Web_Nautički turizam

7/28/2019 Web_Nautiki turizam

1/16

18.2.201

10.

NAUTIKI TURIZAMAkademska 2012/2013. godina

Prof.dr.sc. OLIVER KESAR

Sveuilite u ZagrebuEkonomski fakultet Zagreb

Ciljevi 10. nastavne cjeline:

definirati pojmove i razvrstati kapacitete nautikog turizma

izdvojiti usluge koje se pruaju u nautikom turizmu te utvrditideterminante konkurentnosti i gospodarskog znaaja

kroz SWOT analizu istaknuti okruenje u kojem se nautikiturizam razvija u Hrvatskoj

skrenuti pozornost na negativne nuspojave razvoja nautikogturizma

analizirati temeljne pokazatelje razvoja nautikog turizma uHrvatskoj i ukazati na determinante njegova budueg razvoja

Kljune rijei 10. nastavne cjeline:

maritimne djelatnosti

nautiki turizam

luka nautikog turizma

2Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb


2/16

18.2.201

UVOD

Karakteristike akvatorija u Hrvatskoj:

povrina mora: 31.067 km2

1.777 km kopnene obale

4.058 km otoke obale

zrane udaljenosti od SZ rta Savudrije do JI rtaOtro oko 526 km s koeficijentom razvedenosti 11,1

1.185 otoka, otoia, hridi i grebena

50 otoka naseljeno

NP Brijuni, Kornati, Krka i Mljet

PP Telaica, Lastovsko otoje

relativno slabi vjetrovi, morske struje i valovi

Prof.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb

Maritimne djelatnosti

ukupnost turistikih aktivnosti na moru, u moru i naobali, ukljuujui aktivnu i pasivnu rekreaciju, kao isva kretanja u vezi s odmorom i rekreacijom na

turistikim plovnim jedinicama, plaama, lukamanautikog turizma i drugim pomorsko-turistikimobjektima

iri pojam od nautikog turizma



3/16

18.2.201

Nautiki turizam

segment maritimnih djelatnosti

definira se kao plovidba i boravak turista-nautiara na plovnimobjektima i u lukama nautikog turizma radi odmora irekreacije

u teoriji turizma se razliito definira u inozemnoj se literaturi pojam nautiki turizam esto

poistovjeuje s pojmom marine tourismdakle iskljuivo splovidbom i drugim aktivnostima uz more i na moru, iako se onostvaruje i na rijekama i jezerima i njihovim obalama, i to na

vlastitim i tuim plovilima za rekreaciju, razonodu i sport,stacionarno ili u plovidbi jo se susreu pojmovi poput engl. yachting tourism, sailing

tourism, leisure boating


ukupnost odnosa i usluga nastalih iz plovidbe i

stacionarnog boravka na moru i vodi domaih i inozemnihturista, u vlastitoj odnosno tuoj organizaciji i plovidba radiodmora, zabave i razonode

skup pojava i odnosa to nastaju zbog privremenog

putovanja ljudi izvan domicila plovilima za sport irazonodu radi rekreacije

nautiki turizam obuhvaa plovidbu i vezane aktivnosti na:

iznajmljenim plovilima (jedrilicama i jahtama)

vlastitim plovilima turista-nautiara

velikim brodovima za krstarenja (cruiseri)



4/16

18.2.201

Povijesni razvoj

nautiki turizam je relativno nova pojava

u turizmu se poinje ploviti iz zabave nastaje tzv.yachting(od nizozemske rijei yaht jahtarenje)

poetkom 1960-ih godina zapaeniji razvoj djelatnosti iobjekta zabiljeen u Velikoj Britaniji, SAD-u iskandinavskim zemljama

u poetku sport bogataa, kasnije sve vie dostupaniroj populaciji

vrlo brzo postaje privilegija vieg i srednjeg sloja tepostaje jednostavno plovidba za zabavu ili zabavna

navigacija


postupno prestaje biti jedna od statusnih simbola i

prestia u drutvu te poinje dobivati obiljeja masovnostii uniformiranosti

sve manje postaje luksuz, a sve vie drutvena i, pomnogo emu, specifina potreba

zbog eksplozivnog rasta i razvoja prerasta sve vie i ukontroverznu pojavu i sve vei problem u onimdestinacijama gdje se nekontrolirano i prekomjerno razvija

1972.godinja proizvodnja plovila dosegla 50.000jedinica, a tzv. 4. flota donosi zemljama zapadne Europe

samo u turizmu godinje preko 3 milijarde USD



5/16

18.2.201

Hrvatskaprvi organizirani poeci razvoja nautikog turizmajavljaju se usporedno s razvijenim zemljama, ali slabijim

intenzitetom

1965.u brodogradilitu Punat potpisan prvi ugovor o uvanjui odravanju proizvedenih brodica

1982. osnivanje sustava ACY marina (danas ACI)

1983-1984.izgraeno je 16 marina (Umag, Rovinj, Pula,Pomer, Rab, Supetarska draga, ut, Pikera, Vodice, Skradin,

Jezera, Trogir, Split, Milna, Vrboska i Palmiana)

kasnije su izgraenemarine u Koruli (1988), Opatiji (1989),Dubrovniku (1990), imunima i Cresu (1992 i 1993)


Kapaciteti nautikog turizma

1. Primarni receptivni kapacitetiluke nautikogturizma, zimovnici, remontna brodogradilita iservisi, parkiralita, trgovaki i ugostiteljski objekti,proizvodno usluni kapaciteti

2. Sekundarni receptivni kapaciteti tereni i objekti zasport i rekreaciju, zabavu, prometni objekti,

infrastrukturni objekti i dr.



6/16

18.2.201

Klasifikacija luka nautikog turizma

1. SIDRITE dio vodenog prostora opremljen plutaama zaprivez plovila

2. PRIVEZITE dio obale za pristajanje brodova

3. SUHA MARINAdio obale odnosno kopna posebno ograeni ureen za pruanje usluga ostave i uvanja plovnih objekatate pruanje usluga transporta plovnog objekta u vodeniprostor ili iz vodenog prostora do suhe marine

4. MARINAdio vodenog prostora i obale posebno izgraen i

ureen za pruanje usluga veza i uvanja plovnih objekata tesmjetaja turista-nautiara u plovnim objektima odnosnosmjetajnim objektima marine (kategorizirane u 3 kategorije)


Minimalni uvjeti zaluke nautikog turizma i marine

ispravnost i funkcionalnost ureaja i opreme

opskrbu elektrinom energijom

opskrbu higijenski ispravnom vodom

usluge koje se pruaju u luci

prostorije za osobnu higijenu turista-nautiara ureaje i opremu za zatitu okolia

sustav protupoarne zatite

kvalificirane zaposlenike i

prostorije za osobnu higijenu zaposlenika



7/16

18.2.201

Usluge u nautikom turizmu

iznajmljivanje vezova za privez plovnih objekata

iznajmljivanje plovnih objekata

usluge skipera

prihvat, uvanje i odravanje plovnih objekata usluge snabdijevanja nautiara (gorivo, namirnice,) servisne usluge plovila

kole i obuka skipera, voditelja brodica, kole jedrenja,ronjenja i dr.

iznajmljivanje opreme (sandolina, jedrilica, dasaka,suncobrana i sl.)

davanje raznih informacija nautiarima (o vremenu i dr.)


Konkurentnost nautikog turizma

stupanj konkurentnosti nautikog turizma za pojedinuzemlju gradi se na temelju:

1. opih imbenika klimatski uvjeti, ljepota i istoamora, ljepota krajolika, razvedenost i raznovrsnost

obale, stupanj naseljenosti

2. posebnih imbenika prometna dostupnost, osobnasigurnost i sigurnost plovidbe, broj, prostorni rasporedi opremljenost luka nautikog turizma, ljubaznost iobrazovanost radne snage, bogata ponuda usluga

odravanja plovila, atraktivnost sadraja na kopnu,kulturna ponuda, cijene usluga, porezi i pristojbe,

odgovarajua pravna regulativaProf.dr.sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Zagreb


8/16

18.2.201

Gospodarski znaaj

gospodarski znaaj razvoja nautikog turizma zaHrvatsku proizlazi iz sljedeih karakteristika: prepoznatljivost i relativno visoka konkurentna

sposobnost na svjetskom turistikom tritu vea prosjena potronja turista-nautiara u usporedbi

s obinim turistima potronja obinog turista se kree u okviru 100-tinjak

proizvoda, a nautikog i preko 4.000 vei interes za inozemna ulaganja zbog propulzivnosti

segmenta

pokretanje razvoja niza vezanih gospodarskihdjelatnosti i obrta

poveanje vrijednosti objekata smjetenih u blizini lukanautikog turizma (marina)


SWOT analiza nautikog turizmaza priobalno podruje Hrvatske PREDNOSTI

prirodne ljepote, isto more, razvedena obala, brojni otoci povoljna klimatska obiljeja prirodne atrakcije (NP, PP)

bioloka raznolikost, ekoloki ouvan krajolik i podmorje neizgraenost obale osobna sigurnost i sigurnost plovidbe

geografski poloaj (blizina emitivnih trita) prometna povezanost/dostupnost

pratea turistika infrastruktura (uslune djelatnosti) tradicija u turistikoj djelatnosti gostoljubivost

kvalificirani kadrovi

nautika infrastruktura (luke nautikog turizma) pomorska tradicija

visokokolsko obrazovanje za pomorstvo i turizam mogunost proirenja postojeih luka i luica prostorne mogunosti za izgradnju novih luka nautikog turizma



9/16

18.2.201

SWOT analiza nautikog turizmaza priobalno podruje Hrvatske NEDOSTACI

nedovoljan kapacitet luka nautikog turizma (nedovoljan broj vezova) nedostatak vezova za vee jahte

sadraj ponude u marinama i razina usluge

razina tehnike usluge u marinama

izraena sezonalnost potranje

sadraj ponude destinacije i kvaliteta usluga

vrijednost za novac

neodgovarajue zbrinjavanje otpada

nedovoljna educiranost

nedostatak obrazovnih/strukovnih institucija

neusklaenost zakonskih propisa

administrativne prepreke

neodgovarajua kategorizacija lukanautikog turizma

nepovezanost elemenata sustava


SWOT analiza nautikog turizmaza priobalno podruje Hrvatske PRILIKE

ulazak u EUotvaranje jedinstvenog trita

rast potranje u turizmu u svijetu, pa tako i u nautikom (rast potranje zavezovima)

trendovi u turizmu (bliske destinacije, lako dostupne, sigurne, zatienapriroda, visoki zdravstveni standardi)

hrvatska postaje sve popularnija turistika destinacija

otvaranje novih trita

daljnje unapreenje prometne dostupnosti (izgradnja prometneinfrastrukture, niskobudetne zrakoplovne kompanije itd.)

donoenje razvojne strategije nautikog turizma

klimatski uvjeti povoljni za znaajno proirenje sezone

oekivana stabilnost u regiji

razvoj domae male brodogradnje

razvoj ekoturizma

porast kvalitete ostale



10/16

18.2.201

1

SWOT analiza nautikog turizmaza priobalno podruje Hrvatske PRIJETNJE

nekontrolirani razvoj nautikog turizma koji vodi gubitku atraktivnostiproizvoda

sukobi s drugim korisnicima resursa (ostali oblici turizma, marikultura,

plovni put itd.)

zagaenje okolia

preizgraenost obale

nedovoljno razvijena svijest o potrebi zatite okolia i ouvanjabioraznolikosti

neodgovarajua zakonska, planska i ostala regulativa

politika nestabilnost regije

terorizam (u okruenju)

pojava novih zaraznih bolesti

poremeaji na emitivnim tritima

neodgovarajua privatizacija


Negativna obiljeja razvoja

forsirani rast i razvoj, radi postizanja to veih ekonomskihuinaka, negativno se odraava na prostorno-ekoloke,sociokulturne i ekonomske determinante odrivog razvojaturizma (pa i nautikog)

negativne posljedice oituju se u sljedeimmanifestacijama:

sezonski karakter aktivnosti u nautikom turizmu okupacija mora i obale te razne presije i uzurpacije

bakterioloko zagaivanje vodenih povrina otpadnim(kaljunim) vodama,

devastacija biolokog bogatstva mora, rijeka i jezera(riblji fond, podvodna flora, koralji, planktoni)

zagaivanje naftom i derivatima



11/16

18.2.201

bavljenje, uz nautiku, vezanim sportskim ribolovom

nedoputenim sredstvima, u zabranjenim zonama i unedozvoljeno vrijeme

ugroena sigurnost ljudskih ivota na i u moru i drugimvodenim povrinama

podmorska "istraivanja" i neovlateno prisvajanjebiolokog i arheolokog blaga

privatizacija obale, okupacija plaa i drugih pomorskih

javnih dobara intervencija u krajolik itd.


Pokazatelji razvoja nautikog turizma u Hrvatskoj

Pokazatelj 2007. 2008. 2010.

1. Luka nautikog turizma 94 97 982. - od toga marina 56 (60%) 58 603. Broj vezova u moru 15.834 16.403 16.913

4.Broj mjesta za smjetaj plovila nakopnu

5.186 5.189 5.125

5.

Dolasci turista u lukama nautikog

turizma 810.964 808.000 -

6. - od toga stranih turista748.005

(92%)751.000

(93%)-

7. Broj arteragencija 928 - -8. Broj plovila za iznajmljivanje 3.463 - -

9. Broj putnika na krstarenju 694.104 936.424 1.093.923

Izvor: Dravni zavod za statistiku



12/16

18.2.201

1

Luke nautikog turizma u Hrvatskojpo upanijama 2010. godine


upanija Ukupno SidritePrivezite

MarineNerazvrstane

lukesuhamarina

I. kat.

marina

II. kat.

marina

III. kat.

ostale

marine

Primorsko-goranska 30 8 6 7 1 3 3 1 1

Zadarska 24 8 8 - - 4 4 - -

ibensko-kninska 11 - - - 2 4 5 - -

Splitsko-dalmatinska 13 - 1 2 - 5 3 1 1

Istarska 15 - 3 - 3 6 2 1 -

Dubrovako-neretvanska 5 - - 1 - 2 - - 2

UKUPNO: 98 16 18 10 6 24 17 3 4


Broj i struktura vezova u moru prema duini plovilau Hrvatskoj u razdoblju 1980-2010. godine

Duinaplovila

Broj vezova Struktura u %

1980. 1990. 2000. 2010. 1980. 1990. 2000. 2010.

do 6m 516 1.371 2.010 1.239 24,2 15,4 15,6 7,3

6 - 8m 549 1.794 2.111 2.097 25,8 20,2 16,4 12,4

8 - 10m 523 2.235 2.697 3.542 24,5 25,2 21,0 20,9

10 - 15m 386 3.254 5.088 7.842 18,1 36,7 39,6 46,4

preko 15m 157 216 957 2.193 7,4 2,4 7,4 13,0

UKUPNO: 2.131 8.870 12.863 16.913 100,0 100,0 100,0 100,0




13/16

18.2.201

1

Usporedni podaci o broju marina i vezova

u odabranim europskim zemljama 2005. godine

ZemljaBroj

marina

Broj

vezova

Prosjeni brojvezova u marini

Francuska 374 163.000 436

panjolska 201 61.688 307

Italija 104 23.580 227

Grka 51 14.661 287

Hrvatska 50 15.058 301

Turska 31 11.300 365


Broj plovila za koja je u marini koriten vez u moruu Hrvatskoj u razdoblju 1980-2010. godine

Broj plovila1980. 1990. 2000. 2010.8.349 154.878 152.944 220.459

najjaa emitivna turistika trita nautikog turizma zaHrvatsku su trita Italije, Njemake, Austrije i Slovenije

(gotovo 50% svih plovila)

promet domaih plovila inio je u 1995. godini oko 8%ukupnog prometa, dok je 2010. narastao na preko 40%

ukupnog broja plovila




14/16

18.2.201

1

Broj plovila za koja je koriten vez u moru u Hrvatskojprema zastavi plovila u razdoblju 1980-2010. godine

ZemljaBroj plovila Struktura u %

1980. 1990. 2000. 2010. 1980. 1990. 2000. 2010.

Austrija 1.693 32.130 36.560 17.342 20,3 20,7 23,9 7,9

Njemaka 3.103 51.068 35.897 23.201 37,2 33,0 23,5 10,5

Italija 1.851 32.059 36.605 46.409 22,2 20,7 23,9 21,1

Ujed.Kralj. 50 3.012 4.762 3.907 0,6 1,9 3,1 1,8

Slovenija - - 6.349 10.421 - - 4,2 4,7

Hrvatska - - 17.862 88.290 - - 11,7 40,0

Ostali 1.652 36.609 14.909 30.889 19,8 23,6 9,7 14,0

UKUPNO 8.349 154.878 152.944 220.459 100,0 100,0 100,0 100,0



Broj osoba na plovilima za koje je koriten vez u moru uHrvatskoj prema zemlji porijekla u razdoblju 1985-2008. godine

Zemlja porijeklaStruktura u %

1985. 1990. 1995. 2003. 2008.

Austrija 17,1 20,9 31,4 17,9 13,4

Njemaka 47,5 32,4 36,5 28,8 23,9

Italija 25,6 20,1 15,7 28,5 21,2

Vel. Britanija 2,7 1,9 1,0 1,6 2,0

Slovenija - - 3,3 8,3 18,0

Ostali 7,1 24,6 5,1 14,8 21,5

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0




15/16

18.2.201

1

Determinante budueg razvojanautikog turizma

posebnu pozornost u oblikovanju budueg razvojanautikog turizma treba pokloniti: izgradnji i daljnjem oblikovanju hrvatskoga turistikog i nautiko-

turistikog identiteta,

profiliranju turistikih luka,

oplemenjivanju sveukupne ponude u nautikom turizmu i rastupotranje,

iznalaenju optimalnih rjeenja u privatizaciji i restrukturiranju

marina i ostalih tvrtki u nautikom turizmu, stimuliranju izgradnje raznovrsne domae male flote, osobito

sportske opreme za aktivnosti na vodi,


marketinkoj koncepciji i menadmentu u nautikom turizmu,

nastavku kategorizacije turistikih luka,

razvoju komplementarnih turistikih i ostalih gospodarskihdjelatnosti

organizaciji plovidbe,

izletima,

oivljavanju malih turistikih i drugih mjesta, usklaivanju cijena usluga s konkurencijom na sredozemlju,

poveati sigurnost plovidbe,

ubrzati rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa u funkciji olakanograzvoja nautike infrastrukture,

dosljedno potivati zakone i podzakonske akte (pravilnike) u sveziplovidbe, sigurnosti, dolaska stranih plovila itd.



16/16

18.2.201

razvoj treba usmjeravati u programe modernih i ekolokihmarina (do kapaciteta 30.000 vezova), na projekte

revitalizacija malih luka i luica te s njima povezanihkapaciteta

uz gradnju marina, potaknuti programe ulaganja u

izgradnju suvremenih i tradicionalnih plovila (jahti, brodica

i drugih plovila) za razliite namjene (rekreaciju,gospodarsku, natjecanja i dr.)

usavravati sustav iznajmljivanja plovila (arter),

poboljati organizaciju sportskih sadraja na moru,


poveati dnevnu turistiku potronju u nautikom turizmusa 78 na 100 (Tomas Nautika 2007.),

razvitak uskladiti s potrebama i mogunostima lokalnesredine, vrnim mogunostima prirodno-socijalnogambijenta i sveukupnim opim i nacionalnim interesima,

ulaganja usmjeravati prema izgradnji ekomarina,

nautikih klubova, muzeja, zbirki, jedriliarskih i jahtakihmanifestacija, kapacitetima koji e poveati prodajuplovila, nautike robe i opreme, poboljanju uslugaosiguranja itd.


Documents

Web_Nautički turizam