GOSPODARSKI SEKTOR GRADA KRAPINE · 2014. 11. 24. · GOSPODARSKI SEKTOR GRADA KRAPINE Mogućnosti...

GOSPODARSKI SEKTOR GRADA KRAPINE

Mogućnosti korištenja EU fondova

Krapina, 21.11.2014.Tatjana Malečić Pezelj

CENTUM PERCENT d.o.o.

konzultantska tvrtka za poslovno savjetovanje iz Zagreba

usluge:

priprema projekata i natječajne dokumentacije za prijavu nanatječaje za sufinanciranje iz EU fondova (i nacionalnih…)

izrada strateških dokumenata za jedinice lokalne ili regionalnesamouprave (LRS, strategija razvoja, planova razvoja,…)

izrada studija (poslovnih planova, investicijskih studija, studijapredizvodljivosti, studija izvodljivosti,…)

savjetovanje poduzetnika

pomoć klijentima u dobivanju kredita

edukacije

Tko smo mi?

1. Zašto pripremati Strategiju?

2. Zašto EU fondovi?

3. Strukturni i investicijski fondovi EU za gospodarski sektor Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i sustav provedbe

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i sustav provedbe

4. Strategija razvoja Grada Krapine

5. Analiza stanja

6. SWOT analiza

7. Anketni upitnici

8. Baza projekata- obrazac prijedloga projekata

9. Sljedeći koraci….

SADRŽAJ

koncentracija i usmjeravanje raspoloživih resursa u rješavanje ključnihrazvojnih problema i postizanje poboljšanja stanja za sve stanovnike

fokusiranje investicija radi učinkovitijeg korištenja limitiranih resursa(ljudskih, financijskih i prostornih)

aktivan pristup razvoju, usmjeravanje razvoja, postizanjekonkurentnosti u odnosu na okruženje (privlačenje stanovnika, turista,poduzetnika, investitora)

veza s planiranjem proračuna Grada

alat za postizanje konsenzusa svih interesnih skupina oko razvojaGrada, sinergija aktivnosti i inicijativa različitih dionika

Da bi neki projekt dobio potporu europskih fondova morat će biti u skladu sprioritetima i ciljevima definiranim u strateškim dokumentima!

1. Zašto pripremati Strategiju

veća učinkovitost

veća transparentnost u donošenju odluka

manja osjetljivost na političke promjene

veće “vlasništvo” nad programom i predanost/podrška provedbi

jačanje institucionalnih kapaciteta

odabir boljih projekata

prilika za inovativna rješenja (interdisciplinarnost u raspravama)

PARTNERSKI PRISTUP

STRATEGIJA GRADASTRATEGIJA

GRADSKE VLASTI

2. Zašto EU fondovi?

korištenje fondova bio je jedan od ciljeva za ulazak u EU

njihovim korištenjem ispunit će se ciljevi zadani Partnerskimsporazumom

velika je potreba hrvatskih proizvođača za ulaganjima

proizvođači nemaju dostatna vlastita sredstva za investicije

smanjena i nedovoljna nacionalna proračunska sredstva zapotpore proizvođačima

široki je raspon mogućnosti financiranja projekata, mjera i aktivnosti

…

…put do EU sredstava…

1. EU Strategija 2020

• odgovor na izazov svjetskog stanja gospodarstva

2. DRŽAVA ČLANICA Partnerski sporazum

• RH i EK potpisale ga 30.10.2014.

• RH ima na raspolaganju 10,676 milijardi €

3. DRŽAVA ČLANICA Operativni programi

4. KORISNICI Projekti !

Da bi neki projekt dobio potporu europskih fondova morat će biti u skladu s prioritetima i ciljevima definiranim u strateškim dokumentima!

Krovni plansko-programski

dokument za korištenje ESI

fondova

Temeljni strateški dokument EU za

razdoblje 2014-2020

…definiraju prioritetne osi i

financijske alokacije po

osima te indikatore…

krovni plansko-programski dokument za korištenje strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u proračunskom razdoblju 2014-2020

EK i RH potpisale ga 30.10.2014.

RH ima na raspolaganju 10,676 milijardi € 8,377 milijardi € za ciljeve kohezijske politike

2,026 milijarde € za poljoprivredu i ruralni razvoj

253 milijuna € za razvoj ribarstva

ROK KORIŠTENJA EU SREDSTAVA: sredstva se mogu potrošiti do

2023. zbog pravila N+3 (sredstva ugovorena u jednoj godini moraju se potrošiti u naredne 3 godine- neutrošena sredstva se trajno gube)

Partnerski sporazum EK i RH

1. Gospodarska konkurentnost

2. Zaštita okoliša te učinkovitost resursa

3. Razvoj održive i suvremene prometne i mrežneinfrastrukture

4. Sudjelovanje na tržištu rada te kvaliteta obrazovanja

5. Siromaštvo, nejednakost i diskriminacija

6. Učinkovitost javne uprave

…6 izazova RH utvrđenih Partnerskim sporazum

poticanje istraživanja i inovacija- doseći cilj da se u to područje ulaže1,4% BDP-a

2012. za istraživanje i razvoj izdvajalo se 0,75% BDP

povećanje energetske učinkovitosti gospodarstva, što uključuje daljnji

razvoj obnovljivih izvora- doseći cilj od 20% energije iz OIE do 2020. 2012. RH imala 15,7%

povećanje zaposlenosti na 62,9% u 2013. RH imala 55,4% stopu zaposlenosti

povećanje napora na socijalnoj uključenosti, uključujući cilj smanjenja

broja ljudi kojima prijeti socijalna isključenost ili siromaštvo na 1.220.000 u 2012. RH imala 1.370.000 osoba u riziku od siromaštva

jačanje obrazovnog sustava- posebno povećanje broja ljudi između 30 i 34

godine s III. stupnjem obrazovanja na 35% do 2020. u 2013. RH imala 25,9%

…neki od ciljeva RH utvrđenih Partnerskim sporazum

Operativni programi RH

2007-2013

1. Promet

2. Zaštita okoliša

3. Regionalna konkurentnost

4. Razvoj ljudskih potencijala

5. Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj- IPARD program

6. Operativni program za ribarstvo

2014-2020

1. Konkurentnost i kohezija

2. Učinkoviti ljudski potencijali

3. Tehnička pomoć

4. Program ruralnog razvoja

5. Operativni program za pomorstvo i ribarstvo

3. Strukturni i investicijski fondovi EU

ZAJEDNIČKA

RIBARSKA

POLITIKA

ZAJEDNIČKA

POLJOPRIVREDNA

POLITIKA

KOHEZIJSKA

POLITIKA

Kohezijski

fond

Europski fond za

regionalni razvoj i

Europski socijalni

fond

Europski

poljoprivredni

fond za ruralni

razvoj

Europski fond

za pomorstvo i

ribarstvo

Središnje koordinacijsko

tijelo nadležno za

upravljanje MRRFEU

Provedba u nadležnosti

MPO i APPRRR

Provedba u nadležnosti

MPO i APPRRR

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

(engl. European Regional Development Fund- ERDF)

podupire jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU

poseban je naglasak na: podršku poduzećima i uslugama za poduzeća, posebice SME

…iako i velika poduzeća mogu biti korisnici, posebno ako će se raditi o istraživačkimprojektima i investicijama u tehnologije.

istraživanja (investicije u inovacije, tehnologije i primijenjena istraživanja u poduzećima)

energetsku učinkovitost i OIE

KATEGORIZACIJA SME PODUZEĆA OD STRANE EK (EC 800/2008- odredbe o pravilima za državne potpore- GBER)

KATEGORIJA

VELIČINE

BROJ

ZAPOSLENIHGODIŠNJI PROMET

VRIJEDNOST IMOVINE IZ

BILANCE

mikro < 10 ≤ 2.000.000 € ≤ 2.000.000 €

malo < 50 ≤ 10.000.000 € ≤ 10.000.000 €

srednje < 250 ≤ 50.000.000 € ≤ 43.000.000 €

…veza EFRR s OP „Konkurentnost i kohezija”

PRIORITETNE OSI i SPECIFIČNI CILJEVI

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

3. Poslovna konkurentnost

4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i održivost resursa

7. Povezanost i mobilnost

8. Socijalno uključivanje i zdravlje

9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

10. Tehnička pomoć4.321.499.588 €

PRIORITET 3. Poslovna konkurentnost

3.1- Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući i putem poslovnih inkubatora

olakšanje pristupa izvorima financiranja za SME poduzetnike

stvaranje povoljnih uvjeta za poduzetništvo uspostavom visoko-kvalitetne poslovne podrške

3.4- Podupiranje kapaciteta SMEa za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima te za sudjelovanje u inovacijskim procesima

unapređenje rezultata i rasta SME

poboljšanje inovativnosti SME

…sufinancirat će se:

ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu s ciljem poboljšanja proizvoda i/ili kvalitete usluga, širenja poslovanja, uvođenje novih proizvoda/usluga/procesa

treninzi i savjetodavne usluge i sl. za SME (posebice za start-upove)

razvijanje temeljnih poduzetničkih i poslovnih znanja i vještina, specifičnih vještina upravljanja (kroz treninge, konzultacije, mentorstva, i sl.)

sudjelovanja na izložbama, sajmovima i poslovnim događajima (internacionalizacija)

uvođenje sustava kontrole i upravljanja (standardi, certifikati,…)

uspostava klastera, zadruga…

nabava i implementacija novih tehnologija, opreme i tehnika potrebnih za proizvodnju novih proizvoda/procesa/usluga ili poboljšanja postojećih

…

KORISNICI: SME

PRIORITET 4. Poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvoraenergije

4.2- Podupiranje energetske učinkovitosti i korištenje OIE u poduzećima smanjenje potrošnje energije u proizvodnim industrijama

smanjenje korištenja energije u privatnom uslužnom sektoru (turizam,uredski prostor i trgovina)

4.4- Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona

uvođenje naprednih (pametnih) mreža na pilot područjima

KORISNICI: poduzeća (bez obzira na veličinu)

…specifičnosti u provedbi ESI fondova

posrednička tijela razine I i razine II zaključivat će ugovore o dodjeli sredstava s korisnicima

korisnici samostalno provode projekte i provode postupke nabave

na početku provedbe korisnicima se planira isplatiti predujam koji će koristiti za likvidnost tijekom provedbe projekata

obračunavat će se na završetku projekta

povrati troškova planiraju se kvartalno na temelju dostavljenih računa

predfinanciranje / sufinanciranje

PRIMJERI PROJEKATA

OP Regionalna konkurentnost 2007-2013

„Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva”

“TOP- Tehnološka Obnova Proizvodnja”PRO-KLIMA d.o.o.

Vrijednost projekta: 27.357.369,90 kn

Odobrena sredstva: 9.449.749,96 kn

o modernizacija proizvodnih procesa

o povećanje produktivnosti proizvodnje, razine kvalitete elemenata i gotovog proizvoda

o povećanje kvalitete uređaja i konkurentnosti poduzeća

“Proizvodnja drvene ambalaže (gajbica i paleta)”SMILJANIĆ d.o.o.

Vrijednost projekta: 13.689.018,03 kn

Odobrena sredstva: 7.506.686,53 kn

o nabavka i implementacija opreme za proizvodnjudrvene ambalaže

o nabavka i implementacija opreme za uporabu svihostataka od proizvodnje drvene ambalaže

o povećanje razvojnog potencijala za nove ikonkurentske proizvode

o povećanje izvoza

o stručno usavršavanje postojećih i novih zaposlenika

„Jačanje konkurentnosti turizma”

“Hotel Park u Splitu”PROTESTAS d.o.o.

Vrijednost projekta: 90.274.298,67 kn

Odobrena sredstva: 26.000.000,00 kn

o povećanje energetske učinkovitosti

o inovacija i tematizacija sadržajaturističke ponude

o povećanje kvantitete i kvalitetesmještajnih kapaciteta i ostalih sadržaja

o povećanje broja zaposlenika

“Rekonstrukcija hotela Vila Rova”UGOSTITELJSTVO I TRGOVINA „ROVA”

Vrijednost projekta: 14.830.665,30 kn

Odobrena sredstva: 7.417.255,28 kn

o povećanje smještajnih kapaciteta

o proširenje turističkih aktivnosti

o korištenje obnovljivih izvora energije

o poboljšanje energetske učinkovitosti

o produženje sezone

…potrebna dokumentacija

Poziv za dostavu prijedloga (Call for Proposals)

Operativni Program (Work Plan)

Upute za prijavitelje (Guidelines for Applicants)

EPSS Guide

Prijavni obrasci A. Sažetak projektnog prijedloga (Concept note)B. Obrazac za prijavu (Application form)C. Tablica za proračun (Budget)D. Logička matrica (Logical Framework)E. Aneksi

Opći i Posebni uvjeti ugovora

Pravila za evaluaciju

EU i nacionalne, regionalne strategije i planovi

…glavni dijelovi prijave

Prijavni obrazac

Proračun projekta

Poslovni plan

Studija izvedivostiNAPOMENA: mora pokazati potrebu za provođenjem planiranog ulaganja te sveizravne i neizravne učinke projekta koji moraju biti mjerljivi

Obvezujuće pismo namjere banke ili izjava da će se sufinanciranje provesti iz vlastitih izvora

Skupna izjava

Upitnik o uključenosti horizontalnih pitanja

PRATEĆI DOKUMENTI: Obavijest DZS-a o razvrstavanju prema NKD, Izvadak izSudskog ili Obrtnog registra, Statut ili izjava o osnivanju, Bon plus, RDG i Bilanca, GFI-pododnosno DOH, Potvrda Porezne uprave o ispunjenju svih obveza prema državi, dokaz pravagrađenja, građevinska dozvola, tehnička projektna dokumentacija, tehnička specifikacija itroškovnici (oprema)…

DODATNA NEOBAVEZNA DOKUMENTACIJA: marketinška strategija i natječajnadokumentacija za nabavu opreme i radova vezanih uz projekt

Kriterij 1Relevantnost projekta

OCJENJIVANJE - BODOVANJE

Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti, MRRFEU

(NN158/13)

Kriterij 2Procjena rizika projekta

Kriterij 3

Stručnost i kapacitet prijavitelja

Kriterij 4

Održivost projekta

Kriterij 5

Horizontalna pitanja

BODOVANJE- sažetak

Kriteriji Najviše

bodovaRelevantnost projekta 50

Procjena rizika projekta 21

Stručnost i kapacitet prijavitelja 15

Održivost projekta 10

Horizontalna pitanja 4

Ukupno 100

Najmanje 25 za prolaz!

Najmanje 60 za prolaz!

Najmanje 6 za prolaz!

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(engl. European Agricultural Fund for Rural Development- EAFRD)

fond koji podupire europsku politiku ruralnog razvoja (2. stup)

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA

POLITIKA

1. STUPizravna plaćanja i

tržišne mjere(financira se iz EAGF)

2. STUPmjere ruralnog

razvoja(financira se iz EAFRD)

Program ruralnog razvoja RH 2014-2020

podloga je Uredba Europskog parlamenta i Vijeća 1305/2013 od17.12.2013. (Uredba o potpori ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednog fonda zaruralni razvoj)

Uredbom propisane mjere u okviru kojih će EU dodjeljivati potporu za ruralnirazvoj

da bi RH mogla koristiti EU sredstva koja stoje na raspolaganju u okviru EPFRRmorala je napisati Program ruralnog razvoja (PRR)

16.07.2014. MPO uputilo PRR u EK na odobrenje

PRR su detaljno proučile stručne službe EK i 23.10.2014. MPOzaprimilo 1. službene komentare EK (dostupni na web stranici MPOa)

MPO treba izraditi revidirani PRR

krajnji rok za prihvaćanje Programa 15.01.2015.

do tog roka MPO i APPRRR će objaviti natječaje za nekoliko mjera

od 2015. u provedbu će se uključiti i ostale mjere PRR-a

MPO trenutno u fazi i izrade pravilnika za provedbu mjera/podmjera

NAJAVA NATJEČAJA – PROGRAM RURALNOG RAZVOJA ZA RH

U RAZDOBLJU 2014. – 2020.

MJERA 5 - OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA

NARUŠENOG ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM

DOGAĐAJIMA TE UVOĐENJE ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI Podmjera 5.2. Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog

elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima

RUJAN

2014.

MJERA 4 - ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU Podmjera 4.1. - Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Podmjera 4.2. - Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda

KRAJ

2014.

MJERA 7 - TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA Podmjera 7.1. - Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih

usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne

vrijednosti

MJERA 17 - UPRAVLJANJE RIZICIMA Podmjera 17.1. - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka

MJERA 19 - LEADER (CLLD)

Podmjera 19.1. - Pripremna pomoć

1.KVARTAL

2015.

MJERA 6 - RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA

MJERA 10 - POLJOPRIVREDA, OKOLIŠ I KLIMATSKI UVJETI

MJERA 11 - EKOLOŠKI UZGOJ

MJERA 7 - TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMAPodmjera 7.2. - Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u

obnovljive izvore energije i uštedu energije

Podmjera 7.4. - Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo,

uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

MJERA 5Podmjera 5.2.2. Razminiranje poljoprivrednog zemljišta

M 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

Mjera 302-Razvoj i diversifikacija ruralnih gospodarskih aktivnosti

M 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima

M 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u

M 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

MJERA 6: RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA

IPARD PRR

Rezultati provedenih IPARD natječaja Mjere 302

Za Mjeru 6 u PRR predviđeno je cca 30 mil € godišnje

MJERA NATJEČAJ

ZAPRIMLJENO UGOVORENO ISPLAĆENO

br prijava iznos tražene

potpore br prijava

iznos ugovorene potpore

br prijava iznos isplaćene

potpore

302

1 natječaj - 2011. 28 12.299.896,13 15 7.148.691,69 13 5.351.977,01

2 natječaj - 2011. 28 14.841.456,39 19 9.860.896,27 10 4.593.407,36

3 natječaj - 2012. 35 20.373.758,27 16 10.705.642,62 3 1.492.660,45

4 natječaj - 2012.* 238 192.248.345,55 119 75.847.683,17 5 1.720.076,11

UKUPNO 329 239.763.456,34 169 103.562.913,75 31 13.158.120,93

Stanje na dan: 09.10.2014.

* 4 prijave još u obradi

6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnimpodručjima

KORISNICI:

mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednomdjelatnošću osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge

UVJETI PRIHVATLJIVOSTI:

ulaganje u ruralnom području

- cijela RH osim naselja Zagreb, Rijeka, Split i Osijek

proizvod izlaznog procesa prerade/trženja mora biti proizvod koji nijeobuhvaćen Dodatkom I Ugovora o EU (NE poljoprivredni)

za ulaganja u OIE s kapacitetom proizvodnje koja prelazi godišnjupotrošnju korisnika, primjenjuju se pravila državne potpore

Prihvatljiva ulaganja:

ulaganja u turizam na ruralnom području

prerada i trženje proizvoda

ulaganja u djelatnosti za izradu suvenira, tradicijske i umjetničke obrte

pružanje usluga u ruralnim područjima (veterinarske usluge, uslugaopskrbe stanovništva ruralnih područja, usluga skrbi za starije i nemoćneosobe)

ulaganja u radionice za popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva,ICT centre

ulaganja u dječje vrtiće, igraonice za djecu, sportsko-rekreativne centre

ulaganja u postrojenja na obnovljive izvore energije

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI:

o izgradnja ili rekonstrukcija objekata

o kupnja nove mehanizacije i opreme

o opći troškovi do gornje granice od 10% ukupnih troškova projekta

POTPORA:

o do 70% prihvatljivih troškova

o min vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500 €

o max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 € („de

minimis“ pravila potpore)

…Sustav provedbe EPFRRa

UPRAVLJAČKO TIJELO: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava zaupravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju

PROVEDBENO TIJELO: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu iruralnom razvoju

Provedba EAFRDa u kontekstu obrade prijava

Promjene - decentralizacija

o IPARD: ured u Zagrebuo nova decentralizirana strukturao EAFRD: 5 Regionalnih ureda (Zagreb, Bjelovar,

Osijek, Rijeka, Split) + Central ured ZG*

*uloga centralnog ureda:o administracija mjerao kontrola rada regionalnih uredao podrška regionalnim uredimao ekonomska i tehnička analiza projekatao obrada zahtjeva za isplatu

Proces provedbe i obrade prijave u APPRRR– IPARD vs EPFRR

PODNOSITELJ

APPRRR

•pravovremenost

•kompletnost

•prihvatljivost

PRIHVATLJIVO

•kontrola na terenu

POZITIVNO

•završna analiza

DOSTUPNO

•Odluka o dodjeli sredstava

PRIGOVOR

•IPARD

Ugovor

UGOVOR S IZVOĐAČEM

PRIJAVAPrijavni obrazac +

popratni dokumenti

Max 3 putaPODNOSITELJ ZAHTJEV ZA ISPLATU

APPRRR

•pravovremenost

•kompletnost

•prihvatljivost

PRIHVATLJIVO

•kontrola na

terenu 5%

POZITIVNO

•završnaanaliza

•Odluka o isplati

PODNOSITELJ Provedba ulaganja

(izvođenje radova i nabava roba i usluga)

• Potvrda o završenom ulaganju

PLAĆANJE IZ KREDITA ili VLASTITIM SREDSTVIMA

1. Registracija u Evidenciji potencijalnih korisnika

2. Podnošenje Zahtjeva za potporu/promjenu/isplatu

4. Strategija razvoja Grada Krapine

razlozi i cilj izrade strategije razvoja Grada:

strategija predstavlja temeljni dokument za prijavu projekata na svefondove EU

građani moraju imati viziju kojom će se definirati željeno društvenogospodarsko stanje za razdoblje od 2015.-2020. godine i prema tomeusmjeravati sve što se u Gradu gradi i radi

ciljeve i viziju moraju formirati građani (poduzetnici iz svih sektora,predstavnici javnog i civilnog sektora), svi koji na bilo koji načinsudjeluju u životu Grada … RADIONICE!

vizija mora biti usklađena s vizijom razvoja KZŽ i strategijomrazvoja RH

5. Analiza stanja

Grad obuhvaća 23 naselja

ukupna površina Grada: 48,32 km2 (3,92% KZŽ)

• 29,58% šumskih površina, 26,62% poljoprivrednih

Gradom prolaze važne međunarodne i državne prometnice(granični prijelaz na granici sa Slovenijom-Macelj)- izvrsna prometnapovezanost

• Auto-cesta Zagreb-Macelj (dio pravca Nurnberg-Linz-Grac-Macelj-Zagreb-Split)

• Državna cesta D1 (Zagorska magistrala)

12.480 stanovnika (9,39% ukupnog stanovništva KZŽ), Popis 2011.

• muškaraca 47,86%, žena 52,14%

prosječna gustoća naseljenosti 258 st/km2

• 2 x više od prosjeka Županije (108,6 st/km2)

• 76 st/km2 RH

negativan prirast stanovništva

• pad u broju stanovnika od 3,63% u odnosu na Popis 2001.

• Krapina jedino naselje s više od 1000 stanovnika (4471 st-36%ukupnog stanovništva Grada)

• s više od 500 stanovnika samo 6 naselja (Donja Šemnica, Velika Ves,Škarićevo, Polje Krapinsko, Pogora Krapinska i Bobovje)

prisutan trend starenja stanovništva

• 17,61% stanovništva od 65 i više godina (17,41% na razini KZŽ)

Indeks razvijenosti 96,52% (III. skupina- 75-100% prosjeka RH)

• viši od Županijskog (73,24%, I. skupina-manje od 75% prosjeka RH)

Krapina je na 4. mjestu po indeksu razvijenosti u KZŽ

- Zabok 107,01%

- Stubičke Toplice 102,27%

- Krapinske Toplice 98,08%

prosječni dohodak per capita 2010-2012: 30.175

(106,5% u odnosu na nacionalni prosjek)

prosječni izvorni prihodi per capita 2010-2012: 1.795

(57,2% u odnosu na nacionalni prosjek)

prosječna stopa nezaposlenosti 2010-2012: 13,7%

(na razini RH bio 16%)

4163 zaposlenih (prema podacima DZS za 2012.) i to najviše:

• 40% u prerađivačkoj industriji

• 13,4% u javnoj upravi i obrani te soc. osiguranju

• 9,9% u trgovini

• 7,8% u obrazovanju

• 6,9% u prijevozu i skladištenju

ANALIZA STANJA- poduzetništvo i obrtništvo

…poduzetništvo

241 poduzetnik podnio financijsko izvješće FINA-i (2013.)

• 14,43% ukupnih poduzetnika u KZŽ

prema NKD najviše u trgovini, popravku motornih vozila imotocikala (57), prerađivačkoj industriji (49), građevinarstvu (23),prijevozu i skladištenju (16), informacijama i komunikacijama (11)

prema veličini:

• mali 97,93% (236)

• srednji 1,24% (3)

• veliki 0,83% (2)

45 izvoznika te 46 uvoznika

trgovinski saldo 193,5 milijuna kn (23% više nego 2012)

168 poslovalo s dobiti, 63 s gubitkom

ukupni prihodi 1,68 milijardi kn (9,2% više nego 2012.)

• 16,87% u KZŽ

investicije u dugotrajnu imovinu 58,5 milijuna kn (34,4% manje nego 2012.)

neto dobit 62,87 milijuna kn

• 24,26% u KZŽ

iznosi u tisućama kuna

Opis Krapina KZŽ udio%

Broj poduzetnika 241 1,670 14.43%

Broj dobitaša 168 1,125 14.93%

Broj gubitaša 73 545 13.39%

Broj zaposlenih 3,046 16,571 18.38%

Ukupni prihodi 1,681,707 9,968,549 16.87%

Ukupni rashodi 1,606,660 9,631,344 16.68%

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 62,864 259,074 24.26%

Izvoz 296,544 2,664,083 11.13%

Uvoz 102,978 1,806,176 5.70%

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 193,567 857,907 22.56%

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 58,427 425,172 13.74%

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 3,750 4,137 -

Naziv

Mali

poduzetnici

Srednji

poduzetnici

Veliki

poduzetnici

Broj zaposlenih 1,748 843 455

(%) 57.39% 27.68% 14.94%

Ukupni prihodi 828,179 138,730 714,799

(%) 49.20% 8.20% 42.50%

Ukupni rashodi 822,433 132,273 651,953

(%) 51.19% 8.23% 40.58%

Neto dobit razdoblja 4,342 4,971 53,550

(%) 6.91% 7.91% 85.18%

Izvoz 76,389 44,992 175,163

(%) 25.76% 15.17% 59.07%

Uvoz 33,955 16,307 52,716

(%) 32.97% 15.84% 51.19%

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 22,632 16,142 19,653

(%) 38.74% 27.63% 33.64%

Prosječna neto plaća 3,686 3,348 4,740

zapošljavaju 3046 osoba (2,8% više nego 2012.)- 18,38% u KZŽ

• mali 57,39%

• srednji 27,68%

• veliki 14,94%

prosječna neto plaća za 2013. bila je 3.750kn (4,8% veća nego 2012.)

(značajno manje od prosjeka RH- 5.469 kn i prosjeka KZŽ za 2012.- 4.047kn)

• mali 3.686 kn

• srednji 3.348 kn

• veliki 4.740 kn

značajno bolji učinak velikih, iako ih je manje i imaju najmanjezaposlenih (veliki ostvaraju najveću dobit i imaju najveći udio u izvozu)

Potrebno jačati malo i srednje poduzetništvo!

…obrtništvo

246 registriranih poduzetnika- obrta

• najviše u proizvodnji (48), ostalim uslužnim djelatnostima (35),ugostiteljstvu (35), trgovini (28), frizeri i kozmetičari (27)

Djelatnost Broj obrtnika Udio

Proizvodnja 48 19.51%

Ostale uslužne djelatnosti 35 14.23%

Ugostiteljstvo 35 14.23%

Trgovina 28 11.38%

Frizeri i kozmetičari 27 10.98%

Prijevoz 22 8.94%

Graditeljstvo 21 8.54%

Intelektualne usluge 19 7.72%

Autostruke 11 4.47%

Ukupno 246 100.00%

3 poduzetničke zone

Zona malog gospodarstva (1,4 ha)

Poduzetnička zona Krapina Nova–Zapad (43 ha)

Poduzetnička zona Krapina Nova–Jug (41,97 ha)

predviđena gradnja građevina pretežito industrijske namjene• industrijski pogoni - čista industrija

• gospodarski pogoni svih vrsta

• skladišni prostori

• pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda, mlinovi, silosi,sušare

• poslovni, upravni, uredski i trgovački prostori

ili zanatske namjene

• obrtnički pogoni

• zanatski pogoni koji ne onečišćuju okoliš

• građevine za malo poduzetništvo

• skladišni prostori

• poslovni, upravni, uredski i trgovački prostori

Turizam

povijest turizma Grada seže u kraj 19.st.

• 1903. središte turizma postalo Kneippovo lječilište

• razvoju turizma pridonijelo otkriće krapinskog pračovjeka

veliki turistički potencijal proizlazi iz bogatog prirodnog ipovijesnog nasljeđa te brojnih kulturnih događanja, ali i dobreprometne povezanosti

veliki broj važnih turističkih sadržaja (Muzej krapinskih neandertalaca,Muzej Ljudevita Gaja, Galerija Grada Krapine, Stari grad, Tjedankajkavske kulture, Ljeto u Krapini, Glumački festival, dan Grada, Pješačkestaze, Forma prima, Crkva MB Jeruzalemske, Franjevački samostan i crkvaS. Katarine)

3 ugostiteljsko-turistička objekta sa smještajnim kapacitetima

• ukupno 73 ležaja

u razdoblju 2010.-2013. vidljiv rast u broju noćenja

• 2010.- 2727 noćenja

• 2012.- 4963 noćenja

• 2013.- 4796 noćenja (neznatan pad)

SAŽETAK… prema pokazateljima poslovanja…

najzastupljeniji poduzetnici u trgovini na veliko i malo te popravakmotornih vozila (66), prerađivačka industrija (52) i građevinarstvo(27)

najveće ukupne prihode i dobit ostvaraju poduzetnici uprerađivačkoj industriji, stručnim, znanstvenim i tehničkimdjelatnostima te trgovini na veliko i malo

najveći gubici u poslovanju s nekretninama i građevinarstvu teprerađivačkoj industriji i poljoprivredi i šumarstvu

najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, prijevozu iskladištenju, trgovini i građevinarstvu

najniže plaće u uslužnim djelatnostima, obrazovanju iadministrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima

najvažnije djelatnosti na području Grada: prerađivačka industrija, stručne,znanstvene i tehničke djelatnosti, trgovina, prijevoz i skladištenje tegrađevinarstvo

6. SWOT analiza

SWOT analiza - najpoznatija metoda za donošenje budućeg planarazvoja/strategije S - Strenghts → snaga W - Weaknesses → slabosti O - Opportunities → prilike T - Threats → prijetnje

Podloga za izradu SWOT analize:

analiza stanja

ispunjeni anketni upitnici

rasprave na radionicama

zaključci rasprava na radnim skupinama

SNAGE

izvrsna prometna povezanost i prometni položaj - Gradom prolazevažne međunarodne i državne prometnice

političko, upravno i kulturno središte KZŽ

veliki broj malih poduzetnika

veliki broj registriranih obrta

veliki broj turističkih sadržaja

veliki turistički potencijal

bogata povijesna i kulturna baština, duga tradicija školstva iobrtništva

očuvan prirodni okoliš

očuvano kajkavsko kulturno stvaralaštvo

…………….

SLABOSTI

rast broja nezaposlenih

slabija konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva

nedovoljna informiranost stanovništva o mogućnostisufinanciranja njihovih projekata

prosječne plaće ispod razine županije i RH

nedovoljno iskorišteni turistički potencijali (kulturno-povijesniresursi)

nedovoljni smještajni kapaciteti

nedostatna ugostiteljska ponuda

……….

PRILIKE

blizina EU tržišta

blizina Zagreba

stvaranje uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje

mogućnost korištenja EU fondova za podizanje konkurentnosti

osmisliti modele financiranja na razini Grada

(informirati javnost o tome)

veliki potencijal za razvoj turizma

povećati broj smještajnih kapaciteta na razini Grada

…………..

PRIJETNJE

odlazak/iseljavanje mladog stanovništva

jačanje konkurencije iz okolice, ali i regije (ostale članice EU)

daljnje produbljivanje gospodarske krize u zemlji i regiji

zbog slabe informiranosti loša poduzetnička klima

nedostatak iskustva i kapaciteta za pripremu projekata zaprijavu na EU natječaje

………….

7. Anketni upitnici

sadrže pitanja vezana uz:

razvojne probleme i potrebe Grada

probleme i potrebe sektora

prijedloge vizije Grada

rok za dostavu anketnog upitnika (gospodarski sektor) 05.12.2014.!

Anketni upitnik-OPĆI

Anketni upitnik-GOSPODARSKI

SEKTOR

CILJEVI → MJERE → PROJEKTI

PRIMJER

CILJ 1: Razvoj i unapređenje turističke i ugostiteljske ponude

MJERE :

1.1. Ulaganja u uređenje i obnovu kulturnih, povijesnih i vjerskihznamenitosti

1.2. Ulaganja u prostore i nabavku opreme za kulturna, društvena,zabavna i tematska događanja

1.3. Ulaganja u objekte za pripremu i usluživanje hrane i/ili pića

1.4. Ulaganja u razvoj proizvoda, suvenira i usluga

Mjere za ostvarenje ciljeva trebaju biti usmjerene na konkretne projekte!

8. Baza projekata- Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga

sastavni dio strategije razvoja bit će BAZA PROJEKATA

bazu formira Grad

svi zainteresirani korisnici mogu prijaviti svoje projekte i ideje

rok za dostavu prijedloga 15.01.2015.!

prijedlozi zaprimljeni nakon utvrđenog roka neće biti opisani uStrategiji razvoja (ali baza će se ažurirati i temeljem nje se mogu raditiizmjene i dopune Strategije)

Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga za unos u bazuprojekata

nalazit će se na web stranici Grada

popunjeni obrazac trebat će dostaviti e-mailom ili fizički poštom

Projektni prijedlozi-OBRAZAC

9. Sljedeći koraci...

AKTIVNOSTI

Daljnji rad na izradi analize stanja…..

Formiranje radnih skupina

Radionica s predstavnicima poljoprivrednog sektora

Radionica s predstavnicima javnog sektora

Radionica s predstavnicima civilnog sektora

Sastanci s radnim skupinama i pisanje strategije

Predstavljanje nacrta Strategije svim zainteresiranim građanima

Usvajanje Strategije na Gradskom vijeću

Ukupno trajanje procesa 6-8 mjeseci!

RADIONICE

07.11.2014.- prva informativna radionica

- nacrt analize stanja

-anketni upitnik

21.11.2014.- radionica s predstavnicima gospodarskog sektora

prosinac 2014. - radionica s predstavnicima poljoprivrednogsektora

radionica s predstavnicima javnog sektora

radionica s predstavnicima civilnog sektora

ožujak 2015.- predstavljanje nacrta Strategije svim zainteresiranim

2. korak- odrađen danas!

Hvala na pažnji !

Budućnost bez strategije je moguća, ali nije jasna ni izvjesna.