View
100
Download
3
Category
Preview:
Citation preview
28.2.2012
1
Korporativno upravljanje
Sustavi i mehanizmi
Cilj kolegija
• Objasniti relevantne aspekte korporativnog upravljanja
• Prikazati i analizirati konceptualni okvir za razmatranje korporativnog upravljanja
• Razmotriti osnovne probleme u znanstvenom i stručnom pristupu korporativnom upravljanju
• Prikazati važna pitanja prakse korporativnog upravljanja u Hrvatskoj
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
28.2.2012
2
Ispitna literatura
• Tipurid, Darko (ur.) (2008), Korporativno upravljanje, Sinergija Zagreb
• Tipurid, Darko (2006), Nadzorni odbor i korporativno upravljanje, Sinergija
Zagreb
• Tipurid, Darko (ur.) (2004), ESOP i hrvatsko poduzede, Sinergija Zagreb
• USAID (2005), Korporacijsko upravljanje u javnim dioničkim društvima u Republici Hrvatskoj, Zagreb
• Čengid, Drago (2001), Vlasnici, menadžeri i kontrola poduzeda, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Osnovna
Dodatna
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Korporativno upravljanje
• Korporativno upravljanje (engl. Corporate Governance) područje koje se bavi odnosima upravljačkih struktura u korporacijama
• Krucijalna pitanja korporativnog upravljanja su: tko nadzire korporaciju i zašto.
• Svojevrsni je proces kojima korporacije odgovaraju pravima i željama svojih interesno-utjecajnih skupina – stakeholdera.
Bez efikasnog sustava upravljanja, stvara se kaos u ljudskim odnosima. Upravljanje (governance) donosi red u kaos.
Colley, Doyle, Logan i Stettinius (2003)
28.2.2012
3
Korporativno upravljanje
• Temeljni zahtjev prema modernoj korporaciji je stvaranje bogatstva za ključne interesno utjecajne skupine, ali na odgovoran način
• “Budi etičan, budi odgovoran i budi profitabilan”, imperativ je za korporaciju našeg doba
• Kao socijalni sustav s pluralističkim ciljevima i interesima, korporacija mora usklađivati raznovrsne interese kako bi lakše ispunila svoju osnovnu ekonomsku svrhu
Korporativno upravljanje
• može se definirati, između ostaloga, kao sustav nadzornih mehanizama kojima svi dobavljači krucijalnih inputa trebaju osigurati povrate na svoja ulaganja u korporaciji, ne ugrozivši njezin dugoročni opstanak i prosperitet.
• Glavna područja korporativnog upravljanja vezuju se za relacije modi, utjecaja, ovlasti i odgovornosti unutar složenih poslovnih sustava
Omnis definitio pericolsa
28.2.2012
4
kakve su
veze
menadžera
s vlasnicima
kako se
iskazuje
društvena
odgovornost
poduzeća
kako se u
korporacijske
poslove
uključuju drugi
stakeholderi
(radnici i dr.) kako se
korporacija
odnosi prema
javnosti i
potencijalnim
ulagačima
na koji način
se štite prava
manjinskih
dioničara
kakvi su
odnosi
većinskih i
manjinskih
dioničara
kako se
menadžeri
nadziru i kako
se trebaju
nadzirati
komu
menadžeri
odgovaraju
koga
menadžeri
predstavljaju
i zašto
KORPORATIVNO
UPRAVLJANJE
Kontekst korporativnog upravljanja
Vanjske interesno-utjecajne skupine
Domade i međunarodno okružje
Strateški partneri
Financijske institucije
Regulatorni okvir
Javnost
Nadzorni odbor/uprava Upravni odbor
Dioničari
Menadžeri Radnici
Kupci
Dobavljači Investitori
Sindikati
Država i lokalna zajednica
28.2.2012
5
Zaposlenici bez menadžerskih ovlasti
Glavna skupština
Nadzorni odbor
Viši sloj menadžmenta
Srednji sloj menadžmenta
Menadžeri prve razine
Ko
rpo
rati
vn
o u
pra
vlj
an
je
Uprava
Upravni odbor
Korporativno upravljanje nasuprot menadžmenta
• Menadžment je proces u kojemu menadžeri - radedi samostalno i u skupinama - putem efektivne i efikasne uporabe ograničenih resursa ostvaruju ciljeve organizacije
• Temeljni zadatak menadžmenta je učiniti ljude u organizaciji sposobnim za zajedničko djelovanje putem jedinstvenih ciljeva, jedinstvenih vrijednosti, prave organizacijske strukture te adekvatne obuke i razvoja njihovih potencijala.
• Korporativno upravljanje uključuje skup odnosa između menadžmenta, odbora, dioničara i interesno-utjecajnih skupina poduzeda
• definira okvir za postavljanje ciljeva poduzeda i određivanje sredstava za postizanje tih ciljeva te pradenje izvedbe i djelotvornosti
• Korporativno upravljanje je svojevrsni “menadžment menadžmenta” ili “metamenadžment”
Zaposlenici bez menadžerskih ovlasti
Glavna skupština
Nadzorni odbor
Uprava
Viši sloj menadžmenta
Srednji sloj menadžmenta
Menadžeri prve razine
Ko
rpo
rati
vn
o u
pra
vlj
an
je
Me
na
džm
en
t
28.2.2012
6
Korporativno upravljanje
• Uspješne korporacije trebaju vrhunsko korporativno upravljanje.
• Ako se korporacijama dobro upravlja, one de i napredovati.
• Kvalitetan sustav korporativnog upravljanja rezultira smanjivanjem troškova kapitala i efikasnoj uporabi resursa od strane poduzeda.
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
«Postojanje djelotvornog sustava korporativnog upravljanja, i u poduzedu i u gospodarstvu u cjelini, pomaže u osiguravanju razine pouzdanosti koja je nužna u cjelovitom funkcioniranju tržišne ekonomije»
Iz OECD-ovih Načela korporativnog upravljanja (2004.)
Korporativno upravljanje
• Otvoreni (tržišni, angloamerički) sustav korporativnog upravljanja
• Zatvoreni (kontinentalni) sustav korporativnog upravljanja
• Konvergencija?
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Razlika između sustava – pozicija korporativne kontrole
28.2.2012
7
Korporativno upravljanje – makro aspekt
Privlači i ohrabruje privatni
sektor za ulaganja te se tako
privatni sektor uključuje u
procese ekonomskih reformi te
nadgledanje ostvarivanja
ekonomskih reformi
Dobra praksa
korporativnog
upravljanja
Poboljšava klimu za poslovanje i
domaća i inozemna ulaganja,
jer investitori povezuju smanjenje
rizika ulaganja s dobrim
korporativnim upravljanjem
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Zaposlenici bez menadžerskih ovlasti
Glavna skupština
Nadzorni odbor
Uprava
Viši sloj menadžmenta
Srednji sloj menadžmenta
Menadžeri prve razine
Ko
rpo
rati
vn
o u
pra
vlj
an
je
Me
na
džm
en
t
• koje interesno-utjecajne skupine utječu na odluke koje se donose u korporacijama?
• koje instrumente pojedina interesno-utjecajna skupina ima na dispoziciji, kako ih koristi i na koji način djeluju?
• na koji način uloge pojedinih stakeholdera, kao i mehanizmi koje te skupine imaju na raspolaganju, utječu na korporativno upravljanje?
Sustavi korporativnog upravljanja - otvoreni (angloamerički) i zatvoreni (kontinentalno-japanski) -
Sustavi korporativnog upravljanja se razlikuju s obzirom na mehanizme kojima se usklađuje razina kontrole pojedinih interesno-utjecajnih grupa
28.2.2012
8
Sustavi korporativnog upravljanja
• Otvoreni sustav korporativnog upravljanja (Outsider Control System) u kojem ni jedna strana nema mogudnost aktivno nadzirati menadžment (glavni mehanizmi kontrole dolaze izvana). Investitori imaju “vlasništvo nad zaradama”, ali bez kontrole nad korporacijom.
• Zatvoreni sustav korporativnog upravljanja (Insider Control System) u kojem postoje aktivna kontrola nad menadžmentom, a ključni su interni mehanizmi korporativnog upravljanja. Bit je na kontroli bez disperzija “vlasništva nad zaradama”.
Sustavi korporativnog upravljanja
Otvoreni (angloamerički)
sustav
Zatvoreni (kontinentalno-
japanski) sustav
Vlasništvo Disperzirano Koncentrirano
Kontrola i vlasništvo Razdvojeni Povezani
Instrumenti korporativnog upravljanja
Pretežito eksterni Pretežito interni
Uloga vlasnika u korporativnom
upravljanju
Za vedinu mala zbog free-rider problema
Poželjno velika zbog netransparentnosti
28.2.2012
9
Sustavi korporativnog upravljanja
Otvoreni (angloamerički)
sustav
Zatvoreni (kontinentalno-
japanski) sustav
Mod
Menadžment
vlasnici kontrolnih paketa dionica i stakeholderi
(banke, povezana poduzeda i zaposlenici)
Interesi drugih interesno-utjecajnih skupina
Nisu zastupljeni u vedoj mjeri
Zastupljeni u vedoj mjeri
Temeljni agencijski odnos Dioničari nasuprot menadžmenta
Vedinski nasuprot manjinskih dioničara
Ključni problem
Ostvarivanje ciljeva menadžmenta
(preinvestiranje) nauštrb efikasnosti i
profitabilnosti
Ostvarivanje ciljeva vedinskih vlasnika i
drugih grupa nauštrb interesa manjinskih
dioničara
Sustavi korporativnog upravljanja
Otvoreni (angloamerički)
sustav
Zatvoreni (kontinentalno-
japanski) sustav
Koncentracija glasačke modi dioničara
Slabija Veda
Identitet dioničara Institucijski investitori prevalentni, tek onda pojedinačni dioničari
Prvo poduzeda, pa financijske institucije te
pojedinačni dioničari
Tržišta kapitala Jako razvijena s primarnom ulogom
Osrednje razvijena sa sekundarnom ulogom
Tržište za korporativnu kontrolu
Postoji sa znatnim udjelom neprijateljskih preuzimanja
Nema relevantnu ulogu, neprijateljska
preuzimanja rijetka
28.2.2012
10
Konvergencija sustava korporativnog upravljanja
• Sustavi korporativnog upravljanja imaju puno više zajedničkoga, nego što to na prvi pogled izgleda, posebice u kombinaciji velikih investitora i pravnom sustavu koji štiti prava ulagača*
• Razvoj međunarodnog tržišta vodi konvergenciji sustava korporativnog upravljanja.
• Razlike u modelima korporativnog upravljanja u različitim zemljama ne javljaju se zbog diferentnih načina na koji se financijski sistemi koriste u davanju financiranju korporacija, nego u načinima organizacije vlasništva i kontrole u korporacijama
*Shleifer, A. i Vishny, R.W. (1997): A Survey of Corporate Governance, Journal of Finance, 52,. str. 770.
Konvergencija sustava korporativnog upravljanja
• Nedovoljna kvaliteta alternativnih sustava, konkurentski pritisci zbog globalizacije i jačanje investitorskih skupina – vode konvergenciji*
• Jačanje uloge dioničara, ali važnost ključnih zaposlenika
• Trend sve sličnije strukture financiranja: sve je vedi udjel financiranja dugovnim u odnosu na vlasnički kapital
• Zakonsko jačanje uloge neizvršnih direktora u monističkom modelu korporativnog upravljanja
• Stvaranje univerzalnog pravnog okvira – supranacionalna regulativa
* Hansmann, H. I Kraakman, R. (2003): The End Of History For Corporate Law, Georgetown Law Journal, 89, 2001., str. 439.-468
28.2.2012
11
Funkcionalna konvergencija
• Funkcionalna konvergencija se javlja kada individualni investitor ili korporacija unapređuje svoju razinu korporativnog upravljanja, unatoč nedostatku prikladnog pravnog okvira.
• Na primjer, investitori mogu ponuditi da investiraju novac u poduzeda koja posluju u kontekstu koji je više orijentiran prema investitorima.
• Tako, npr., jedan broj izraelskih poduzeda inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) proveo na američkom tržištu vrijednosnica NASDAQ, kako bi se obvezali na bolju praksu korporativnog upravljanja nego što je to slučaj u domadem tržištu kapitala.
Coffee, J.C. (1999): The Future as History: The Prospects for Global Convergence in Corporate Governance and its Implications, Northwestern University Law Review, 93, str. 641.-708., LaPorta, R., Lopez-de-Silanes, F., Shleifer, A. i Vishny, R.W. (2000): Investor Protection and Corporate Governance, Journal of Financial Economics, 58, str. 3.-27.
Vlasnička struktura britanskih korporacija (1963–2004)
Sektor 1963 1975 1989 1997 2004
Ostatak svijeta 7 5.6 12.8 24 32.6
Osiguravajuće kompanije 10 15.9 18.6 23.5 17.2
Mirovinski fondovi 6.4 16.8 30.6 22.1 15.7
Investitori pojedinci 54 37.5 20.6 16.5 14.1
Investicijski fondovi otvorenog tipa 1.3 4.1 5.9 6.7 1.9
Investicijski fondovi zatvorenog tipa 11.31 10.51 1.6 1.9 3.3
Ostale financijske institucije 1.1 2 10.7
Dobrotv. organizacije, crkve i dr. 2.1 2.3 2.3 1.9 1.1
Privatne nefinancijske kompanije 5.1 3 3.8 1.2 0.6
Javni sektor 1.5 3.6 2 0.1 0.1
Banke 1.3 0.7 0.7 0.1 2.7
2000. Promjena
1990.-2000.
Individualni investitori 38,3% -12,4%
Država i lokalna uprava 0,3% 0,6%
Bankovne zaklade 10,0% 3,1%
Osiguravajuća društva koja se bave
osiguranjem života
1,8% -3,6%
Ostala osiguravajuća društva 5,5% 3,2%
Privatni mirovinski fondovi 1,0% -1,3%
Državni i lokalni mirovinski fondovi 11,6% -5,5%
Zajednički fondovi 11,3% 3,7%
Inozemni vlasnici 18,8% 12,2%
Ostalo 1,0% 0,0%
Vlasnička struktura američkih korporacija
Vlasnička struktura njemačkih korporacija
1991. 1999. Promjena
1991.-1999.
Banke 12,7 13,5 0,8
Osiguravajuća društva 5,5 9,0 3,5
Korporacije 39,4 29,3 -10,1
Država 2,6 1,0 -1,6
Inozemni investitori 12,7 16,0 3,3
Institucionalni investitori 4,8 13,6 8,8
Pojedinci 22,4 17,5 -4,9
Vlasnička struktura japanskih korporacija
Dioničari 1991. 1996. 2003.
Financijske institucije 43.0 41.1 39.1
Komercijalne banke 15.7 15.1 7.7
Fondovi 9.8 10.3 21.4
Osiguravajuća društva 12.0 11.1 6.7
Ostale financijske institucije 5.5 4.6 3.3
Industrijska poduzeća 30.1 27.2 21.7
Individualni japanski investitori 20.4 19.4 20.6
Strani investitori 4.7 10.5 17.7
Vlada 0.3 0.3 0.2
28.2.2012
12
Mehanizmi korporativnog upravljanja
• Interni mehanizmi – odbor(i)
– naknade menadžmentu
– koncentracija vlasništva
– odnosi sa interesno-utjecajnim skupinama
– financijska transparentnost i objavljivanje relevantnih informacija (korporativno izvještavanje)
• Eksterni mehanizmi – tržište za korporativnu kontrolu
– pravna infrastruktura
– zaštita manjinskih dioničara
– tržište i konkurentski uvjeti
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Odbor
• Organizacijski instrument putem kojeg dioničari utječu na ponašanje menadžera kako bi osigurali da sa poduzedem upravljaju u njihovu interesu
• Stvara vezu između dioničara i menadžera pa ima ključnu ulogu u korporativnom upravljanju
• Monistički (jednorazinski) ili dualni (dvorazinski) model korporativnog upravljanja
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
28.2.2012
13
Monistički model (jedinstveni odbor)
Skupština dioničara
Upravni odbor (odbor direktora)
(izvršni i neizvršni dIrektori)
Menadžeri
Integrira nadzornu i upravljačku funkciju
Prednost modela s jedinstvenim odborom je bolja informiranost (pa i znanje o poduzedu i djelatnosti) članova odbora te stoga lakše i pravodobnije donošenje krucijalnih upravljačkih odluka u odnosu na situaciju koja vlada u nadzornim odborima u dvorazinskom modelu.
Dvorazinski model korporativnog upravljanja
Skupština dioničara
Nadzorni odbor
Menadžeri
Uprava
Nadzorni odbor (engl. Supervisory Board; nj. Aufsichtsrat) preuzima funkciju kontrole, nadgledavanja i pradenja poslovanja Uprava (upravni odbor; engl. Management Board; nj. Vorstand) preuzima funkciju poslovanja, vođenja i upravljanja
28.2.2012
14
Zaposlenici bez menadžerskih ovlasti
Glavna skupština
Nadzorni odbor
Uprava
Viši sloj menadžmenta
Srednji sloj menadžmenta
Menadžeri prve razine
Glavno zaduženje nadzornog odbora je tekude i preventivno nadziranje vođenja poslova društva (ZTD).
Kon-
trolna
uloga
Stra-
teška
uloga
Pove-
zujuća
uloga
NAD-
ZORNI
ODBOR
Skupština dioničara
Nadzorni odbor
Menadžeri
Uprava
Skupština dioničara
Odbor direktora (izvršni i neizvršni
dIrektori)
Menadžeri
• članovi odbora trebaju djelovati u najboljem interesu poduzeda i njegovih dioničara
• odbor treba korektno tretirati sve dioničare, posebno kad njegove odluke mogu utjecati različito na pojedine grupe dioničara
• potrebna je opda neovisnost i objektivnost odbora, a ne samo nezavisnost od menadžmenta
• odbor treba biti sposoban provoditi neovisne i objektivne prosudbe o pitanjima i stvarima od korporacijskog interesa
Odbor u korporativnom upravljanju
28.2.2012
15
Naknade menadžmentu
• osnova plada • kratkoročni poticaji • dugoročni poticaji • paketi otpremnina • programi mirovinskog i životnog
osiguranja • specijalni programi posebnih
beneficija
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Naknade menadžmentu
• fiksne naknade
• varijabilne naknade
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Fiksna plada, kao isključivi mehanizam, može biti izbor onda kad je menadžere relativno jednostavno nadgledati i kad vlasnici imaju dobar pristup informacijama o poslovanju. Ako je posao menadžera jednostavan i rutinski, a ishod neizvjestan ili teško mjerljiv, tada je fiksna plada dobar izbor.
28.2.2012
16
Udjel varijabilnog dijela naknade u ukupnim menadžerskim kompenzacijama
Europska unija (15 starih članica - prosjek) 33%
Slovenija 15%
Hrvatska 11%
Varijabilni dio kompenzacijskog paketa može povezati interese vlasnika i menadžmenta. Varijabilni dio naknade vezan uz ostvarivanje poslovnih ciljeva može se isplatiti u novcu, dionicama ili dioničkim opcijama, te udjelom u dobiti.
Naknade menadžmentu
• Fiksna plada
• Bonusi i dodjela dionica
• Profit sharing
• Dioničke opcije
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Bonus na pladu, kao isplata u novcu, i dodjela dionica obično se vezuju na ostvarenje ciljeva postavljenih u procesu budžetiranja i akcijskog planiranja
Ako su kompenzacije vezane uz poboljšanje ciljnih pokazatelja koji su važni vlasnicima (npr. ukupan povrat dioničarima, cijena dionica, profitabilnost i dr.), onda je vjerojatno očekivati ponašanje menadžera u skladu sa zahtjevima koji postavljaju ili očekuju vlasnici.
28.2.2012
17
Naknade menadžmentu
• Fiksna plada
• Bonusi i dodjela dionica
• Profit sharing
• Dioničke opcije
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Oblik sudjelovanja menadžera i radnika u poslovnom rezultatu poduzeda, a može se definirati kao sustav u kojem poslodavac plada zaposlenicima, kao dodatak na normalnu pladu, posebne svote u obliku novca ili dionica, ovisno o dobiti koje poduzede ostvaruje
Naknade menadžmentu
• Fiksna plada
• Bonusi i dodjela dionica
• Profit sharing
• Dioničke opcije Nadzorni
odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Poseban oblik nagrade menadžerima, kojom oni stječu pravo kupnje dionica poduzeda po unaprijed definiranoj cijeni u određenom razdoblju (npr. 2, 3. ili 5 godina).
Ako cijena dionica poduzeda bude rasla u razdoblju validacije opcije (kao rezultat dobrog poslovanja i tržišne percepcije kvalitetne strategije), menadžeri de imati priliku akumulirati znatna sredstva.
28.2.2012
18
Vlasnička koncentracija
• Fragmentirano ili koncentrirano vlasništvo
• Odnos vedinskih i manjinskih dioničara
• Skupštinske borbe (Proxy fights) dioničara
• Problemi tuneliranja i piramidiranja
• Uzajamno suvlasništvo (Cross-shareholding)
• Problem “free-ridinga”
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Udjel u vlasništvu dva najveća dioničara (%)
Najveći dioničar Drugi dioničar po
veličini
Dva najveća dioničara
skupno
Austrija 54,1 7,8 61,9
Belgija 55,9 10,3 66,2
Češka 77,6 11,2 88,8
Estonija 61,1 21,6 82,7
Finska 27,4 13,4 40,8
Francuska 29,4 6,4 35,8
Hrvatska 51,52 12,37 63,90
Italija 52,3 7,7 60,0
Latvija 49,5 9,7 59,2
Litva 44,7 16,0 60,7
MaĎarska 45,0 13,7 58,7
Nizozemska 42,8 11,4 54,2
Njemačka 49,6 2,9 52,5
Poljska 42,4 14,8 57,2
SAD (NYSE) 5,4 3,7 9,1
Slovenija 32,8 9,8 42,6
Španjolska 40,1 10,5 50,6
Švedska 37,6 11,2 48,8
Velika Britanija 14,4 7,3 21,7
28.2.2012
19
Vlasnička koncentracija u europskim zemljama
– postotak poduzeda koje kotiraju na burzama sa dioničarima koji imaju 50% dionica i više -
%
Njemačka 63,5
Francuska 53,0
Italija 65,8
Nizozemska 50-60
Belgija 42,6
Koncentrirano vlasništvo može imati i negativne i pozitivne posljedice na korporativno upravljanje i uspješnost poduzeća.
Zaštita manjinskih dioničara
Manjinski dioničari
Vedinski dioničari (blockholderi)
Pravna infrastruktura i mehanizmi zaštite investitora
Vlasnici vedih dioničkih paketa
Odnos između vlasnika – imaju li sve vlasničke skupine ista prava, ciljeve i interese? -
Manjinski vlasnici
Zaštita manjinskih dioničara, kao instrument korporativnog upravljanja, iznimno je važna kad postoji mogudnost iskorištavanja položaja vedinskih dioničara na trošak manjinskih dioničara, osobito putem tuneliranja i drugih tehnika
28.2.2012
20
Prava dioničara u Hrvatskoj
• Registracija svih izdanih dionica u SDA
• Redovita glavna skupština jednom godišnje
• Izvanredna skupština na zahtjev 5% dioničara
• Poziv i dnevni red – 30 dana unaprijed
• Skupština donosi i mijenja statut, povedava ili smanjuje kapital, imenuje članove nadzornog odbora i revizora, odobrava financijske izvještaje
• Javna ponuda za preuzimanje (preko 25%)
• “insidersko” trgovanje zakonom zabranjeno
Zaštita manjinskih dioničara
• Problem odvojenosti prava na novčane tokove i razine kontrole nad poduzedem prije svega ovisi o razini zaštite koju pravni okvir neke zemlje osigurava malim dioničarima.
• U tredem dijelu OECD-ovih Načela korporativnog upravljanja pozornost je posvedena jednakom tretmanu dioničara. Naglašeno je kako okvir korporativnog upravljanja treba osigurati jednak tretman svih dioničara, uključujudi i manjinske ili strane dioničare.
28.2.2012
21
Dioničko društvo «E»
Dioničko društvo «C»
Društvo s ograničenom
odgovornošću «D»
Dioničko društvo «B»
Dioničko društvo «A»
vlasništvu
d.o.o. u 100% obiteljskom
vlasništvu
51% dionica 76% dionica
26% dionica
49%
udjela
51% udjela
24% dionica 10% dionica
15%
dionica
15%
dionica
Primjer korporativnog piramidiranja
Težnja nekih vlasnika za iskazivanje vede kontrole, uz manje kapitalne troškove, kao i na transfere resursa izvan poduzeda u korist dioničara koji nadziru korporaciju (a na štetu manjinskih dioničara), naziva se «tuneliranje» (engl. tunelling).
Uzajamno suvlasništvo i piramidiranje sredstva su tuneliranja.
PREDNOSTI NEDOSTACI
-dugoročna stabilnost cijene dionica -mogućnost dodatnih troškova uslijed pada cijene
dionica
-stabilnost transakcijskih odnosa poduzeća -smanjenje likvidnosti novčanih sredstava
-sprječavanje neprijateljskog preuzimanja -smanjenje efikasnosti kapitala
-preuzimanje rizika izdavanja novih dionica od strane
poduzeća partnera
-destabilizacija cijene dionica poduzeća uslijed manje
količine dionica dostupne na tržištu kapitala
-mogućnost ostvarivanja dodatnog profita uslijed
povećanja cijene dionica
-prepreka fleksibilnom odabiru kupaca i dobavljača
-niži troškovi kapitala uslijed manjih dividendi -slaba disciplina menadžmenta uslijed nedovoljnog
pritiska od strane dioničara
-rastući utjecaj poduzeća partnera na menadžment
Uzajamno suvlasništvo (Cross-shareholding ili Mutual shareholding)
situacija je kad dva ili više poduzeća zamjene vlasničke udjele/dionice.
28.2.2012
22
Veze u keiretsu grupi
Keiretsu između tržišta
Vertikalni keiretsu
Trgovinske veze (roba, gotovi proizvodi, depoziti, police osiguranja i dr.)
Druge financijske insitucije
Banke
Poduzeda za životno
osiguranje
Trgovinska poduzeda
Proizvodna poduzeda
Satelitska poduzeæa
Financiranje zajmovima
Vlasništvo
Satelitska poduzeća
Mitsui keiretsu
Izvor: Kippenberger, T.: «Keiretsu – a very japanese form of «alliance»», The Antidote, Vol. 2, No. 4, 1997., str.30-35
28.2.2012
23
Transparentnost i objavljivanje informacija
• Spremnost korporacije da redovito, otvoreno i transparentno komunicira s dioničarima, drugim stakeholderima i investitorima smanjuje poslovne rizike, posebice rizik ulaganja bududi da smanjuje mogudnost “prikrivanja” lošeg upravljanja
• Zakonska obveza za objavljivanje financijskih izvještaja (posebice za društva na burzovnim listanjima)
• Financijski izvještaji moraju, osim temeljnih podataka, sadržavati informacije o raznim poslovnim događajima, razvoju poslovanja, aktivnostima na istraživanju i razvoju te posjedovanju i raspolaganju trezorskih dionica
Transparentnost i objavljivanje informacija
• Javna dionička društva - dionička društva s temeljnim kapitalom vedim od 30 milijuna kuna i s više od 100 dioničara (Zakon o tržištu vrijednosnih papira, 2002) – uvrštena su posebnu kotaciju na tržištima kapitala
• Javna dionička društva (manje ih je od 250) moraju dostavljati tromjesečna financijska i poslovna izvješda u roku od 30 dana, a u roku od 45 dana konsolidirana izvješda.
• Izvještaji trebaju sadržavati podatke o društvu, upravi i nadzornom odboru, dionicama i izdanjima (kao i zaradi), podatke o deset najvedih dioničara, bilancu, račun dobiti i gubitka, novčani tok, promjene glavnice te pojašnjenja uprave
• JDD kotacijom stvoreni su preduvjeti za razvoj tržišta kapitala i poboljšavanje prakse korporativnog upravljanja
28.2.2012
24
Tržište za korporativnu kontrolu
• Tržište za korporativnu kontrolu (engl. Market for corporate control) eksterna je sila koja pritišde menadžere da se ne ponašaju, koristedi resurse poduzeda, na način koji nije u interesu dioničara
• Osnovna premisa: Menadžeri imaju pravo upravljati korporacijom tako dugo sve dok njezinu tržišnu vrijednost ne može signifikantno poboljšati alternativna grupa menadžera s alternativnom strategijom.
• Osnovni pokretač promjena, po takvoj tezi, slaba je djelotvornost menadžmenta poduzeda u aspektu stvaranja vrijednosti za dioničare.
Model tržišta za korporativnom kontrolom prvi su, neovisno jedan od drugog, uobličili ekonomist Robin Marris i pravnik Henry Manne
Tržište za korporativnu kontrolu
• Loše djelovanje menadžera rezultirati de smanjivanjem vrijednosti dionica poduzeda na tržištu kapitala
• Smanjivanje tržišne vrijednosti dionica potaknut de druge čimbenike na poduzimanje aktivnosti preuzimanja dionica kako bi se ostvarila kontrola nad poduzedem, a u cilju podizanja vrijednosti i lučenja vlastite zarade nakon preuzimanja.
• Neefikasni menadžeri bit de zamijenjeni efikasnijim kako bi se ostvarilo planirano podizanje vrijednosti.
• Takve aktivnosti rezultirat de povedanjem cijene dionica na tržištu kapitala i stabiliziranjem nove menadžerske skupine na čelu poduzeda.
Tržište za korporativnu kontrolu (engl. Market for corporate control) eksterna je sila koja pritišde menadžere da se ne ponašaju, koristedi resurse poduzeda, na način koji nije u interesu dioničara
Recommended