital 3.000.000 Oprema 1 Rezerve 1.800.000.000 Materijal 37.500.000.000.000 Obveznice 400.000 Proizvodnja 50.000.000.000.000 Dugoročni zajmovi 100.000 Vrijednosnice 300.000 Dobavljači 800.000.000.000.000 Kupci 125.000.000.000.000.000 Dobit 195.087.498.196.800.002 Novac 150.000.000.000.000.000
AKTIVA 275.087.500.000.300.002 PASIVA 275.087.500.000.300.002
Koeficijent inflacije = 15.000.000
64
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU
Novčani tok sastoji se od priljeva i odljeva novca i novčanih ekvivalenata. Iskazuje sposobnost poduzeća da svojim aktivnostima generira novac i potrebu poduzeća za novcem.
Aktivnosti kojima se ostvaruju priljevi i odljevi:- Poslovne aktivnosti: aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi (prodaja proizvoda, usluga, robe). Primici se ostvaruju naplatom prodanog, a isplate na potrebe za njihovu proizvodnju i nabavu.- Ulagateljske aktivnosti: aktivnosti stjecanja i otuđivanja dugotrajne imovine (nematerijalne imovine, materijalne imovine i uloga).- Financijske aktivnosti: aktivnosti pribavljanja izvora financiranja poduzeća i podmirenja obveza po ovim izvorima (vlasničko i dužničko financiranje poduzeća).
Koristi od informacija o novčanom toku:a) promjena neto imovine,b) ocjena financijske strukture,c) procjena ostvarenja novčanih tokova u budućnosti,d) povećanje usporedivosti različitih subjekata eliminiranjem učinaka različitih računovodstvenih politika,e) sposobnost poduzeća da generira novac.
Priljevi i odljevi poslovnih aktivnostiPriljevi od: Odljevi na:Prodaja robe i pružanje usluga Isplate dobavljačima za robu i uslugeTantijeme, naknade, provizije Isplate zaposlenicima i za račun
zaposlenikaPrimici od osiguranja za odštetne zahtjeve i druge police osiguranja
Isplate osiguravajućim poduzećima za premije, anuitete i ostalo
Povrati poreza Isplate porezaOstali priljevi prema ugovorima za poslovne i trgovačke svrhe
Isplate prema ugovorima za poslovne i trgovačke svrhe
Priljevi i odljevi ulagateljskih aktivnostiPriljevi od: Odljevi na:Prodaja dugotrajne imovine Kupnja dugotrajne imovinePriljevi od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata drugih poduzeća i udjela u zajedničkim poduhvatima
Odljevi za stjecanje vlasničkih i dužničkih instrumenata drugih poduzeća i udjela u zajedničkim poduhvatima
Primici od naplate zajmova i predujmova Predujmovi i zajmovi dani drugim strankama
Priljevi od forward ugovora, terminskih ugovora, ugovora s opcijom, izuzev ugovora koji se drže za poslovne ili trgovačke
Odljevi za forward ugovore, terminske ugovore, ugovore s opcijom, izuzev ugovora koji se drže za poslovne ili trgovačke
65
Priljevi i odljevi financijskih aktivnostiPriljevi od: Odljevi na:Izdavanje dionica i drugih vlasničkih instrumenata
Isplate vlasnicima za iskup dionica poduzeća
Priljevi od zadužnica, zajmova, pozajmica, obveznica, hipoteke i drugih kratkoročnih i dugoročnih posudbi
Odljevi za otplate posuđenih iznosa
Odljevi za otplate po financijskim najmovima
Metode izvještavanja o novčanom tokua) direktna (izravna) metoda,b) indirektna (neizravna) metoda.
Direktna metodaNovčani priljevi i odljevi razvrstavaju se na poslovne, ulagateljske i financijske aktivnosti sumiranjem podataka o priljevima i odljevima temeljem računovodstvenih evidencija u poduzeću o prometima na novčanim računima i računima novčanih ekvivalenata.
Indirektna metodaneto novčani tok poslovnih aktivnosti utvrđuje se usklađivanjem neto dobiti ili gubitka za učinke:- promjena zaliha, potraživanja i obveza,- nenovčane stavke (provizija, amortizacija, odgođeni porez, nerealizirani dobici i gubici koji se priznaju u RDG, neraspoređenu dobit i manjinske udjele,- sve stavke čiji su novčani učinci investicijski ili financijski novčani tok.
Izvanredne stavke - rasporediti na poslovne, ulagateljske i financijske aktivnosti iz kojih su proizašle i odvojeno ih objaviti.
Kamate i dividende - obično se prikazuju kao poslovne aktivnosti, no mogu se razvrstati i kao financijski ili ulagateljski novčani tokovi, budući da su to troškovi dobivanja financijskih resursa ili prihoda od ulaganja.
Porez na dobit - može se razvrstati po aktivnostima, ako nije nepraktično.
Povezanost bilance i izvještaja o novčanom toku iskazuje se jednadžbama:
= ili ili
odnosno:
= ili ili
Povećanje novca i novčanih ekvival.
Povećanje obveza
Povećanje kapitala Smanjenje
nenovčanih oblika imovine
Smanjenje novca i novčanih ekvival.
Smanjenjeobveza
Smanjenjekapitala
Povećanjenenovčanih oblika imovine
66
Izvještaj o novčanom toku može imati sljedeći oblik:
Izvještaj o novčanom tijeku
Red. broj
Aktivnost poduzećaPriljev novca
(primici)Odljev novca
(izdaci)Neto-priljev po aktivnostima
A. POSLOVNA AKTIVNOST 1. Prodaja robe i usluga 99.000 2. Naplata štete od osiguranja 4.000 3. Naplata kamata 4.000 4. Isplata zaposlenima 25.000 5. Isplata na ime poreza 20.000 6. Plaćanje odštete drugim poduzećima 16.000 7. Isplate na ime kamata 2.000 8. Isplate dividendi 10.000
Ukupni priljevi minus ukupni odljevi od poslovne aktivnosti
107.000 73.000 34.000
B. INVESTICIJSKE (ULAGATELJSKE) AKTIVNOSTI
1. Prodaja nekretnina, postrojenja i opreme
5.000
2. Prodaja glavnice i dužničkih instrumenata drugih poduzeća
15.000
3. Kupnja nekretnina, postrojenja i opreme
17.000
Ukupni priljevi minus ukupni odljevi od investicijske aktivnosti
20.000 17.000 3.000
C. FINANCIJSKA AKTIVNOST 1. Izdavanje dionica i drugih
instrumenata glavnice 6.000
2. Potraživanje za upisani kapital 4.0003. Primljeni kratkoročni krediti 10.0004. Iskup vlastitih dionica 8.0005. Otplata dugoročnih kredita 30.0006. Otplata kratkoročnih kredita 4.000
Ukupni priljevi minus ukupni odljevi od financijske aktivnosti
20.000 42.000 (22.000)
D. Neto-povećanje (smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata
15.000
E. Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja
16.000
F. Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja
31.000
67
Primjer 1:1. Početna stanja na kontima glavne knjige: novac 30.000, oprema 40.000 (NV=60.000, IV=20.000), dobavljači 20.000, kratkoročni krediti 10.000, upisani kapital 40.000.-2. Nabavljena je trgovačka roba i račun dobavljača na 80.000.-3. Primljena je kratkoročni kredit od banke na 50.000.-4. Prodana je roba u vrijednosti 48.000.- po prodajnoj vrijednosti od 88.000.- 5. Kupci su podmirili dug od 80.000.-6. Plaćeno je dobavljačima 70.000.-7. Primljena je nova oprema i račun dobavljača na 15.000.-8. Podmirena je obveza za nabavljenu opremu 15.000.-9. Prodani su komercijalni zapisi u vrijednosti od 100.000.-10. Vraćen je kratkoročni kredit 60.000.-11. Primljen je obračun kamata na kredite 4.000. Kamate su plaćene.12. Obračunana je amortizacija NPO 6.000.-13. Proknjižite prijenos troškova trgovine.14. Proknjižite ostvareni rezultat poslovanja (ostvarena dobit nakon oporezivanja po stopi od 20% prikazuje se kao zadržana dobit).
Izvještaj o novčanom toku - indirektna metodaBilješka
Poslovne aktivnosti:Dobit nakon oporezivanjausklađena za:
1 24.000
- amortizaciju 2 6.000- povećanje potraživanja od kupaca 3 (8.000)- povećanje zalihe robe 4 (32.000)- povećanje obveze prema dobavljačima 5 10.000- povećanje obveze poreza na dobit 6 6.000Novčani tok poslovnih aktivnosti 6.000Ulagateljske aktivnosti:Novčani izdaci za kupnju opreme (15.000)Novčani tok od ulagateljskih aktivnosti: (15.000)Financijske aktivnosti:Novčani primici od izdavanja komercijalni zapisaNovčani primici od kratkoročnih kreditaNovčani izdaci za otplatu kratkoročnih kredita
100.00050.000
(60.000)Novčani tok od financijskih aktivnosti: 90.000
Neto novčani tok razdoblja 81.000
Početno stanje novca 30.000Stanje novca na dan bilanciranja 111.000Bilješke:1. U izračun se može uzeti ili ostvarena svota od bruto dobiti 30.000. U tom slučaju nije potrebno posebno iskazati povećanje obveze za porez na dobit od 6.000.2. Amortizacija se uzima iz računa dobiti i gubitka.3. Povećanje potraživanja od kupaca izračunava se iz razlike početnog stanja i stanja na dan bilanciranja na poziciji kupci.4. Povećanje vrijednosti robe izračunava se također iz bilance, kao razlika početnog stanja i stanja na dan bilanciranja.5. Povećanje obveze prema dobavljačima također se izračunava kao razlika početnog stanja i stanja na dan bilanciranja u bilanci.
68
Primjer 2:
Sastavite izvještaj o novčanim tijekovima indirektnom metodom temeljem sljedećih podataka:
Poduzeće ima sljedeće bilance:
1. siječnja 2xx1. 31. prosinca 2xx1.Novac 8.950 8.100Potraživanja od kupaca 23.650 26.300Roba 25.100 30.200Zemljište 14.850 15.750Zgrade i oprema 216.950 238.650Akumulirana amortizacija (99.350) (109.100)Dobavljači 10.300 13.950Porez na dobit 6.850 7.250Ostale tekuće obveze 14.700 18.150Dugoročni krediti 49.600 48.350Emitirane dionice 41.800 42.600Zadržana dobit 66.900 79.600
Dopunski podaci:
1. Neto dobit 32.4002. Izglasane i isplaćene dividende 7.0003. Troškovi amortizacije 30.5004. Prodano postrojenje za 1.000 (nabavna vrijednosti 12.500,
akumulirana amortizacija 11.000)
69
Primjer 3:
Prema podacima iz usporedne bilance, stanje na poziciji NOVAC poraslo je od prethodnog razdoblja sa 16.000 na 31.000 u tekućem razdoblju; dakle, povećanje novca iznosi 15.000. Ova se razlika objašnjava opisom poslovnih promjena koje su utjecale na promjene na novčanim računima. Ista svota povećanja na novčanim računima iskazat će se kao neto-povećanje novca u izvještaju o novčanom tijeku.
Poslovne promjene koje su utjecale na promjene na novčanim računima:
1. Prodane su obveznice u vrijednosti 15.000 (dugoročnih ulaganja u vrijednosne papire).
2. Prodan je stroj nabavne vrijednosti 6.000, otpisane vrijednosti 2.000, po prodajnoj cijeni od 5.000. Potraživanje je naplaćeno.
3. Od banke je primljen kratkoročni zajam u iznosu od 10.000.4. Emitirane su dionice ukupne nominalne vrijednosti 6.000.5. Naplaćen je odštetni zahtjev u iznosu od 4.000.6. Isplaćen je hipotekarni zajam u iznosu 30.000.7. Isplaćena je glavnica kratkoročnih dugova u iznosu 4.000.8. Kupljen je stroj u vrijednosti 12.000 i zemljište u vrijednosti
5.000.9. Otkupljene su vlastite dionice u vrijednosti 8.000.10. Plaćena je odšteta drugom poduzeću u iznosu 16.000.11. Obračunate su i isplaćene plaće djelatnika u iznosu od 25.000.12. Obračunate su i plaćene kamate u iznosu od 2.000, a naplaćene u
iznosu od 4.000.13. Naplaćena su potraživanja za upisani kapital u iznosu od 4.000.14. Faktura kupcima za prodane proizvode glasi na 147.000, od čega
je naplaćeno 99.000.15. Plaćen je porez na dobit 20.000, a neto-dobit je raspoređena:
10.000 za dividende koje su i isplaćene u obračunskom razdoblju.
70
Novčani računi
Početni saldo 16.000 (1) Za prodane obveznice 15.000 (2) Za prodani stroj 5.000 (3) Kratkoročni zajam 10.000 (4) Za emitirane dionice 6.000 (5) Naplaćena odštetni zahtjev 4.000(12) Naplaćena kamata 4.000(13) Naplaćen upisani kapital 4.000(14) Naplaćeno od kupaca 99.000
(6) Isplata hipotekarnog zajma 30.000 (7) Otplata dugoročnog zajma 4.000 (8) Kupljen stroj i zemljište 17.000 (9) Otkup vlastitih dionica 8.000(10) Plaćena odšteta 16.000(11) Isplata plaća 25.000(12) Plaćena kamata 2.000(15) Plaćen porez 20.000(15) Isplata dividendi 10.000
Ukupno 163.000
Ukupno 132.000
Stanje 31.XII. 31.000
71
IZVJEŠTAJ O PROMJENI GLAVNICE
Izvještaj o promjeni glavnice jedan je od temeljnih standardnih financijskih izvještaja i njegovo je sastavljanje obvezno (MRS 1) za sva poduzeća. Njime se prikazuju sve promjene glavnice koje su se dogodile u obračunskom razdoblju. Ovim se izvještaje prikazuju ne samo promjene glavnice nastale ulogom vlasnika, zaradom (gubitkom) i povlaćenjem, već i rezultat gospodarskih aktivnosti koje povećavaju ili smanjuju glavnicu. Podaci ovog izvještaja podižu kvalitetu informacija upućenih vlasnicima, ali i ostalim korisnicima.
Sadržaj izvještaja o promjeni glavnice
Izvještaj o promjeni glavnice može imati dva temeljna oblika:
1. Izvještaj o svim promjenama glavnice;
2. Izvještaj o dobicima i gubicima koji nisu priznati u RDG-u.
Neovisno o obliku izvještaja o promjeni glavnice, moguće ga je razvrstati u tri osnovna dijela:
a) dio koji se odnosi na kapitalne transakcije poduzeća s vlasnicima poduzeća
b) dio koji se odnosi na povećanja i smanjenja glavnice nastalih kao rezultat uspještnosti
poslovanja
c) korekcije glavnice za nerealizirane i nepriznate dobitke i gubitke koje se sastoje od:- učinaka revalorizacije;- učinaka promjena tečajeva stranih valuta po ulozima;- učinaka primjena računovodstvenih politika.
72
Dionički kapital
Premije na upisani kapital
Revalori-zacijske pričuve
Pričuve za tečajne razlike
Zadržana dobit
Ukupno
Saldo 31.12.2xx0. X X X (X) X X
Promjena računovodstvene politike
(X) (X)
Korigirana bilanca X X X (X) X X
Povećanje za revalorizaciju imovine
X X
Umanjenje vrijednosti uloga
(X) (X)
Tečajne razlike (X) (X)
Neto dobit ili gubitak koji nije priznat u RDG
X (X) X
Neto dobit razdoblja X X
Dividende (X) (X)
Emisija dionica X X X
Saldo 31.12.2xx1. X X X (X) X X
Umanjenje vrijednosti imovine
(X) (X)
Revalorizacija uloga X X
Tečajne razlike (X) (X)
Neto dobit ili gubitak koji nije priznat u RDG
(X) (X) (X)
Neto dobit razdoblja X X
Dividende (X) (X)
Emisija dionica X X X
Saldo 31.12.2xx1. X X X (X) X X
73
IZVJEŠTAJ O PROMJENI GLAVNICE (FAS 130)
Prihodi 140.000
Rashodi 25.000
Ostali prihodi i rashodi 8.000
Prihod od prodaje vrijednosnica 2.000
Dobit poslovnih aktivnosti prije oporezivanja
125.000
Porez na dobit (31.250)
Dobit prije izvanrednih prihoda i rashoda
93.750
Izvanredni prihodi i rashodi nakon oporezivanja
(28.000)
Dobit prije učinaka promjena računovodstvenih politika
65.750
Kumulativni učinak promjene računovodstvenih politika
(2.500)
Neto dobit 63.250
Ostali nepriznati dobici i gubici nakon oporezivanja:
Tečajne razlike1 8.000
Nerealizirani dobici po vrijednosnicama: 2
Nerealizirani dobici i gubici nastali tijekom razdoblja
13.000
manje: korekcija za dobitke uključene u neto dobit
(1.500) 11.500
Korekcija do minimalne mirovinske obveze
(2.500)
Dobici i gubici nepriznati u RDG
17.000
Ukupno priznati dobici i gubici 80.250
1 Ova stavka pretpostavlja da nije bilo ni prodaje, ni likvidacije uloga u strana poduzeća. Stoga nije bilo usklađivanja vrijednosti ove pozicije u ovom razdoblju.2 Ova je stavka prikazana u ukupnoj svoti. Alternativno, može se prikazati kao ukupna svota razdvojena na tekuće razdoblje i usklađivanje vrijednosti u bilješkama uz financijske izvještaje.
74
Alternativno pojedine stavke prihoda i rashoda nepriznatog u RDG mogu se prikazati prije stavke poreza s jednom iskazanom stavkom ukupne svote poreza:
Dobici i gubici nepriznati u RDG prije oporezivanja:
Tečajne razlike1 10.666
Nerealizirani dobici po vrijednosnicama:2
Nerealizirani dobici ostvareni tijekom razdoblja
17.333
manje: usklađivanje vrijednosti za dobitke uključene u neto dobit
(2.000) 15.333
Usklađivanje minimalne obveze mirovinskog osiguranja 3
(3.333)
Dobici i gubici nepriznati u RDG prije oporezivanja
22.666
Porez na stavke nepriznate u RDG
(5.666)
Dobici i gubici nepriznati u RDG nakon oporezivanja
17.000
3 Za ovu se stavku zahtijeva razrada.
75
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
Bilješke uz financijske izvještaje podrobnije opisuju informacije prezentirane u financijskim izvještajima te prikazuju primjenjene računovodstvene politike na sve značajnije poslovne transakcije i dogođaje. Informacije prikazane u bilješkama nisu prikazane ni u kojem drugom financijskom izvještaju, a omogućuju dodatne analize poslovanja poduzeća koje su neophodne za istinito i fer izvješćivanje.
Struktura bilježaka trebala bi biti postavljena sustavno, prema strukturi financijskih izvještaja koje pojašnjava, a svaka stavka bilance, računa dobiti i gubitka te izvještaja o novčanim tijekovima koja je podrobnije prikazana u bilješkama trebala bi imati oznaku koja ju povezuje s pripadajućom bilješkom.
Iz bilježaka mora biti jasno vidljivo da su financijski izvještaji sastavljeni prema međunarodnim računovodstvenim standardima. Ukoliko to nije tako, treba opisati svako pojedino odstupanje od standarda, razloge odstupanja te procijenjeni učinak odstupanja na iskazani rezultat poslovanja i financijski položaj poduzeća. Neprihvatljivi računovodstveni postupak ne može se objasniti opisom takve računovodstvene politike, ni odgovarajućim bilješkama uz takve pozicije.
Bilješka koja se odnosi na primjenjene računovodstvene politike trebala bi sadržavati sljedeće pozicije:
(a) tekuću informaciju o primijenjenim temeljnim načelima i odabranim računovodstvenim politikama koje su primijenjene na sve značajne transakcije u izvještajnom razdoblju;
(b) dodatne informacije koje zahtjevaju pojedinačni MRS-ovi, a nisu objavljene u ostalim financijskim izvještajima; i
(c) dodatne informacije koje nisu prezentirane u temeljnim financijskim izvještajima, ali su neophodne za fer financijski prikaz.4
Svrha bilježaka jest da vanjskim i unutarnjim korisnicima financijskih izvještaja obrazlože podatke iz bilance i računa dobiti i gubitka i ujedno pruže dodatne informacije koje iz bilance i računa dobiti i gubitka ne mogu razabrati (npr. otpis potraživanja). Omogućuju istinitu, fer, pouzdanu i nepristranu sliku imovine, dugova, glavnice i rezultata poslovanja.
Formanije unificirana, već se poduzeću ostavlja da samo oblikuje izgled bilježaka. Međutim, očekuje se da one budu prikazane određenim redoslijedom koji će pomoći korisnicima u razumijevanju financijskih izvještaja i usporedbi s financijskim izvještajima drugim poduzeća.
4 Pimjerice, po ugovoru o kncesiji, prema SIC 29, treba objaviti sljedeće: a) opis sadržaja ugovora o koncesiji; b) značajne ugovorene uvjete koji mogu utjecati na svotu, vrijeme i izvjesnost budućeg novčanog tijeka (razdoblje na koje se odnosi koncesija, uvjeti za produljenje ugovora i slično), c) vrsta i opseg (količina, razdoblje ili svota) za: prava uporabe imovine na koje se proteže pravo uporabe, obveze ili prava za koja se očekuje da će nastati, obveza pribavljanja ili izgradnje NPO, obveza isporuke ili potraživanja određene imovine po isteku ugovora o koncesiji, obavljanje i uvjeti produljenja ugovora i ostala prava i obveza), te d) izmijena ugovorenih uvjeta tijekom razdoblja.
76
Pravna podlogaZOR, MRS, IV. i VII. direktiva EU.U MRS svaki pojedini standard određuje što treba objaviti u bilješkama.
Područje računovodstvenih politika
Ukupnost svih računovodstvenih načela, osnovica vrednovanja, pravila i postupaka obuhvaćena je pojmom računovodstvenih politika. Poduzeća mogu odabrati različite računovodstvene politike koje su utvrđene računovodstvenom teorijom i prihvaćene računovodstvenim standardima, no, za potpunu informaciju korisnika računovodstvenih izvještaja, objava primjenjenih temeljnih računovodstvenih politika mora biti sastavni dio svih računovodstvenih izvještaja. Na taj će se način doprinijeti potpunijem i temeljitijem informiranju korisnika. U uvjetima znanstveno – tehnološke revolucije, kada je informacija postala temeljni ekonomski resurs, doprinos kvaliteti računovodstvenih izvještaja ujedno znači i doprinos razvoju suvremenog poslovanja.
Računovodstvene politike postavljaju se za područje internog informiranja i za područje eksternog informiranja.
Eksterno informiranje usmjereno je na zadovoljenje informacijskih potreba eksternih korisnika i u našim uvjetima determinirano je, osim teorijom bilance, bilančnim načelima i standardiziranim metodama procjene imovine i zakonskim propisima, prema kojima je forma bilance detaljno regulirana.
Za potrebe internog informiranja bilanca mora biti sastavljena po načelima prema kojima će, neovisno o važećim zakonskim propisima, biti omogućeno maksimalno realno sagledavanje financijskog položaja i uspjeha poduzeća. Bilanca sastavljena za interne potrebe mora, neovisno o zahtjevu eksternog informiranja, omogućiti i ocjenu stupnja ostvarenja postavljenih ciljeva poslovanja te ukazati na uzroke eventualnog poremećaja u poslovanju.
I na području internog i na području eksternog bilanciranja, politike bilanciranja vode se kroz formu, oblik bilance i kroz njezin materijalni sadržaj.
Na formu bilance utječe se kroz redoslijed bilančnih pozicija u bilanci te veće ili manje raščlanjivanje i stupanj sažajima, odnosno agregiranja određenih bilančnih pozicija. Na taj način utječe se na veću ili manju jasnoću bilance, njenu preglednost te isticanje onih njenih elemenata koji se relevantni korisniku računovodstvenog izvještaja.
Na materijalni sadržaj bilance utječe se priznavanjem elemenata bilance, to jest uključivanje elemenata aktive i pasive u bilancu ukoliko zadovoljavaju kriterije postavljene definiranjem aktive i pasive i prihvačene računovodstvene metode vrednovanja bilančnih pozicija. Iako je forma bilance i njeno prilagođavanje potrebama određenih korisnika vrlo značajno, ipak je njen materijalni sadržaj dominantan. Značaj koji se pridaje materijalnom sadržaju bilance posebno je izražen u uvjetima ekonomskog života kojeg karakterizira nepostojanje apsolutnih, čvrstih, nepromjenjivih veličina i mjera, odnosno, na iskazani financijski položaj poduzeća i na financijski rezultat poslovanja poduzeća.
77
Uz način procjene imovine, kojim se direktno utječe na vrijednosti iskazane u bilanci, na pouzdanost materijalnog sadržaja bilančnih pozicija utječe i priznavanje ili nepriznavanje pojedinih njenih elemenata.
Prva alternativa odnosi se na priznavanje stavaka aktive koje čine preneseni, odnosno vremenski razgraničeni troškovi. Radi se o alternativnom opredjeljenju da li ove troškove priznati kao dio imovine poduzeća kojima će se u budućnosti ostvariti određena korist, odnosno, kapitalizirati ih, ili ih ne priznati u aktivu već njima teretiti prihode tekućeg razdoblja. Takve sporne stavke su, primjerice troškovi razvoja, troškovi osnivanja novog pogona te troškovi reklame i propagande.
Sljedeći alternativni pristup vrednovanja imovine odnosi se na razgraničenje troškova proizvodnje koji se prenose na različita razdoblja ili terete različite fizičke jedinice.
Načela sastavljanja bilježakaPotpunost – svi zakonom propisani podaci i objašnjenja relevantni za vanjske korisnike;Istinitost – podaci prihvaćeni od revizora;Jasnoća – razumljivo i jasno iskazivanje;Preglednost
Prijedlog za raščlanjivanje bilježakaI dio – Obrazloženje i dodatni podaci uz bilancu i račun dobiti i gubitkaII dio – Utjecaj računovodstvenih politika na imovinu, dugove, glavnicu i rezultat poslovanjaIII dio – Upravni odbor, poslovodstvo, nadzorni odbor
Računovodstvene politike trebale bi uključiti sljedeća područja:a) priznavanje prihodab) načela konsolidacijec) poslovne kombinacijed) zajedničke poduhvatee) amortizaciju materijalne i nematerijalne imovinef) kapitaliziranje troškova posudbeg) dugoročne ugovore o izgradnjih) uloženu imovinui) financijske instrumente i ulogej) najmovek) troškove istraživanja i razvojal) zalihem) poreze, uključujući i odgođene porezen) rezerviranjao) troškove nadoknada zaposlenicimap) tečajne razlike i instrumente osiguranja od rizika (hedging)q) određivanje poslovnih i funkcionalnih segmenata poslovanja i osnovicu alokacije
troškova između segmenatar) definiciju novca i novčanih ekvivalenatas) računovodstvo u inflaciji, it) državne potpore.
78