Modeli Vrednovanja Znanja, Sposobnosti I Procesa U

Modeli vrednovanja znanja, sposobnosti i procesa u nastavi

Kristina Rismondo

Warren, McManus i Nnazor (1993)

Osiguranje kvalitete je kontinuiran, aktivan i integrativan proces održavanja i unapređivanja kvalitete, a ne samo sustav evaluacije i traženja pogrešaka

Aktualno stanje

Aktualno stanje – likovna umjetnost u gimnaziji

Vrednovanje je definirano Pravilnikom o ocjenjivanju kojim se regulira ritam, kvantitet i opseg ocjenjivanja (čl 6, 7). Likovna umjetnost u gimnaziji prema planu i programu ima 35 sati godišnje, pa kolege ocjenjuju 2 ili 3 elementa, koje bi trebali ocijeniti dva puta tijekom polugodišta. Elementi mogu biti neujednačeni jer nastavnici imaju mogućnost vlastitog definiranja elemenata ocjenjivanja (čl.9;). Vrednovanje znanja temelji se na činjeničnom znanju.

Likovna umjetnost u godišnjem planu i programuŠkola Razredi Broj sati

tjednoBroj sati godišnje

Gimnazija (opća, jezična) I, II, III, IV 1 35 (32 – IV)

Giimnazija prirodoslovna I,II 1 35

Srednja škola - ŠPUD I, II, III, IV 2? 70?

Imenik – izgled rubrika (obzirom na obavezu ocjenjivanja 2x tijekom

polugodišta po elementu, ovako to može izgledati u nekim imenicima):

IX X XI XII I II III IV V VI

Analiza (pismeno…)

Projekt (usmeno….)

Zalaganje

Pravilnik o ocjenjivanju http://www.moravek.net/skola/pravilnik-o-ocjenjivanju.html

Članak 6. Učenikov uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se po elementima najmanje

dva puta u pojedinom polugodištu. Ocjenjivanje ne smije vremenski biti raspoređeno samo na kraj ocjenjivačkog razdoblja.

Članak 7. Osnovni elementi ocjenjivanja učenika u postupcima provjeravanja jesu:

poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja, usmeno i pismeno izražavanje, praktična i kreativna primjena naučenog gradiva, razvijenost vještina, načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadržaja te napredak u razvoju njegovih ostalih psihofizičkih sposobnosti i mogućnosti.

Uspjeh učenika u ocjenjivanju njegova uratka, odnosno praktičnoga rada, pokusa ili izvođenja laboratorijske i druge vježbe, ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vještina, korištenju materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjeni sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okolišu.

Najčešći elementi vrednovanja u nastavi likovne umjetnosti: Analiza

Pismena (s primjerima iz povijesti umjetnosti) Usmena (s primjerima iz povijesti umjetnosti)

Ispitivanje znanja činjenično znanje – provjera sa i bez primjera

Test činjenično znanje – provjera sa i bez primjera

Projekti Rad na terenu sa pisanom, računalnom ili praktičnom prezentacijom Referat na zadanu temu Praktičan rad s pisanim obrazloženjem, vezan uz nastavni plan i

program Zalaganje

Bilježnica, aktivnost na satu, posjet izložbama

Probna državna matura

Probna državna matura

Uvođenjem probne mature nužno se ujednačio sistem vrednovanja. Definirali su se obrazovni ishodi na temelju četverogodišnjeg plana i programa za gimnazije. Model vrednovanja ujednačio se s ostalim predmetima, a unificirani su i tipovi pitanja. Kako unutar struke nisu jasno definirani elementi vrednovanja, tako su shvatljivi i prigovori na račun Probne mature koja je uvela jedinstven sistem vrednovanja. Vrednuje se činjenično i konceptualno znanje, a testovi kombiniraju pitanja zatvorenog i otvorenog tipa.

Likovna umjetnost je izborni predmet na nacionalnim ispitima.

Sam ispit prati četverogodišnji program likovne umjetnosti u gimnazijama, a prilagođen je učenicima trećih razreda, te realiziranom planu i programu do svibnja tekuće godine. Ispitom je obuhvaćeno gradivo koje se kronološki može smjestiti između XX st prije Krista i XVI st. nakon Krista, tj. razdoblja između drevnih civilizacija Mezopotamije i Egipta, te renesanse i manirizma.

Problemi tijekom oblikovanja ispita(stare primjedbe): različiti pristupi u nastavi likovne

umjetnosti, neujednačeni pojmovnici i neujednačena literatura korištena u

svakodnevnoj nastavnoj praksi.

Struktura ispita

dva dijela - dvije ispitne knjižice tijekom ispita. Sadrži: zadatke zatvorenog tipa u prvom djelu i zadatak otvorenog tipa u drugom dijelu,

Predviđeno trajanje ispita je 90 minuta, a učenici sami raspoređuju vrijeme u oba dijela ispita.

Vrednovanje ispita realizira se putem ocjenjivača i elektronskog čitača

Zadaci zatvorenog tipa

Jednostavna provjera točnosti. Pitanja za evaluaciju testa:

1. Da li pitanje jasno ispituje traženo znanje?2. Da li je razina izražavanja u tekstu u skladu sa mogućnostima razumijevanja

učenika?3. Da li je pitanje maksimalno pojednostavljeno?4. Da li su pridjevi ili prilozi jasno istaknuti u slučajevima kada značajno mjenjaju

smisao pitanja?5. Da li su pogrešni odgovori naizgled prihvatljivi? 6. Da li postavljeno pitanje jasno prezentira problem?7. Da li su svi ponuđeni odgovori u okviru istog konteksta? 8. Da li se u ponuđenim odgovorima izbjegava ponavljanje riječi? 9. Da li je gramatika u svakom odgovoru konzistentna sa postavkom pitanja? 10. Da li pitanje isključuje odgovore tipa sve navedeno i ništa od navedenog? 11. Ako nema boljeg redoslijeda, da li su odgovori abecedno poredani?

Zadaci otvorenog tipa

Teško je uspostaviti ujednačene kriterije vrednovanja Načini vrednovanja:

bodovna skala (progresija - gradacija od slabijeg k boljem) pojmovnici (pregled testa po ključnim riječima) više paralelnih bodovnih skala (svaka po principu progresije)

Primjer više paralelnih bodovnih skala iz kojih se izvlači ocjena:

Nacionalni ispit iz likovne umjetnosti otvara pitanja kao što su:

problem vrednovanja znanja struktura i vrednovanje likovne analize ujednačavanje kataloga znanja

Ključno pitanje: Da li je ovakav ispit počeo utjecati na

oblikovanje standarda?

Međunarodne mature / proces i projektni pristup

Vrednovanje u programu Međunarodnih matura Program Visual arts u IB programu razlikuje se od

programa likovne umjetnosti zbog spajanja praktične i teoretske nastave, te inzistiranja na konceptualnoj, proceduralnoj i metakognitivnoj dimenziji znanja. Kod vrednovanja, inzistira se na procesu i istraživačkom radu učenika. Učenici rade individualno, a uloga nastavnika je sličnija mentoriranju. Oblikovanje zadataka nalikuje oblikovanju projekata zbog definiranja ciljeva, sadržaja, faza, te elemenata evaluacije i samoevaluacije. Vrednovanje prati opisnu skalu po kojoj se boduju zadaci i projekti.

IB / Ocjena istraživanja, početni stupanj

Br. Opis kriterija

1.1 Presents art from different cultures and/or times, and rarely considers it for its function and/or significance.

1.2 Demonstrates the development of few skills, techniques and

processes when making and describing images and artifacts.

1.3 Demonstrates few investigative strategies into visual qualities,

ideas and their contexts, and these lack organization and focus.

1.4 Demonstrates little depth and/or breadth through a very poor

development of ideas.

1.5 Demonstrates little use of the specialist vocabulary of visual arts.

1.6 Uses a limited range of sources and acknowledges them inadequately.

1.7 Presents little of the work effectively and/or creatively and demonstrates little critical observation.

1.8 Presents little relationship between investigation and studio

Primjer IB zadatka(način kako se može postaviti zadatak za učenike)

Stranice iz istraživačkih bilježnica (program Međunarodnih matura):

Stranice iz istraživačkih bilježnica (program Međunarodnih matura):

Projekt

Projekt je organizirani skup aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva unutar određenog vremenskog perioda i s određenom količinom resursa.

Radi se na temelju projektnog plana koji daje odgovore na pitanja što treba napraviti, do kada to treba napraviti, tko će to napraviti, te na koji način.

Uspjeh projekta se mjeri na dva načina: u kojoj mjeri je ispunjen tako postavljen projektni plan u kojoj mjeri su ga prihvatili oni kojima je projekt namijenjen.

Projekt / vrednovanje

Kod projekata primjenjuju se tri oblika vrednovanja: dijagnosticiranje (provjera prije realizacije), formativno vrednovanje (provjera tijekom faza projekta) i sumativno vrednovanje (konačna ocjena projekta).

Image Placeholder

Planiranje – primjer tablice za oblikovanje projekta

Planiranje Definiranje teme Definiranje ciljeva Razrada sadržaja Metode rada Tehnologija

Kontrolna točka - PlaniranjeNedostaci:

• neujednačeni zadaci• teško odredivo vrijeme trajanja• puno nepoznanica

Prednost:• vremenski pozicionirano značajno

prije početka projekta

On line provjere znanja

On line provjere znanja On-line provjere se prilagođavaju tehnologiji. Postoje u

različitim programskim okruženjima kao samostalni programi za ispitivanje ili ugrađeni u složenije sustave za upravljanje učenjem (LMS).

Na internetu postoji mnoštvo besplatnih softvera ili freeshare programa dostupnih svima. Razni alati omogućuju modele provjere od anketa do testova sa zatvorenim i otvorenim pitanjima. Može se istaknuti alate s trenutačnom povratnom informacijom poput Hot potatoes.

Mogu imati prednosti i nedostatke iz pozicija nastavnika i učenika/studenata (Bota 2005.):

On line provjere znanja / studenti

Prednosti Nedostacimogućnost testiranja u bilo koje vrijeme, na bilo kojoj lokaciji

(ne)raspoloživost informatičke opreme

podrška studentima s posebnim potrebama

nedovoljne računalne vještine

štednja vremena, vrijeme predavanja se ne troši na ispitivanja

odgovaranje u posljednji trenutak

mogućnost provedbe automatskog ocjenjivanja zadataka

nemogućnost korištenja standardnih iskustava u polaganju ispita

provođenje ispitivanja u dobro poznatom programskom okruženju

On line provjere znanja / nastavnici

Prednosti Nedostacismanjeno vrijeme za administrativno praćenje ispita

problemi s opremom

mogućnost ponavljanja pitanja neočekivani odgovori obzirom na

format postavljenih pitanja bolja čitljivost nego kod rukom pisanih testova

poteškoće s administracijom i rješavanjem problema

više vremena za predavanja sigurnosni problemi prilagođavanje testiranja pojedinačnim potrebama mogućnost češćih provjera znanja

bolja statistička obrada rezultata

Izvori

Ally, M.: Osnovne obrazovne teorije on-line učenja; 2005. Časopis Edupoint; http://edupoint.carnet.hr/casopis/38/clanci/3

Bota, F. (2005). A Framework for Student Knowledge Evaluation in Internet Environments

Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi; http://www.moravek.net/skola/pravilnik-o-ocjenjivanju.html

Samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju CARNet; http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/pismena

http://www.moravek.net/skola/pravilnik-o-ocjenjivanju.html

Web stranice: Bloom's revised taxonomy; Encyclopedia of educational technology;

http://coe.sdsu.edu/eet/Articles/bloomrev/index.htm Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja; probne mature

2009.: http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/probnamatura International Baccelaureate Organization: http://www.ibo.org/