ŽUPLJANIN-SPOLJNOTRGOVINSKO POSL. -1

NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA FAKULTET ZA PRIVREDNI RAZVOJ

Doc. dr Slobodan S. Župljanin

PREDMET : SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Banja Luka,18.5.2009. godine

PREDUZETNIČKI MENADŽMENT

TEMA : SPOLJNA TRGOVINA – u v o d n o predavanje

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

CILJ TEME :

• Da se studenti upoznaju sa pojmom, značajem i ulogom spoljne trgovine

• Da se studenti upoznaju sa pojmom spoljnotrgovinskog poslovanja

• Da studenti nauče osnovne trendove u svjetskoj privredi

• Da studenti nauče razumjeti globalnu tržišnu dinamiku

• Da se studenti osposobe da stečena znanja primijene u praksi

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

STRUKTURA TEME

I UVOD

II GLAVNI DIO POJAM, ULOGA I ZNAČAJ SPOLJNE TRGOVINEGLOBALNO OKRUŽENJE I MEĐUNARODNO POSLOVANJESVJETSKA TRGOVINA I POLITIKA

III ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

METOD RADA1. Usmeno izlaganje uz video prezentaciju

2. Upućivanje na primjere iz prakse

3. Interaktivno učešće studenata u toku izlaganja

4. Pitanja, odgovori i diskusija na kraju predavanja

5. Podjela prezentovanog materijala i upućivanje na relevantnu literaturu

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

I POJAM, ULOGA I ZNAČAJ SPOLJNE TRGOVINE

- još od davnih vremena međunarodna podjela rada dovela je do nužnosti razmjene dobara i usluga između zemalja

- razvojem svjetskih proizvodnih snaga rasla je i razmjena roba i usluga

- u savremenim uslovima privređivanja – obim razmjene je doveden do neslućenih razmjera

- ni jedna zemlja svijeta se ne može izolovati od globalnih kretanja u svjetskoj privredi

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- savremeni razvoj međunarodnih ekonomskih odnosa vodi ka procesima pune saradnje i kooperacije – integracija, internacionalizacija i globalizacija

- nacionalne privrede postaju dio sistema svjetske privrede – u tom sistemu svaka nacionalna privreda nalazi svoj interes

- spoljnotrgovinska razmjena je, i u prošlosti i sada, podsticana težnjama ljudi u svim društvenim formacijama da poboljšaju svoje uslove rada, svoj način života i svoj životni standard uopšte

- postala je društveno neophodna nezavisno od motiva – profit ili društveni interes

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- različite zemlje imaju i različite interese u međunarodnoj razmjeni

- razvijene zemlje u toj razmjeni obezbjeđuju nova tržišta za plasman svojih gotovih proizvoda i nove izvore sirovina za svoje proizvodnje

- zemlje u razvoju – u zamjenu za svoja dobra ( uglavnom sirovine poljoprivrednog i ekstraktivnog porijekla ) obezbjeđuju potrebna dobra za svoj ubrzani privredni razvoj ( posebno tehničko – tehnološki ) i prevazilaženje posljedica naslijeđene zaostalosti

Spoljnotrgovinska razmjena se odvija u uslovima bespoštedne konkurentske borbe radi preuzimanja što većeg dijela u ukupnoj sumi viška vrijednosti stvorenog proizvodnjom i razmijenjenog na svjetskom tržištu

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Spoljna trgovina, u širem smislu riječi, podrazumijeva redovnu razmjenu dobara i usluga sa inostranstvom u obliku trajne i profesionalne djelatnosti

Spoljna trgovina predstavlja dio prometa u kome se razmjena obavlja tako što predmet kupoprodaje, prelazeći carinsku liniju napušta teritiriju zemlje prodavca ( izvoz ) ili ulazi na teritoriju zemlje kupca ( uvoz )

- pored razmjene materijalnih dobara, ova razmjena obuhvata i obavljanje različitih proizvodnih i neproizvodnih usluga po nalogu i za račun stranih državljana : transport, špedicija, osiguranje, bankarske usluge, turizam, privredne informacije, propaganda, izdavačke i druge uslužne djelatnosti, remont, prerada, dorada, građevinarstvo, geološka istraživanja...

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- spoljnotrgovinsko poslovanje je veoma složena i stručna djelatnost koja zahtijeva posebno stručne i osposobljene kadrove

- za uspjeh nije dovoljna samo kvaliteta predmeta kupoprodaje

- dobar kvalitet proizvoda ne smije biti predmet manipulacije u rukama nestručnog osoblja – takve greške ne prašta svjetsko tržište

- rizik u spoljnotrgovinskom poslovanju je neuporedivo veći od rizika poslovanja na nacionalnom tržištu

- moraju se dobro poznavati i najudaljenija tržišta i njihovi spoljnotrgovinski, devizni, carinski i valutni sistemi

SPOLJN OTRGOVINSKO POSLOVANJE

Spoljnotrgovinsko poslovanje je proces koji obuhvata niz mjera, radnji i postupaka ( djelatnost ) – a/ prethodnih pripremnih postupaka spoljnotrgovinske razmjene – kupoprodaje ( izučavanje, razvijanje, unapređenje domaćeg is tranog tržišta, uspostavljanje spoljnih kontakata ), b/ konceptiranje i formulisanje spoljnotrgovinskog posla, c/ njegovo izvršenje u materijalnom i finansijskom pogledu d/ likvidacija

- kao posljedica savremenih društvenih kretanja u svijetu i dostignutog stepena razvoja nauke i tehnologije, posebno savremnih informatičkih tehnologija – mijenja se i usavršava i spoljnotrgovinsko poslovanje

- prilagođava se novonastaloj situaciji tražeći najracionalnija rješenja ukupnog procesa

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Uloga i značaj spoljne trgovine

- začetke spoljnotrgovinske razmjene susrećemo još u doba plemenskih i rodovskih zajednica – već tada se pojavljuju prvi viškovi proizvoda

- plemenske zajednice su bile zatvorene zajednice i ekonomski veoma homogene privredne jedinice – radi razmjene viškova morale su se obraćati “ inostranstvu “ – drugim plemenima

- tu susrećemo prve začetke spoljnotrgovinske razmjene – pa stoga izvodimo zaključak da je pojava spoljne trgovine bila starija od unutrašnje ( Tešić, M )

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- unutrašnja trgovina je uslovljavala postojanje razvijenih proizvodnih snaga primitivnog proizvođača – u okviru jedne plemenske zajednice kao proizvodne jedinice ljudi su se bavili različitim zanimanjima ( zemljoradnja, stočarstvo, lov, ribolov ), i u okviru te zajednice vršili su razmjenu dobara – što istorijski posmatrano predstavlja početke unutrašnje trgovine

- razvojem proizvodnih snaga i društvenih odnosa raste i međunarodna razmjena – svoj obim proširuje veću pretkapitalističkim društvenim formacijama

- proizvodjači, tada pretežno naturalnog karaktera, zadovoljavali su svoje potrebe i obaveze prema vladajućoj klasi – ostajalo im je malo proizvoda za razmjenu

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- korak napred je predstavljao prelazak sa naturalne na vid proste robne proizvodnje – početni stadij kapitalističkog načina proizvodnje koji će dovesti do neslućenih razmjera robne razmjene

- 1920. godine vrijednost međunarodne robne razmjene iznosila je 41 milijardu $ - danas se obim razmjene izražava stotinama i hiljadama milijardi $ i milijardama tona razmijenjenih dobara

- obim međunarodne razmjene se povećava shodno povećanju obima svjetske proizvodnje

- svaka zemlja, bez obzira na njenu veličinu, broj stanovnika, materijalna bogatstva, nivo privrednog razvoja, ima potrebu za razmjenu dobara

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- čak se može reći da razvijenije zemlje imaju veću potrebu za međunarodnom razmjenom od manje razvijenih zemalja

- spoljna trgovina ostvaruje značajne zadatke u okviru nacionalne privrede i u međunarodnim ekonomskim odnosima – uloga spoljnotrgovinske razmjene na nacionalnom planu se u osnovi svodi na izvršenje željenih promjena u materijalnoj strukturi društvenog proizvoda

- pred kraj tekuće poslovne godine, po određenom metodološkom postupku, vrši se bilansiranje za naredni period privređivanja – bilansi ukazuju na poterebe za materijalnim dobrima i uslugama i njihovu raspoloživost iz domaće proizvodnje i prenesenih rezervi

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- utvrđene viškove i nedostatke treba riješiti spoljna trgovina kroz spoljnotrgovinsku razmjenu

- na kraju posmatranog perioda ostvarivanja zadataka spoljnotrgovinske razmjene, utvrđeni rezultati ukazuju na izmijenjenu materijalnu strukturu ukupnog društvenog proizvoda

- dejstvom rezultata spoljne trgovine usklađuje se materijalna struktura društvenog proizvoda sa potrebama tekuće potrošnje – to je suština uloge spoljnotrgovinske razmjene

- tu ulogu spoljnna trgovina ostvaruje u tijesnoj vezi sa gotovo svim proizvodnim i uslužnim granama privrede jedne zemlje

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Ukupan tok reprodukcije odvija se sljedećim redosljedom :

1. uvoz sirovina i repromaterijala i oruđa za rad2. izvoz sopstvenih proizvoda3. prevoz dobara iz inostranstva – uvoz4. prevoz dobara u inostranstvo – izvoz5. uvoz dobara za široku potrošnju i rezerve planiranog obima dobara – koje će unutrašnji promet preuzeti, distribuirati ili uskladištiti6. osiguranje roba u spoljnotrgovinskom prometu, izvoznih kredita, garancija, plaćanja i naplate prema inostranstvu7. evidencija i utvrđivanje finansijskih rezultata spoljnotrgovinskog poslovanja – vođenje deviznih i dinarskih računa

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Spoljna trgovina ostvaruje zadatke koji su pretpostavka za naredne cikluse u nacionalnoj proizvodnji na istoj ili povećanoj osnovi i koji omogućavaju potrošnju stanovništva po planiranoj strukturi dobara – vršenjem željenih izmjena u materijalnoj strukturi ukupnog društvenog proizvoda, saglasno postavkama robnih bilansa za određeni period, k r o z :

- izvoz sopstvenih proizvoda i usluga- uvoz dobara i usluga ( proizvodnja, široka potrošnja, rezerve )

Doprinos ostvarenju naprednih proizvodnih mogućnosti k r o z :

- uvoz savremenih tehnologija i znanja i iskustva – licence, tehnička saradnja, zajednički poslovi, obuka osoblja...

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- uvoz savremenih oruđa za rad – mašine, oprema, uređaji, aparati....

- uvoz supstituta predmeta rada – sirovine i poluproizvodi

Doprinos povećanju konkurentske sposobnosti domaće proizvodnje, kroz

- sve značajnije učešće izvoza u realizaciji ostvarene proizvodnje- uvođenje međunarodnih iskustava u tehnologiji i procesima rada- korišćenjem iskustava iz direktnih kontakata sa međunarodnim partnerima- stvaranjem rentabilne proizvodnje velikih domaćih kapaciteta – koji premašuju potrebe domaćeg tržišta

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Doprinos uvećanju nacionalnog dohotka zemlje, k r o z :

- uvoz predmeta rada nižeg stepena obrade i dovršenosti- izvoz dobara visokog stepena dovršenosti

Doprinosi afirmaciji spoljne politike zemlje k r o z :

- uspostavljanje i razvijanje ekonomskih odnosa sa velikim brojem zemalja,- sprovođenje odluka o ekonomskim davanjima drugim zemljama- poboljšanje međunarodnog ugleda zemlje

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Međunarodna razmjena je neophodnost savremene svjetske privrede iz dvije osnovne grupe razloga : 1. prirodni razlozi 2. društveno-ekonomski razlozi

1. Prirodni razlozi – neravnomjernost u izvorima prirodnog bogatstva

- prirodno bogatstvo zemljinog tla ( rude, metali, minerali, nafta, ugalj, vode... )

- skrivena bogatstva zemljine utrobe ispod mora i okeana- prirodno bogatstvo kao elemenat klimatskih uslova

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

2. Društveno – ekonomski razlozi :

- Neravnomjernost dostignutog stepena razvoja zemalja kao posljedica različitih geografskih, istorijskih i društvenih uslova u kojima se svaka pojedinačna zemlja nalazila i razvijala

- Ekspanzija rastuće proizvodnje kao značajan ekonomski činilac

- Dostignuti stepen tehničke savršenosti savremenih saobraćajnih sredstava posebno je povoljno uticao na proširenje obima međunarodne razmjene

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Osnovni zadaci spoljnotrgovinskih preduzeća

- izvoz roba i usluga

- uvoz roba i usluga

- vršenje uslužnih djelatnosti :

1. po nalogu i za račun inostranih preduzeća i državljana

2. po nalogu i za račun domaćih preduzeća i građana

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

II GLOBALNO OKRUŽENJE I SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- nakon II svjetskog rata razvijene zemlje su ostvarile visoke stope rasta privredne djelatnosti i spoljne trgovine

- razvijene zemlje sve više napreduju, nerazvijene sve više zaostaju

- sve veći privredni jaz između razvijenih i nerazvijenih postaje ne samo ekonomski problem, već sve više i jedan od opasnijih uzroka zategnutosti i sukoba u savremenom svijetu

- brojna su krizna žarišta izazvana ovim nesrazmjerom u razvoju

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- prosječan bruto nacionalni proizvod po stanovniku :

sredina 70 – ih krajem 90 - iha/ razvijene zemlje – 6.400,00 $ 23.500,00 $b/ zemlje u razvoju – 540,00 $ 1.100,00 $ ili u omjeru 12 : 1 21 : 1

- istovremeno u razvijenim zemljama je živjelo oko 20 % svjetskog stanovništva sa oko 2/3 svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, a u zemljama u razvoju živjelo je oko 70 % stanovništva sa oko 15 % svjetskog bruto nacionalnog proizvoda

- još poraznija je pozicija grupe najnerazvijenijih zemalja

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- u ovoj grupi živi oko 54 % svjetskog stanovništva sa učešćem od oko 5 % u svjetskom BNP i prosječnim dohotkom po stanovniku od 1,8 % dohotka po stanovniku razvijenih zemalja

- krajem 90 – ih u razvijenim zemljama živi oko 15 % svjetskog stanovništva sa oko 80 % svjetskog BNP, a u zemljama u razvoju je živjelo oko 85 % svjetskog stanovništva sa oko 20 % BNP

- u posljednjih 25 godina evidentan je rast BNP i u jednim i drugim zemljama – ipak XX vijek se završava sa pogoršavanjem ekonomskog položaja zemalja u razvoju

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Grupazemalja

BND u mlrd. $ 2005

Udio u svjetsk.BND u %

Stanovn.u milio.2005

Udio u svjetsk.stanovn.

Najniži BND/sta.u $

Najviši BND/sta.u $

Z - ND 42

1.364 3,03 2.353 36,5 100 875

Z – SD 62

8.113 18,03 3.073 47,7 876 10.725

znsd39 4.747 10,55 2.475 38,4 876 3.465

zvsd23 3.368 7,48 599 9,3 3.466 10.725

Z – VD 28

35.519 78,98 1.011 15,7 10.726 59.590

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- kriterij BND/ stanovnik se koristi kao pokazatelj opšteg nivoa razvijenosti neke zemlje – on ipak ne pokazuje mjeru blagostanja neke zemlje u svim vidovima

- njegova vrijednost je u tome što on globalno ukazuje na tendencije u privrednom razvoju

Primjer :- Velikoj Britaniji je trebalo 58 godina ( 1780 – 1838 ) da udvostruči dohodak po stanovniku ;- SAD – 47 godina ( 1839 – 1886 )- Japan – 34 godine ( 1885 – 1919 )

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Poslije II svjetskog rata :

- Brazil – 18 godina ( 1961 – 1979 )- Koreja – 11 godina ( 1966 – 1977 )- Kina – 10 godina ( 1977 – 1987 )

- ostvarena vrijednost svjetskog izvoza sredinom 90 – ih 5.254 mlrd US $

- ostvarena vrijednost početkom XXI vijeka 6.163.200 mlrd US $

- preko 70 % svjetskog robnog izvoza ostvaruju razvijene zemlje, a ostatak dijele zemlje u razvoju i zemlje istočne Evrope

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- preko ¾ izvoza razvijenih zemalja realizuje se nan tržištima razvijenih

- preko 2/3 izvoza čine industrijski proizvodi

Fenomen globalizacije u svjetskoj privredi i trgovini

- termin globalizacija se počeo intenzivnije koristiti u drugoj polovini 80 – ih u vezi sa velikim talasom stranih direktnih investicija od strane multinacionalnih kompanija

- nove tehnologije ubrzavaju proces integracije rada i kapitala

- regionalna tržišta postaju sve zavisnija od globalnog tržišta

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- globalizacija je danas određujući proces sadašnje etape u razvoju međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa u svijetu

- ekonomska globalizacija predstavlja svojevrstan novi odnos

- ključna područja ekonomske globalizacije : trgovina, finansije, investicije

- početno oduševljenje globalizacijom biva već 1999. godine narušeno na sastanku WTO – STO u Sijetlu

- liberalizacija u oblasti spoljne trgovine postepeno povećava obim međunarodne trgovine

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- vrijednost svjetskog izvoza :

1960 – 61 mlrd US $

1970 – 315 mlrd US $

1990 – 3.447 mlrd US $

2005 – 10.393 mlrd US $

- učešće svjetskog izvoza u svjetskom BND poraslo je sa 6 % iz 1960 godine na 16 % u 1992. godini

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- jačanjem uloge međunarodne trgovine smanjivane su barijere u spoljnotrgovinskom poslovanju

- još uvijek su visoke carine u razvijenim zemljama u sektorima poljoprivrede i tekstila, kao i nekih drugih industrijskih proizvoda – a to su područja u kojima zemlje u razvoju imaju komparativne prednosti

- intenzivirane su direktne strane investicije u okviru razvijenih zemalja

- rastuća koncentracija i monopolizacija privrednih resursa i moć multinacionalnih kompanija – glavne su karakteristike sadašnjeg procesa globalizacije

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- smanjena je samostalnost u kreiranju nacionalnih politika

- globalne svjetske institucije postaju glavni stvaraoci nacionalnih politika

- Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i njene agencije, snažno utiču na kreiranje politika mnogih zemalja ( zemlje u razvoju i tranzicione zemlje ), kojima je potrebna njihova finansijska pomoć

- tradicionalna podjela na lokalno, regionalno, nacionalno i međunarodno tržište – postala je sve manje relevantna

- preovlađuje shvatanje da skoro ne postoje nacionalna tržišta

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- Levitt : svijet danas uobličavaju tehnologija i globalizacija

- globalizacija sa aspekta kupaca znači da oni kupuju proizvode i usluge koji mogu zadovoljiti njihove potrebe, nezavisno od zemlje porijekla

- globalizacija znači zaoštrenu konkurenciju širom svijeta

- globalizacija uvodi ekonomiju bez granica

- globalizacija raseljava proizvodnju

- globalizacija uspostavlja nove oblike međuzavisnosti

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Globalne kompanije moraju ispuniti tri glavna zahtjeva :

1. stalno nastojati biti bolji od drugih

2. izvršiti povrat ulaganja radi ulaska na nova tržišta

3. ostvariti dominaciju na domaćem i drugim tržištima

Tri su osnovna motivirajuća scenarija internacionalizacije poslovanja : ekonomski rast, ekonomski sklad i ekonomska diferencijacija

- izvoz je prva stepenica globalizacije

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Globalizacija je produkovala brojne fenomene :

• Snažno je porastao značaj Off – Shore kompanija• Eksplozija prakse kupovanja i spajanja kompanija• Homogenizacija potreba potrošača, nivelisanje ukusa, standarda proizvoda• Ekonomske odluke prešle sa nacionalnog na globalni nivo• Korporacije koje reaguju na pojavu univerzalnih potrošača počinju da

migriraju iz svojih zemalja – povlače se iz međunarodne trgovine i postaju insajderi

• Dolazi do razmjene proizvoda i tržišta između konkurentnih i manje konkurentnih kompanija

• Dolazi do stvaranja svjetskih multinacionalnih mreža – na čelu je uvijek najjača kompanija

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

• Nesigurnost u zapošljavanju radne snage• Nova vrsta socijalno – klasne podjele – visokokvalifikovani tehnološki

superiorni kadrovi postaju sloj za sebe• Globalnu konkurenciju karakteriše ponuda proizvoda visokog kvaliteta i

pouzdanosti uz prihvatljive cijene• Neophodan uslov opstanka i uspjeha kompanija je stvaranje strategijskih

alijansi

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

III MEĐUNARODNO POSLOVANJE

- ne postoji potpuno precizna i jasna definicija svjetskog tržišta

- ipak, svjetsko tržište čini jedan složen i protivrječan mehanizam procesa reprodukcije nacionalnih privreda, ali i neophodan uslov razvoja nacionalnih privreda i povezanosti u svijetu

- samo po sebi predstavlja neizvjesnost i nosi puno rizika u ostvarivanju poslovnih transakcija

- na njemu su suprotstavljeni različiti privredni sistemi

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Sa svjetskog tržišta, ipak, dolaze mnogi pozitivni podsticaji razvoja spoljne trgovine i ukupne privrede svake zemlje :

- uticaj na domaće balansiranje ponude i tražnje- korist sa svjetskog tržišta poboljšava nacionalne dohotke država- spoljna trgovina poboljšava veću iskorišćenost domaćih kapaciteta- spoljna trgovina stimuliše transfer i razvoj tehnološkog progresa- uticajem na promjenu strukture, spoljna trgovina utiče i na razvoj domaće proizvodnje i proizvodnje uopšte- kroz lojalnu konkurenciju razvija kompetentnosti domaćih kompanija- objektivizuje strukturu i paritet domaćih cijena

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Svjetske cijene – World Price - dominirajuća cijena na svjetskom tržištu za određenu vrstu proizvoda, proizilazi iz odnosa ponude i potražnje na svjetskom tržištu

- eksportne i importne cijene

- berzanske ( kotacijske cijene ) – olovo, bakar, kalaj, pšenica, kukuruz, pamuk, koža, kaučuk, kafa, čaj, šećer....

- inodomicilne cijene – cijene po kojima se obavlja razmjena unutar nacionalnih granica

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- domicilne cijene drugih zemalja koriste se za upoređivanje domaćih cijena sa cijenama u međunarodnoj razmjeni

- transferne cijene – interne cijene između filijala multinacionalnih kompanija koje posluju u različitim zemljama

- damping cijene – cijena nekog proizvoda koji se uvodi na tržište druge zemlje po cijeni koja je niža od normalne

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

1. Međunarodna podjela rada uslovila je neophodnost međunarodne razmjene roba i usluga

2. Spoljnotrgovinska robna razmjena odvija se u uslovima oštre konkurencije

3. Spoljna trgovina nosi mnogo veći rizik u poslovanju od domaće trgovine

4. Spoljna trgovina se razvijala uporedo sa razvojem proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

5. Spoljna trgovina mora uvažavati tržišne principe i djelatnost obavljati uz najpovoljnije nabavke i najpovoljniju prodaju

6. Postojeći sistem ekonomskih odnosa u svijetu i dalje ugrožava rast i razvoj siromašnih zemalja

7. Globalizacija donosi brojne prednosti i nedostatke nacionalnim ekonomijama

8. Svjetsko tržište daje brojne podsticaje razvoju spoljne trgovine i nacionalnih privreda

9. Život na zemlji je nezamisliv bez spoljne trgovine

PREDUZETNIČKI MENADŽMENT

HVALA NA PAŽNJI !

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

LITERATURA

A/ Obavezna literatura

1. Sigulinski,S.: Međunarodno poslovanje, Pigmalion, Novi Sad, 2008.2. Tešić,M.: Spoljnotrgovinsko poslovanje, savremena administracija, Beograd, 1996.3. Službeni glasnik BiH : Zakon o spoljnotrgovinskoj politici BiH, Službeni

glasnik BiH, broj 7/98 i 35/2004, Sarajevo,1998 i 2004.4. Službeni glasnik RS : Zakon o deviznom poslovanju, Službeni glasnik RS,

broj 96/03 i 123/06, Banjaluka,2003. i 2004.

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

LITERATURA

B/ Dopunska literatura

1. Marković,M.: Spoljnotrgovinsko poslovanje, BPŠ, Beograd, 2003.2. Vukmirica,V.: Svetska trgovinska politika i tržišta, Grmeč – Privredni

pregled, Beograd, 2000.3. Sigulinski,S.: Menadžment u međunarodnoj trgovini, Pigmalion, Novi

Sad, 1993.

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

ISPITIVANJE I OCJENJIVANJE

Način provjere znanja : pismeno i usmenoKriteriji : Maksimalan broj bodova po svim kriterijima – 100 bodova1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i drugim

nastavnim aktivnostima.......................................... – 10 bodova2. Kolokviji – Testovi ( dva u toku semestra ).............. – 20 bodova3. Pisani radovi ( esej, analiza poslovnog slučaja )...... – 10 bodova4. Seminarski rad, Seminar ili prezentacija................. – 15 bodova5. Usmeni ispit ( pet pitanja )...................................... – 45 bodovaUslovi : Uslov za pristupanje kolokviju – testu i usmenom ispitu je prisustvo na najmanje 50% predavanja, seminara i vježbi !

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

BODOVI I OCJENE

0 – 50 551 – 64 665 – 74 775 – 84 885 – 94 994 – 100 10

Doc. dr Slobodan S. Župljanin