View
230
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
1/16
18.2.201
10.
NAUTIKI TURIZAMAkademska 2012/2013. godina
Prof.dr.sc. OLIVER KESAR
Sveuilite u ZagrebuEkonomski fakultet Zagreb
Ciljevi 10. nastavne cjeline:
definirati pojmove i razvrstati kapacitete nautikog turizma
izdvojiti usluge koje se pruaju u nautikom turizmu te utvrditideterminante konkurentnosti i gospodarskog znaaja
kroz SWOT analizu istaknuti okruenje u kojem se nautikiturizam razvija u Hrvatskoj
skrenuti pozornost na negativne nuspojave razvoja nautikogturizma
analizirati temeljne pokazatelje razvoja nautikog turizma uHrvatskoj i ukazati na determinante njegova budueg razvoja
Kljune rijei 10. nastavne cjeline:
maritimne djelatnosti
nautiki turizam
luka nautikog turizma
2Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
2/16
18.2.201
UVOD
Karakteristike akvatorija u Hrvatskoj:
povrina mora: 31.067 km2
1.777 km kopnene obale
4.058 km otoke obale
zrane udaljenosti od SZ rta Savudrije do JI rtaOtro oko 526 km s koeficijentom razvedenosti 11,1
1.185 otoka, otoia, hridi i grebena
50 otoka naseljeno
NP Brijuni, Kornati, Krka i Mljet
PP Telaica, Lastovsko otoje
relativno slabi vjetrovi, morske struje i valovi
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Maritimne djelatnosti
ukupnost turistikih aktivnosti na moru, u moru i naobali, ukljuujui aktivnu i pasivnu rekreaciju, kao isva kretanja u vezi s odmorom i rekreacijom na
turistikim plovnim jedinicama, plaama, lukamanautikog turizma i drugim pomorsko-turistikimobjektima
iri pojam od nautikog turizma
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
3/16
18.2.201
Nautiki turizam
segment maritimnih djelatnosti
definira se kao plovidba i boravak turista-nautiara na plovnimobjektima i u lukama nautikog turizma radi odmora irekreacije
u teoriji turizma se razliito definira u inozemnoj se literaturi pojam nautiki turizam esto
poistovjeuje s pojmom marine tourismdakle iskljuivo splovidbom i drugim aktivnostima uz more i na moru, iako se onostvaruje i na rijekama i jezerima i njihovim obalama, i to na
vlastitim i tuim plovilima za rekreaciju, razonodu i sport,stacionarno ili u plovidbi jo se susreu pojmovi poput engl. yachting tourism, sailing
tourism, leisure boating
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
ukupnost odnosa i usluga nastalih iz plovidbe i
stacionarnog boravka na moru i vodi domaih i inozemnihturista, u vlastitoj odnosno tuoj organizaciji i plovidba radiodmora, zabave i razonode
skup pojava i odnosa to nastaju zbog privremenog
putovanja ljudi izvan domicila plovilima za sport irazonodu radi rekreacije
nautiki turizam obuhvaa plovidbu i vezane aktivnosti na:
iznajmljenim plovilima (jedrilicama i jahtama)
vlastitim plovilima turista-nautiara
velikim brodovima za krstarenja (cruiseri)
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
4/16
18.2.201
Povijesni razvoj
nautiki turizam je relativno nova pojava
u turizmu se poinje ploviti iz zabave nastaje tzv.yachting(od nizozemske rijei yaht jahtarenje)
poetkom 1960-ih godina zapaeniji razvoj djelatnosti iobjekta zabiljeen u Velikoj Britaniji, SAD-u iskandinavskim zemljama
u poetku sport bogataa, kasnije sve vie dostupaniroj populaciji
vrlo brzo postaje privilegija vieg i srednjeg sloja tepostaje jednostavno plovidba za zabavu ili zabavna
navigacija
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
postupno prestaje biti jedna od statusnih simbola i
prestia u drutvu te poinje dobivati obiljeja masovnostii uniformiranosti
sve manje postaje luksuz, a sve vie drutvena i, pomnogo emu, specifina potreba
zbog eksplozivnog rasta i razvoja prerasta sve vie i ukontroverznu pojavu i sve vei problem u onimdestinacijama gdje se nekontrolirano i prekomjerno razvija
1972.godinja proizvodnja plovila dosegla 50.000jedinica, a tzv. 4. flota donosi zemljama zapadne Europe
samo u turizmu godinje preko 3 milijarde USD
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
5/16
18.2.201
Hrvatskaprvi organizirani poeci razvoja nautikog turizmajavljaju se usporedno s razvijenim zemljama, ali slabijim
intenzitetom
1965.u brodogradilitu Punat potpisan prvi ugovor o uvanjui odravanju proizvedenih brodica
1982. osnivanje sustava ACY marina (danas ACI)
1983-1984.izgraeno je 16 marina (Umag, Rovinj, Pula,Pomer, Rab, Supetarska draga, ut, Pikera, Vodice, Skradin,
Jezera, Trogir, Split, Milna, Vrboska i Palmiana)
kasnije su izgraenemarine u Koruli (1988), Opatiji (1989),Dubrovniku (1990), imunima i Cresu (1992 i 1993)
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Kapaciteti nautikog turizma
1. Primarni receptivni kapacitetiluke nautikogturizma, zimovnici, remontna brodogradilita iservisi, parkiralita, trgovaki i ugostiteljski objekti,proizvodno usluni kapaciteti
2. Sekundarni receptivni kapaciteti tereni i objekti zasport i rekreaciju, zabavu, prometni objekti,
infrastrukturni objekti i dr.
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
6/16
18.2.201
Klasifikacija luka nautikog turizma
1. SIDRITE dio vodenog prostora opremljen plutaama zaprivez plovila
2. PRIVEZITE dio obale za pristajanje brodova
3. SUHA MARINAdio obale odnosno kopna posebno ograeni ureen za pruanje usluga ostave i uvanja plovnih objekatate pruanje usluga transporta plovnog objekta u vodeniprostor ili iz vodenog prostora do suhe marine
4. MARINAdio vodenog prostora i obale posebno izgraen i
ureen za pruanje usluga veza i uvanja plovnih objekata tesmjetaja turista-nautiara u plovnim objektima odnosnosmjetajnim objektima marine (kategorizirane u 3 kategorije)
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Minimalni uvjeti zaluke nautikog turizma i marine
ispravnost i funkcionalnost ureaja i opreme
opskrbu elektrinom energijom
opskrbu higijenski ispravnom vodom
usluge koje se pruaju u luci
prostorije za osobnu higijenu turista-nautiara ureaje i opremu za zatitu okolia
sustav protupoarne zatite
kvalificirane zaposlenike i
prostorije za osobnu higijenu zaposlenika
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
7/16
18.2.201
Usluge u nautikom turizmu
iznajmljivanje vezova za privez plovnih objekata
iznajmljivanje plovnih objekata
usluge skipera
prihvat, uvanje i odravanje plovnih objekata usluge snabdijevanja nautiara (gorivo, namirnice,) servisne usluge plovila
kole i obuka skipera, voditelja brodica, kole jedrenja,ronjenja i dr.
iznajmljivanje opreme (sandolina, jedrilica, dasaka,suncobrana i sl.)
davanje raznih informacija nautiarima (o vremenu i dr.)
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Konkurentnost nautikog turizma
stupanj konkurentnosti nautikog turizma za pojedinuzemlju gradi se na temelju:
1. opih imbenika klimatski uvjeti, ljepota i istoamora, ljepota krajolika, razvedenost i raznovrsnost
obale, stupanj naseljenosti
2. posebnih imbenika prometna dostupnost, osobnasigurnost i sigurnost plovidbe, broj, prostorni rasporedi opremljenost luka nautikog turizma, ljubaznost iobrazovanost radne snage, bogata ponuda usluga
odravanja plovila, atraktivnost sadraja na kopnu,kulturna ponuda, cijene usluga, porezi i pristojbe,
odgovarajua pravna regulativaProf.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
8/16
18.2.201
Gospodarski znaaj
gospodarski znaaj razvoja nautikog turizma zaHrvatsku proizlazi iz sljedeih karakteristika: prepoznatljivost i relativno visoka konkurentna
sposobnost na svjetskom turistikom tritu vea prosjena potronja turista-nautiara u usporedbi
s obinim turistima potronja obinog turista se kree u okviru 100-tinjak
proizvoda, a nautikog i preko 4.000 vei interes za inozemna ulaganja zbog propulzivnosti
segmenta
pokretanje razvoja niza vezanih gospodarskihdjelatnosti i obrta
poveanje vrijednosti objekata smjetenih u blizini lukanautikog turizma (marina)
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
SWOT analiza nautikog turizmaza priobalno podruje Hrvatske PREDNOSTI
prirodne ljepote, isto more, razvedena obala, brojni otoci povoljna klimatska obiljeja prirodne atrakcije (NP, PP)
bioloka raznolikost, ekoloki ouvan krajolik i podmorje neizgraenost obale osobna sigurnost i sigurnost plovidbe
geografski poloaj (blizina emitivnih trita) prometna povezanost/dostupnost
pratea turistika infrastruktura (uslune djelatnosti) tradicija u turistikoj djelatnosti gostoljubivost
kvalificirani kadrovi
nautika infrastruktura (luke nautikog turizma) pomorska tradicija
visokokolsko obrazovanje za pomorstvo i turizam mogunost proirenja postojeih luka i luica prostorne mogunosti za izgradnju novih luka nautikog turizma
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
9/16
18.2.201
SWOT analiza nautikog turizmaza priobalno podruje Hrvatske NEDOSTACI
nedovoljan kapacitet luka nautikog turizma (nedovoljan broj vezova) nedostatak vezova za vee jahte
sadraj ponude u marinama i razina usluge
razina tehnike usluge u marinama
izraena sezonalnost potranje
sadraj ponude destinacije i kvaliteta usluga
vrijednost za novac
neodgovarajue zbrinjavanje otpada
nedovoljna educiranost
nedostatak obrazovnih/strukovnih institucija
neusklaenost zakonskih propisa
administrativne prepreke
neodgovarajua kategorizacija lukanautikog turizma
nepovezanost elemenata sustava
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
SWOT analiza nautikog turizmaza priobalno podruje Hrvatske PRILIKE
ulazak u EUotvaranje jedinstvenog trita
rast potranje u turizmu u svijetu, pa tako i u nautikom (rast potranje zavezovima)
trendovi u turizmu (bliske destinacije, lako dostupne, sigurne, zatienapriroda, visoki zdravstveni standardi)
hrvatska postaje sve popularnija turistika destinacija
otvaranje novih trita
daljnje unapreenje prometne dostupnosti (izgradnja prometneinfrastrukture, niskobudetne zrakoplovne kompanije itd.)
donoenje razvojne strategije nautikog turizma
klimatski uvjeti povoljni za znaajno proirenje sezone
oekivana stabilnost u regiji
razvoj domae male brodogradnje
razvoj ekoturizma
porast kvalitete ostale
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
10/16
18.2.201
1
SWOT analiza nautikog turizmaza priobalno podruje Hrvatske PRIJETNJE
nekontrolirani razvoj nautikog turizma koji vodi gubitku atraktivnostiproizvoda
sukobi s drugim korisnicima resursa (ostali oblici turizma, marikultura,
plovni put itd.)
zagaenje okolia
preizgraenost obale
nedovoljno razvijena svijest o potrebi zatite okolia i ouvanjabioraznolikosti
neodgovarajua zakonska, planska i ostala regulativa
politika nestabilnost regije
terorizam (u okruenju)
pojava novih zaraznih bolesti
poremeaji na emitivnim tritima
neodgovarajua privatizacija
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Negativna obiljeja razvoja
forsirani rast i razvoj, radi postizanja to veih ekonomskihuinaka, negativno se odraava na prostorno-ekoloke,sociokulturne i ekonomske determinante odrivog razvojaturizma (pa i nautikog)
negativne posljedice oituju se u sljedeimmanifestacijama:
sezonski karakter aktivnosti u nautikom turizmu okupacija mora i obale te razne presije i uzurpacije
bakterioloko zagaivanje vodenih povrina otpadnim(kaljunim) vodama,
devastacija biolokog bogatstva mora, rijeka i jezera(riblji fond, podvodna flora, koralji, planktoni)
zagaivanje naftom i derivatima
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
11/16
18.2.201
bavljenje, uz nautiku, vezanim sportskim ribolovom
nedoputenim sredstvima, u zabranjenim zonama i unedozvoljeno vrijeme
ugroena sigurnost ljudskih ivota na i u moru i drugimvodenim povrinama
podmorska "istraivanja" i neovlateno prisvajanjebiolokog i arheolokog blaga
privatizacija obale, okupacija plaa i drugih pomorskih
javnih dobara intervencija u krajolik itd.
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Pokazatelji razvoja nautikog turizma u Hrvatskoj
Pokazatelj 2007. 2008. 2010.
1. Luka nautikog turizma 94 97 982. - od toga marina 56 (60%) 58 603. Broj vezova u moru 15.834 16.403 16.913
4.Broj mjesta za smjetaj plovila nakopnu
5.186 5.189 5.125
5.
Dolasci turista u lukama nautikog
turizma 810.964 808.000 -
6. - od toga stranih turista748.005
(92%)751.000
(93%)-
7. Broj arteragencija 928 - -8. Broj plovila za iznajmljivanje 3.463 - -
9. Broj putnika na krstarenju 694.104 936.424 1.093.923
Izvor: Dravni zavod za statistiku
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
12/16
18.2.201
1
Luke nautikog turizma u Hrvatskojpo upanijama 2010. godine
Izvor: Dravni zavod za statistiku
upanija Ukupno SidritePrivezite
MarineNerazvrstane
lukesuhamarina
I. kat.
marina
II. kat.
marina
III. kat.
ostale
marine
Primorsko-goranska 30 8 6 7 1 3 3 1 1
Zadarska 24 8 8 - - 4 4 - -
ibensko-kninska 11 - - - 2 4 5 - -
Splitsko-dalmatinska 13 - 1 2 - 5 3 1 1
Istarska 15 - 3 - 3 6 2 1 -
Dubrovako-neretvanska 5 - - 1 - 2 - - 2
UKUPNO: 98 16 18 10 6 24 17 3 4
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Broj i struktura vezova u moru prema duini plovilau Hrvatskoj u razdoblju 1980-2010. godine
Duinaplovila
Broj vezova Struktura u %
1980. 1990. 2000. 2010. 1980. 1990. 2000. 2010.
do 6m 516 1.371 2.010 1.239 24,2 15,4 15,6 7,3
6 - 8m 549 1.794 2.111 2.097 25,8 20,2 16,4 12,4
8 - 10m 523 2.235 2.697 3.542 24,5 25,2 21,0 20,9
10 - 15m 386 3.254 5.088 7.842 18,1 36,7 39,6 46,4
preko 15m 157 216 957 2.193 7,4 2,4 7,4 13,0
UKUPNO: 2.131 8.870 12.863 16.913 100,0 100,0 100,0 100,0
Izvor: Dravni zavod za statistiku
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
13/16
18.2.201
1
Usporedni podaci o broju marina i vezova
u odabranim europskim zemljama 2005. godine
ZemljaBroj
marina
Broj
vezova
Prosjeni brojvezova u marini
Francuska 374 163.000 436
panjolska 201 61.688 307
Italija 104 23.580 227
Grka 51 14.661 287
Hrvatska 50 15.058 301
Turska 31 11.300 365
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Broj plovila za koja je u marini koriten vez u moruu Hrvatskoj u razdoblju 1980-2010. godine
Broj plovila1980. 1990. 2000. 2010.8.349 154.878 152.944 220.459
najjaa emitivna turistika trita nautikog turizma zaHrvatsku su trita Italije, Njemake, Austrije i Slovenije
(gotovo 50% svih plovila)
promet domaih plovila inio je u 1995. godini oko 8%ukupnog prometa, dok je 2010. narastao na preko 40%
ukupnog broja plovila
Izvor: Dravni zavod za statistiku
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
14/16
18.2.201
1
Broj plovila za koja je koriten vez u moru u Hrvatskojprema zastavi plovila u razdoblju 1980-2010. godine
ZemljaBroj plovila Struktura u %
1980. 1990. 2000. 2010. 1980. 1990. 2000. 2010.
Austrija 1.693 32.130 36.560 17.342 20,3 20,7 23,9 7,9
Njemaka 3.103 51.068 35.897 23.201 37,2 33,0 23,5 10,5
Italija 1.851 32.059 36.605 46.409 22,2 20,7 23,9 21,1
Ujed.Kralj. 50 3.012 4.762 3.907 0,6 1,9 3,1 1,8
Slovenija - - 6.349 10.421 - - 4,2 4,7
Hrvatska - - 17.862 88.290 - - 11,7 40,0
Ostali 1.652 36.609 14.909 30.889 19,8 23,6 9,7 14,0
UKUPNO 8.349 154.878 152.944 220.459 100,0 100,0 100,0 100,0
Izvor: Dravni zavod za statistiku
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Broj osoba na plovilima za koje je koriten vez u moru uHrvatskoj prema zemlji porijekla u razdoblju 1985-2008. godine
Zemlja porijeklaStruktura u %
1985. 1990. 1995. 2003. 2008.
Austrija 17,1 20,9 31,4 17,9 13,4
Njemaka 47,5 32,4 36,5 28,8 23,9
Italija 25,6 20,1 15,7 28,5 21,2
Vel. Britanija 2,7 1,9 1,0 1,6 2,0
Slovenija - - 3,3 8,3 18,0
Ostali 7,1 24,6 5,1 14,8 21,5
UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Izvor: Dravni zavod za statistiku
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
15/16
18.2.201
1
Determinante budueg razvojanautikog turizma
posebnu pozornost u oblikovanju budueg razvojanautikog turizma treba pokloniti: izgradnji i daljnjem oblikovanju hrvatskoga turistikog i nautiko-
turistikog identiteta,
profiliranju turistikih luka,
oplemenjivanju sveukupne ponude u nautikom turizmu i rastupotranje,
iznalaenju optimalnih rjeenja u privatizaciji i restrukturiranju
marina i ostalih tvrtki u nautikom turizmu, stimuliranju izgradnje raznovrsne domae male flote, osobito
sportske opreme za aktivnosti na vodi,
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
marketinkoj koncepciji i menadmentu u nautikom turizmu,
nastavku kategorizacije turistikih luka,
razvoju komplementarnih turistikih i ostalih gospodarskihdjelatnosti
organizaciji plovidbe,
izletima,
oivljavanju malih turistikih i drugih mjesta, usklaivanju cijena usluga s konkurencijom na sredozemlju,
poveati sigurnost plovidbe,
ubrzati rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa u funkciji olakanograzvoja nautike infrastrukture,
dosljedno potivati zakone i podzakonske akte (pravilnike) u sveziplovidbe, sigurnosti, dolaska stranih plovila itd.
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
7/28/2019 Web_Nautiki turizam
16/16
18.2.201
razvoj treba usmjeravati u programe modernih i ekolokihmarina (do kapaciteta 30.000 vezova), na projekte
revitalizacija malih luka i luica te s njima povezanihkapaciteta
uz gradnju marina, potaknuti programe ulaganja u
izgradnju suvremenih i tradicionalnih plovila (jahti, brodica
i drugih plovila) za razliite namjene (rekreaciju,gospodarsku, natjecanja i dr.)
usavravati sustav iznajmljivanja plovila (arter),
poboljati organizaciju sportskih sadraja na moru,
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
poveati dnevnu turistiku potronju u nautikom turizmusa 78 na 100 (Tomas Nautika 2007.),
razvitak uskladiti s potrebama i mogunostima lokalnesredine, vrnim mogunostima prirodno-socijalnogambijenta i sveukupnim opim i nacionalnim interesima,
ulaganja usmjeravati prema izgradnji ekomarina,
nautikih klubova, muzeja, zbirki, jedriliarskih i jahtakihmanifestacija, kapacitetima koji e poveati prodajuplovila, nautike robe i opreme, poboljanju uslugaosiguranja itd.
Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb
Recommended