View
1
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Predlog praktične politike u oblasti
obrazovanja i zapošljavanja mladih*
Krovna organizacija mladih Srbije
Mart, 2013. godine
*U okviru primene Strategije karijernog voĎenja i savetovanja
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
2
Autori - Članovi Radne grupe za obrazovanje i zapošljavanje
Jelena Manić
Petar Đurović
Marija Bogdanović
Anica Vladić
Marilea Pudar
Biljana Vukosavljević
Bojana Bijelović Bosanac
Ivan Ilić
Tamara Marković
Petar Stupar
Specifičan doprinos/Članovi Radne grupe za obrazovanje i zapošljavanje
Vesna Vidojević, Ministarstvo omladine i sporta
Stanislava Vučković, USAID
Nemanja Glavinić, Dostignuća mladih u Srbiji
Maja Bojanić, NVO ,,Iskra“
Tatjana Vučković, Unija Srednjoškolaca Srbije
Mina Karapandžić, Unija Srednjoškolaca Srbije
Petar Paunović, Omladina JAZAS-a Požarevac
Milica Zarić, Klub studenata andragogije
Ivana Jovanović, Studentkinja andragogije
Mihajlo Bogdanović, Student pravnog fakulteta u Beogradu
Mihajlo Stanković, Student pravnog fakulteta u Beogradu
Saša Mihajlović, SUS
Marija Krstić, Volonterski Centar, Niš
Jovan Najdenov, LDP
Ivan Stefanović, Industrijski sindikat
Hana Hašimbegović, SDPS
Ivana Tomić, DHSS
Radoslav Marjanović, SNS
Petar Stamenković, KZM Surdulica
Anica Vladić, KZM Loznica
Milena Stošić, KOMS
Emil Balavac, KOMS
Koordinatorka projekta i urednica
Tamara Marković
Facilitatori radne grupe za obrazovanje i zapošljavanje mladih
Petar Stupar i Jovana Božičković
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
3
Apstrakt U ovoj praktičnoj politici Radna grupa Krovne organizacije mladih Srbije razmatra stanje u oblasti
obrazovanja i zapošljavanja mladih, te daje preporuke za unapreĎenja, posebno se osvrćući na nove
tehnologije i mogućnosti online učenja, unapreĎenje kompetencija mladih koji stupaju na tržište rada i
vrednovanje kompetencija stečenih u procesu formalnog obrazovanja, kao i unapreĎenje sistema
karijernog voĎenja i savetovanja.
KLJUČNE REČI: obrazovanje, zapošljavanje, zapošljivost, mladi, omladina, online učenje,
kompetencije, praktično iskustvo, karijerno voĎenje i savetovanje
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
4
O omladinskoj politici
Sve do osnivanja Ministarstva omladine i sporta 2007. godine, pitanjima mladih na nacionalnom nivou
nijedna institucija se nije sistemski bavila dugi niz godina.
Usvajanjem Nacionalne strategije za mlade (NSM) 2008. godine i Akcionog plana za sprovoĎenje
NSM-a za period 2009-2014 utrt je put sistemskom razvoju omladinske politike u našoj zemlji, dok je
usvajanjem Zakona o mladima 2011. godine načinjen veliki korak u stvaranju uslova za podršku
mladima u organizovanju, društvenom delovanju, razvoju i ostvarivanju potencijala na ličnu i
društvenu dobrobit.
Omladinska politika obuhvata i podrazumeva sve mere i aktivnosti državnih organa, ustanova,
udruženja i drugih subjekata koje su usmerene na poboljšanje i unapređivanje položaja mladih.1
U skladu sa standardima Sveta Evrope politike za mlade treba da budu zasnovane, izmeĎu ostalog i na:
univerzalnim vrednostima pluralističke demokratije i ljudskih prava; meĎusektorskoj saradnji koja se
sprovodi na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou i podsticanju mladih da budu nezavisni, da
neguju osećaj za odgovornost i posvećenost volonterskom radu, kao i da se aktivno uključe u društveni
život, tako što će učestvovati procesima donošenja odluka koje ih se tiču.
Omladinska politika ne bi trebalo da bude samo sredstvo za rešavanje problema već i važan prostor u
kome mladi mogu da deluju kao aktivni graĎani. Istovremeno, omladinska politika bi trebalo da
predstavlja izraz nadstranačkog, društvenog, strateškog razmišljanja o potrebama i pravima mladih.
Krovna organizacije mladih Srbije i razvijanje politika za mlade
Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS) je savez udruženja koji trenutno okuplja 68 organizacija
članica (udruženja mladih i za mlade) sa čitave teritorije Republike Srbije. KOMS je najviše nezavisno
predstavničko telo mladih u Srbiji čija je misija da zastupa interese mladih razvijajući partnerski odnos
sa državom, meĎusektorsku i meĎunarodnu saradnju, podstičući aktivno učešće mladih i organizacijski
razvoj svojih članica.
Krovna organizacija mladih Srbije je za kratko vreme prepoznata kao jedan od najznačajnijih nosilaca
omladinske politike u Srbiji, kako od strane državnih institucija tako i od strane drugih organizacija
civilnog društva i fondacija, medija i javnosti uopšte.
U cilju razvoja politika za mlade uloge KOMS-a su da:
· Učestvuje u institucionalnim procesima donošenja odluka koje su od značaja za mlade, po principu
ko-manadžmenta
· Analizira javne politike (zakone, strategije, budžete...) i daje amandmane na njih
· SaraĎuje sa srodnim inostranim organizacijama i zastupa mlade ljude u Srbiji na polju meĎunarodne
saradnje
1 Zakon o mladima, član 2, "Sl. glasnik RS", br. 50/2011
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
5
· Podstiče saradnju javnih institucija sa mladima po principu ko-manadžmenta
· Bavi se javnim zagovaranjem na nacionalnom nivou
Predlozi praktičnih politika
Praktična politika podrazumeva „upotrebu vlasti ili političke moći u voĎenju javne politike, tj.
aktivnosti usmerenih ka rešavanju konkretnih problema ili unapreĎenju stanja u zajednici“ (Jang, Kvin,
2002). Kada govorimo o omladinskoj politici, pored ove praktične dimenzije od suštinske je važnosti i
dimenzija osnaživanja i pune participacije mladih u ovom procesu, što je jedan od osnovnih ciljeva
KOMS-a.
Pisanje predloga praktičnih politika (policy papers) jeste segment obrazovanja o demokratiji, koji
osnažuje mlade da se izbore za bolji položaj, koji će im omogućiti da aktivno doprinesu promenama u
društvenim zajednicama u kojima žive.
Predlozi praktičnih politika u praksi država članica EU predstavljaju ključni metod i oruĎe u cilju
promocije otvorenijeg i transparentnijeg procesa donošenja odluka – dakle, namenjeni su donosiocima
odluka. Veća upotreba predloga praktičnih politika u komunikaciji izmeĎu organizacija civilnog
društva i državnih organa u procesu evropskih integracija može značajno doprineti stvaranju
predispozicija za kreiranje održivog institucionalnog okvira kojim se stvara prostor za dijalog koji
uključuje široku paletu mišljenja - što uz transparentost rada predstavlja ključni element procesa
donošenja odluka.
U cilju doprinošenja društvenim promenama čije će posledice biti poboljšanje sveukupnog položaja
mladih, KOMS je u okviru razvojnog projekta „Program izrade i promocije predloga praktičnih politika
i standardizacija brošura prioritetnih oblasti Nacionalne strategije za mlade”, koji podržava
Ministarstvo omladine i sporta, oformio tri radne grupe, koje su činili predstavnici organizacija članica
KOMS-a, predstavnici Saveta podmladaka političkih partija i Sveta mladih članova sindikata u okviru
KOMS-a, predstavnici Kancelarija za mlade, kao i predstavnici Ministarstva omladine i sporta i drugih
relevantnih institucija, sa ciljem da izrade tri predloga praktične politike namenjene donosiocima
odluka, u sledećim oblastima:
participacija mladih
zdravlje mladih
obrazovanje i zapošljavanje mladih.
Krovna organizacija mladih Srbije se bavi navedenim oblastima kao strateškim prioritetima, kojima i
Nacionalna strategija za mlade daje istu važnost. Stvaranje uslova za aktivnu participaciju mladih
predstavlja važan izazov posebno u društvima koja su na početku uspostavljanja konsolidovane
demokratije. Zdravlje mladih predstavlja višestruku vrednost i osnovu za održivi razvoj svakog društva,
koje zavisi od napora koji se ulaže da se ono očuva i unapredi. Obrazovanje i zapošljavanje primarni su
fokus svih inicijativa za proširenje ostvarivosti ljudskih prava.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
6
Pisanjem preporuka i zagovaranjem za njihovu implementaciju, mladi će postati samosvesni, razviti
sposobnost kritičkog razmišljanja i osećaj lične i društvene odgovornosti. Sa druge strane, predlozi
praktičnih politika su namenjeni donosiocima odluka od lokalnog, preko regionalnog do nacionalnog
nivoa, u čijoj su nadležnosti ove oblasti, a sa ciljem da se u budućnosti zagovara za implementaciju
najrelevantnijih preporuka iz predloga praktičnih politika.
Obrazovanje i zapošljavanje mladih u Srbiji
Pravo na obrazovanje koje treba biti besplatno, pravo na rad i pravo na pravednu i
zadovoljavajuću nadoknadu su toliko esencijalna da bez njih Univerzalna deklaracija o ljudskim
pravima Ujedinjenih Nacija iz 1948., ne bi bila potpuna. Bez ulaženja u raspravu o tome šta su i da li
postoje osnovna ljudska prava, te da li postoji hijerarhija meĎu ljudskim pravima, iz perspektive jedne
mlade osobe u Srbiji, prava na obrazovanje i rad svakako su veoma važnja jer njihovim ostvarivanjem
mladi teže da obezbede sebi i svojim porodicama sigurnu i stabilnu budućnost. TakoĎe, bez dodatne
rasprave, dozvolite nam da izrazimo jasan stav: mladi u Srbiji teško ostvaruju ova prava.
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima objašnjava da ,,Obrazovanje treba da bude usmereno ka
punom razvitku ljudske ličnosti i učvršćivanju poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba
da unapređuje razumevanje, trpeljivost i prijateljstvo među svim narodima, rasnim i verskim grupama,
kao i delatnost Ujedinjenih nacija za održanje mira.” (Stav 2. Član 26.) Pre svega zbog zastarelog
obrazovnog sistema i programa, koji se već duži period menja i nalazi u specifičnom vakuumu, mladi u
Srbiji značajno zaostaju za drugim mladima, pogotovo mladim Evropljanima. Nedostatak kontinuiteta
u pravcu razvoja privrede i neusklaĎivanje sadržaja programa za srednje stručno obrazovanje sa
razvojem, dovode do školovanja nepotrebnih obrazovnih profila, zbog čega mladi već od sredine ’20-
tih godina ulaze u procese prekvalifikacija. Brojne promene studijskih programa i uslova studiranja
izazivaju kod mladih osećaj nesigurnosti i predstavljaju izvor konfuzije o mogućnostima ostvarivanja
njihovih prava, kao i krajnjeg ishoda obrazovnog procesa. U procesu obrazovanja preveliki udeo čine
apstraktna i teorijska znanja u odnosu na praktične veštine. Ipak, ne leži sva odgovornost na sistemu
obrazovanja. Dometi mnogih reformi zaustavljaju se pred barijerom nedovoljnih investicija u kreiranje
novih radna mesta. Lični razvoj, koji podrazumeva i karijerni razvoj, u procesu obrazovanja je, čini
nam se, zanemaren.
TakoĎe, prilikom zapošljavanja, mladi nailaze na isuviše prepreka: nedostatak radnog iskustva,
nevrednovanje stečenih komtetencija, diskriminaciju na osnovu starosti (ageism), itd. Zapošljavanje
mladih je često uslovljeno potpisivanjem blanko-otkaza, radni odnosi se zasnivaju uglavnom na
odreĎeno vreme i produžavaju po potrebi poslodavca, rade češće od drugih grupa na crno, na
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
7
nesigurnim radnim mestima, bez zdravstvene i socijalne sigurnosti, bez ostvarivanja evidencije radnog
iskustva.
Mladi preduzimačkog duha i karaktera, suočeni sa brojnim izazovima prilikom pokretanja sopstvenog
“business-a”, često odustaju pre nego što naprave i prvi korak.
Postoje značajni napori da se situacija u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih poboljša. U
poslednjih pet godina usvojen je čitav niz veoma dobrih strateških dokumenata, kao i Zakon o
mladima. MeĎu njima posebno izdvajamo Strategiju Karijernog voĎenja i savetovanja, kao dobar
primer. MeĎutim, primena ovih strateških dokumenata često je delimična, i potrebno je još raditi na
njihovoj punoj primeni. Svake godine Vlada Srbije usvaja Akcioni plan za zapošljavanje koji
predviĎaju posebne mere za podršku zapošljavanja mladih, meĎutim rezultati su ograničenog dometa.
Potrebna su dugoročna sistemska rešenja i saradnja izmeĎu privrede i obrazovanja kako bi se osigurala
radna mesta za dolazeće generacije.
Mladi u Srbiji žele promene, žele sigurnost koju im garantuje zaposlenje. Neki promenu pronalaze u
odlasku iz zemlje u potrazi za boljim uslovima školovanja i rada. Mi u Krovnoj organizaciji mladih
Srbije verujemo da je tu promenu moguće ostvariti ovde, u Srbiji, te da je uz zajedničke napore moguće
podići kvalitet obrazovanja i povećati stepen zapošljivosti mladih.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
8
OPIS PROBLEMA Tokom svog rada, analizirajući relevantna dokumenta
2, Radna grupa KOMS-a mapirala je više
različitih problema u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih. Posebno se osvrćući na to koja su
ljudska prava mladih ugrožena i/ili neostvarena, a imajući u vidu dobre prakse programiranja baziranog
na pristupu ljudskim pravima, radna grupa je došla do zaključka da su pravo na rad i pravo na
besplatno i kvalitetno obrazovanje najviše ugrožena. Članovi grupe su takoĎe posebno izrazili
zabrinutost za ugroženo pravo na informisanost i participaciju kao i pravo na ravnopravne šanse.
Imajući ovo u vidu, izdvojili smo tri konkretna problema čije rešavanje smatramo urgentnim. Ti
problemi su sledeći:
1. Nedostupnost i neosavremenjenost potrebnih tehnologija i nedostatak veština potrebnih
za online učenje
2. Nedefinisan sistem vrednovanja kompetencija i nizak nivo kompetencija mladih koji
stupaju na tržište rada
3. Nedostajući elementi i nedostupnost karijernog voĎenja i savetovanja
Nezaposlenost mladih starosne dobi 15-24 u Republici Srbiji je veoma izražena i znatno je iznad opšte
stope nezaposlenosti (50,9% u odnosu na 26,1%). Stopa nezaposlenosti mladih se u aprilu 2012. godine
smanjila za 1 procentni poen u odnosu na novembar 2011. godine (51,9%). MeĎutim, i pored
smanjenja stope nezaposlenosti, ona pokazuje da je svaka druga mlada osoba u Srbiji nezaposlena.
Posmatrano prema godinama starosti, nešto manje od polovine nezaposlenih (44,0%) su lica koja
pripadaju dvema najmlaĎim starosnim grupama (15-24, 25-34), čije je učešće u ukupnoj nezaposlenosti
(15+) u aprilu 2012. godine iznosilo 16,3% i 27,7%. Trend smanjenja učešća najmlaĎih kategorija
nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti se nastavlja, što se delimično može objasniti njihovim
produženim školovanjem u uslovima smanjenih mogućnosti zaposlenja. Istovremeno se nastavlja i
trend povećanja učešća onih u starijim godinama (55-64).
Struktura nezaposlenih prema obrazovnom nivou deluje prilično stabilno. Nezaposlenost je najviše
rasprostranjena meĎu onima sa srednjim nivoom obrazovanja, budući da je nešto više od dve trećine
nezaposlenih završilo srednju školu (66,8% u aprilu 2012. godine).
Prevazilaženje postojeće situacije, pre svega nepovoljne kvalifikacione strukture nezaposlenih,
zastarelih znanja i neadekvatnih sposobnosti u prvom redu podrazumeva reformu i inoviranje sistema
obrazovanja, posebno sistema srednjeg stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao i
uspostavljanje sistema kratkih obuka na tržištu rada.
2 Spisak dokumenata koje je analizirala Radna grupa nalazi se u Dodatku A, str. 19.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
9
Svaki od ovih problema je višeslojan i uključuje socijalne aspekte (dominantan sistem vrednosti u
društvu, položaj mladih kao višestruko diskriminisane i ranjive grupe, nepostojanje političke volje za
neophodne promene, politička nestabilnost, stepen ostavrivosti ljudskih prava, itd.), ekonomske aspekte
(cena neophodnih reformi i/ili implementacije rešenja postavljenih problema, ekonomska održivost
rešenja, itd.), zakonsko-proceduralni okvir koji onemogućava adekvatan stepen uključivanja različitih
relevantnih aktera u proces donošenja odluka, koji nije dovoljno brzo prilagodljiv aktuelnim
društvenim potrebama time usporavajući proces promena. Uz sve to, moramo uvek imati u vidu da
mladi kao socijalna grupa nisu homogena grupa, te da su različite podgrupe pogoĎene različitim
dodatnim problemima i to u različitom stepenu, kao što je naglašeno u Nacionalnoj strategiji za mlade.
Dominantni patrijarhalni sistem vrednosti decu i mlade u Srbiji, zajedno sa ženama, postavlja na
najniže stepenike društvene hijerarhije, a pretpostavljene društvene uloge značajno sputavaju lični rast i
razvoj mladih. Suštinska pitanja identiteta, integriteta i suvereniteta koja su mogla i trebalo da budu
rešena, postavljaju se kao dnevno-politička pitanja, što u trenutno dominantnom sistemu vrednosti i
raspodele društvenih uloga dodatno otežava mladima da utiču na različite politike, svoju sadašnjost i
budućnost.
Sa druge strane, pozitivna činjenica je postojanje Krovne organizacije mladih Srbije, kao najvišeg
predstavničkog tela mladih u Srbiji, koja razvija svoje kapacitete da predstavlja mlade, da zagovara i
lobira za interese mladih. TakoĎe, pozitivno ocenjujemo i odnose KOMS-a i Ministarstva omladine i
sporta, kao i spremnost Ministarstva da uključi mlade u procese donošenja odluka i podrži njihove
inicijative.
1. Nedostupnost i neosavremenjenost potrebnih tehnologija i
nedostatak veština potrebnih za online učenje
Osim nekih neformalnih programa obrazovanja, učenje na daljinu ili online učenje koje se odvija
putem specifičnih Internet platformi se u Srbiji ne organizuje. Zakon o osnovama sistema obrazovanja i
vaspitanja ne tretira na bilo koji način online učenje, dok Zakon o visokom obrazovanju navodi u stavu
5., Člana 32. da “Visokoškolska ustanova može izvoditi studijski program na daljinu, u skladu sa
dozvolom za rad.”, ali ni na koji način bliže ne definiše kako se takav studijski program izvodi nego se
navodi da su “bliži uslovi i načini ostvarivanja studijskog programa na daljinu uređeni opštim aktom
visokoškolske ustanove.” (stav 3., Član 81. Zakona o visokom obrazovanju).
MeĎutim, nedovoljno definisan okvir za korišćenje novih tehnologija sa ciljem sprovoĎenja online
učenja nije jedini problem. Nedostatak infrastrukture neophodne za sprovoĎenje ovakvih programa kao
i neophodnih znanja i veština takoĎe onemogućava online učenje koje bi povećalo dostupnost
kvalitetnog obrazovanja većem broju mladih, pogotovo mladima iz ruralnih sredina.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
10
TakoĎe informatička pismenost mladih u Srbiji nije na zadovoljavajućem nivou, što pokazuju i podaci
navedeni u Nacionalnoj strategiji za mlade. “U Republici Srbiji je kompjuter kod kuće dostupan
velikom broju učenika srednjoškolskog uzrasta (85% po podacima istraživanja Instituta za
psihologiju), dok mogućnost svakodnevnog korišćenja kompjutera u školi praktično ne postoji.
Polovina učenika kompjuter može da koristi samo na času, što je jednom nedeljno, a jedna trećina
(32,3%) nema ni nastavu informatike. Veoma mali broj mladih ovog uzrasta (3,9%) ima završen kurs
kompjutera, što znači da se obučio radu sa kompjuterom na sistematičan način. Drugim rečima, mladi
savladavaju kompjuterske veštine uglavnom samouko: samostalno ili u društvu vršnjaka. Samoukost
podrazumeva da se znanja potrebna za rad na računaru stiču nesistematski. Pored toga, kompjuter se
pretežno koristi za zabavu: igranje igrica (38,5% mladih igra igrice svakodnevno) i skidanje muzike ili
filmova (27,5% to radi svakodnevno). Istovremeno, čak 40% mladih nema priključak za internet. Veliki
procenat mladih ne koristi kompjuter za pisanje, odnosno crtanje i grafičko prikazivanje, čak 80%
gotovo nikad ne koristi obrazovni softver, a 66,1% ne koristi elektronsku poštu.” (2008, Ministarstvo
omladine i sporta, 15.) Prema istraživanju rađenom 2012. godine u okviru projekta “Škola bez
nasilja”, “82% desetogodišnjaka ima mobilni telefon (42% sa pristupom internetu), a 91% koristi
računar; 99% srednjoškolaca ima mobilni (78% sa pristupom internetu), a 97% ima računar kod
kuće.” (2012, http://www.unicef.rs/). Na osnovu ovoga možemo zaključiti da sve veći broj mladih ima
pristup računaru i internetu, ali i dalje ostaje problematična svrha i način korišćenja računara i
interneta.
Deo ovog problema svakako čini i niska informatička pismenost nastavnog kadra, te je potrebno da i
oni budu obuhvaćeni reformom obrazovanja u smislu njihove doedukacije u oblasti korišćenja
informacionih tehnologija.
2. Nedefinisan sistem vrednovanja kompetencija i nizak nivo
kompetencija mladih koji stupaju na tržište rada
Pre svega uočava se nepostojanje komunikacije ili loša komunikacija izmeĎu različitih aktera koji
učestvuju u procesu obrazovanja i zapošljavanja mladih. Problem nevrednovanja kompetencija koje
mladi stiču tokom procesa obrazovanja je usko povezan sa zastarelošću obrazovnog programa, a svoju
kulminaciju dostiže u trenutku kad se mlada osoba nakon završetka školovanja naĎe na tržištu rada, gde
poslodavci ili nemaju potrebu za takvim kadrovima, ili mladi nemaju neophodne kompetencije i
iskustvo za obavljanje svog posla.
Činjenica je da većina mladih izlazi iz obrazovnog procesa sa nedovoljno razvijenim kompetencijama i
bez radnog iskustva koje bi im omogućile zaposlenje u struci po okončanju školovanja. Problem
nevrednovanja kompetencija pogaĎa sve mlade, jer se većina suočava sa situacijom da tek prilikom
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
11
prvog zaposlenja zaista počinje da stiče neophodne kompetencije, a poslodavci očekuju da zaposle
osobu koju odmah mogu da “uvedu” u posao.
Uz sve to, sistem obrazovanja je centralizovan, što umanjuje njegovu prilagodljivost fluktuacijama na
tržištu rada. Zastarelo srednje i visoko obrazovanje prebacuje veliki teret sa opšteg tržišta rada na
interno tržište rada, prinuĎujući poslodavce da razvijaju opširne interne obuke kako bi zaposleni stekli
potrebne kvalifikacije što ima za posledicu produžen period i povećane troškove školovanja i obuke.
Svake godine, Nacionalni akcioni plan za zapošljavanje predviĎa sredstva za povećanje zapošljivosti
posebno ranjivih grupa mladih. Sredstva obuhvataju prekvalifikaciju i dokvalifikaciju mladih koji su
tek izašli iz školskih klupa, dok je najveći deo kompetencija trebalo da bude usvojen još tokom
školovanja. U sadašnjim uslovima to nije izvodivo već prava borba za sticanje iskustva, znanja i
veština mladih počinje tek po završetku školovanja. Sticanje kompetencija za radna mesta mora biti
integrisano u proces formalnog obrazovanja da bi se ujednačio kvalitet stečenih kompetencija i
obuhvatilo sve što je za jedno radno mesto potrebno.
TakoĎe, primećujemo da učesnici obrazovnog procesa (nastavni kadar, učenici, pedagoško-psihološke
službe, i slično), nemaju viziju toga šta treba da bude rezultat obrazovnog procesa. Osnovni strateški
dokumenti, poput Strategije razvoja obrazovanja u Srbiji 2020+ takoĎe nisu zasnovani na realnim
mogućnostima i perspektivama razvoja srpske privrede i neće omogućiti da se prevaziĎe ogroman jaz
koji nastaje u tranziciji od škole ili fakulteta do izlaska na tržište rada. Povećanje procenta visoko
kvalifikovane radne snage ne znači automatski povećanje broja zaposlenih. U ovom trenutku posao
traži 64.000 visokoobrazovanih, meĎu kojima više od 850 magistara i šezdesetak doktora nauka.
3. Nedostajući elementi i nedostupnost sistema karijernog
voĎenja i savetovanja
Karijerno voĎenje i savetovanje predstavlja jedan od ključnih procesa koji doprinosi smanjenju
nezaposlenosti meĎu mladima i podstiče na promišljeno graĎenje karijere. Ono obuhvata skup
aktivnosti čiji je cilj pomoć pojedincima da odluče kojom vrstom posla da se bave, da izvrše promene u
karijeri, da pronađu posao ili dostignu zadovoljstvo i uspeh na radnom mestu, ili da nastave
obrazovanje i da se opredele za osposoljavanje i dodatno učenje. (Dr Iskra Maksimović , 2012) Sistem
karijernog voĎenja i savetovanja je u razvoju, ali se i njegovi nedostaci prepoznaju. Pre svega, uočljivo
je da još uvek nema definisanih standarda u ovom procesu, što dovodi do nekonzistentne primene ovog
sistema u različitim delovima Srbije.
Usluge karijernog voĎenja i savetovanja su, u Republici Srbiji, najčešće projektnog tipa a shodno tome
i ograničenog trajanja (zbog toga je i kvalitet takvih usluga upitan). Jedan od razloga lošeg stanja na
tržištu rada jeste i nepostojanje sistemskog ureĎenja u oblasti karijernog voĎenja i savetovanja, jer je to
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
12
bitan segment razvoja svakog društva, društva koje treba svakom pojedincu da obezbedi i omogući
lični razvoj u cilju donošenja sopstvenih odluka vezanih kako za učenje, zapošljavanje i rad, tako i za
planiranje i upravljanje svojom karijerom. U ovoj oblasti nedostaju sistematska rešenja kako bi većina
mladih dobila mogućnost korišćenja usluga “karijenih centara” i imala bolju percepciju pravog
karijernog puta i najboljeg izbora za sebe.
Naime, osnove sistema karijernog voĎenja i savetovanja postavljene su usvajanjem Strategije
karijernog voĎenja i savetovanja u Republici Srbiji i pratećeg Akcionog plana za period 2010-2014.
TakoĎe, pri Vladi je formirana Radna grupa za praćenje implementacije Strategije karijernog voĎenja i
savetovanja kojom predsedava državni sekretar Ministarstva omladine i sporta. Izveštaj o sprovoĎenju
Strategije karijernog voĎenja i savetovanja u Republici Srbiji u periodu 2010-2012 govori o značajnim
napretcima u razvoju sistema, većem broju projekata i usluga za mlade. (MOS, 2012,
www.mos.gov.rs). MeĎutim, neke okosnice sistema karijernog voĎenja i savetovanja nedostaju, pre
svega Nacionalni resursni centar za karijerno voĎenje i savetovanje. Osnivanje ovakvog centra je
praksa u drugim evropskim zemljama (o čemu svedoči Euroguidance mreža).
Drugi veoma značajan problem je implementacija programa tj. primena u praksi. Pitanje dobre i
efikasne primene programa karijernog savetovanja i voĎenja na osnovu predloženih strategija i
standarda u ovoj oblasti je veoma značajno. Mnoge organizacije, i pored kapaciteta za ovakvu
aktivnost, nisu spremne da preuzmu odgovornost i implemetiraju ovakav program (ili to ne rade na
pravi način). Razlozi za to mogu biti različiti, npr. nejasan značaj procesa KViS i značaj za mlade;
nespremnost za novu uslugu; zatim, nije u skladu sa lokalnim akcionim planom za mlade ili lokalnim
akcionim planom za zapošljavanje; manjak radne snage (ili volontera); loša saradnja sa institucijama od
značaja za implemetaciju ovakvog programa; politička klima.
Spuštanje programa i usluga karijernog voĎenja i savetovanja na lokalni nivo je veliki izazov. Usled
ograničenih sredstava, neprepoznavnja značaja KViS i nedovoljno razvijenih kapaciteta, jedinice
lokalne samouprave, KZM, srednje škole, ne pružaju usluge iz oblasti karijernog voĎenja i savetovanja
u dovoljnoj meri.
Značajan problem je i nedovoljno poznavanje novog pojma karijere tj. usluga karijernog savetovanja i
voĎenja, ne samo od strane potencijalnih organizacija (i škola) koje bi mogle ovu uslugu da uvrste u
svoj rad, već i mladih. Mladi su slabo informisani o KViS ili im nije jasno šta dobijaju ovom uslugom i
zašto im je uopšte potrebna. Primetna je i slaba zainteresovanost i motivisanost za rad mladih na
sopstvenoj karijeri (najčešče zbog trenutnog stanja u državi - slabe zaposlenosti i lošeg stanje na tržištu
rada).
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
13
KRITIKA OPCIJA Članovi/ice radne grupe mapirali su potencijalna rešenja - već postojeće, relevantne i izvodljive opcije
u društvu. U ovom delu te opcije su rasčlanjene, a njihove značajne pozitivne i negativne strane su
naglašene. Na osnovu ove kritike opcija, Radna grupa je kasnije dala svoje preporuke za rešavanje
postavljenih problema.
1. Nedostupnost i neosavremenjenost potrebnih tehnologija i
nedostatak veština potrebnih za online učenje
U Strategiji razvoja obrazovanja u Srbiji 2020+, navodi se da bi "opremljenost informaciono-
komunikacionim tehnologijama omogućila školama u udaljenim krajevima da realizuju deo nastave i
na daljinu, čime bi se mogao podizati kvalitet efekta učenja/nastave u takvim sredinama" (2012.,
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, str. 66.) Iz ovoga se jasno vidi da se na strateškom
nivou u Srbiji, makar jednim delom, razmišlja o uvoĎenju online obrazovaja u školski sistem, kao i to
da postoji jasna percepcija o pozitivnim stranama ovakvog osavremenjavanja nastave.
Trenutno postoje tri opcije za uvoĎenje ovakvog oblika nastave.
a) Izmena i dopuna Zakona o osnovama sistema obrazovanja i Zakona o visokom obrazovanju
Izmenama ovih zakona online učenje bi se institucionalizovalo i dovelo u isti rang sa do sada
postojećim oblikom nastave. MeĎutim, proces izmene zakona je dug, a podrazumevao bi i sastavljanje
drugih podzakonskih akata koji bi bliže definisali standarde za sprovoĎenje i vrednovanje online
učenja.
b) Sastavljanjem i usvajanjem strateškog dokumenta za razvoj online učenja i primene
informaciono-komunikacionih tehnologija u učenju
Ovo rešenje bi takoĎe dovelo online učenje u isti rang sa dosadašnjim modelom učenja, s tim što bi
proces mogao biti značajno brži, transparentniji i inkluzivniji. TakoĎe pozitivna strana je što se već u
takvom dokumentu mogu definisati i standardi za sprovoĎenje i vrednovanje online učenja. Opasnost
ovakvog rešenja je neopredeljivanje dovoljnog iznosa sredstava iz budžeta za implementaciju
predviĎenih aktivnosti.
c) Treća opcija bi bila da škole, samoinicijativno, organizuju deo nastave online, koristeći svoje
kapacitete
U ovom slučaju online nastava ne bi bila u istom rangu kao i ostali deo nastave i mogla bi se sprovoditi
možda kao deo domaćeg zadatka ili kao fakultativni deo nastave. TakoĎe, primena ovakvog rešenja
zavisila bi od škole do škole – tehničke opremljenosti i ličnih afiniteta i volje nastavnog kadra. Uz to,
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
14
takva nastava ne bi bila ponuĎena onima kojima je najviše potrebna, nego bi na nju bili primorani i
drugi učenici. Sa druge strane ovo bi omogućilo bar nekim školama da veoma brzo započnu
sprovoĎenje ovakvog oblika nastave, dok druge opcije iziskuju daleko više vremena.
U svakom slučaju, svaka od ovih opcija podrazumeva i dodatno edukovanje i osposobljavanje
nastavnog kadra za korišćenje savremenih tehnologija u nastavi i kvalitetnije prenošenje teorijskih i
praktičnih znanja; uključivanje neformalnog obrazovanja u proces informatičkog opismenjavanja
mladih kroz raznovrsne kurseve, radionice, obuke; obezbeĎivanje ravnopravnih šansi za sticanje
informatičkih veština svim mladim osobama, što podrazumeva i poboljšanje tehničkih mogućnosti za
korišćenje kompjutera ugroženim grupama mladih, itd.
2. Nedefinisan sistem vrednovanja kompetencija i nizak nivo
kompetencija mladih koji stupaju na tržište rada
Postoje izvesni pomaci u viĎenju potrebe povezivanja obrazovnog sistema i tržišta rada na više strana.
2006. godine je usvojena Nacionalna strategija razvoja stručnog obrazovanja, a na toj osnovi je
Beogradska otvorena škola inicirala osnivanje Nacionalnog saveta za stručno obrazovanje, sa
idejom da se pomogne ostvarivanje jednog od ciljeva strategije, da stručno obrazovanje i obuka
odgovore na potrebe privrede i tržišta rada.
Osavremenjavanje nastavnog plana kao i metodologije sprovoĎenja istog je svakako proces koji traje, a
trebalo bi da bude daleko brži. Postavlja se pitanje da li se dovoljno ulaže u reformu obrazovnog
procesa u Srbiji, i uopšte u obrazovni proces?
Rezultati sa popisa iz 2011. nam govore da je u periodu od 2002. do 2012. procenat
viskokoobrazovanih u udelu stanovnistva porastao sa sa 6,5 na preko 10%. U tom periodu je izvršena i
reforma obrazovanja i prelazak na Bolonjski sistem koji je svakako doprineo tome. Strategija razvoja
obrazovanja u Srbiji 2020+ predvidja da do 2020. u Srbiji bude 38,5% visokoobrazovanog kadra. Sa
druge strane u periodu od 2002. do 2012. zabeležen je veliki pad zaposlenosti i smanjivanje privredne
aktivnosti što ukazuje da nije problem samo u nedovoljnom broju visokoobrazovanih. Da bi se do
postavljenog cilja došlo sa ovako skromnim ulaganjima u obrazovanje (izmedju 4 i 4,5 % BDP-a)
verovatno će se posegnuti za daljim snižavanjem kvaliteta i kriterijuma što će samo povećati
nefunkcionalnost mladih na tržištu rada. Sa druge strane ideja da srednjoškolsko obrazovanje (pre
svega u stručnim školama) bude obavezno će svakako unaprediti njihovu funkcionalnost, a potrebno je
i da se povećaju sredstva za opremanje kabineta. UnapreĎenju funkcionalnosti mladih doprineće i
ograničavanje broja učenika po odeljenju na 26. Ovo će dodatno stvoriti nova radna mesta za mlade u
obrazovnim institucijama, ali će i dodatno opteretiti budžet. Nedostajući objekati koji su nužni za takav
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
15
plan mogu se naći u napuštenim vojnim objektima, državnim objektima koji se neracionalno koriste ili
se uopšte ne koriste kao i ulaganjima lokalnih samouprava gde god je to moguće.
U nekim zemljama, poput Nemačke, postoji sistem dualnog obrazovanja koje je jedan od načina da se
odgovori na izazove sa kojima se mladi suočavaju na tržištu rada. Dualnost se ogleda u tome da se po
nastavnom planu dva dana odvija teorijska nastava, a tri dana praktično obučavanje u firmama gde
mladi rade na poslovima za koje se školuju. U ovakvom sistemu se izbegava ulaganje u kadar koji neće
imati gde da se zaposli. Nadalje, oni u saradnji sa udruženjima koja su najmerodavnija u praćenju
potreba domaćeg tržišta (poslodavačka udruženja, sindikati) i struktura koja razvijaju strategije od
opšteg interesa (državne institucije, udruženja mladih, studentska udruženja) sastavljaju programe po
kojima se posle srednje škole pravi jasna razlika u pravcu daljeg obrazovanja.
Po ovom pitanju ne vidimo jasno kristalisane postojeće opcije, osim nastavka reforme obrazovnog
sistema, te obaveznog uključivanja svih zainteresovanih aktera u tu reformu, sa posebnim akcentom na
povezivanje obrazovnih institucija i poslodavaca.
3. Nedostajući elementi i nedostupnost sistema karijernog
voĎenja i savetovanja
U Srbiji nedostaje kvalifikovana radna snaga koja će svojim aktivnostima i stručnim radom uvećati
mogućnost za dalji društveni i ekonomski razvoj. U cilju stvaranja kvalifikovane radne snage, mladi bi
trebalo da budu osnaživani kroz programe podrške različitog tipa. Jedan od značajnijih načina kojim se
to može postići je potpun sistem efikasnog karijernog savetovanja i voĎenja.
Uzimajući u obzir aktuelene probleme u oblasti karijernog savetovanja i voĎenja, kao i okvir koji
predviĎa Strategija karijernog voĎenja i savetovanja, opcije za moguća rešenja bi bile sledeće:
a) Definisanje standarda karijernog voĎenja i savetovanja
Definisanjem standarda za KViS će se omogućiti uključivanje karijernog voĎenja i savetovanja u
zvanične strateške dokumente opština i gradova: akcioni planovi za mlade, lokalni akcioni planovi za
zapošljavanje, strategije za zapošljavanje mladih. Zatim, ovakvim standardnom verovatno će biti
definisane odgovornosti svih nosilaca i pružalaca usluga karijernog voĎenja i savetovanja na lokalnom
i nacionalnom nivou što će doprineti poboljšanju rada karijernih savetnika i poboljšanju kvaliteta
usluga.
MeĎutim, definisanje strateškog dokumenta koji može razjasniti mnoge nedoumice vezane za ovu
oblast i omogućiti efikasniji rad karijernih savetnika, ne znači i efikasnu implementaciju ove usluge.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
16
b) Razvoj i implementacija sistema karijernog voĎenja i savetovanja
Ovo će omogućiti razvoj usluge karijernog voĎenja i savetovanja u srednjim školama ali i u
organizacijama koje imaju uslove, resurse i mogućnosti za to. Pozitivna strana ove opcije je i ta što će
se kreirati programi i realizovati konkretne akcije za unapreĎenje saradnje i funkcionalnog partnerstva
zainteresovanih strana na razvoju karijernog informisanja u kancelarijama za mlade, a posebno
podsticati saradnja kancelarija za mlade, Nacionalne službe za zapošljavanje i srednjih škola. Razvojem
i implementacijom sistema karijernog savetovanja i voĎenja uspostaviće se i saradnja izmeĎu svih
nosilaca KViS i institucija uključenih u oblast karijernog voĎenja i savetovanja. Na taj način se
podstiče razmena informacija koja je veoma značajna za konstantan razvoj i unapreĎenje usluga.
Angažovanje novih ljudi za implementaciju KViS ili dodatan angažman već zaposlenih (ili volontera)
može se gledati i kao negativna strana ovog procesa, ali je nužna za njegovu implementaciju.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
17
PREPORUKE Imajući u vidu tekuće i predstojeće procese, mogućnosti i prilike, radna grupa predlaže sledeće
preporuke kao najoptimalnije. U svakom slučaju smatramo da je neophodna sinergija različitih procesa
kako bismo došli do relevantnih promena od interesa za mlade. Generalno, smatramo da je neophodna
veća saradnja svih aktera koji rase sa i u interesu mladih.
1. Nedostupnost i neosavremenjenost potrebnih tehnologija i
nedostatak veština potrebnih za online učenje
Potrebno je imati u vidu da je tehnologija samo sredstvo učenja, te da opremanje škola kompjuterima
neće automatski dovesti do reformi u obrazovanju. Da bi se to desilo nužno je edukovati nastavnike i
razviti obrazovne prakse koje će integrisati informacione tehnologije u sam obrazovni proces. Ovaj
korak je zahtevniji od samog obezbeĎivanja sredstava i potrebno mu je posvetiti posebnu pažnju.
Obrazovne prakse u ovakvom modelu premeštaju fokus sa nastavnika na učenika/studenta, podstičući
rešavanje problema, saradnju i komunikaciju.
Uz edukaciju učenika i nastavnika za korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija i
osavremenjavanje infrastrukture, predlažemo institucionalizovanje online učenja kroz izmene i dopune
Zakona o osnovama sistema obrazovanja ili kroz izradu i primenu strateškog dokumenta koji bi
definisao online učenje i korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija u obrazovanju.
2. Nedefinisan sistem vrednovanja kompetencija i nizak nivo
kompetencija mladih koji stupaju na tržište rada
U rešavanje ovog problema moraju biti uključeni predstavnici obrazovnih institucija, poslodavci,
civilni sektor kao i mladi preko svojih predstavnika i institucija. Uspostavljanje dvosmerne
komunikacije izmeĎu relevantnih aktera koje vodi ka kreiranju liste kompetencija koje bi bile priznate i
vrednovane od strane poslodavaca, a njihovo sticanje omogućeno putem procesa formalnog i
neformalnog obrazovanja u ovom trenutku vidimo kao urgentno.
Do sada navedeno ukazuje na potrebu uvoĎenja obavezne prakse/praktične nastave koja bi trebalo da
bude osmišljena zajedničkim radom predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora, a pre svega
obrazovnih institucija, poslodavaca i institucija karijernog voĎenja.
Preporuka je razvijati transverzalne kompetencije kod mladih, one koje se ne odnose samo na jednu
oblast ili na jedan oblik zapošljavanja, već se mogu primeniti u različitim oblastima, kao i nastavak
reforme obrazovanja i veća ulaganja u obrazovanje.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
18
3. Nedostajući elementi i nedostupnost sistema karijernog
voĎenja i savetovanja
Potrebno je raditi na daljoj primeni Strategije karijernog voĎenja i savetovanja u Republici Srbiji i
pratećeg Akcionog plana 2010-2014. IzmeĎu ostalog, naročito je važno osnovati Nacionalni resursni
centar za karijerno voĎenje i savetovanje koji bi radio na razradi standarda, programa i metodologije,
kao i radio na unapreĎenju kvaliteta samog sistema. Osnivanje ovakvog Centra predviĎeno je
Akcionim planom za implementaciju Strategije, ali je neizvesno da li će se steći potrebni uslovi da se
osnivanje i realizuje. Osnivanje Nacionalnog resursnog centra je od velikog značaja za standardizaciju
oblasti KViS, podizanje kvaliteta sistema, izradu programa i metodologije KViS, itd.
TakoĎe, vrlo je važno predvideti sredstva za programe karijernog voĎenja i savetovanja kroz lokalne
akcione planove za mlade, lokalne akcione planove za zapošljavanje (mladih), lokalne akcione planove
za razvoj omladinskog preduzetništva, itd.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
19
Zaključak Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je neophodno povećati ulaganja u oblasti obrazovanja i
zapošljavanja mladih, kako novčana, tako i ljudska. Neophodna je intersektorska saradnja i
uključivanje svih relevantnih aktera. Samo izgradnjom jakih i održivih zajednica baziranih na
meĎusobnom razumevanju, solidarnosti, i inkluziji možemo postići najviše stepene ostvarivosti
ljudskih prava.
Krovna organizacija mladih Srbije kroz svoj dosadašnji rad podržavala je sve aktivnosti, uključivala se
u, i vodila aktivnosti koje su dovodile do ovog cilja. Naš imperativ je dobrobit svih mladih u Srbiji. U
budućnosti, KOMS će, kao i do sada, biti otvoren za svaki vid partnerstva i saradnje, pružanja podrške i
razmenu informacije, znanja i iskustava.
Tokom svog rada, Radna grupa je uočila i problem neuključenosti mladih u proces revizije
Nacionalnog okvira kvalifikacija. Ovak problem je tesno povezan sa problemom nevrednovanja i
neprepoznavanja kompetencija mladih. Radna grupa predlaže da KOMS pokrene inicijativu i da lobira
za uključivanje maldih u ovaj proces.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
20
DODATAK A Tokom svog rada, Radna grupa konsultovala je sledeća dokumenta:
1. Strategija karijernog vođenja i savetovanja
2. Nacionalna strategija za mlade
3. Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije za mlade
4. Akcioni plan za mlade u AP Vojvodini
5. Beli dokument EU o Omladinskoj politici (2001)
6. Omladinska Strategija EU (2010-2018)
7. Strategija obrazovanja u Srbiji 2020+
8. Nacionalna strategija zapošljavanja
9. Predlog Nacionalnog Akcionog plana zapošljavanja za 2013. godinu
10. UN Report CHR – 2008.
11. UN Report CHR – 2008. - Corrigiendum
12. National report CHR – 2008.
13. Godišnji Izveštaj 2011. - Helsinški odbor za Ljudska Prava
14. Focus on: Youth Employment – European good practice projects
Ovako je radna grupa obuhvatila različite nivoe omladinskih politika (Pokrajinski, Nacionalni i
Evropski nivo), tematski specifične akte koji se tiču obrazovanja i zapošljavanja, izveštaje o
ostvarivosti ljudskih prava, kao i studije slučaja i primere dobrih praksi. Analiza i osvrtanje na ova
dokumenta značajno su pomogli u usklaĎivanju ovog predloga praktične politike sa trendovima u
zemlji i okruženju kada je u pitanju obrazovanje i zapošljavanje mladih.
Pored ovih dokumenata, grupa sa osnolila na iskustvo i znanja članova grupe, kao i druga dokumenta
navedena u izvorima.
Predlog praktične politike u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih
Krovna organizacija mladih Srbije
21
IZVORI i. 1948., Generalna Skupština UN, Univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima, Ujedinjene
Nacije
ii. 2011., Vlada Republike Srbije, Zakon o osnovama sistema obrazovanja i Vaspitanja, Službeni
Glasnik RS
iii. 2010., Vlada Republike Srbije, Zakon o visokom obrazovanju, Službeni Glasnik RS
iv. 2008., Ministarstvo omladine i sporta, Nacionalna strategija za mlade, Ministarstvo omladine i
sporta
v. 2012., Ministarstvo prosvete, Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji 2020+, Ministarstvo
prosvete
vi. 2012., D. Kuzmanović, dr D. Popadić, Istraživanje - digitalno nasilje u osnovnim i srednjim
školama, http://www.unicef.rs/
vii. 2012., Republički zavod za statistiku, Konački rezultati Popisa, http://popis2011.stat.rs/
viii. 2012.,I. Maksimović, Vodič za karijerne savetnike, USAID
Recommended