Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
GOSPODARSKI SEKTOR GRADA KRAPINE
Mogućnosti korištenja EU fondova
Krapina, 21.11.2014.Tatjana Malečić Pezelj
CENTUM PERCENT d.o.o.
konzultantska tvrtka za poslovno savjetovanje iz Zagreba
usluge:
priprema projekata i natječajne dokumentacije za prijavu nanatječaje za sufinanciranje iz EU fondova (i nacionalnih…)
izrada strateških dokumenata za jedinice lokalne ili regionalnesamouprave (LRS, strategija razvoja, planova razvoja,…)
izrada studija (poslovnih planova, investicijskih studija, studijapredizvodljivosti, studija izvodljivosti,…)
savjetovanje poduzetnika
pomoć klijentima u dobivanju kredita
edukacije
Tko smo mi?
1. Zašto pripremati Strategiju?
2. Zašto EU fondovi?
3. Strukturni i investicijski fondovi EU za gospodarski sektor Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i sustav provedbe
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i sustav provedbe
4. Strategija razvoja Grada Krapine
5. Analiza stanja
6. SWOT analiza
7. Anketni upitnici
8. Baza projekata- obrazac prijedloga projekata
9. Sljedeći koraci….
SADRŽAJ
koncentracija i usmjeravanje raspoloživih resursa u rješavanje ključnihrazvojnih problema i postizanje poboljšanja stanja za sve stanovnike
fokusiranje investicija radi učinkovitijeg korištenja limitiranih resursa(ljudskih, financijskih i prostornih)
aktivan pristup razvoju, usmjeravanje razvoja, postizanjekonkurentnosti u odnosu na okruženje (privlačenje stanovnika, turista,poduzetnika, investitora)
veza s planiranjem proračuna Grada
alat za postizanje konsenzusa svih interesnih skupina oko razvojaGrada, sinergija aktivnosti i inicijativa različitih dionika
Da bi neki projekt dobio potporu europskih fondova morat će biti u skladu sprioritetima i ciljevima definiranim u strateškim dokumentima!
1. Zašto pripremati Strategiju
veća učinkovitost
veća transparentnost u donošenju odluka
manja osjetljivost na političke promjene
veće “vlasništvo” nad programom i predanost/podrška provedbi
jačanje institucionalnih kapaciteta
odabir boljih projekata
prilika za inovativna rješenja (interdisciplinarnost u raspravama)
PARTNERSKI PRISTUP
STRATEGIJA GRADASTRATEGIJA
GRADSKE VLASTI
2. Zašto EU fondovi?
korištenje fondova bio je jedan od ciljeva za ulazak u EU
njihovim korištenjem ispunit će se ciljevi zadani Partnerskimsporazumom
velika je potreba hrvatskih proizvođača za ulaganjima
proizvođači nemaju dostatna vlastita sredstva za investicije
smanjena i nedovoljna nacionalna proračunska sredstva zapotpore proizvođačima
široki je raspon mogućnosti financiranja projekata, mjera i aktivnosti
…
…put do EU sredstava…
1. EU Strategija 2020
• odgovor na izazov svjetskog stanja gospodarstva
2. DRŽAVA ČLANICA Partnerski sporazum
• RH i EK potpisale ga 30.10.2014.
• RH ima na raspolaganju 10,676 milijardi €
3. DRŽAVA ČLANICA Operativni programi
4. KORISNICI Projekti !
Da bi neki projekt dobio potporu europskih fondova morat će biti u skladu s prioritetima i ciljevima definiranim u strateškim dokumentima!
Krovni plansko-programski
dokument za korištenje ESI
fondova
Temeljni strateški dokument EU za
razdoblje 2014-2020
…definiraju prioritetne osi i
financijske alokacije po
osima te indikatore…
krovni plansko-programski dokument za korištenje strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u proračunskom razdoblju 2014-2020
EK i RH potpisale ga 30.10.2014.
RH ima na raspolaganju 10,676 milijardi € 8,377 milijardi € za ciljeve kohezijske politike
2,026 milijarde € za poljoprivredu i ruralni razvoj
253 milijuna € za razvoj ribarstva
ROK KORIŠTENJA EU SREDSTAVA: sredstva se mogu potrošiti do
2023. zbog pravila N+3 (sredstva ugovorena u jednoj godini moraju se potrošiti u naredne 3 godine- neutrošena sredstva se trajno gube)
Partnerski sporazum EK i RH
1. Gospodarska konkurentnost
2. Zaštita okoliša te učinkovitost resursa
3. Razvoj održive i suvremene prometne i mrežneinfrastrukture
4. Sudjelovanje na tržištu rada te kvaliteta obrazovanja
5. Siromaštvo, nejednakost i diskriminacija
6. Učinkovitost javne uprave
…6 izazova RH utvrđenih Partnerskim sporazum
poticanje istraživanja i inovacija- doseći cilj da se u to područje ulaže1,4% BDP-a
2012. za istraživanje i razvoj izdvajalo se 0,75% BDP
povećanje energetske učinkovitosti gospodarstva, što uključuje daljnji
razvoj obnovljivih izvora- doseći cilj od 20% energije iz OIE do 2020. 2012. RH imala 15,7%
povećanje zaposlenosti na 62,9% u 2013. RH imala 55,4% stopu zaposlenosti
povećanje napora na socijalnoj uključenosti, uključujući cilj smanjenja
broja ljudi kojima prijeti socijalna isključenost ili siromaštvo na 1.220.000 u 2012. RH imala 1.370.000 osoba u riziku od siromaštva
jačanje obrazovnog sustava- posebno povećanje broja ljudi između 30 i 34
godine s III. stupnjem obrazovanja na 35% do 2020. u 2013. RH imala 25,9%
…neki od ciljeva RH utvrđenih Partnerskim sporazum
Operativni programi RH
2007-2013
1. Promet
2. Zaštita okoliša
3. Regionalna konkurentnost
4. Razvoj ljudskih potencijala
5. Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj- IPARD program
6. Operativni program za ribarstvo
2014-2020
1. Konkurentnost i kohezija
2. Učinkoviti ljudski potencijali
3. Tehnička pomoć
4. Program ruralnog razvoja
5. Operativni program za pomorstvo i ribarstvo
3. Strukturni i investicijski fondovi EU
ZAJEDNIČKA
RIBARSKA
POLITIKA
ZAJEDNIČKA
POLJOPRIVREDNA
POLITIKA
KOHEZIJSKA
POLITIKA
Kohezijski
fond
Europski fond za
regionalni razvoj i
Europski socijalni
fond
Europski
poljoprivredni
fond za ruralni
razvoj
Europski fond
za pomorstvo i
ribarstvo
Središnje koordinacijsko
tijelo nadležno za
upravljanje MRRFEU
Provedba u nadležnosti
MPO i APPRRR
Provedba u nadležnosti
MPO i APPRRR
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
(engl. European Regional Development Fund- ERDF)
podupire jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU
poseban je naglasak na: podršku poduzećima i uslugama za poduzeća, posebice SME
…iako i velika poduzeća mogu biti korisnici, posebno ako će se raditi o istraživačkimprojektima i investicijama u tehnologije.
istraživanja (investicije u inovacije, tehnologije i primijenjena istraživanja u poduzećima)
energetsku učinkovitost i OIE
KATEGORIZACIJA SME PODUZEĆA OD STRANE EK (EC 800/2008- odredbe o pravilima za državne potpore- GBER)
KATEGORIJA
VELIČINE
BROJ
ZAPOSLENIHGODIŠNJI PROMET
VRIJEDNOST IMOVINE IZ
BILANCE
mikro < 10 ≤ 2.000.000 € ≤ 2.000.000 €
malo < 50 ≤ 10.000.000 € ≤ 10.000.000 €
srednje < 250 ≤ 50.000.000 € ≤ 43.000.000 €
…veza EFRR s OP „Konkurentnost i kohezija”
PRIORITETNE OSI i SPECIFIČNI CILJEVI
1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija
2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije
3. Poslovna konkurentnost
4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima
6. Zaštita okoliša i održivost resursa
7. Povezanost i mobilnost
8. Socijalno uključivanje i zdravlje
9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
10. Tehnička pomoć4.321.499.588 €
PRIORITET 3. Poslovna konkurentnost
3.1- Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, uključujući i putem poslovnih inkubatora
olakšanje pristupa izvorima financiranja za SME poduzetnike
stvaranje povoljnih uvjeta za poduzetništvo uspostavom visoko-kvalitetne poslovne podrške
3.4- Podupiranje kapaciteta SMEa za rast na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima te za sudjelovanje u inovacijskim procesima
unapređenje rezultata i rasta SME
poboljšanje inovativnosti SME
…sufinancirat će se:
ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu s ciljem poboljšanja proizvoda i/ili kvalitete usluga, širenja poslovanja, uvođenje novih proizvoda/usluga/procesa
treninzi i savjetodavne usluge i sl. za SME (posebice za start-upove)
razvijanje temeljnih poduzetničkih i poslovnih znanja i vještina, specifičnih vještina upravljanja (kroz treninge, konzultacije, mentorstva, i sl.)
sudjelovanja na izložbama, sajmovima i poslovnim događajima (internacionalizacija)
uvođenje sustava kontrole i upravljanja (standardi, certifikati,…)
uspostava klastera, zadruga…
nabava i implementacija novih tehnologija, opreme i tehnika potrebnih za proizvodnju novih proizvoda/procesa/usluga ili poboljšanja postojećih
…
KORISNICI: SME
PRIORITET 4. Poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvoraenergije
4.2- Podupiranje energetske učinkovitosti i korištenje OIE u poduzećima smanjenje potrošnje energije u proizvodnim industrijama
smanjenje korištenja energije u privatnom uslužnom sektoru (turizam,uredski prostor i trgovina)
4.4- Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona
uvođenje naprednih (pametnih) mreža na pilot područjima
KORISNICI: poduzeća (bez obzira na veličinu)
…specifičnosti u provedbi ESI fondova
posrednička tijela razine I i razine II zaključivat će ugovore o dodjeli sredstava s korisnicima
korisnici samostalno provode projekte i provode postupke nabave
na početku provedbe korisnicima se planira isplatiti predujam koji će koristiti za likvidnost tijekom provedbe projekata
obračunavat će se na završetku projekta
povrati troškova planiraju se kvartalno na temelju dostavljenih računa
predfinanciranje / sufinanciranje
PRIMJERI PROJEKATA
OP Regionalna konkurentnost 2007-2013
„Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva”
“TOP- Tehnološka Obnova Proizvodnja”PRO-KLIMA d.o.o.
Vrijednost projekta: 27.357.369,90 kn
Odobrena sredstva: 9.449.749,96 kn
o modernizacija proizvodnih procesa
o povećanje produktivnosti proizvodnje, razine kvalitete elemenata i gotovog proizvoda
o povećanje kvalitete uređaja i konkurentnosti poduzeća
“Proizvodnja drvene ambalaže (gajbica i paleta)”SMILJANIĆ d.o.o.
Vrijednost projekta: 13.689.018,03 kn
Odobrena sredstva: 7.506.686,53 kn
o nabavka i implementacija opreme za proizvodnjudrvene ambalaže
o nabavka i implementacija opreme za uporabu svihostataka od proizvodnje drvene ambalaže
o povećanje razvojnog potencijala za nove ikonkurentske proizvode
o povećanje izvoza
o stručno usavršavanje postojećih i novih zaposlenika
„Jačanje konkurentnosti turizma”
“Hotel Park u Splitu”PROTESTAS d.o.o.
Vrijednost projekta: 90.274.298,67 kn
Odobrena sredstva: 26.000.000,00 kn
o povećanje energetske učinkovitosti
o inovacija i tematizacija sadržajaturističke ponude
o povećanje kvantitete i kvalitetesmještajnih kapaciteta i ostalih sadržaja
o povećanje broja zaposlenika
“Rekonstrukcija hotela Vila Rova”UGOSTITELJSTVO I TRGOVINA „ROVA”
Vrijednost projekta: 14.830.665,30 kn
Odobrena sredstva: 7.417.255,28 kn
o povećanje smještajnih kapaciteta
o proširenje turističkih aktivnosti
o korištenje obnovljivih izvora energije
o poboljšanje energetske učinkovitosti
o produženje sezone
…potrebna dokumentacija
Poziv za dostavu prijedloga (Call for Proposals)
Operativni Program (Work Plan)
Upute za prijavitelje (Guidelines for Applicants)
EPSS Guide
Prijavni obrasci A. Sažetak projektnog prijedloga (Concept note)B. Obrazac za prijavu (Application form)C. Tablica za proračun (Budget)D. Logička matrica (Logical Framework)E. Aneksi
Opći i Posebni uvjeti ugovora
Pravila za evaluaciju
EU i nacionalne, regionalne strategije i planovi
…glavni dijelovi prijave
Prijavni obrazac
Proračun projekta
Poslovni plan
Studija izvedivostiNAPOMENA: mora pokazati potrebu za provođenjem planiranog ulaganja te sveizravne i neizravne učinke projekta koji moraju biti mjerljivi
Obvezujuće pismo namjere banke ili izjava da će se sufinanciranje provesti iz vlastitih izvora
Skupna izjava
Upitnik o uključenosti horizontalnih pitanja
PRATEĆI DOKUMENTI: Obavijest DZS-a o razvrstavanju prema NKD, Izvadak izSudskog ili Obrtnog registra, Statut ili izjava o osnivanju, Bon plus, RDG i Bilanca, GFI-pododnosno DOH, Potvrda Porezne uprave o ispunjenju svih obveza prema državi, dokaz pravagrađenja, građevinska dozvola, tehnička projektna dokumentacija, tehnička specifikacija itroškovnici (oprema)…
DODATNA NEOBAVEZNA DOKUMENTACIJA: marketinška strategija i natječajnadokumentacija za nabavu opreme i radova vezanih uz projekt
Kriterij 1Relevantnost projekta
OCJENJIVANJE - BODOVANJE
Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti, MRRFEU
(NN158/13)
Kriterij 2Procjena rizika projekta
Kriterij 3
Stručnost i kapacitet prijavitelja
Kriterij 4
Održivost projekta
Kriterij 5
Horizontalna pitanja
BODOVANJE- sažetak
Kriteriji Najviše
bodovaRelevantnost projekta 50
Procjena rizika projekta 21
Stručnost i kapacitet prijavitelja 15
Održivost projekta 10
Horizontalna pitanja 4
Ukupno 100
Najmanje 25 za prolaz!
Najmanje 60 za prolaz!
Najmanje 6 za prolaz!
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
(engl. European Agricultural Fund for Rural Development- EAFRD)
fond koji podupire europsku politiku ruralnog razvoja (2. stup)
ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA
POLITIKA
1. STUPizravna plaćanja i
tržišne mjere(financira se iz EAGF)
2. STUPmjere ruralnog
razvoja(financira se iz EAFRD)
Program ruralnog razvoja RH 2014-2020
podloga je Uredba Europskog parlamenta i Vijeća 1305/2013 od17.12.2013. (Uredba o potpori ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednog fonda zaruralni razvoj)
Uredbom propisane mjere u okviru kojih će EU dodjeljivati potporu za ruralnirazvoj
da bi RH mogla koristiti EU sredstva koja stoje na raspolaganju u okviru EPFRRmorala je napisati Program ruralnog razvoja (PRR)
16.07.2014. MPO uputilo PRR u EK na odobrenje
PRR su detaljno proučile stručne službe EK i 23.10.2014. MPOzaprimilo 1. službene komentare EK (dostupni na web stranici MPOa)
MPO treba izraditi revidirani PRR
krajnji rok za prihvaćanje Programa 15.01.2015.
do tog roka MPO i APPRRR će objaviti natječaje za nekoliko mjera
od 2015. u provedbu će se uključiti i ostale mjere PRR-a
MPO trenutno u fazi i izrade pravilnika za provedbu mjera/podmjera
NAJAVA NATJEČAJA – PROGRAM RURALNOG RAZVOJA ZA RH
U RAZDOBLJU 2014. – 2020.
MJERA 5 - OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA
NARUŠENOG ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM
DOGAĐAJIMA TE UVOĐENJE ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI Podmjera 5.2. Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog
elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima
RUJAN
2014.
MJERA 4 - ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU Podmjera 4.1. - Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Podmjera 4.2. - Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda
KRAJ
2014.
MJERA 7 - TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA Podmjera 7.1. - Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih
usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne
vrijednosti
MJERA 17 - UPRAVLJANJE RIZICIMA Podmjera 17.1. - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
MJERA 19 - LEADER (CLLD)
Podmjera 19.1. - Pripremna pomoć
1.KVARTAL
2015.
MJERA 6 - RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA
MJERA 10 - POLJOPRIVREDA, OKOLIŠ I KLIMATSKI UVJETI
MJERA 11 - EKOLOŠKI UZGOJ
MJERA 7 - TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMAPodmjera 7.2. - Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u
obnovljive izvore energije i uštedu energije
Podmjera 7.4. - Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo,
uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
MJERA 5Podmjera 5.2.2. Razminiranje poljoprivrednog zemljišta
M 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Mjera 302-Razvoj i diversifikacija ruralnih gospodarskih aktivnosti
M 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima
M 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na OPG-u
M 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
MJERA 6: RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA
IPARD PRR
Rezultati provedenih IPARD natječaja Mjere 302
Za Mjeru 6 u PRR predviđeno je cca 30 mil € godišnje
MJERA NATJEČAJ
ZAPRIMLJENO UGOVORENO ISPLAĆENO
br prijava iznos tražene
potpore br prijava
iznos ugovorene potpore
br prijava iznos isplaćene
potpore
302
1 natječaj - 2011. 28 12.299.896,13 15 7.148.691,69 13 5.351.977,01
2 natječaj - 2011. 28 14.841.456,39 19 9.860.896,27 10 4.593.407,36
3 natječaj - 2012. 35 20.373.758,27 16 10.705.642,62 3 1.492.660,45
4 natječaj - 2012.* 238 192.248.345,55 119 75.847.683,17 5 1.720.076,11
UKUPNO 329 239.763.456,34 169 103.562.913,75 31 13.158.120,93
Stanje na dan: 09.10.2014.
* 4 prijave još u obradi
6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnimpodručjima
KORISNICI:
mikro i mali gospodarski subjekti koje se bave nepoljoprivrednomdjelatnošću osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva ili zadruge
UVJETI PRIHVATLJIVOSTI:
ulaganje u ruralnom području
- cijela RH osim naselja Zagreb, Rijeka, Split i Osijek
proizvod izlaznog procesa prerade/trženja mora biti proizvod koji nijeobuhvaćen Dodatkom I Ugovora o EU (NE poljoprivredni)
za ulaganja u OIE s kapacitetom proizvodnje koja prelazi godišnjupotrošnju korisnika, primjenjuju se pravila državne potpore
Prihvatljiva ulaganja:
ulaganja u turizam na ruralnom području
prerada i trženje proizvoda
ulaganja u djelatnosti za izradu suvenira, tradicijske i umjetničke obrte
pružanje usluga u ruralnim područjima (veterinarske usluge, uslugaopskrbe stanovništva ruralnih područja, usluga skrbi za starije i nemoćneosobe)
ulaganja u radionice za popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva,ICT centre
ulaganja u dječje vrtiće, igraonice za djecu, sportsko-rekreativne centre
ulaganja u postrojenja na obnovljive izvore energije
PRIHVATLJIVI TROŠKOVI:
o izgradnja ili rekonstrukcija objekata
o kupnja nove mehanizacije i opreme
o opći troškovi do gornje granice od 10% ukupnih troškova projekta
POTPORA:
o do 70% prihvatljivih troškova
o min vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 3.500 €
o max vrijednost javne potpore po korisniku iznosi 200.000 € („de
minimis“ pravila potpore)
…Sustav provedbe EPFRRa
UPRAVLJAČKO TIJELO: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava zaupravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju
PROVEDBENO TIJELO: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu iruralnom razvoju
Provedba EAFRDa u kontekstu obrade prijava
Promjene - decentralizacija
o IPARD: ured u Zagrebuo nova decentralizirana strukturao EAFRD: 5 Regionalnih ureda (Zagreb, Bjelovar,
Osijek, Rijeka, Split) + Central ured ZG*
*uloga centralnog ureda:o administracija mjerao kontrola rada regionalnih uredao podrška regionalnim uredimao ekonomska i tehnička analiza projekatao obrada zahtjeva za isplatu
Proces provedbe i obrade prijave u APPRRR– IPARD vs EPFRR
PODNOSITELJ
APPRRR
•pravovremenost
•kompletnost
•prihvatljivost
PRIHVATLJIVO
•kontrola na terenu
POZITIVNO
•završna analiza
DOSTUPNO
•Odluka o dodjeli sredstava
PRIGOVOR
•IPARD
Ugovor
UGOVOR S IZVOĐAČEM
PRIJAVAPrijavni obrazac +
popratni dokumenti
Max 3 putaPODNOSITELJ ZAHTJEV ZA ISPLATU
APPRRR
•pravovremenost
•kompletnost
•prihvatljivost
PRIHVATLJIVO
•kontrola na
terenu 5%
POZITIVNO
•završnaanaliza
•Odluka o isplati
PODNOSITELJ Provedba ulaganja
(izvođenje radova i nabava roba i usluga)
• Potvrda o završenom ulaganju
PLAĆANJE IZ KREDITA ili VLASTITIM SREDSTVIMA
1. Registracija u Evidenciji potencijalnih korisnika
2. Podnošenje Zahtjeva za potporu/promjenu/isplatu
4. Strategija razvoja Grada Krapine
razlozi i cilj izrade strategije razvoja Grada:
strategija predstavlja temeljni dokument za prijavu projekata na svefondove EU
građani moraju imati viziju kojom će se definirati željeno društvenogospodarsko stanje za razdoblje od 2015.-2020. godine i prema tomeusmjeravati sve što se u Gradu gradi i radi
ciljeve i viziju moraju formirati građani (poduzetnici iz svih sektora,predstavnici javnog i civilnog sektora), svi koji na bilo koji načinsudjeluju u životu Grada … RADIONICE!
vizija mora biti usklađena s vizijom razvoja KZŽ i strategijomrazvoja RH
5. Analiza stanja
Grad obuhvaća 23 naselja
ukupna površina Grada: 48,32 km2 (3,92% KZŽ)
• 29,58% šumskih površina, 26,62% poljoprivrednih
Gradom prolaze važne međunarodne i državne prometnice(granični prijelaz na granici sa Slovenijom-Macelj)- izvrsna prometnapovezanost
• Auto-cesta Zagreb-Macelj (dio pravca Nurnberg-Linz-Grac-Macelj-Zagreb-Split)
• Državna cesta D1 (Zagorska magistrala)
12.480 stanovnika (9,39% ukupnog stanovništva KZŽ), Popis 2011.
• muškaraca 47,86%, žena 52,14%
prosječna gustoća naseljenosti 258 st/km2
• 2 x više od prosjeka Županije (108,6 st/km2)
• 76 st/km2 RH
negativan prirast stanovništva
• pad u broju stanovnika od 3,63% u odnosu na Popis 2001.
• Krapina jedino naselje s više od 1000 stanovnika (4471 st-36%ukupnog stanovništva Grada)
• s više od 500 stanovnika samo 6 naselja (Donja Šemnica, Velika Ves,Škarićevo, Polje Krapinsko, Pogora Krapinska i Bobovje)
prisutan trend starenja stanovništva
• 17,61% stanovništva od 65 i više godina (17,41% na razini KZŽ)
Indeks razvijenosti 96,52% (III. skupina- 75-100% prosjeka RH)
• viši od Županijskog (73,24%, I. skupina-manje od 75% prosjeka RH)
Krapina je na 4. mjestu po indeksu razvijenosti u KZŽ
- Zabok 107,01%
- Stubičke Toplice 102,27%
- Krapinske Toplice 98,08%
prosječni dohodak per capita 2010-2012: 30.175
(106,5% u odnosu na nacionalni prosjek)
prosječni izvorni prihodi per capita 2010-2012: 1.795
(57,2% u odnosu na nacionalni prosjek)
prosječna stopa nezaposlenosti 2010-2012: 13,7%
(na razini RH bio 16%)
4163 zaposlenih (prema podacima DZS za 2012.) i to najviše:
• 40% u prerađivačkoj industriji
• 13,4% u javnoj upravi i obrani te soc. osiguranju
• 9,9% u trgovini
• 7,8% u obrazovanju
• 6,9% u prijevozu i skladištenju
ANALIZA STANJA- poduzetništvo i obrtništvo
…poduzetništvo
241 poduzetnik podnio financijsko izvješće FINA-i (2013.)
• 14,43% ukupnih poduzetnika u KZŽ
prema NKD najviše u trgovini, popravku motornih vozila imotocikala (57), prerađivačkoj industriji (49), građevinarstvu (23),prijevozu i skladištenju (16), informacijama i komunikacijama (11)
prema veličini:
• mali 97,93% (236)
• srednji 1,24% (3)
• veliki 0,83% (2)
45 izvoznika te 46 uvoznika
trgovinski saldo 193,5 milijuna kn (23% više nego 2012)
168 poslovalo s dobiti, 63 s gubitkom
ukupni prihodi 1,68 milijardi kn (9,2% više nego 2012.)
• 16,87% u KZŽ
investicije u dugotrajnu imovinu 58,5 milijuna kn (34,4% manje nego 2012.)
neto dobit 62,87 milijuna kn
• 24,26% u KZŽ
iznosi u tisućama kuna
Opis Krapina KZŽ udio%
Broj poduzetnika 241 1,670 14.43%
Broj dobitaša 168 1,125 14.93%
Broj gubitaša 73 545 13.39%
Broj zaposlenih 3,046 16,571 18.38%
Ukupni prihodi 1,681,707 9,968,549 16.87%
Ukupni rashodi 1,606,660 9,631,344 16.68%
Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 62,864 259,074 24.26%
Izvoz 296,544 2,664,083 11.13%
Uvoz 102,978 1,806,176 5.70%
Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 193,567 857,907 22.56%
Investicije u novu dugotrajnu imovinu 58,427 425,172 13.74%
Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 3,750 4,137 -
Naziv
Mali
poduzetnici
Srednji
poduzetnici
Veliki
poduzetnici
Broj zaposlenih 1,748 843 455
(%) 57.39% 27.68% 14.94%
Ukupni prihodi 828,179 138,730 714,799
(%) 49.20% 8.20% 42.50%
Ukupni rashodi 822,433 132,273 651,953
(%) 51.19% 8.23% 40.58%
Neto dobit razdoblja 4,342 4,971 53,550
(%) 6.91% 7.91% 85.18%
Izvoz 76,389 44,992 175,163
(%) 25.76% 15.17% 59.07%
Uvoz 33,955 16,307 52,716
(%) 32.97% 15.84% 51.19%
Investicije u novu dugotrajnu imovinu 22,632 16,142 19,653
(%) 38.74% 27.63% 33.64%
Prosječna neto plaća 3,686 3,348 4,740
zapošljavaju 3046 osoba (2,8% više nego 2012.)- 18,38% u KZŽ
• mali 57,39%
• srednji 27,68%
• veliki 14,94%
prosječna neto plaća za 2013. bila je 3.750kn (4,8% veća nego 2012.)
(značajno manje od prosjeka RH- 5.469 kn i prosjeka KZŽ za 2012.- 4.047kn)
• mali 3.686 kn
• srednji 3.348 kn
• veliki 4.740 kn
značajno bolji učinak velikih, iako ih je manje i imaju najmanjezaposlenih (veliki ostvaraju najveću dobit i imaju najveći udio u izvozu)
Potrebno jačati malo i srednje poduzetništvo!
…obrtništvo
246 registriranih poduzetnika- obrta
• najviše u proizvodnji (48), ostalim uslužnim djelatnostima (35),ugostiteljstvu (35), trgovini (28), frizeri i kozmetičari (27)
Djelatnost Broj obrtnika Udio
Proizvodnja 48 19.51%
Ostale uslužne djelatnosti 35 14.23%
Ugostiteljstvo 35 14.23%
Trgovina 28 11.38%
Frizeri i kozmetičari 27 10.98%
Prijevoz 22 8.94%
Graditeljstvo 21 8.54%
Intelektualne usluge 19 7.72%
Autostruke 11 4.47%
Ukupno 246 100.00%
3 poduzetničke zone
Zona malog gospodarstva (1,4 ha)
Poduzetnička zona Krapina Nova–Zapad (43 ha)
Poduzetnička zona Krapina Nova–Jug (41,97 ha)
predviđena gradnja građevina pretežito industrijske namjene• industrijski pogoni - čista industrija
• gospodarski pogoni svih vrsta
• skladišni prostori
• pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda, mlinovi, silosi,sušare
• poslovni, upravni, uredski i trgovački prostori
ili zanatske namjene
• obrtnički pogoni
• zanatski pogoni koji ne onečišćuju okoliš
• građevine za malo poduzetništvo
• skladišni prostori
• poslovni, upravni, uredski i trgovački prostori
Turizam
povijest turizma Grada seže u kraj 19.st.
• 1903. središte turizma postalo Kneippovo lječilište
• razvoju turizma pridonijelo otkriće krapinskog pračovjeka
veliki turistički potencijal proizlazi iz bogatog prirodnog ipovijesnog nasljeđa te brojnih kulturnih događanja, ali i dobreprometne povezanosti
veliki broj važnih turističkih sadržaja (Muzej krapinskih neandertalaca,Muzej Ljudevita Gaja, Galerija Grada Krapine, Stari grad, Tjedankajkavske kulture, Ljeto u Krapini, Glumački festival, dan Grada, Pješačkestaze, Forma prima, Crkva MB Jeruzalemske, Franjevački samostan i crkvaS. Katarine)
3 ugostiteljsko-turistička objekta sa smještajnim kapacitetima
• ukupno 73 ležaja
u razdoblju 2010.-2013. vidljiv rast u broju noćenja
• 2010.- 2727 noćenja
• 2012.- 4963 noćenja
• 2013.- 4796 noćenja (neznatan pad)
SAŽETAK… prema pokazateljima poslovanja…
najzastupljeniji poduzetnici u trgovini na veliko i malo te popravakmotornih vozila (66), prerađivačka industrija (52) i građevinarstvo(27)
najveće ukupne prihode i dobit ostvaraju poduzetnici uprerađivačkoj industriji, stručnim, znanstvenim i tehničkimdjelatnostima te trgovini na veliko i malo
najveći gubici u poslovanju s nekretninama i građevinarstvu teprerađivačkoj industriji i poljoprivredi i šumarstvu
najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, prijevozu iskladištenju, trgovini i građevinarstvu
najniže plaće u uslužnim djelatnostima, obrazovanju iadministrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima
najvažnije djelatnosti na području Grada: prerađivačka industrija, stručne,znanstvene i tehničke djelatnosti, trgovina, prijevoz i skladištenje tegrađevinarstvo
6. SWOT analiza
SWOT analiza - najpoznatija metoda za donošenje budućeg planarazvoja/strategije S - Strenghts → snaga W - Weaknesses → slabosti O - Opportunities → prilike T - Threats → prijetnje
Podloga za izradu SWOT analize:
analiza stanja
ispunjeni anketni upitnici
rasprave na radionicama
zaključci rasprava na radnim skupinama
SNAGE
izvrsna prometna povezanost i prometni položaj - Gradom prolazevažne međunarodne i državne prometnice
političko, upravno i kulturno središte KZŽ
veliki broj malih poduzetnika
veliki broj registriranih obrta
veliki broj turističkih sadržaja
veliki turistički potencijal
bogata povijesna i kulturna baština, duga tradicija školstva iobrtništva
očuvan prirodni okoliš
očuvano kajkavsko kulturno stvaralaštvo
…………….
SLABOSTI
rast broja nezaposlenih
slabija konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva
nedovoljna informiranost stanovništva o mogućnostisufinanciranja njihovih projekata
prosječne plaće ispod razine županije i RH
nedovoljno iskorišteni turistički potencijali (kulturno-povijesniresursi)
nedovoljni smještajni kapaciteti
nedostatna ugostiteljska ponuda
……….
PRILIKE
blizina EU tržišta
blizina Zagreba
stvaranje uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje
mogućnost korištenja EU fondova za podizanje konkurentnosti
osmisliti modele financiranja na razini Grada
(informirati javnost o tome)
veliki potencijal za razvoj turizma
povećati broj smještajnih kapaciteta na razini Grada
…………..
PRIJETNJE
odlazak/iseljavanje mladog stanovništva
jačanje konkurencije iz okolice, ali i regije (ostale članice EU)
daljnje produbljivanje gospodarske krize u zemlji i regiji
zbog slabe informiranosti loša poduzetnička klima
nedostatak iskustva i kapaciteta za pripremu projekata zaprijavu na EU natječaje
………….
7. Anketni upitnici
sadrže pitanja vezana uz:
razvojne probleme i potrebe Grada
probleme i potrebe sektora
prijedloge vizije Grada
rok za dostavu anketnog upitnika (gospodarski sektor) 05.12.2014.!
Anketni upitnik-OPĆI
Anketni upitnik-GOSPODARSKI
SEKTOR
CILJEVI → MJERE → PROJEKTI
PRIMJER
CILJ 1: Razvoj i unapređenje turističke i ugostiteljske ponude
MJERE :
1.1. Ulaganja u uređenje i obnovu kulturnih, povijesnih i vjerskihznamenitosti
1.2. Ulaganja u prostore i nabavku opreme za kulturna, društvena,zabavna i tematska događanja
1.3. Ulaganja u objekte za pripremu i usluživanje hrane i/ili pića
1.4. Ulaganja u razvoj proizvoda, suvenira i usluga
Mjere za ostvarenje ciljeva trebaju biti usmjerene na konkretne projekte!
8. Baza projekata- Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga
sastavni dio strategije razvoja bit će BAZA PROJEKATA
bazu formira Grad
svi zainteresirani korisnici mogu prijaviti svoje projekte i ideje
rok za dostavu prijedloga 15.01.2015.!
prijedlozi zaprimljeni nakon utvrđenog roka neće biti opisani uStrategiji razvoja (ali baza će se ažurirati i temeljem nje se mogu raditiizmjene i dopune Strategije)
Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga za unos u bazuprojekata
nalazit će se na web stranici Grada
popunjeni obrazac trebat će dostaviti e-mailom ili fizički poštom
Projektni prijedlozi-OBRAZAC
9. Sljedeći koraci...
AKTIVNOSTI
Daljnji rad na izradi analize stanja…..
Formiranje radnih skupina
Radionica s predstavnicima poljoprivrednog sektora
Radionica s predstavnicima javnog sektora
Radionica s predstavnicima civilnog sektora
Sastanci s radnim skupinama i pisanje strategije
Predstavljanje nacrta Strategije svim zainteresiranim građanima
Usvajanje Strategije na Gradskom vijeću
Ukupno trajanje procesa 6-8 mjeseci!
RADIONICE
07.11.2014.- prva informativna radionica
- nacrt analize stanja
-anketni upitnik
21.11.2014.- radionica s predstavnicima gospodarskog sektora
prosinac 2014. - radionica s predstavnicima poljoprivrednogsektora
radionica s predstavnicima javnog sektora
radionica s predstavnicima civilnog sektora
ožujak 2015.- predstavljanje nacrta Strategije svim zainteresiranim
2. korak- odrađen danas!
Hvala na pažnji !
Budućnost bez strategije je moguća, ali nije jasna ni izvjesna.