OKRUGLI STOL Kako ostvariti ravnotežu izravne i ...¡ek_izravna_i...Varijante demokratskih poredaka...

OKRUGLI STOL

‘Kako ostvariti ravnotežu izravne i predstavničke

demokracije?’

UVODNO IZLAGANJE: Prof. dr. sc. Nenad Zakošek

Međunarodni dan demokracije Novinarski dom, 15.rujna 2018.

Demokratska legitimacija vlasti

Demokracija:

jedini normativno prihvatljivi tip političkog poretka sa stajališta modernih univerzalističkih vrijednosti

institucionalni okvir za postizanje individualne autonomije (zaštite ljudskih prava) i kolektivnog samoodređenja

Moderne demokratske institucije:

kombinacija liberalnih i demokratskih elemenata

prevlast institucija predstavničke demokracije i liberalnih jamstava ljudskih prava

institucije direktne i deliberativne demokracije kao nadopuna

Varijante demokratskih poredaka

Demokratske institucije istodobno ostvaruju različite ciljeve:

demokratska participacija

responzivnost

djelotvornost

kvalitetne javne politike

slobodna i racionalna deliberacija

zaštita ljudskih prava

Specifične nacionalne tradicije političkih institucija

Kriza institucija predstavničke demokracije

U posljednjih nekoliko desetljeća vidljivi su simptomi krize predstavničke demokracije:

pad povjerenja u predstavničke institucije

smanjenje participacije na izborima

slabljenje tradicionalnih narodnih stranaka desnog i lijevog centra

volatilnost biračkih preferencija

uspon populističkih stranaka i pokreta

Zahtjevi za jačanjem direktne demokracije: lijek za krizu predstavničke demokracije (?)

Demokracija u Hrvatskoj

Nepovoljna hrvatska politička tradicija:

nema dugotrajnog demokratskog iskustva

teret naslijeđa dvaju totalitarnih poredaka

Dizajn hrvatskih demokratskih institucija:

političke institucije nisu utemeljene na jasnoj, nepristranoj i dugoročnoj viziji ciljeva koji se žele postići

institucionalni inženjering u svrhu postizanja partikularnih ciljeva ili ostvarenja pragmatičnih kompromisa izborni sustavi 1990-ih

kreiranje izbornih jedinica 1999.

uvođenje instituta pučke referendumske inicijative 2001.

Posljedice: nisko povjerenje u političke institucije

Sudjelovanje birača na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj (u %)

Sudjelovanje birača na lokalnim izborima u Hrvatskoj (u %)

Sudjelovanje birača na referendumima i na izborima za Europski parlament (u %)

Nezadovoljstvo funkcioniranjem demokracije u Hrvatskoj (u %)

Komparativni pogled na Hrvatsku (Eurobarometar 89, proljeće 2018.)

Povjerenje u parlament

69

63 59

54

67

29

18

46

22 19 19

21 20

13

34

0

10

20

30

40

50

60

70

80

(Eurobarometar 89, proljeće 2018.)

Povjerenje u stranke

38

34 36 36

46

7

13

24

16 16 17

11 11

8

19

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Gongovi prijedlozi za reformu izbornog i referendumskog zakonodavstva

Cilj reforme: bolja usklađenost elemenata predstavničke i izravne

demokracije

jasna i logična regulacija

otklanjanje ozbiljnih deficita koji narušavaju jednakost biračkog prava i transparentnost izbornih i referendumskih postupaka

Model izbornog sustava:

ne mijenja se postojeći model razmjernog izbornog sustava u višemandatnim izbornim jedinicama

rasprava o eventualnoj promjeni izbornog modela treba poći od definicije ciljeva koji se tim modelom žele postići

Izborne jedinice

6 izbornih jedinica:

granice u skladu s granicama postojećih teritorijalnih jedinica (eventualno budućih regija)

različit broj mandata u svakoj jedinici

osigurava se jednakost glasa

Glasovanje na izborima

Veći broj preferencijskih glasova:

3 preferencijska glasa

5-postotni prag za primjenu preferencijskog glasa

postiže se veći utjecaj biračkih preferencija

zadržava se i određeni utjecaj stranke na redoslijed kandidata (za one koji osvoje manje od 5% preferencijskih glasova)

Izborni i referendumski postupak

Dovršetak profesionalizacije DIP-a:

9 stalnih članova (bez sudaca Vrhovnog suda), uz pravnike izbor i drugih struka (politologa, sociologa, ekonomista...)

uspostava jedinstvene lako pretražive baze podataka o donacijama strankama, donatorima i financijskim izvještajima stranaka

DIP treba preuzeti zadaću provjere potpisa prikupljenih od strane referendumskih inicijativa

Ustavni sud kao žalbena instanca za provjeru potpisa

Referendumska inicijativa Smanjiti broj traženih potpisa za referendumsku inicijativu s

10 na 5%

Produžiti rok prikupljanja potpisa na 2 mjeseca za nacionalni i 1 mjesec za lokalni referendum

Definirati pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumu (npr. proračun, ljudska prava) → provjera ustavnosti referendumskog pitanja prije prikupljanja potpisa

Utvrditi prag važenja referendumske odluke

Definirati kada i kako se može mijenjati referendumska odluka

Uskladiti pravila za inicijativu i važenje lokalnog referenduma s onim na nacionalnoj razini

Trg bana Jelačića 15/4 10 000 Zagreb T: +385 (0) 1 4825 444 F: +385 (0) 1 4825 445 E: gong@gong.hr W: www.gong.hr FB: www.facebook.com/gong.hr

Hvala na pažnji