1. DIO - OSNOVI PRAVA (1)

7/24/2019 1. DIO - OSNOVI PRAVA (1)

1/60

1.PITANJE: Odnos prava i drzave

Sa stanovista prava, drzava je tvorac prava. Kada nastane, pravo se odrice

drzave. Pravni poredak i drzavni poredak nisu identicni, pravo se pojavljuje premadrzavi kao svijet sa vlastitom zakonitoscu.

Ideja prava ima tri vida:

- Pravdu- Svrsishodnosti- Pravnu sigurnost

Ideja svrsishodnostije prvenstveno drzavnog karaktera, tijesno je vezana za

drzavu. Ostala dva obiljezja izlaze izvan okvira drzave.

Pravda zahtijeva da norma bude opsta i jednaka za sve one kojih se tice.Pozitivno pravo vazi iako to za drzavu nije svrsishodno. Socijalni !ondovi

nisu svrsishodni, ali su pravedni.

"rzava donosi zakone, uredjuje pravne norme i sve ono sto se zove

pravo, ali ga i primjenjuje. #jime je vezana u svome ponasanju. $ protivnom

tesko bi opstala i drzava i pravo.

Kako je moguca pravna drzava%

&eorija o identicnosti drzave i prava '(ans Kelzen)

Ideja Pravne sigurnosti , po kojoj je drzava pozvana da donosi zakone,zahtijeva da i ona bude vezana tim zakonima. "rzava je pozvana da donosi

zakone samo pod uslovom da i sebe samu smatra vezanom sopstvenim

zakonima, ma koliko to za nju bilo nesvrsishodno. *lastodrzac ne bi bio vise

ovlasten da propisuje pravo u trenutku kada bi prestao da se i sam pokorava

svojim zakonima.

+Polazeci od stanovista prirodnog prava kao naddrzavnog prava, koje

jednako obavezuje sve subjekte ma gdje oni bili i na ma koji nacin postali,

pravo je iznad drzave i prethodi joj. edjutim, polazeci sa stanovista

pozitivnog prava postoje tri razlicita stava: prema prvom stavu, drzava

prethodi pravu, po drugom, pravo prethodi drzavi, a po trecem, drzava i pravo

predstavljaju dvije strane istog novcica, neraskidiva cjelina.


2/60

2.PITANJE: Pojava prvih zakona, znacaj riskog

prava i razvoj prava nakon k!asicnog perioda

riskog prava$ prvobitnoj zajednici osnovni regulator ponasanja su bili obicaji.

Poseban oblik prve drustvene zabrane, odnosno prva pravila ponasanja u

primitivnim drustvima, nose naziv &$.

Prve drzave su bile !ormirane kao mali samostalni gradovi-drzave.

#ajpoznatiji +$r/, +$ruk/, +0ridu/. #esto sjevernije, u srednjem togu 0u!rata i

&igrisa, !ormiraju svoje prve gradove-drzave. 1a vrijeme Sargona u edjurecju

stvorena je prva ujedinjena drzava. &ako epoha gradova-drzava smjenjuje

epoha carstva. edjurecje je oko 2344. godine prije nove ere ponovo bilo

ujedinjeno, ponovo. &o je vrijeme pojave i prvog pisma, klinastog pismaSumerajaca u juznoj esopotamiji. $ vrijeme vladavine $r-#amu, vladar

Sumera osnivac dinastije, pojavio se i njegov zakonik, inace prvi zakonik u

istoriji svijeta, oko 2344. godine prije nove ere, poznat pod nazivom $r-#amu

zakonik. #a istom podrucju, nesto kasnije nastalo je *avilonsko carstvo i

najznacajniji zakonik tog vremena... "a#ra$ijev zakonik. oko 3564.

godine prije nove ere.

"a#ra$ijev zakonikje pronadjen tek 3743. godine i cuva se u

muzeju u 8uvru. Ispisan je na crnom kamenu visokom preko dva metra. Ovo je

jedan od najpotpunijih pravnih izvora starog vijeka. $ njemu zakonodavac

tvrdi da su mu bogovi nalozili da vlada narodom i donese zakonik.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

Iako pripada davno i9ezloj civilizaciji, znacajni su razlozi izucavanja

rimskog prava. Osnovni razlog je u znacaju istorije uopste. +Ona ko se ne

sjeca proslosti, osudjen je da je ponovo prezivi./

itan razlog je u znacaju koji rimsko pravo ima na ovom prostoru,

stvarajuci kontinentalni savremeni pravni sistem. Pravne sisteme mozemo

podjeliti u dvije grupe: one koji su nastali na principima rimskog prava 'zemljecivi!nog prava) i one koje su se razvile pod uticajem engleskog

precedentnog prava 'coon !a&)

Porodici +gradjansko%civi!nog prava' pripada citava kontinentalna

0vropa. 1ajedno sa grckog ;lozo;jom rimsko pravo predstavlja najvisi domet,

najdragocjenije iskustvo anticke civilizacije.


3/60

Pod rimskim pravom se podrazumjeva pravo koje je vazilo kao pravni

poredak od pocetka rimske drzave, tj od osnivanja ?. godine pr. n.e.

do cara @ustinijana >2=->5>. n.e..


4/60

-------------------------------------------------------------------------------------

$ medjunarodnom javnom pravu dati su kriterijumi drzavnosti. Prema

konvenciji o pravima i duznostima drzava iz ontevidea, +drzava kao subjekt

medjunarodnog prava mora posjedovati sledeca svojstva: a) sta!no stanovnistvo

'b) odredjen# teritorij# 'v) v!ad# i 'g) sposo$nost da #spostavi odnose sa

dr#gi drzavaa.

%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%

Kako i kada je drzava uopste nastala guvi se daleko u vremenu i nikada

se nece potpuno sigurno znati. "rzava nije najstariji oblik ljudske zajednice. #joj su

prethodile izvjesne prirodne zajednice, kao pleme i porodica. li iz ove plemenske

zajednice razvila se drzava. oze se pretpostaviti da je jeno pleme stvorilo drzavu.

"rzava je pocela kao vojna zajednica. $ vrsenju svoje vojne misije, ona je

dejstvovala kao prosta sila. &ek kada je stitila unutrasnji mir, drzava je postala

pravna ustanova u punom smislu rijeci. #jen cilj nije vise bio vrsenje nasilja nad

spoljasnjim neprijateljem, nego suzbijanje nasilja u njenoj unutrasnjosti. +ada se

pored vojne i pravne misije javila i k#!t#rna isija.

o$ov!asnistvo, istorisjki je znacajno za nastanak prvih drzava. Prve

robovlasnice drzave odnosno prve drzave uopste, nastale su na prelazu ?. u C.

milenijum prije nove ere, u esopotamiji i 0giptu, dok posljednjenalazimo na

obalama Sredozemlja. One iscezavaju jedna za drugom u >. vijeku kada ih

zamjenjuje !eudalizam kao nova dr#stveno%ekonoska -oracija.

"va su osnovna tipa robovlasnickih drzava koje proisticu iz dvije vrste ropsta:

istocnjacko i anticko. Istocnjackerobovlasnicke drzave nastale su u ziji i !rici oko

velikih rijeka '#ila, &igra, Inda, Aanga, @angcekjanga, (oang (oa) &o su drzave:

sirija, *avilonm Indija, Kina, Persija i 0gipat.

Ovakva koncentracija zemlje i robova je uslovila !ormiranje jakih

centralizovanih robovlasnickih drzava istocnih despotija.

Anticko ropstvo 'Arcka i


5/60

e#da!iza kao dr#ga dr#stveno%ekonoska -oracija kao druga

drustveno-ekonomska !ormacija nastaje krajem 5. vijeka sa pojavom prvih

varvarskih drzava na rusevinama rimske robovlasnicke drzave i traje do kraja 36.

vijeka, to jest do *elike !rancuske revolucije. Beudalizam je prosao kroz nekoliko !aza

razvoja: rani !eudalizam razvija se izmedju druge polovine > i 34. vijeka, klasicni,

zreli !eudalizam koji se razvija izmedju 34. i 3>. vijeka i kasni !eudalizam od 3>.zakljucno sa 36. vijekom u kojem !eudalno drustveno uredjenje slabi, biva

zamijenjeno novom naprednom drustveno-ekonomskom !ormacijom, koja za osnov

ima slobodnog covjeka i privatnu svojinu, odnosno pravo na imovinu 'kapitalisticko

drustveno-ekonomsko uredjenje)

/.PITANJE: Podje!a v!asti # oderni drzavaa,

o$!ici drzava

$ modernoj drzavi organizacija vlasti izvedena je na zakonodavnu, izvrsnu i

sudsku, i upotrebljeni su razliciti organi. &ehnicki razlog je specijalizacija,svaka !unkcija trazi organe koji ce se iskljucivo njoj posvetiti.

$ pravu niko ne moze biti ogranicen svojom vlastitom voljom nego

tudjom. 1ato ako se hoce dobri zakoni, ne smije se donosenje zakona povjeriti

onim istim ljudima koji ih izvrsavaju.

1akonodavni organi nemaju posla sa konkretnim slucajevima u kojima

bi mogli biti licno zainteresovani. Oni se zanimaju cisto zamisljenim

slucajevima, u kojima svoje interese osjecaju znatno slabije nego sto je sluccaj

iz stvarnog zivota, pa im je olaksano da ostanu objektivni.

$pravnim organima je zbog neposrednog kontakta sa ljudima i

konkretnim situacijama teze da ostanu objektivni. @edna od njih mora davati

pravac drugim dvjema. 1akonodavna vlast je ta koja im daje pravac. I

upravna i sudska vlast dejstvuju po zakonima koje je zakonodavna vlast

propisala: sudska vlast primjenjuje te zakone, upravna ih izvrsava.


6/60

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

-----------

Sa stanovista oblika vladavine, odnosno prema tome kako je

organizovan organ koji vrsi !unkciju se!a drzave, tj. organ koji drzavu

predstavlja u unutrasnjim i spoljnim poslovima, drzave dijelimo na O#


7/60

vrijeme 'manda od ? godine). I moze biti ponovo biran samo za jos jedan

mandat.

$ autokratskim rezimima veliki je uticaj vladara na sve pore vlasti, pa i

na sredstva javnog in!ormisanja stiteci time svoju vlast. 'arabo: +Oduzmite

slobodu stampe 0ngleskoj, pa je dajte &urskoj, 0ngleska ce biti &urska, a

&urska 0ngleska/)

Se! drzave i( je kolektivno tijelo od tri lica birana neposredno od

gradjana naroda.

0.PITANJE: azvoj #stavnosti i par!aentarni

siste

$ savremenim drzavama ustav je osnovni i najvisi pravni akt koji ubuhvaca

pravna o drzavnom , drustvenom i pravnom uredjenju. Svaki oblik vladavine, bio

on demokratski ili autokratski, temelji se na ustavu.

"rzavna vlast, mora se shvatiti kao ograniceno vrsenje !unkcija od strane

drzavnih organa koji mogu ciniti samo on osto nije suprotno prirodnom pravu

covjeka, a u skladu je sa drustvenim ugovorom.

Svecani dokument, donesen od posebnog tijela koje izrazava suverenitet

samih gradjana, kojeg organ drzavne vlasti, pa i sam zakonodavac ne mozesamostalno mijenjati, a sadrzi najvaznija pravila o drustvenoj i politickoj

organizaciji D #stav.

$stav postaje narod izrazen kroz ustavotvornu skupstinu. "jelovanje svih

organa vlasti i gradjana, dakle i svi propisi, pa i sami zakoni moraju biti u skladu s

ustavom.

------------------------------------------------------------------------------------------------

#ajveci doprinos oblikovanju i sadrzaju dali su ;lozo; Platon i ristotel.

ristotel je napisao 3?6 ustava, koliko je bilo i gradova u drzavama na tom

prostoru, te ostrvima Sredozemlja. #ajpoznatiji je tinski ustav i ustav Sparte.

----------------------------------------------------------------------------------------------

Parlamentarni sistem podrazumijeva postojanje izbornog vrhovnog

predstavnickog tijela koje vrsi zakonodavnu vlast za razliku od upravne 'izvrsne) i

sudske vlasti.


8/60

$ parlamentarnom sistemu nije tako. Se! drzave je se! uprave. #ad pojedinim

granama uprave upravu vrse ministri, koji daju naredbe svim nizim upravnim

organima i sami donose najvaznije upravne akte iz svog resora. Se! moze odbiti

prijedlog ministra, ali i ministar moze odbiti svoj potpis na njegov akt, tako da je

njihova vlast uravnotezena.

Svi ministri sacinjavaju poseban upravni organ D v!ad#. *lada je odgovorna

parlamentu, kao i svaki njen clan pojedinacno. #a ovaj nacin prevaga je na strani

parlamenta, ali je u isto vrijeme uspostavljena saradnja izmedju zakonodavne i

upravne 'izvrsne) vlasti.

Sudska vlast radi nezavisno od vlade i od parlamenta. Postoji zavisnost se

ogleda jedino u tome sto sudije ne bira narod, pa je moguce da ih postavlja se!

drzave ili parlament i tako utice na njih.

.PITANJE: Poja i vrste pravnih nori

Pravna noraje pravilo o ponasanju ljudi i njihovih asocijacija koje je

zasticeno prinudno od strane drzave. $ jednom opstem pravnom aktu ima

vise pojedinacnih pravnih normi koje su medjusobno !unkcionalno povezane i

cine cjelinu, pa se zbog toga i nalazae u jednom opstem pravnom aktu.

"vije osnovne grupe pravnih normi:

- pravne norme sa odredjenom dispozicijom- pravne norme sa nedovoljno odredjenom dispozicijom

Pravne norme sa odredjenom dispozicijomE

3. a$ranj#j#ce su one pravne norme kojim se sprecavaju

neke radnje ili aktivnost subjekata. '1abranjena neprijateljska

djelatnost protiv drzave. +Ko iz neprijateljskih pobuda prema

drzavi 'hipoteza) drugog lisi zivota 'dispozicija) kaznice se

zatvorom najmanje deset godina/ 'sankcija)2. Naredj#j#ce pravne nore su one pravne norme koje

subjektima namecu obavezu da nesto ucine ili ne ucine, trpe,protiv svoje volje.'Poreski propisi)

C. 3op#staj#ce pravne nore su one kojim se dozvoljava

odredjena aktivnost ili neaktivnost u skladu sa propisanim

uslovima. Izuzetak naredjujucih normi.?. Ov!asc#j#ce pravne nore omogucavaju subjektima da

slobodno uredjuju odnose u prometu.


9/60

>. Opste pravne nore su pravila ponasanja koja se odnose

na neodredjeni broj subjekata.5. Pojedinacne pravne nore su pravila ponasanja koja se

odnose na odredjene, konkretne subjekte.=. Prin#dne pravne nore su ustavne norme o pravima i

slobodama gradjana, duznost odbrane zemlje.

Pravne norme sa neodredjenom dispozicijomE

3. Pravni standardi stanje ili odnos koji je od slucaja do slucaja

razlicit, ali u osnovi ostaje isti, i u praksi se prilagodjava i

konkretno odredjue.2. A!ternativne dispozicije njima se predvidja vise pravila

ponasanja, tako da subjekt ima mogucnost izbora jednog od

predvidjenih pravil apo kojem ce se ponasati.

C. 3iskrecione dispozicije su one koje ovlascuju nadlezniorgan da slobodno odlucuje o odredjenim pravima ili

obavezama, nadleznost drzavnog organa u izvrsavanju

diskrecione dispozicije.?. 4!anketne dispozicije su one u kojima je namjerno

izostavljena dispozicija. Pogodne su za manipulaciju pravom i

omogucavaju zloupotrebe prava. mericko prisluskivanje.

5. PITANJE: Post#pak za donosenje pravnih

propisa

"onosenje ustava

1a svaku drzavu je znacajan momenat donosenja pravnog

ustava.

Savremeni ustavi su se poceli donositi potkraj 36. vijeka mada drzave postoje

vise hiljada godina. $stav moze da donosi parlament kao predstavnicko tijelo,

ustavotvorna skupstina posebno imenovana za donosenje ustava ili to moze biti

oktroisani usta, kod monarha. &aj ustav se oznacava kao akt milosti monarha.

$stav i( usvojile su potpisnice mirovnog sporazuma u "ejtonu u Parizu

377>. godine, to medjunarodni ugovor. Ovim ustavom, i( je organizuje kao

demokratska drzava sa dva entiteta:


10/60

parlament se sastoji od "oma naroda i Predstavnickog doma. $ parlamentu se

vecinskim glasanjem dva naroda ne mogu narusavati vitali interesi treceg naroda.

Promjene ustava se mogu vrsiti amandmanski, putem ustavnog zakona, te

promjenom postojeceg ustava i donosenjem novog.

"onosenje zakona

1akoni predstavljaju najvise opste pravne akte poslije ustava. "onose ih

skupstine, procedurom, koja po pravilu pocinje sastavljanjem nacrta zakona od

strane vlade. #acrt se stavlja na razmatranje i diskusiju, zatim se u vidu predloga

zakona upuce skupstini. Prijedlog se prvo razmatra u odgovarajucim skupstinskim

odborima. ko ga oni usvoje, iznosi se na glasanje i usvajanje u skupstini.1akoni se

smatraju usvojenim aako su prihvaceni potrebnom vecinom glasova u skupstini.

1akoni vaze od trenutka njihovog stupanja na snagu. On mora biti objavljen u

sluzbenom glasilu.

6. PITANJE: Nepisane nore

O$icaji

$ modernim drzavama pisano pravo, tj zakoni, potiskuju obicaj. Obicaji su

drustvena pravila ponasanja prihvacena u odredjenoj drustvenoj sredini cija

obaveznost proistice iz dugotrajnog ponavljanja. Obicaji nastaju iz uvjerenja jedne

drustvene sredine da se u odredjenim prilikama treba ponasati na odredjeni nacin.

Obicaji i druga drustvena pravila nastaju spontano.

1a nas su posebno bitni poslovni obicaji. Pod poslovnim obicajima se misli na

komercijalnu praksu koja je u tako sirokokj primjeni da privrednici ocekuju da ce

ugovorne strane postupati u skladu sa takvom praksom.

Obicaji se po svojoj sadrzini razlikuju od morala, a moral je mjerilo za ocjenu

poslovnih obicaja i ponasanja ugovornih strana. ko sankciju za nepostovanje

obicaja primjenjuje drzava, onda se obicaji pretvaraju obicajno pravo.

7ora!

oral je vrsta drustvenih normi koje stoje u tijesnoj vezi sa pravom, ali se od

njega razlikuje po tome sto je tvorevina neorganizovanog drustva. oralne norme

naredjuju da se cini ono sto drustvo smatra dobrim, dok zabranjuju ono sto se

smatra zlim.

oralne norme su po svojoj prirodi autonomne 'subjekt na koga se odnose

sam im se pokorava), a ne heteronomne 'ne pokorava im se zato sto mu ih drugi


11/60

namece). One su u svacijem sopstvenom interesu. Iz toga proistice njegova sankcija:

griza savjesti. &u sankciju subjekt sam na sebe primjenjuje.

"rustvena sankcija za nepostovanje moralnih normi ogleda se u: izbjegavanju,

preziru ili bojkotu onoga ko se nemoralno ponasa.

Ono sto je moralno za jednu drustvenu zajednicu ne znaci da je moralno zadrugu.

Prirodno pravo

#ikoga priroda nije ucinila robom.

Slijediti prirodu i zivjeti sa njom, bilo je stanoviste stoickih ;lozo!a. Skole prirodnog

prava razlikuju prirodno pravo od pozitivnog prava. Prirodno pravo je opste, vjecno i

univerzalno, dato od prirode i pravedno i kao takvo stoji iznad postojeceg pozitivnog

prava koje je djelo organizovanog drustva.

Prirodno pravo je ono koje ima svuda istu vaznost bez obzira da li je voljom

ljudi usvojeno ili nije.

*last medju ljudima uspostavlja s ciljem da se obezbijedi uzivanje prirodnih

prava i ona taj zadatak ne smije zloupotrebiti, jer pravo je naroda da se protiv takve

vlasti pobuni.

"akle, prirodni zakoni djeluju na covjeka kao ;zicko bice i ne dopustaju

mogucnost njihovog krsenja jer su, u slucaju pokusaja krsenja, neminovne negativne

posljedice za covjeka.

8. PITANJE: !o#potre$a prava

1loupotreba prava je vrsenje svog prava protivno cilju zbog kojeg je priznato i

zasticeno ili protivno moralu drustva ili neuobicajeno vrsenje koje ima za posljedicu

nanosenje stete drugom ili ugrozavanje tudjeg prava ili drugu neprijatnost.

Prema $lpijanovim !ragmentima iz @ustinijanovih Institucija +1apovjesti prava

su casno zivjeti, drugome ne ciiti stetu, svakome dati ono sto mu pripada/.

*rsenje jednog prava nije dozvoljeno kad ono ima za cilj saoto da drugog

osteti.

"a bi se utvrdilo da li se u konkretnom slucaju radi o a!iciozno vrsenju

prava, sud ili pravna nauka moraju ispitati sve relevantne okolnosti datog slucaja da

bi se konacno doslo do opsteg kriterijuma za utvrdjivanje njenog postojanja.


12/60

Kriterijumi mogu biti:

3. Najera da se dr#goe pricini steta9 ods#stvo koristi od

konkretnog vrsenja prava za iaoca tog prava.2. Ods#stvo srazjernosti interesaC. Iskoriscavanje sopstvenog nepostenja na stet# dr#gog !ica

?. riterij# d#ha prava

1;. PITANJE: Izvori prava

Oblici u kojima se pravna norma pojavljuje zove se izvor prava.


13/60

ustava prioritetan znacaj, kao izvor prava, imaju o$icaji , a oni se tumace sudskim

presudama u vidu s#dskih precedenata.

11. PITANJE: T#acenje prava i t#acenje

pravnih praznina

Prakticna primjena opstih pravnih normi nezamisliva je bez tumacenja kojimse utvrdjuje njihov smisao i sadrzaj. &o vazi za sve pravne norme pa i za one koje

su , na izgled, jasne i odredjene. Pri pisanju opstih pravnih normi koriste se rijeci cije

znacenje nikad nije potpuno odredjeno.

@ezik predstavlja osnovno izrazajno sredstvo prava i zato je pravo svojevrsna

vjestina umijeca jezika.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

&umacenje pravnih praznina

Kada se prilikom primjene prava na konkretni drustveni odnos sudija ilidrugi drzavni organ nadje u situaciji da ne postoji opsta pravna norma koja bi ga

regulisala, on ce stvoriti novu pojedinacnu normu ili ce pomocu ana!ogije rijesiti

slucaj primjenjujuci na njega opstu pravnu normu koja vec postoji za slican slucaj D

slican drustveni odnos.

$ krivicnom pravu vazi pravilo +nema krivicnog djela i kazne bez

zakona), cime se zabranjuje analogija, prilikom tumacenja bica krivicnog djela.

$ gradjanskom pravu vazi suprotno pravilo: sudijama se izricito nalaze

da popunjavaju pravne praznine. nalogija je tumacenje po slicnosti. "a bi doslo do

tumacenja po analogiji potrebno je da postoji slicnost izmedju dva konkretna slucaja,od kojih je prvi regulisan opstom pravnom normom, a drugi nije. "rugi slucaj

predstavlja , prema tome, pravnu prazninu.

Postoje dvije vrste analogije: zakonska i pravna. akonska analogija

predstavlja prosirenje vazenja ozakonjenog pravila na slicne slucajeve. Pravna

analogija jeste stvaranje i izvodjenje norme iz opstih nacela cjelokupnog pozitivnog

prava da bi se rijesio neki zakonom neuredjen slucaj.


14/60

12. PITANJE: +iste prava

Alavni elementi sistema prava su pravni institutii grane prava.

Pravni institutje skup opstih pravnih normi kojima se regulise jedan

odredjeni drustveni odnos ili grupa istovrsnih drustvenih odnosa. Ima sire i uze

znacenje. Sire znacenje pravnog instituta ima pojam ugovora, odnosno pravne

norme koje ga regulisu, a uze, samo zakljucenje ugovora, ili prestanak ugovora. *ise

pravnih instituta cine granu prava. Sve grane prava u odredjenoj drzavi cine pravni

siste.Sistem prava se, dakle, sastoji iz opstih pravnih normi grupisanih u pravne

institute, ili pravne ustanove koje su grupisane u grane prava. #as ovdje interesuje

gradjansko i trgovinsko pravo kao grane prava. (radjansko pravo regulise

imovinske odnose subjekata, a time i osnovne ekonomske odnose, kako bi se ocuvaodati oblik svojine. Aradjansko pravo se moze podjeliti na:

3. +tat#sno pravo koji regulise pravni status subjekata, njihovu

pravnu i poslovnu sposobnost, kao i nacin sticanja i gubljenja istih,

njihove atribute itd.2. +tvarno pravo koje regulise postojanje objekata svojine, zatim

pravo svojine i ostala stvarna prava, kao i nacin njihovog sticanja i

nestanka.C. O$!igaciono pravo regulise instrumente pomocu kojih svojina

prelazi sa jednog subjekta na drugog, to su izvori obligacija, od kojih

su najvazniji #govori.?. Pos!ovno pravo regulise odnose izmedju privrednih trgovinskih

subjekata. "jeli se na privredno-statusno 'kompanijsko) pravo i na

privredno-ugovorno pravo. Privredno statusno regulise pravni status

subjekta, kao i pravni polozaj preduzetnika, banaka i osiguravajucih

udruzenja. Privredno D ugovorno pravo regulise razlicite trgovinske

poslove koji se zakljucuju preko !ormularnih ugovora.

1*. PITANJE: >aznije kodi?kacije

gradjanskog prava # svijet#

)ode )ivi!e


15/60

najdosljednije su izrazeni i sprovedeni u Brancuskom gradjanskom zakoniku. On

proklamuje potcinjenost zene muzu. 1akonik govori o roditeljskoj, vec o ocinskoj

vlasti. Istrazivanja ocinstva su bila zabranjena. Inace, )ode )ivi!eje pisan

pristupacnim jezikom. On sadrzi naucne tekovine cijelog dotadasnjeg razvoja prava

u Brancuskoj, tada je gradjanskopravna nauka bila u znaku ucenja prirodnog prava.

)ode )ivi!eje imao veliki uticaj na nauku i kodi;kaciju gradjanskog prava umnogim zemljama. Osvajanjem teritorija #apoleon je uvodio u pravnu vaznost )ode

)ivi!e. )ode )ivi!e se osim u Brancuskoj danas primjenjuje u elgiji, 8uksemburgu,

onaku, Kvebeku, u Kanadi i u drzavi 8uizijani u S". Iako je )ode )ivi!e !ormalno

jos i danas na snazi u Brancuskoj, on se u mnogome izmjenio dodatnim

zakonodavstvom, a narocito u dijelu porodicnog prava.

A#stijski gradjanski zakonikje druga vazna kodi;kacija pocetkom

37. vijeka, iz 3633 goidne. azira se na principima rimskog prava u vecoj mjeri nego

)ode )ivi!e . On sadrzi i neke odredbe karakteristicne za !eudalnu drustveno-

ekonomsku !ormaciju. 1akonik je pisan jasnim jezgrovitim stilom i pristupacnim

jezikom. #e priznaje gradjanski brak vec samo crkveni. 1akonik je imao veliki uticajna gradjansko pravo Srbije te i( gdje se neposredno primjenjivao.

Njeacki gradjanski zakonik usvojen je 3675 godine, a stupio na

snagu 3. januara 3744 gdoine, 25 godina nakon sto je u #jemackoj otpoceo rad na

kodi;kaciji siroke oblasti gradjanskog prava. Prva verzija zakonika nije naisla na

pozitivan odjek javnosti iz razloga nerazumljivosti teksta obicnom covjeku.

Njeacki gradjanski zakonikje imao veliki uticaj na @apanski gradjanski zakonik

iz 3676. godine.

Opsti iovinski zakonik za )rn# (or#, pojavom ranc#skog

gradjanskog zakonika i u pravnoj doktrini Frne Aore podstaknuto je misljenje osvrsishodnosti kodi;kacije gradjanskog prava. Ovaj zamasan posao preuzeo je

istaknuti pravnik *altazar ogisic. On je stao na cvrstoj poziciji o potrebi kodi;kacije i

neophodnosti izrade jedinstvenog gradjanskog zakonika za svaku zemlju.

Originalnost Opsteg iovinskog zakonika za )rn# (or# ogleda se i u jeziku i

pravnoj terminologiji. #acelo da zakonik treba pisati tako da bude kocizan i naucno

precizan, a istovremeno shvatljliv i jasan.

(radjansko pravo # ang!osaksonski ze!jaa, svi zakonici o

kojima se prethodno govorilo imali su za osnov rimsko pravo. Izuzetak od toga cine

anglosaksonske zemlje. Aradjansko pravo u tim zemljama razvilo se posebnim

putem, na osnovama !eudalnog, obicajnog prava. Slican sistem gradjanskog prava

vlada i u ostalim zemljama engleskog govornog podrucja, prije svega u S" i

ustraliji.

1/. PITANJE: Poja gradjanskopravnog odnosa


16/60

Osnovna svrha gradjanskih zakonika je da regulisu odnose medju ucesnicima

ekonomske razmjene roba i usluga. Kupac ima subjektivno pravo po kome od

prodavca moze da zahtijeva stvari, a prodavac od kupca-cijenu. $ gradjanskom

pravu, subjektivnom pravu uvijek odgovara neka obaveza. Subjektivno pravo sesastoji iz ovlascenja. #pr. onaj koji ima pravo svojine ima tri osnovna ovlascenja: da

stvar drzi, da je upotrebljava 'ubire plodove, stanuje) i da njome raspolaze. Ko ima

pravo zaloge ima ovlascenje da naplati iz vrijednosti stvari ako duznik ne plati dug

na vrijeme. Pored ovlascenja subjektivno pravo obuhvata i zahtjev.


17/60

ucinjenog delikta, pri cemu teret dokazivanja pada na maloljetnika. aloljetnik do

navrsene sedme godine zivota ne odgovara za stetu koju prouzrokuje drugom, pa se

smatra da je to lice apsolutno deliktno nesposobno. 1a maloljetnike od navrsene

sedme do navrsene 3? godine zivota vazi oboriva pretpostavka da su deliktno

nesposobni. teret dokazivanja pada na onoga ko tvrdi D ostecenog.

Atri$#ti ?zickih !ica. 0lementi identi;kacije ;zickih lica su licno ime, prebivaliste i

boraviste, te drzavljanstvo. ez drzavljanstva D apatridi, apo!itii. Prebivaliste D

doici!.

1. PITANJE: Pravna !ica kao s#$jekti prava

Pravno lice kao subjekt prava datira jos iz rimskog prava. Ipak, nije rimska

pravna nauka razradjivala pravna lica, gledala ih je cak s nepovjerenjem, iako su u

praksi postojali.


18/60

kod nadleznog drzavnog organ ai pocetkom bavljenja svojom jelatnoscu pravo lice

stice i deliktnu sposobnost.

15. PITANJE: O$jekti gradjanskopravnog odnosa

Objekat gradjanskopravnog odnosa je sve ono na sto se odnosi neko

subjektivno pravo, na cemu ili povodom cega se ono ostvaruje. &o su objekti

ekonomskog prometa, drugim rijecima, sve sto se na trzistu razmjenjuje za novac ili

se moze svesti na novac. $ tom smislu objekti mogu biti: stvari , jludske radnje, licna

dobra i proizvodi ljudskog duha i uma. "va uslova su potrebna: ;zicki G da je taj dio

prirode !akticki u nasoj ;zickoj vlasti, i , drustveniGda je dio prirode istovremeno roba

sa gledista ekonomije , odnosno ekonomskog prometa. 1bog toga slobodan vazdusni

prostor, voda u rijekama nisu stvari u prometu. li kompriminari vazduh za tehnickuupotrebu je stvar, jer je u nasoj ;zickoj vlasti.

8judske radnje su po svojoj ekonomskoj strukturi ro$a.

16. PITANJE: Prava i o$aveze s#$jekata

gradjanskopravnog odnosa

Prava i obaveze kao elemente gradjanskopravnog odnosa, posmatramo usubjektivnom smislu. Subjektivno pravo je uvijek odnos izmedju vise lica, odnos

izmedju ljudi povod stvari kao objekta. +#$jektivna prava predstavljaju ovlascenja

koja pripadaju subjektu povodom objekta odredjenog gradjanskopravnog odnosa

kojim on ostvaruje korist, a data su mu objektivnim pravom, tj normama objektivnog

prava. Ona su imovinske prirode i mogu se izraziti u novcu.

+#$jektivna gradjanska prava djeluju prema svima, tj pravu titulara na

odredjeni objekat odgovara obaveza neodredjenog broja licaGsvih ostalih subjekata.

Obaveza ovih ostalih lica sastoji se u uzdrzavanju od povreda ovlascenja koja titular

apsolutnog prava ima povodom ovog objekta, da ga ne ometaju u vrsenju njegovog

prava.

Sa obzirom na objekat povodom koga se uspostavlja gradjanskopravni odnos,

apsolutna prava se dijela na ... stvarna 'pravo svojine, sluzbenost, zaloga i pravo

gradjenja) i licna apsolutna prava. 8icna apsolutna prava su: cast, ugled, ;zicki

integritet, ime, sloboda), kao neprenosiva, te autorska i pronalazacka prava.


19/60


20/60

+tvari izvan proeta i stvari # proet#

Podjela stvari na stvari izvan prometa i stvari u prometu je pravne

prirode, jer se stvar izvan prometa smatra ona koju pravni sistem proglasi kao takvu,

a ne zbog toga sto ona zbog svojih ekonomskih i ;zickih svojstava ne moze bitiobjekat ekonomskog prometa. Stvari izvan prometa su i javna dobra. Stvari u

prometu su bitni sa stanovista cilja i svrhe gradjanskog prava, pa su stoga

regulisane pravnim normama gradjanskog prava, za razliku od stvari izvan prometa

ciji predmet pravnom regulisanja pada administrativnom pravu.

3je!jive i nedje!jive stvari

$ tehnickom smislu djeljiva je ona stvar koja se ;zicki moze tako

podijeliti da svaki dio dobijen ima vrijednost koja je srazmjerna vrijednosti cjeline.

#pr. "zak brasna, sanduk secera. #edjeljiva je ona stvar koja se diobom uproscava

'komad namjestaja) ili, pak, njeni dijelovi dobijeni diobom ne zadrzavaju srazmjernuvrijednost , tako da je zbir njihovih vrijednosti manji od vrijednosti nepodjeljene

stvari 'jedan dragi kamen vrijedi vise od zbira vrijednosti njegovih dijelova koji su se

dobili ;zickom diobom).

Potrosne i nepotrosne stvari

Potrosne stvari su one koje svu svoju korist iscrpljuju prvom upotrebom,

te se mogu upotrijebiti samo jednom. 'hrana, benzin, pice). #epotrosne stvari su one

koje mogu biti upotrebljene vise puta 'kuca, automobil, knjiga) ili neograniceno puta

'zemljisna parcela).

+tvari odredjene po rad#


21/60

stvari koje su uradjene po narocitim postupcima, umjetnicka djela. 1amjenjive stari

se po pravilu nadoknadjuju u naturi, a nezamjenjive u novcu.

2;. PITANJE: Pokretne i nepokretne stvari

Pokretne stvari

Pokretne stvari su one koje se mogu premjestati s jednog mjesta na

drugo bez ostecenja njihove sustine.

Nepokretne stvari

#epokretne stvari su one koje se ne mogu premjesati s jednog mjesta

na drugo bez ostecenja njihove sustine. &o su zgrade, stanovi, kao posebni dijelovi

zgrade, poslovne prostorije i zemljista 'sume)

#eke pokretne stvari, koje imaju veliku ekonomsku vrijednost i znacaj

za privredu zemlje, potpadaju pod rezim nepokretnosti. &osu brodovi preko

odredjene tonaze kao i avioni mada su napravljeni da bi se kretali.

21. PITANJE: Poja i istorijski razvoj svojine

Svojina na imovini, odnosno na stvarima je najvaznije stvarno pravo. Ona je

centralni institut svakog pravnog sistema, jer za svaki drustveni poredak je

karakteristicno kakav svojinski oblik u njemu postoji.


22/60

individualno vlasnistvo presle najprije pokretne stvari , a tek na kraju i zemlja.na

takav razvoj upucuje legenda o ustupanju dvaju jugera zemlje, po


23/60

2*. PITANJE: Originarno sticanje prava svojine

+ticanje od nev!asnika

1akon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima poznaje sticanje svojine

od nevlasnika'originarnim putem). 1a to je potrebno ispuniti odredjene uslove:

- da je sticalac savjestan,

- da je u pitanju pokretna stvar, a postoji punovazan teretni ugovor upravljen

na prenos svojine, -- da je stvar predata sticaocu.

Pod ovim opstim uslovima sticanja svojine od nevlasnika moze biti kada je

stvar nabavljena:

- od nevlasnika koji u okviru svoje djelatnosti stavlja u promet takve stvari

- od nevlasnika kome je vlasnik predao stvar u drzavinu na osnovu pravnog

posla koji nije osnov za pribavljanje prava svojine

- na javnoj prodaji.

imo ovih slucajeva svojina se na pokretnim stvarima od nevlasnika nem oze

steci, bez obzira na to da li je sticalac savjestan.

Ak##!acija i prirastaj

8ice koje od svog materijala svoojim radom izradi novu stvar

stice pravo svojine na tu stvar. Ovaj nacin sticanja svojine u pravu se zove

ak##!acija, a on postoji i u slucaju kada je vlasnik materijala na osnovu ugovora i

uz nagradu angazovao drugog G izvrsioca posla da izradi novu stvar.

Prirastaj je nastanak nove stvari od dijelova, odnosno

vrijednosti 'materijal i rad) koji pripadaju raznim licima, izmedju kojih ne postoji

ugovorni odnos.

Postoji prirodni i vjestacki prirastaj, i prirastaj pokretnih i nepokretnih

stvari.

>jestacki prirastaj

Aradjenje na tudjem zemljistu. Imamo tri sucaja: Kada je graditelj

savjestan, kada je graditelj nesavjestan, i kada su obje strane savjesne.


24/60

Sijanje i sadjenje na tudjem zemljistu. 1emljiste je uvijek

nesrazmjerno vece vrijednosti, a tudje pokretne stvari vezane su za zemljiste

privremeno. Samo ako je lice savjesno ima pravo na naknadu za sjeme, odnosno

sadnice i rad. nesavjesnom ne duguje nista.

Prirodni prirastaj

Nanos postoji kad voda postepeno i neprimjetno nanosi zemlju

na obalu i tako uvecava povrsinu priobalnog zemljista. Otkinuti komad, ukoliko se

moze prepoznati, ostaje u svojini ranijeg vlasnika, ako je to moguce.

Novo rijecno ostrvo postaje objekat drzavne svojine.

Projena rijecnog korita u nasem danasnjem pravu ovo

pitanje nije regulisano pozitivnim propisima, a pravni teoreticai izvode razlicite

zakljucke.

P!odovi spadaju u prirodni prirastaj koji su sastavni dijeloviglavne stvari.

+tvaranje svojine na niciji stvaria:

Ok#pacija na napustenim stvarima, odnosno na stvarima cijeg se

prava svojine vlasnik odrekao pravnom radnjom, stice se pravo svojine

okupacijom."ok napustene nepokretne stvari postaju vlasnistvo drzave.

Na!az izg#$!jene stvari nalazac tu stvar ne moze odmah prisvojiti,

ako nije bilo moguce nakon nekog roka pronaci vlasnika, prelazi u drzavnu svojinu, a

savjesnom nalazacu pripada nagrada u iznosu od 3>J.

Na!az skrivenog $!aga pod blagom se misli na novac, srebro, drago

kamenje, zlato ili stvari izradjene od plemenitih metala. #alazacu slijedi nagrada,

naravno... i u ovom slucaju nadjeno blago pripada drzavi.

O+TA@I +@)AJE>I:

Eksproprijacija i aproprijacija

2/. PITANJE: +vojina sa vise s#$jekata

Savremeno zakonodavstvo poznaje svojinu sa vise subjekata na jednoj te istojstvari, ali sa mogucim razlicitim ovlascenjima, pri cemu se ove razlike ogledaju u

udjelima koji pripadaju pojedinim od tih lica. #ase pozitivno zakonodavstvo poznaje

nekoliko vidova svojine sa vise subjekata kao sto su: s#svojina, zajednicka

svojina i etazna svojina.

+#svojina


25/60

Susvojina postoji kad dva ili vise lica imaju pravo svojine na istoj stvari

tako da svakom od njih , kao suvlasniku, pripada srazmjerni dio cjeline. Pojedini

suvlasnicki udio odredjen tako da svaki suvlasnik ucestvuje u vrsenju svih

svojinskopravnih ovlascenja srazmjerno prema velicini svog suvlasnickog dijela.

Suvlasnik moze opteretiti stvar hipotekom. Svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva

diobu. ko se suvlasnici ne mogu sloziti o podjeli zajednicke stvari odluku o tomedonosi s#d.

ajednicka svojina

1ajednicka svojina je svojina vise lica na nepodijeljenoj stvari kada su

njihovi udjeli odredivi, ali nisu unaprijed odredjeni ni idealno ni realno, pa se kao

pravna zajednica, zajednicka svojina razlikuje od susvojine. $ nasem pozitivnom

pravu postoji vise oblika zajednicke svojine od kojih isticemo: zajednicku svojinu

bracnih drugova na imovini koju su bracni drugovistekli zajednickim radom u toku

braka, te zajednicku svojinu sanasljednika na stvarim au zaostavstini. Ovaj drugi

oblik zajednicke svojine postoji od smrti ostavioca do diobe zaostavstine.#aslijedjenom ostavinskom imovinom upravljaju svi sanasljednici zajedno.

Etazna svojina

0tazna svojina kod nas postoji kao pravo svojine na stanu i poslovnom

prostoru na posebnim dijelovima zgrade. 0tazna svojina u pogledu stana i poslovnih

prostorija podrazumijeva ovlascenje vlasnika da slobodno raspolaze i koristi ih na

nacin koji on zeli, a da je pri tome ogranicen samo postojecim pravilima o

neometanjudrugim korisnicima stana ili poslovnog prostora u zgradi. Opravke

pojedinih posebnih dijelova radi njihovog odrzavanja u ispravnom stanju vrse njihovi

etazni vlasnici o svome trosku. *lasnik je cak duzan da o svom trosku izvrsi opravke

na svom posebnom dijelu ako je to neophodno da bi se otklonila steta za poseban

dio drugog vlasnika ili za dijelove zgrade koji sluze zgradi kao cjelini. iosg

20. PITANJE: astita svojine


26/60

sporovi koji se njima pokrecu nazivaju se petitornim sporovima. Sudska zastita vrsi

se tuzbama:

eivindikaciona t#z$a


27/60

tuziocevoj stvari, ukljucujuci i prosirenje i samovoljno mijenjanje vec

postojeceg ovakvog prava na tudjoj stvari G tuziocevoj, bez obzira sto ta

prava ne vrsi.

2. PITANJE: 3rzavina, poja i vrste

3rzavina pravno je zasticena !akticka vlast nekog lica na stvari. 3rzavinaje

ekonomska, -akticka vlast na stvari koja se ogleda u posjedovanju same stvari i

koriscenje njene upotrebne vrijednosti. 3rzavin# stvari ima i lice koje -aktick#

vlast na stvari vrsi preko drugog lica, kome je po osnovu plodouzivanja, ugovora o

koriscenju stana, zakupa, cuvanja, posluge ili drugog pravnog posla dalo stvar u

neposredan posjed. *ise lica mogu imati drzavin# stvari ili prava 's#drzavina).

#ajcesce u zivotu pravna i !akticka vlast se poklapaju., zbog cega se opravdano

vjeruje da onaj ko ima drzavinu stvari ima i subjektivno pravo na nju. "a bi se

!aktickim vrsenjem vlasti na stvari, smatralo drzavinom, potrebno je da ona bude nesamo !akticki odnos ;zickog posjedovanja stvari 'aprehenzije), vec da cinjenica

opsjedovanja znaci istovremeno ekonomsko iskoriscavanje same stvari. #pr. &rgovac

ima u svojoj aprehenziji stvari u radnji, ali ih ne upotrebljava za sebe, tako da

ekonomsku korist izvlaci za svog poslodavca. Stoga se trgovac u ovom slucaju ne

smatra drzaocem vec detentoro.&o onda nije drzavina nego detencija. Prema

tome, drzavina , kao !akticko stanje, je zasticena objektivnim pravom.

1. >rste drzavine

Prema klasicnoj koncepciji oslonjenoj na rimsko pravo, drzavina se

prvenstveno dijeli na drzavinu stvari i drzavinu prava.

3rzavina stvari po sadrzaju odgovara pravu svojine. #ezavisno od okolnosti

da li je vlasnik stvari ,njen drzalac se ponasa kao vlasnik. Stoga drzavinu stvari ima

zakupoprimac. "rzavinu stvari ima lice koje na nju vrsi !akticku vlast 'aprehenziju).

Izuzetak od ovog pravila se odnosi na detentore i nasljednika. #aime, detentor vrsi

!akticku vlast na stvar po nalozima drugog koji od te stvari ima ekonomsku korist,

dok nasljednik postaje drzalac u trenutku otvaranja nasljedja, bez obzira na to kada

je stekao !akticku vlast na stvar.

3rzavin# prava ima lice koje ga !akticki vrsi i predstavlja jednu vrstu vlasti

na stvar koja je uza od drzavine stvari. Ovu drzavinu ima lice koje !akticki koristinepokretnost drugog lica u obimu koji odgovara sadrzini konkretnog prava.

2 . akonita i nezakonita drzavina

zakonita drzavina se zasnima na punovaznom pravnom osnovu za

sticanje stvarnog prava. 1a sticanje ove drzavine potreban je isti pravni osnov kao i

za sticanje svojine 'prodaja, razmjena) odluka drzavnog organa 'sud ili organa


28/60

uprave). Potrebno je i da ona nije pribavljena silom, prevarom ili zloupotrebom

povjerenja.

Nezakonita drzavina nije zasnovana na punovaznom pravnom

osnovu za sticanje stvarnog prava. #ezakoniti drzalac je kupac iz ponistenog

ugovora o prodaji. #ije zakonita ona drzavina koja je to bila u pocetku, ali je to

naknadno prestala da bude.

C. +avjesna i nesavjesna drzavina

savjesn# drzavin# ima drzalac koji osnovano smatra da ima

punovazni pravni osnov za drzavinu stvari. On je u dobroj vjeri, ali u zabludi, jer nije

stvar nabavio od vlasnika. Onaj ko tvrdi nesavjesnost mora to i dokazati.

Nesavjesn# drzavin# ima drzalac koji zna ili bi morao znaci da nema

punovazni pravni osnov za drzavinu stvari ili prava koje vrsi. &akav je drzalac stvari

koji ju je kupio na ulici, odnosno na mjestu koje nije odredjeno za prodaju stvari.

?. Neposredna i posredna drzavina

Neposredna drzavinaje ona kod koje drzalac !akticku vlast nad stvari

vrsi neposredno sam, a ne preko nekog drugog lica, i ostvaruje ek interes

za sebe.

Posredna drzavinaje ona kod koje posredni drzalac !akticku vlast ne

stvari vrsi preko nekog drugog lica, kao neposrednog drzaoca, kao sto je

ugovor o zakupu, cuvanju, posluzi, plodouzivanju.

>. Prava i an!jiva drzavina

Prava drzavina se stice na pravno dopusten nacin.

7an!jiva drzavinaje stecena na nedopusten nacin: silom, prevarom ili

zloupotrebom povjerenja.

25. PITANJE: s!ovi pre!aska drzavine # svojin# i

dejstvo odrzaja

#e moze svaka drzavina dovesti do svojine. S obzirom na

kvali;kovanost drzavine koja se trazi, kao uslov sticanja svojine postoje dvije vrste

drzavine: redovna i vanredna, koja odredjuje razlicite uslove sticanja svojine. Stoga

razlikujemo sticanje svojine redovnim odrzajem od stianja svojine vanrednim

odrzajem.


29/60

3. 1a sticanje prava ssvojine redovnim odrzajem potrebna je

odgovarajuca drzavina i protek vremena. 1a pokretne stvari iznosi C

godine. Savjesni i zakoniti drzalac nepokretne stvari n akoju drugi

ima pravo svojine, stice pravo svojine na tu stvar odrzajem

protekom 34 godina.

2. *anrednim odrzajem savjesni drzalac pokretne stvari, na koju drugiima pravo svojine, stice pravo svojine na tu stvar odrzajem,

protekom 34 godina, dok savjesni drzalac nepokretne stvari, na koju

ima pravo svojine, stice pravo svojine na tu stvar odrzajem,

protekom 24 godina.

"ejstvo odrzaja

Odrzajem nevlasnik koji stvar drzi postaje vlasnik, a dotadasnji vlasnik

gubi pravo svojine. &o ne znaci da pravo svojine zastarijeva. *lasnik koji ne

vrsi svoje pravo svojine nije izlozen riziku gubitka prava sve dok se stvar

nalazi kod njega, a dugogodisnje nevrsenje prava kada se stvar nalazi kodnekog treceg samo po sebi ne moze dovesti prestanka prava svojine.

Potrebno je da budu ispunjeni odredjeni uslovi, pa da drzalac odrzajem poslije

izvjesnog vremena, postane vlasnik, sto onda povlaci prestanak svojine

ranijeg vlasnika, pa se !akticko stanje pretvara u pravno.

Prestanak prava svojine

Svojina na nekoj stvari moze da prestane relativnim i apsolutnim

nacinom.


30/60

Stvarn sluzbenost je pravni odnos izmedju vlasnika dviju nepokretnosti. Promjena

vlasnika, povlasnog ili posluznog dobra, ne dovodi do gasenja sluzbenosti, vec do

njenog prenosa na novog vlasnika. #a istom posluznom dobru moze biti vise

sluzbenosti. $stanovljavanje nove sluzbenosti ne moze stetiti postojecoj.

Podje!a stvarnih s!#z$enosti

Stvarne sluzbenosti mogu se podjeliti na pozitivne i negativne, poljske i

kucne, trajne i povremene, vidljlive i nevidljive.

Pozitivne i negativne D

Pozitivne su one sluzbenosti na osnovu kojih odredjenim radnjama povlasnog

dobra moze da se sluzi posluznim dobrom. Pravo prolaza, progona stoke itd.

#egativne su one ciji titular moze zahtijevati od vlasnika posluznog dobra da se

uzdrzi od koriscenja svoje nepokretnosti. "a nece sijati odredjene kulture na svojoj

njivi koje bi u oprasivanju mogle nanijeti stetu vlasniku povlasnog dobra.

Poljske i kucne

Kucna sluzbenost nuzno pretpostavlja zgradu bez obzira na prirodu povlasnog

dobra Poljska sluzbenost je ona koja se vrsi na zemljlistu 'sluzbenost prelaza prek

tudjeg zemljista).

&rajne i povremene

&rajne su sve negativne sluzbenosti a imaju i neke pozitivne. Sluzbenost

naslanjanja zida na tudju zgradu, pravo da strehom zahvati tudji vazdusni prostor.

Povremene su one sluzbenosti cije se vrsenje sastoji u odredjenim postupcima

titularevim, povremenog karaktera: sluzbenost prolaza, progona stoke, uzimanja

vode.

*idljlive i nevidljive

+ticanje stvarnih s!#z$enosti

+ticanje na osnov# zakona

Ove sluzbenosti postoje neposredno na osnovu zakona, te za njihov nastank nije

potrebna sudska odluka. Posto su svima poznate, njihov upis u zemljisne knjige

nema nikakvog smisla. #pe, ne moze niko potkopavati na svojoj zemlji sto bi ugrozilostabilnost tudjeg objekta.

+ticanje na osnov# pravnog pos!a

Pravni posao na osnovu koga se stice stvarna sluzbenost moze biti ugovor izmedju

vlasnika povlasnog i posluznog dobra ili testament vlasnika posluznog dobra. $govor

o zasnivanju stvarnih sluzbenosti mogu zakljuciti samo vlasnici nekretnina, a ukoliko


31/60

je doticna nekretnina suvlasnistvo vise njih, pojedinin suvlasnik ne moze samostalno

opteretiti suvlasnicko dobro teretom neke stvarne sluzbenosti bez pristanka ostalih

suvlasnika.

+ticanje na osnov# odrzaja

Stvarna sluzbenost stice se odrzajem kada je vlasnik povlasnog dobra !aktickiostvarivao sluzbenost za virjeme od 24 godina, a vlasnik posluznog dobra se nije

tome protivio.

+ticanje na osnov# s#dske od!#ke i!i od!#ke drzavnog organa

Odlukom suda ili drugog drzavnog organa stvarna sluzbenost ustanovljava se kada

vlasnik p ovlasnog dobra u cjelini ili djelimicno ne moze koristiti to dobro bez

odgovarajuceg koriscenja posluznog dobra.

Prestanak stvarnih s!#z$enosti

1akon o osnovnim svojinsko pravnim odnosima poznaje prestanak sluzbenosti

nevrsenjem tog prava sto se pojavljuje u dva vida liberatorna uzukapija i

zastarjelost.

@i$eratorna #z#kapijaje prestanak usljed nevrsenja koje zahtijeva

protivljenje vrsenju postojece sluzbenosti od strane vlasnika posluznog dobra, bilo

putem neposrednog sprecavanja tog vrsenja, bilo preduzimanjem radnji koe su u

suprotnosti sa sadrzajem te sluzbenosti i nevrsenje stvarne sluzbenosti od strane

vlasnika povlasnog dobra za vrijeme od tri uzastopne godine.

astarje!ostje prestanak stvarnih sluzbenosti nevrsenjem.

+jedinjenje ANI" +@4ENO+TI

Stvarna sluzbenost se stiti tuzbom kojom se trazi osuda tuzenika da dopusti

vrsenje prava sluzbenosti u ponom obimu, onako kako ono glasi, i zabrana daljeg

smetanja, odnosno onemogucavanja.

28. PITANJE: @icne s!#z$enosti

8icne sluzbenosti postoje u korist jednog odredjenog ;zickog ili pravnog lica.

Ovdje ne postoji povlasno vec samo posluzno dobro, a sadrzina sluzbenosti se uvijek


32/60

sastoji u iskoriscavanju tudje stvari. 8icne sluzbenosti su: p!odo#zivanje, #potre$a

i pravo stanovanja.

P!odo#zivanje se sastoji iz ovlastenja upotrebe i pribiranja plodova sa tudje

stvari, bez povrede njene sustine. Odnosi se na nepotrosne stvari. Plodouzivalac

snosi stroskove redovnog odrzavanja.

Pravo #potre$eje jedna varijanta plodouzivanja ciji imalac je ovlasten da

tudju stvar upotrebljava i pribira plodove, bez narusavanja sustine same stvari.

Pravno stanovanja kao licna sluzbenost stastoji se u ovlastenju koriscenja

tudje stambene zgrade ili stana kao posebnog dijel zgrade. &o je jedna vrsta

sluzbenosti upotrebe.

*;. PITANJE: Poja i nace!a za!oznog prava,

o$aveze za!ogoprica

1alozno pravo je stvarno pravo na tudjoj stvari na osnovu koga povjerila

obezbjedjuje naplatu svoga potrazivanja iz vrijednosti zalozene stvari prije ostalih

povjerilaca. 1alozno pravo je stvarno pravo na tudjoj stvari. oze biti na pokretnim i

nepokretnim stvarma, pa se shodno tome djeli na rucni zalog i hipoteku.

#acela

ada izmedju rucne zaloge i hipoteke ima razlika ipak postoje odredjena

pravila koja se primjenjuju na obje vrste zalozenog prava, a to su nacelo

akcesornosti , o?cije!nosti pri realizaciji potrazivanja obezbijedjenog zaloznim

pravom, specija!nosti i nedje!jivosti.

Nace!o akcesornosti znaci da je zalozno pravo sporedno pravo i zbog toga

zavisno od prava potrazivanja kao glavnog prava. #jegovo postojanje zavisi od

postojanja i punovaznosti prava potrazivanja.

Nace!o o?cije!nosti podrazumjeva pravo zaloznog povjerioca da moze

namiriti svoje potrazivanje iz zalozene stvari, jedino sudskim putem.

Nace!o specija!nostije vezanost tacno odredjene stvari za obezbjedjenje

potrazivanja po osnovu zaloge. Po osnovu ovog nacela, precizno odredjeno

potrazivanje zaloznog povjerioca se odnosi na precizno odredjenu stvar, a nikako

neodredjen broj potrazivanja na sve stvari duznika.

Nace!o nedje!jivosti podrazumjeva da zalozno pravo obezbjedjuje

povjerioca do potpunog namirenja tog potrazivanja. Sve dok duznik ne isplati dug.

O4A>EE A@A(OPI7)A


33/60

Obaveze zalagoprimca se odnose na pokretne stvari, jer se samo te stvari

nalaze u njegovoj drzavini. 1alagoprimac je obavezan da cuva zalozenu stvar sa

paznjom dobrog privrednika. Kada potrazivanje bude namireno duzan je da zalozenu

stvar prati zalogodavcu. Ona mora biti vracena u istom stanju u kakvom ju je

preuzeo.

*1. PITANJE: #cna za!oga i za!ozno pravo na

nepokretni stvaria


34/60

Od ugovorne zaloge 'rucna i hipoteka) treba razlikovati sudsku i zakonsku

zalogu. Sudska zaloga moze da bude na pokretnim i na nepokretnim stvarima.

Sudska zaloga na pokretnim stvarima stice se popisom stvari u izvrsenom

postupku, a ne predajom. Odnosi se na duznika koji nije u roku ispunio svoje

obaveze, te je povjerilac, na osnovu pravosnazne sudske odluke, predlozio prinudno

izvrsenje. ko postoji vise povjerilaca, red prvenstva se odredjuje prama danu kada

je popis izvrsen. Sud moze odrediti, na prijedlog povjerioca, da se popisane stvari

predaju na cuvanje samom povjeriocu ili nekom trecem licu. Sudsko zalozno pravo

na nepokretnostima 'sudska hipoteka) stice se upisom u zemljisne knjige.

1akonska zaloga nastaje u trenutku kada nastanu razlozi predvidjeni

zakonom. Ona nema karakter javnog objavljivanja. $ trgovinskom pravu zakonsku

zalogu imaju povjerioci: sladistar na uskladistenoj robi, nalagoprimac na pokretnim

stvarima koje je dobio po osnovu naloga kao i na novcanim iznosima koje je naplatio

za racun nalogodavca. ko na istoj stvari postoji zakonska zaloga vise trgovinskih

subjekata 'prevoznik, skladistar) prvenstvo naplate imaju potrazivanja povjeriocaobrnutim redom od onog kojim su nastajala.

**. PITANJE: Prenos za!oznog prava, podza!oga i

prestanak za!oznog prava

$stupanje potrazivanja obezbijedjeno zalogom

1alozno pravo je akcesorne prirode i samo po sebi se ne moze prenositi. li

ako se pravnim p oslom, prenese glavno potrazivanje obezbijedjeno zalogom, tada

zajedno sa njim prelazi i sporedno pravo. 1alogodavac ne moze sprijeciti prenos

prava potrazivanja, jer se njegov pristanak ne trazi, ali moze onemoguciti da se

zalozena stvar preda u drzavinu novog povjeriocu.

Podzaloga

Podzaloga nastaje kada se zalozi potrazivanje obezbijedjeno zalogom.

1alaganje potrazivanja povlaci za sobom i zalozno pravo kao akcesorno pravo. $

nasem pravu zalogodavac ne moze se usprotiviti zalaganju potrazivanja

obezbijedjenog zalogom, ali se moze saglasiti ili usprotiviti da se zalozena stvar

prenese u drzavinu zalogoprimcevom povjeriocu.

Prestanak zaloznog prava

1alozno pravo prestaje kada prestane potrazivanje cije je ispunjenje

obezbijedjeno zalogom. $ tom slucaju povjerilac je duzan da vrati zalozenu stvar

zalogodavcu. ko se zaloga odnosi na nekretnine, zalogodavac ce traziti brisanje

hipoteke iz zemljisnih knjiga. ko je potrazivanje zastarjelo, povjerilac se moze

namiriti iz vrijednosti zalozene stvari ako je drzi u rukama, odnosno ako je hipoteka

uknjizena. I to je jedno od prednosti zaloge.


35/60

*0. PITANJE: Pravo retencije

Pravo retencije je slicno zaloznom pravu.


36/60

zemljisnoknjiznih ulozaka povezanih i prosivenih jemstvenikom u jednu cjelinu.

1emljisnoknjizni ulozak ima tri lista: popisni !ist, v!asnicki !ist i teretni !ist.

Popisni !ist obuhvata dva odjeljka. $ prvi odjeljak se upisuje

zemljisnoknjizno tijelo sa sastavnim dijlovima ako ih ima. "rugo odjeljak popisnog

lista predvidjen je za upis stvarnih prava koja su povezana sa pravom svojine na

zemlj. tijelu.

>!asnicki !ist sadrzi podatke o vlasniku i pravnom osnovu pribavljanja

prava svojine.

teretni !ist teretovnica, upisuju se stvarna i druga zemlj. prava i

ogranicena prava raspolaganja, koja pogadjaju svakog vlasnika nepokretnosti.

4IA I+PA>Aje skup svih isprava na osnovu kojih se vrsi upis u glavnu knjigu.

1naci, da bi se izvrsio upis prava na nekretninama u zemljisnim knjigama potrebno

je podnijeti odgovarajuce isprave.

PO7O)NI E(I+TI , pored zemljisnih knjiga vode se pomocni registri: registar

vlasnika, registar parcela i dnevnik. $ registar vlasnika se upisuje prezime,

postanska adresa, rodjeno ime i datum rodjenja vlasnika kao i katarstarska opstina i

broj zemlj. uloska u koji su upisane nepokretnosti koje pripadaju vlasniku. 1a pravno

lice upisuje se njen naziv i registrovano sjediste. $ registar parcela unosi se parcela

nakon upisa u popisani list sa uputstvom na zemlj. ulozak ili uloske u kojima je ona

upisana.


37/60

Nace!o !ega!iteta oznacava obavezu zemlj. suda da po sluzbenoj

duznosti ispita zakonitost uslova za upis. ko prijedlog kojeg je podnijela stranka ne

ispunjava potrebne uslove, sud ce odbiti zahtjev za upis.

Nace!o prvenstva


38/60

Preduslov za ostvarivanje autorskih prava cini objavljivanje i izdavanje

autorskog djela. utorsko djelo je objavljeno kada je, na bilo koji nacin i bilo gdje u

svijetu prvi put saopsteno javnosti. utorsko djelo je izdato kad su primjerci djela

pusteni u promet od strane autora. "jelo likovne umjetnosti se smatra izdatim onda

kada je originalni primjer ili najmanje jedna kopija djela ucinjena trajno

pristupacnom javnosti od strane autora ili lica sa njegovom dozvolom.

Iskoriscavanje autorskog djela se vrsi objavljivanjem prevodjenjem,

reprodukovanjem, umnozavanjem, obradjivanjem, prikazivanjem, izvodjenjem itd. &o

se moze desiti samo po dozvoli autora. 1a iskoriscavanje autoru pripada naknada

kao posljedica imovinskog prava. utorska imovinska prava traju za zivota autora i

pedeset godina po njegovoj smrti.

*6. PITANJE: Ind#strijska svojina


39/60

Predmet patentne zastite ne mogu biti pronalasci cije je objavljivanje ili upotreba

protivna zakonu ili moralu.

Pronalazak moze biti zastices patentom ako je nov i do tada nepoznat,

primjenljiv u industriji ili drugoj djelatnosti, mora da sadrzi rjesenje novog tehnickog

problema i treba da je rezultat stvaralackog rada.

Pored patenta imamo i a!i patent 'stiti se istim pravom kao patent, ali je on

nizeg inventivnog nivoa) dop#nski patent 'zasticuje pronalazak kojim se usavrsava

neki drugi patent), povjer!jivi patent 'pronalasci koji se odnose na narodnu

odbranu i drzavnu bezbjednost) i zavisni patent 'stiti patent koji se ne moze

samostalno primjeniti)

Kao sto se autorsko pravo moze stvoriti u preduzecu tako se moze stvoriti i

patent. $ ovo slucaju preduzece u svoje ime trazi parava na patent. Patent se stice

upisom u registar patenata, i od momenta upisa u registar se smatra da je

pronalazak zasticen patentom. 1atim se izdaje nosiocu patenta isprava o priznanju

prava i objavljuje se u sluzbenom glasilu. #iko ne moze koristiti patent bez dozvole,

koriscenje autor naplacuje. Pronalazac ima pravo da trazi patentnu zastitu u svim

zemljama za koje je zainteresovan. onopolsko pravo na patent vremenski je

ograniceno. Patent traje 24 godine, a mali patent 34 godina, racunajuci od dana

podnosenja prijave.

&ehnicko unapredjenje perdstavlja tehnicko poboljsanje vec poznatog

tehnickog rjesenja ili tehnoloskog postupka. Pravo titulara tehnickog unapredjenja

sastoji se iz moralnih prava 'pravo da bude priznat i u ispravama oznacen kao

stvaralac) i imovinskih 'pravo na naknadu od korisnika tehnickog unapredjenja), u

trajanju od > godina, od pocetka primjenjivanja.

Ovaj izraz se sve vise koristi u primetu tehnologije, tako sto njen vlasnik prodaje

tehnologiju, najcesce u medjunarodnom prometu, kao sto se prodajje svaka druga

materijalna roba. Kupac time ne kupuje materijalni proizvod, ali kupuje znanje kojim

ce sam proizvesti proizvod pomocu tih teholoskih postupaka. Kupcu se ustupa

dokumentacija na osnovu koje se ona korsti u proizvodnji. "okumentacija se cuva

kao poslovna tajna.

ko prihvatimo da se +pod znanjem i iskustvom podrazumijeva skup

savremenih tehnickih i tehnoloskih znanja i iskustava i vjestine koje se mogu

primijeniti u industrijskoj i drugoj proizvodnji ispusticemo znacaju sadrzinu ovogpojma iz podrucka projektovanja, ekonomije i organizacije rada i sl.

Korisniku kno-ho obezbjedjuje bolji pristup na trzistu i vecu konkurentsku

sposobnost. 0konomska vrijednost kno-ho oglda se prvenstveno u tajnosti

novosti koja se njome ostvaruje, zbog ceka ima veci znacaj od patenta.


40/60

/;. PITANJE: Pravo znakova raz!ikovanja godina, racunajuci od dana podnosenja prijave.


41/60

(eogra-ska oznaka kao znak razlikovanja predstavlja pravo kojim se stiti

proizvod speci;cnih svojstava. Speci;cnost prirodnih cinilaca ili tradicionalnih

postupaka prilikom njihove proizvodnje u odredjenom geogra!skom podrucju daju

speci;cnost pojedinoj vrsti proizvoda.

$ sirem smislu to je svaki podatak na proizvodu ili na njegovom pakovanju na

osnovu koga kupac moze saznati odakle proizvod potice. Aeogra!ska oznaka

porijekla u uzem smislu je ona oznaka koja u svijesti kupca stvara posebnu

predstavu o kvalitetnim svojstvima proizvoda koji potice iz odredjenog geogra!skog

podrucja. Aeogra!ske oznake mozemo podijeliti na neposredne i posredne.

Neposredna geogra-ska oznaka porijek!a upucuje na geogra!sko mjesto

sa kojeg proizvod potice.

Posredna geogra-ska oznaka porijek!a postoji u slucaju kad se

geogra!ska oznaka porijekla odredjuje asocijacijom 'posredno) , koja u svijesti kupca

stvara predstavu o geogra!skom porijeklu proizvoda 'npr. imena poznatih trgova

gradova, zamkova, narodne nosnje) 'holandske vjetrenjace) Neposredne i posredne

geogra'ske oznake porijekla proizvoda treba da ukazuju na porijeklo i svojstvo

proizvoda, odnosno da u svijesti potrosaca stvore predstavu o speci(cnim

svojstvima proizvoda.

Podjela na oznake geogra-skog porijek!a i iena porijek!aje

karakteristicna za !rancusko pravo. Siru kategoriju nazivaju oznaka porijekla, a uzu

ime porijekla. Oznaka porijekla ukazuje da je proizvod proizvedem u odredjenom

mjestu. Ime porijekla je kompleksniji od oznake porijekla, jer ima bitnu !unkciju

kvalitetne garancije za robu.

Prave geogra-ske oznake porijekla sadrze podatke o geogra!skom imenu

proizvoda i ukazuju na speci;cna svojstva koja ima proizvod, uticaja podneblja,

zemljista i dr, te nacina u postupku proizvodnje odnosno obrade 'hrastova stabla

transanskih suma).

Neprava geogra-ska oznaka porijek!a sadrzi geogra!ski pojam ali ne

upucuje na geogra!sko porijeklo. #eprave oznake mogu biti: !antasticni kao

izmisljena imena koja asociraju na neki kraj 'mont blan za naliv pera). Oznake u koje

spadaju pseudo-geogra!ske 'oznacavaju ime proizvoda iz nekog kraja, ali stvarno

nisu vezane za taj kraj D !rank!urtske kobasice, nazvane po mesaru Brank!urteru, a

ne po gradu Brank!urtu).

1astita porijekla proizvoda postize se unosenjem u registar zasticenih oznaka

porijekla.

*rijeme koristenja prava ovlastenih korisnika na zasticenu oznaku porijekla

ograniceno je na > godina uz mogucnost produzivanja neogranicenog broja puta.

*ecina zakonodavstava zabranjuje registraciju geogra!ske oznake porijekla


42/60

proizvoda. 1nak @$AO za vozilo +1astava/ Kragujevac u @ugoslaviji je zasticen zigom,

dok je u S< #jemackoj i Svedskoj registracija odbijena, mada se podnosila zahtjeva

pozivao da je to naziv za vjetar i ne mora da se odnosi na geogra!sku oznaku

porijekla. Sama geogra!ska oznaka porijekla rijecima +made in/ navodeci zemlju

porijekla proizvoda, predstavlja geogra!ski naziv koji moze da ukazuje na kvalitet.

/2. PITANJE: ajednicka pravi!a za o$jekte

ind#strijske svojine

Postupak sticanja prava na patent, model, uzorak ili zig, kao i geogra!sku

oznaku porijekla je jedinstven. Postupak za priznanje pokrece se podneskom koji

sadrzi zahtjev za priznavanje prava. Postupak za priznavanje pokrece se na zahtjev

interesovanog lica koje ima osnovano pravo da koristi njegove pogodnosti. Postupa

zapocinje podnosenjem prijave nadleznom drzavnom organu, koji ispituje !ormalnu i

materijalnu sadrzinu prijave, a zatim donosi rjesenje o priznanju ili odbijanju

trazenog prava.

*remenski su ogranicena, ali u odredjenim slucajevima mogu prestati prije

isteka rokova pravne zastite: neplacanjem takse za odrzavanje prava, odricanjem

nosioca prava, ponistenjem priznatog prava, osporavanjem svojstva nosioca.

&uzba zbog povrede prava moze se podnijeti u roku od tri godine od saznanja

za ucinjenu povredu 'subjektivni rok), a najkasnije u roku od pet godina od ucinjene

povrede 'objektivni rok).

(@A>A >III O+NO>I O4@I(A)IONO(

PA>A

/*. PITANJE: O$!igacija kao pravni odnos i odnos

izedj# poverioca i d#znika

Obligacioni odnos je u najsirem smislu gledano, sastavni dio strukturedrustvenih odnosa. Od drugih drustvenih odnosa razlikuje se u tome sto prava i

obaveze nastala u obligacionom odnosu mogu biti u krajnjoj liniji ostvareni

drzavnom prinudom, a njegovu uzu sadrzinu cini izvrsenje imovinskih vrijednosti,

predaja stvari, odnosno odredjena prestacija. Kao sto se njegova sadrzina

dobrovoljno zasniva izmedju odredjenih lica stoga je i dobrovoljno izvrsenje izmedju

njih. 0venutualno prinudno izvrsenje slijedi na zahtjev jedne strane.


43/60

Obligacije se zasnivaju vvoljom subjekata, pa je prirodno ocekivati da ih oni i

izvrsavaju dobrovoljnom odlukom i aktivnostima, s obzirom na to da je krajnji cilj

obligacija izvrsenje tj. prestanak bez posredovanja Dintervencije drzavne prinude. &j.

dobrovoljno, bez spora. edjutim, odsustvo dobrovoljnog izvrsenja obligacije,

uslovljava gradjanski parnicki postupak inicirat tuzbom.

Ima takvih obligacija kod kojih zastitni mehanizam izostaje. 1bog toga se za

njih cesto govori da su nesankcionisane o$!igacije, iako u sustini imaju odredjene

sankcije koje su ceste sa stanovista drustva, ali ostavljene samo na planu morala. &o

su obligacije koje ne karakterise prinudna sila drzave. One se najcesce nazivaju

prirodni o$!igacijaa.

Povjerilac je onaj subjekat obligacije koji na osnovu tuzbenog zahtjeva moze

angazovati aparat prinudne sile suda. "rugim rijecima, povjerila je ovlastenik

prinudnog izvrsenja obligacije. "uznik je onaj subjekat koji je duzan da izvrsi

prestacij#, i koji zbog izostanka dobrovoljnog izvrsenja mora da odgovori na pitanje

postavljeno u tuzbenom zahtjevu, da trpi prinudno izvsenje na svojoj imovini.

Istorijski gledano , povjerilac i duznik nisu bili ravnopravni, jer je u najstarijim

pravima, povjerilac imao ne samo pravnoimovinsku vlast , vec i vlast nad licnoscu

duznika. Ovakav odnos povjerioca spram licnosti duznika potice iz rimskog prava i

zadrzava se u evropskom pravu sve do druge polovine 37. vijeka.

Sa pozicije strukture same obligacije , duznik je podredjen pravima povjerioca,

jer mora da izvrsi preuzetu prestacij#. Sadrzaj njegove prestacije je

imovinskopravne prirode. "ug ne dira u njegovu licnost, nego imovinu. oc

povjerioca spram duznika je samo pravna, tj. imovinska, jer se odnosi na imovinu

duznika.

)o pred kraj *epublike u rimskom pravu povjerilac je imao pravo da okuje

duznika, pa i jemca, koji padne u docnju i da ga poslije + dana ubije ili proda u

ropstvo. %ek pred kraj *epublike zakonom ovakav postupak licne, a ne imovinske

odgovornosti, bio je zabranjen, jer je onemogucavao aktivnost duznika u smislu

sticanja materijalnih dobara kako bi mogao da izvrsi svoju ugovornu obavezu.

//. PITANJE: 3ejstvo i sadrzina o$!igacija

Obligacija je sa stanovista njenog dejstva, pravni odnos samo izmedju njenih

subjekata, povjerioca i duznika, te ne dira treca lica. $ top pogledu postoji razlikaizmedju obligacionog pravi i stvarnog prava. "ok je obligaciono-pravni odnos, odnos

izmedju povjerioca i duznika, ciji je sadrzaj odredjen njihovom voljom, dotle stvarno-

pravni odnos je odnos titulara i bilo kog drugog lica, ciji je sadrzaj unaprijed odredjen

zakonom.

Pravilo je da se dejstvo obligacija zasniva samo izmedju ucesnika. edjutim,

ima izuzetaka. Postoji obligacija sa apsolutnim dejstvom, obeveze koje proizvode


44/60

izvjesna dejstva i prema trecim licima. &akve obligacije identicne u stvarnim

pravima. Postoje 2 grupe:

$ prvu grupu spadaju obligacije sa apsolutnim dejstvom koje svoje takvo

dejstvo proizvode na osnovu zakona . &u spada zakup. ko dodje do toga da trece

lice stekne svojinu na zakupljenoj stvari sa ranijim zakupodavcem, novi vlasnik stice

poziciju zakopadvca. Prema tome prava i obaveze iz zakupa nastaju izmedju njega i

zakupca. #ovi vlasnik ne moze zajtijevati od zakupca da mu preda stvar prije

proteka vremena z akoje je zakup ugovoren. $koliko trajanje zakupa nije ugovoreno,

ugovor o zakupu se moze raskinuti nakon isteka otkaznog roka.

$ drugu grupu obligacija sa apsolutnim dejstvom spadaju obaveze zasnovane

na javnim registarskim knjigama. &o su: pravo prece kupovine, pravo prekupa i pravo

otkupa. 1a ovlascenika obezbjedjuje apsolutnu prednost prema svim drugom

potencijalnim kupcima, ako se vlasnik odluci na prodaju upisanog prava.

Sadrzina obligacija kroz prava i obaveze odredjuje se prema onome sto sustrane svojom voljom utvrdile i ugovorile. Ima slucajeva da sadrzina obligacija zavisi

i od zakonskih propisa kada se radi o obavezama stvorenim na osnovu zakona.

/0. PITANJE: Nace!a o$!igacionog prava

Nace!o a#tonoije vo!je

Stra u obligacionim odnosima su slobodne. #acelo autonomije volje daje

pravo ucesnicima obligacionih odnosa da odredjuju saugovrnika, sadrzinu ugovora,

njegovu izmjenu ili raskid, odredjivanje nadleznosti suda za rjesavanje sporova,

pravo koje sud primjeniti u rjesavanjanju spora. utonomija volje se realizujeslobodo odredjivanja obligacija u okviru zakona. Izvan ovih zakonskih okvira

ugovorne strane ne mogu uredjivati medjusobne odnose, jer je sankcija za

prekoracenje zakonske slobodne volje D nistavost ugovora.

Nace!o savjesnosti i postenja

1a sve obligacije vrijedi opsti princip izrazen u nacelu savjestnosti i postenja.

Prema nacelu savjesnosti i postenja ucesnici obligacionopravnog odnosa su duzni da

se tako ponasaju prilikom zasnivanja , ali i prilikom izvrsavanja obligacionopravnog

odnosa. Ovo nacelo pretpostavlja dobrovoljnost zasnivanja obligacionog odnosa na

principu povjerenja.

Nace!o dispozicije

$cesnici svoje obligacione odnose mogu drugacije urediti nego sto je to

zakonom propisano. #acelo dispozicije je potpuno kada strane mogu slobodno

disponirati i urediti svoje ugovorne odnose u odnosu na pravne norme. Prikrivanje


45/60

cinjenice prodavca o nedostacima, u vrijeme zakljucenja ugovora, razlog je njegove

nistavosti.

Nace!o jednakosti #govornih strana i ravnopravnosti njihovih davanja

$zajamni odnosi subjekata u jednom obligacionopravnom odnosu je odredjen

jednakim polozajem strana i njihovih volja. &ako npr u jednom ugovoru o prodaji iprodavac i kupac su potpuno ravnopravni, bez obzira ko se pojavljuje kao ugovorna

strana: drzavni organ, pravno ili ;zicko lice.

Nace!o ekviva!entnosti i!i davanja jednakih vrijednosti

Osnovna mu je !unkcija da stiti interese obje stran , ako taj princip nije

iskljucen prema prirodi ugovora.

Nace!o za$rane iskoriscavanja onopo!skog po!ozaja

Stvaranje i iskoriscavanje monopolskog polozaja radi sticanja materijalnog i

drugog preimucstva zabranjeno je imperativnim normama obligacionog prava .

onopol moze da bude pravni i !akticki. Pravni monopol je legalni monopol koji je

ustanovljen pranim aktom. '0lektro- privreda, zeljeznica, telekomunikacione veze).

Bakticki monopol nastaje privrednim radnjama samih subjekata '!uzijom preduzeca).

onopolsko sporazumjevanje je postizanje dogovora izmedju privrednih subjekata o

podjeli trzista ili to cine cijenama proizvoda, ogranicavanjem obima proizvodnje ili

podjelom trzista.

Nace!o za$rane pro#zrokovanja stete

Ovo nacelo je jedno od osnovnih nacela svih savremenih zakona kojima se

regulisu obligacioni odnosi. Ono proistice iz zabrane sloupotrebe prava. Krsenjem

tog nacela za jednu stranu proizlazi pravo da zahtijeva naknadu stete, a za drugu

stranu proizlazi obaveza da tu stetu nadoknadi.

/. PITANJE: +adrzina o$!igacija prea

oso$inaa

Sadrzina obligacija odredjuje se po vrsti obligacija.

Prea sankciji obligacije mogu biti one koje se mogu izvrsiti sredstvima

drzavne prinude ili obligacije koje ne uzivaju zastitu od strane drzave. Kod

sankcionisanih na sadrzaj obligacije upucuje sama sankcija. Sankcija je imovinske

prirode i ispoljava se u obavezi ispunjenja. Sakcionisane obligacije se mogu ostvariti

sredstvima drzavne prinude u izvrsnom postupku. Obligacije koje ne uzivaju zastitu


46/60

drzavne prinude 'prirodne ili naturalne) nisu u potpunosti ostale nezasticene.

#jihovo izvrsenje lezi u moralnoj obavezi duznika.

Prea nacin# izvrsenja obligacije mogu biti aktivne i pasivne, novcane i

nenovcane. Sadrzina aktivnih obligacija se ispoljava u aktivnom ponasanju duznika.

Obligacije necinjenja 'negativne obligacije) imaju sadrzinu u pasivnom ponasanju

duznika. Podjela obligacija na novcane i nenovcane zasniva se na kriterijumu da li je

obaveza u svojoj primarnoj sadrzini odredjena u novcu ili nekoj drugoj stvari ili

prestaciji.

Prea oso$ini stvari. Obligacije koje za predmet imaju individualno

odredjenu prestaciju obavezuju duznika na predaju tacno odredjene stvari 'najcesce

nezamjenljive). Kod obligacija koje za predmet imaju genericnu stvar najcesce se

radi o zamjenljivim stvarima.

Prea dje!jivosti predeta obligacije mogu biti djeljive i nedjeljive. "jeljive

obligacije su takve ciji se predmet moze dijeliti i ispuniti u vise istovrsnih dijelova, s

tim da dugovni predmet usljed toga ne izmjeni sustinu niti izgubi od svoje

vrijednosti, ili cinjenje u razmacima radi izvrsenja duzne obaveze. Obligacije su

nedjeljive ako im je premet, sa stanovista stvarnog prava, nedjeljiv. Obaveza predaje

ovakve stvari zahtijeva integralnost prestacije.

Prea nacin# isp#njenja obligacije mogu biti alternativne i !akticke. Kod

alternativnih, obligacija sadrzi vise stvari od kojih je duznik obavezan da ispuni jednu

od predvidjenih. Kod !akultativnih obligacija , za razliku od alternativnih, jedna stvar

je u obavez. Kod !akultativnih obligacija primarna obaveza se ne sastoji od vise

stvari, vec od jedne.

Prea $roj# #cesnika na stani povjerioca ili na strani duznika obligacije

mogu biti sa jednim ili vise subjekata. #isu rijetki slucajevi mnozine subjekata

obligacionopravnog odnosa. &razbina se dijeli na onoliko dijelova koliko ima

povjerilaca, a dug na onoliko dijelova koliko ima duznika. Kod razdijeljenih obligacija

svaki sapovjerilac ima pravo zahtijevati od duznika da prema njemu izvrsi samo onaj

dio koji na njega otpada. #erazdjeljiva obligacija postoji onda kad je predmet

obligacije nedjeljliva radnja. Svaki duzink je duzan da izvrsi radnju u cjelini jer se ona

ne moze dijeliti.

Prea nacin# i trajanj# isp#njenja sadrzine, obligacije mozemo podjeliti

na trenutne, trajne i periodicne 'sukcesivne). &renutne obligacije se izvrsavajuodmah, u jednom mahu. Obligacija sa trajnom presacijom je zakup, plodouzivanje i

sl. Periodicne, odnosno sukcesivne obligacije nalazu duzniku izvrsenje obaveze u

redovnim vremenskim razmacima sa ponovljenim, po pravilu, identicnim

prestacijama , sve dotle dok se ne dodje do izvrsenja obligacije u cjelini.

/5. PITANJE: Jednostrana izjava vo!je


47/60

@ednostrana izjava volje je stvaranje obaveze za jednu stranu na osnovu

javnog obecanja nagrade. &o su izvori obligacija koji nastaju svjesnom voljom jedne

strane.

Javno o$ecanje nagradeje izjava volje objavljena od ponudioca, o

ustupanju nagrade licu koje izvrsi radnju prema objavljenim uslovima.


48/60

$govor mora imati sporazumno dogovreni predmet. Predmet ugovora je

objekat na koga se odnosi saglasnost volja ugovornih strana. Predmet je ono o cemu

su ugovorne strane saglasile svoju volju. $govor moze imati vise predmeta.

Osnov


49/60

Predugovor je takav pravni posao kojim se preuzima obaveza da se kasnije

sklopi ugovor. Predugovor obavezuje ako sadrzi bitne elemente ugovora. Sklapanje

glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od sest mjeseci od isteka roka

predvidjenog za njegovo zakljucenje.

Pregovori

1akljucivanju ugovora cesto prethode pregovori. Svrha pregovora je u tome

da se licu koje je dalo inicijativu za pregovore pomogne da !ormulise svoju ponudu.

Pregovori tek treba da dovedu do ponude. Pregovori se mogu voditi pismeno ili

usmeno. Osnovno pravilo je neobaveznost pregovora. Pregovori se mogu voditi sa

vise lica istovremeno. Pregovori se moraju voditi da bi se zakljucio nekakav

konkretni posao.

Pon#da

Ponuda je izjava volje jedne strane, upucena drugoj strani-buducem

saugovoracu 'ponudjenom) sa ozbiljnom namjerom da se zakljuci ugovor. "akle,ponuda je izjava namjere da se zakljuci ugovor.

Opsta pon#da

Prijedlog za zakljucenje ugovora ucinjen neodredjenom broju lica koji sadrzi

bitne elemente ugovora, cijem je zakljucenju namijenjen, vazi kao ponuda. Ovakva

ponuda kao speci;cnost trgovinskog prava, moze se javiti u vise razlicitih oblika.

Opsta ponudase moze javiti u !ormi opstih uslova poslovanja, !ormuliranih ugovora

ili izlaganja robe uz naznacenje cijena. $govori koji se zakljucuju u !ormi opstih

uslova poslovanja mogu biti zakljuceni samo njihovim prihvatanjem, inace nema

ugovora. &o je ugovor po pristupu ili athezioni ugovor. Opsta ponuda se moze javitii u!ormi izlaganja robe uz naznacenje cijene. Otuda, kad lice udje u prodavnicu i

izjavi da kupuje ponudjenu robu, ugovor o prodaji smatra se zakljucenim, te je

prodavac duzan, ako nema druge robe, dati robu iz zaloga.

Poziv na pon#d#

$ odredjenim slucajevima koji su veoma bliski opstoj ponudi, nece se smatrati

da se radi o ponudi vec o pozivu zainteresovanim licima da ucine ponudu. &o su

slucajevi: slanje katalogaa, tari!a i drugih obavjestenja, kao i oglasi ucinjeni putemstampe, lecima, radio prijemnika ili televizijom. Poseban slucaj poziva na ponudu

predstavlja aukcijska prodaja i sa njom izjednacena javna prodaja.

Prec#tno zak!j#cenje #govora


50/60

stigao ponudjenom. Precutno zakljucenje ugovora konkludentnom radnjom moze biti

izrazeno uobicajenim znacima ili drugim ponasanjem D direktnim prihvatanjem

'slanje ponudjacu cijene naznacene u ponudi) ili indirektnim precutnim

prihvatanjem. Kad jedna strana predaje drugoj dokumenta na osnovu kojih moze

raspolagati robom, a druga strana ta dokumenta primi, kad kupac moze raspolagati

robom, a druga strana ta dokumenta primi, kad kupac ne vrati robu u roku u kojemje roba predata na ogled ili probu.

7eorand#

Opste je pravilo da se ugovori i drugi pravni poslovi mogu zakljuciti

samo od ovlascenih lica. Izuzetno, ugovori u privredi mogu se zakljuciti pismenim

ponudama i pismenim prihvatanjem neovlascenih lica ako su kumulativno ispunjeni

uslovi: izjava treba biti sastavljena na hartiji osa odstavmpanim ili utisnutim

oznakama ponudjaca ili ponudjenog kojom se oni u svom poslovanju sluze

"memorandum# takva izjava mora biti snabdjevena pecatom ili stambiljem

ponudjaca ili ponudjenog.

+avreena sredstva veze

1akljucenje ugovora preko tele!ona, teleprinterea, tele!aksa, radio

vezom ili drugim savremenim sredstvima veze, a ugovoraci lili od njih ovlastena lica

su bili u neposrednoj vezi, smatra se da su ponuda ili izjava o prihvatanja u pogledu

vremena, ati izmedju prisutnih lica. &o znac da je ponudjeni po pravilu duzan da se

odmah izjasni o ponudi ako zeli da ugovor bude zakljucen.


51/60

&erminologija kod ugovora u privredi razlicita je u poslovnoj praksi kao i

pravnoj nauci. &o su: poslovi prometa robom, ugovori robnog prometa,

privrednopravni poslovi ili privredni ugovori, kao i ugovori o prometu robe i usluga.

a.$= Prema tome da li su ugovori regulisani zakonom ili ne,dijele se na

ienovane i neienovane. Imenovani su oni ugovori koje zakon posebno

uredjuje zbog njihovog dugog i cestog ponavljanja u pravnom prometu. #eimenovani

ugovori su oni ugovori koji nisu regulisani posebnim pravnim propisima i za njihovo

regulisanje primjenjuju se opsta pravila o ugovorima.

a.v=1a nastanak bilo kojeg ugovora potrebna je odgovarajuca !orma.

"ovoljna je saglasna izjava volja o prometu ugovora kod dvostrano obaveznih

ugovora. 1naci da se postavlja uslov pismeno izrazene volje ugovornih strana za

punovaznost ugovora. Sa tog stanovista ovi ugovori se zovu ne-ora!ni #govori.

Ponekad zakon prestavlja uslov punovaznosti ugovora da se obavezno zakljucuje u

pismenoj !ormi, pa se ti ugovori svrstavaju u pismene, odnosno -ora!ne #govore.

a.g= $govori za ciju ponovaznost je dovoljna postignuta volja ugovornih

strana o njegovoj sadrzini, nazivaju se konses#a!ni #govori. ko je za

punovaznost ugovora neophodna predaja stvari, ugovor nastaje tek od trenutka

predaje stvari, radi se o rea!ni #govoria.

a.d= Prema odnosu prava i obaveza ugovornih strana ugovore mozemo

svrstati u nekoliko grupa:

- 3vostrano o$avezni #govori su oni koji stvaraju takve obligacije u

kojima ugovorne strane jedna prema drugoj sticu prava i obaveze. #ajcesci primjer u

obicnom zivotu i poslovnoj praksi je ugovor o prodaji. Ovdje se radi o teretni

#govoria.

-Jednostrano o$avezni #govori stvaraju jednoj ugovornoj strani

samo prava, a drugoj samo obaveze 'ugovor o poklonu). $isto vrijeme to su i

do$rocini #govori.

a.dj= Prema izvjesnosti prava i obaveza ugovornih strana u vrijeme

zakljucivanja ugovora, ugovore mozemo podjeliti na

- A!eotorne #govore kod kojih se u trenutku zakljucenja ne zna kakav

ce biti krajnji ishod, nego to zavisi od buducih dogadjaja. &o su #govori na srec#.

-a#za!ne #govore kod kojih postoji odredjeni ekonomski razlog

davanja.

-Apstraktni #govori su oni kod kojih obaeza nastaje samim tim sto je

!ormalno prihvacena gez obzira da li je dat ili primljen ekonomski ekvivalent

'mjenica) D o#!ativni


52/60

$govorom je odredjeno sta se duguje, koliko se duguje i ko kome duguje. #ista nije

ostavljeno da se ustanovljava naknadno.

01. PITANJE: st#panje potrazivanja


53/60

Asignacija je izjava volje jednog lica 'asignanta) kojom ovlascuje

drugo lice 'asignata) da za njegov racun izvrsi odredjenu radnju trecem licu

'asignatar), kojom istovremeno ovlascuje to trece lice da tu radnju primi. signacija

sama po sebi nikoga ne obavezuje, jer jedno lice svojom izjavom volje ne moze

nametnuti obavezu drugome. L


54/60

Sporni izraz ima znacenje koje im daje zakon. "ok se opsti izrazi

tumace samo u okviru namjere ugovaraca. &umacenje ugovora ide u pravcu manjeg

tereta po duznika, ali prema nacelu ekvivalentnih davanja.

00. PITANJE: apara i od#stanica

Pod pojmom kapara treba podrazumijevati odredjen iznos novca ili neka

kolicina drugih zmajenljivih stvari, koje ce se lako pretvaraju u novac, a u vrijeme

sklapanja ugovora jedna ugovorna strana daje drugoj, kao znak da je ugovor

uakljucen i kao osiguranje njegovog ispunjenja u smislu ugovorom preuzetih

obaveza. Kapara, kao dokaz da je ugovor zakljucen, i kao osiguranje njegovom

izvrsenja. Stoga nase pozitivno zakonodavstvo ne dozvoljava strani koja je dala

kaparu da moze odustati od ugovora ostavljajuci kaparu drugoj strani, niti to moze

uciniti druga strana vracanjem dvostruke kapare. $govor o kapari je realan ugovor,

pa proizvodi dejstvo tek kada je kapara data. $ slucaju ispunjenja ugovora kapara se

mora vratiti ili uracunati u ispunjenje obaveze. $ praksi to je uglavnom ispunjenje

obaveze.

Odustanica predstavlja sporazum kojim ugovorne strane predvidjaju

ovlastenje odustajanja od ugovora uz placanje odredjenog novcanog iznosa ili druge

imovinske vrijednosti. $govorna strana koja se obavezala na davanje odustanice ima

pravo izbora da ispuni ugovor ili da odustane od ugovora i preda odustanicu.

Predajom 'isplatom) odustanice ona se oslobadjasvojih ugovornih obaveza, ali i

prava, kao i duznosti naknade stete koja bi drugoj strani nastala neizvrsenjem

ugovora. Ovlastena strana ima pravo odustati od ugovora, uz placanje 'davanje)

odustanice, u roku predvidjenom ugovorom.

0. PITANJE: govorna kazna, avans i

jestvo

govorna kaznaje unaprijed utvrdjena suma novca koju jedna strana placa

drugoj ako zakasni sa izvrsenjem ugovornih obaveza, ili obavezu ne izvrsi. #jena

visina je unaprijed odredjena. $govorna kazna se predvidja u !ormi propisanoj za

ugovor o glavnoj obavezi. *isinu kazne odredjuju same ugovorne strane, bilo

globalno, bilo u procentima ili neki dr nacin. 1a neispunjenje ili neuredno ispunjenje

obaveze moze biti zakonskim ili drugim propisima odredjeno placanje naknaade pod

nazivom pena! naknada i sl, pa ako ugovorne strane i pored toga ugovore kaznu,povjerilac moze zahtijevati koju hoce. Inace bi moglo doci do neosnovanog

bogacenja u slucaju primjene obje sankcije.

Avansje odredjeni iznos novca koji jedan od ugovoraca daje drugom prilikom

ili poslije zakljucenja ugovora. vansom se novcana obaveza djelimicno izvrsava iako

jos nije doslo do izvrsavanja protivcinidbe. vansirati se moze predajom odredjene

kolicine genericnih stvari. Svrha avansa moze biti dvojaka, da osigura izvrsenje

Documents

1. DIO - OSNOVI PRAVA (1)