Gospodarski kalendar 2014

2014.

71Ovalni logotip DuPont je registrirani zaštitni znak tvrtke DuPont. Ovalni logotip DuPont je registrirani zaštitni znak tvrtke DuPont. ®TM, SM Zaštitni znakovi i uslužne oznake Pioneera. TM, SM Zaštitni znakovi i uslužne oznake Pioneera. © 2014 PHII. 2014 PHII.

2014.

NAKLADNIK

Novinsko, nakladničko i trgovačko d.d.10000 ZAGREB - Trg bana J. Jelačića 3

ISSN 0432-111Gospodarski kalendar

ZA NAKLADNIKAAndreja VRCAN

GLAVNI UREDNIKBranko HORVAT

UREDNICIGoran BEINRAUCH, Branko HORVAT, Vitomir PATKO

GRAFIČKA PRIPREMAVJESNIK d.d., Zagreb

ILUSTRACIJEBožidar ŠPOLJARIĆ-Largo

TISAKVJESNIK d.d., Zagreb

SURADNICIGoran BEINRAUCH, dipl. ing. agr., dr. Ivo BELAN, doc. dr. sc. Božidar BENKO, Nikola BILANDŽIJA, dipl. ing. agr., Marin BURIĆ, dipl. ing. agr., dr. sc. Mile ČULJAT, Vera DUIĆ-PRIBIČEVIĆ dr. med., dr. sc. Sanja FABEK, Goran FRUK, dipl. ing. agr., Grozdana GRUBIŠIĆ-POPOVIĆ, dipl. ing. agr., Dijana HORVAT, dipl. ing. agr., Ana-Marija JAGATIĆ-KORENIKA, dipl. ing. agr., Darko KANTOCI, dipl. ing. agr., mr. sc. Dražen KAUČIĆ, Ivo KIRIGIJA, dipl. ing. agr., prof. dr. sc. Bogdan KORIĆ, Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing., Kruno LAŽEC dr. med. vet., prof. dr. sc. Josip LETO, Vlasta LJUBEŠIĆ, dipl. ing. agr., dr. sc. Zdravko MATOTAN, Marin MIHALJEVIĆ-ŽULJ, dipl. ing. agr., dr. sc. Vesna OČIĆ, prof. dr. sc. Zvonimir OSTOJIĆ, mr. sc.Chiara PAGLIARINI, Darko PETANJEK, dr. sc. Miroslav POJE, dr. sc. Darko PREINER, Ivana PUHELEK, dipl. ing. agr., Sanja RADMAN, mag. ing. agr., Marcel STIPANIČIĆ, dipl. iur., prof. dr. sc. Zlatko SVEČNJAK, mr. Stanislav ŠTAMBUK, mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, Zoran TIMARAC, dipl. ing., Danijel TOMIĆ, dipl. ing. agr., Nevijo ZDOLECdr. med. vet., Robert ZOBEL, dr. med. vet., mr. sc. Milorad ZORIČIĆ

2014.P U S Č P S N

1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31

Siječanj VeljačaP U S Č P S N

1 23 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28

OžujakP U S Č P S N

1 23 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 3031

P U S Č P S N1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30

Travanj SvibanjP U S Č P S N

1 2 3 45 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31

LipanjP U S Č P S N

12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930

P U S Č P S N1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31

Srpanj KolovozP U S Č P S N

1 2 34 5 6 7 8 9 1011 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31

RujanP U S Č P S N1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30

P U S Č P S N1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 1213 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31

Listopad StudeniP U S Č P S N

1 23 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 30

ProsinacP U S Č P S N1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30 31

4

U POLJU. Njive su obično zaštićene snježnim pokrivačem, a zbog kolebanja temperatura (noću ni-ske, danju sunčano) stvara se ledena pokorica, koju treba razbijati prohodom traktora ili konja. Ako u siječnju ne padne snijeg i izostanu niske tempe rature, nastavljaju se jesenski radovi – zimska brazda uz zaoravanje mineralnih gnojiva (uree, fosfornih i kalijevih) i stajnjaka. Ako zatopli, ispušta se voda koja leži na njivi. Izrađuju se planovi proljetnih i ostalih radova tekuće godine. Nabavlja se materijal za proljetnu sjetvu: sjeme, gnojiva, zaštitna sredstva, rezervni dijelovi i ostalo. Obavlja se pregled uskla-dištenih proizvoda (repa, krumpir u trapovima), koji se utopljavaju.U STAJI. Posebna se pozornost poklanja hranidbi suprasnih krmača i steonim junicama i kravama. Preživačima se uz sijeno daje i svježa gomoljasto-korijenasta hrana uz dodatak koncentrata. Silažom se hrani sva stoka jer je to najbolja hrana. Perad, a osobito kokoši nesilje, drže se na toplom uz umjetno svjetlo. Ovčari u ovom mjesecu obavljaju mrkanje ovaca radi ljetnog janjenja.U VINOGRADU. Tko rigola, krajnji mu je rok da to obavi, kopaju se jame za sadnju cijepova, dovozi se stajnjak za proljetnu gnojidbu. Priređuje se kolje, premazuje smolom ili nekim od sredstava za zaštitu drva, namače u otopinu modre galice. Pregledava se žičano-betonska armatura i po potrebi popravlja. Nabavljaju se lozni cijepovi, alat se priprema, nabavlja ili popravlja, kopaju se jame za sadnju na praznim mjestima.U VOĆNJAKU. Uredite voćke, prihranite ih stajskim i mineralnim gnojivom. Ako nisu niske tempe-rature, u tom razdoblju obavlja se zimska zaštita.U POVRTNJAKU. Planira se uzgoj povrća u obiteljskom povrtnjaku. Popravlja se ili kupuje alat i inventar, kvalitetno sjeme, mineralna gnojiva i pesticidi. Pripremaju se tople lijehe, klijališna zemlja i bioenergetski materijal. U zaštićenom prostoru priprema se tlo za sjetvu zelja ranog, kelja ranog, cvjetače rane, brokule rane i salate. Na otvorenom prostoru siju se grašak i bob-mahunar. Pregledava se povrće u trapu, podrumu i tavanu.U PODRUMU. Kušajte vino kako biste provjerili njegova organoleptička svojstva (boju, bistroću, okus i miris). Posebnu pažnju posvetite mirisu. Kod mladih vina često se pojavi miris po sumporovo-diku ili gnjilim jajima. Obvezno u vinu odrediti – alkohol, ukupne kiseline, hlapljive kiseline te količinu ukupnog i slobodnog sumpora. Svi ovi podaci moraju biti upisani na kartonu koji je pričvršćen na sudu (bačvi, cisterni). Ta-loženje soli vinske kiseline proces je koji počinje u tijeku alkoholnog vrenja i nastavlja se završetkom vrenja, poglavito u nadolazećim hladnim danima. To je prirodni proces koji stabilizacijom moramo privesti kraju, prije razlijevanja vina u boce. Stabilizaciju provodimo izlaganjem vina niskim tempe-raturama u frigouređajima ili prirodnim putem. Međutim, stabilnost se može postići dodavanjem vinu metavinske kiseline.U VRTU. Zemlju pognojite stajskim gnojem, mineralnim gnojivom ili razbacajte kompost. Ako ima sni-jega, skinite ga s grana ukrasnog drveća i grmlja. Provedite zaštitu od zečeva. Trajnice koje prezimljuju u zatvorenim prostorijama pregledajte i povremeno ih zalijte.U SKLADIŠTU. Održavati nisku temperaturu pšenice, ječma, kukuruza i sličnih proizvoda.U PRIOBALJU. U voćnjaku se čiste i orezuju stabla, suhe i bolesne grane i grančice se spaljuju, za to-pla vremena obavljaju se i svi ostali poslovi. Mogu se saditi i presađivati voćke, kopaju se jame, suzbija medić. Vinograd se orezuje, sade cijepovi, popravlja i postavlja naslon. Sjetva povrća u klijališta: kelj rani, kupus rani, salata. Sjetva povrća na otvorenom: bob-mahunar, grašak-biža, salata proljetna. Sadnja povrća: krumpir rani.GNOJIDBA. Za osnovnu, predsjetvenu gnojidbu, te prihranu nabavite gnojiva iz širokog asortimana gnojiva Petrokemije d.d.: NPK formulacije različitih odnosa hranjiva, UREU, KAN, AN i tekuće du-šično gnojivo UAN.Za manje površine ili okućnice izaberite FLORINE mala pakiranja mineralnih gnojiva, a za proljetne folijarne prihrane nabavite FERTINE, tekuća mineralna gnojiva s makro i mikrohranivima.

Kalendar radova u siječnju

5

SIJEČANJ − malobožićnjak

SUNCE U SIJEČNJU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U SIJEČNJUDAN IZLAZI ZALAZI1. 07 h 34 min 16 h 24 min mlađ 12 h 15 min8. 07 h 33 min 16 h 31 min prva mlađ 04 h 40 min

16. 07 h 29 min 16 h 41 min uštap 05 h 53 min24. 07 h 23 min 16 h 51 min posljednja četvrt 06 h 20 min30. 07 h 18 min 17 h 00 min mlađ 22 h 40 min

Zemlja najbliže Suncu (perihel) ........................................................... 4. I. u 13 hVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesečna temperatura zraka u većem dijelu kontinentalne Hrvatske kreće se oko -1,3 °C, a duž obale i na otocima oko 7,5 °C. Najtopliji je krajnji jug Republike Hrvatske s više od 9 °C.Osijek -1,6 °C Zagreb -1,0 °C Hvar 8,9 °CNajobilnije oborine su u Gorskom kotaru i Lici, oko 130 l/m2, a u nizinskom pojasu oko 50 l/m2. Uz obalu i na otocima taj prosjek iznosi oko 80 l/m2.

S 1 NOVA GOD., Marija Bogorod. Č 2 Bazilije Veliki, Grgur Nazijanski P 3 Ime Isusovo, Cvijeta, Anastazija S 4 Anđela Folinjska, Dafroza N 5 Telesfor, Gaudencije P 6 BOGOJAVLJENJE - Sv. Tri kralja U 7 Rajmund, Rajko, Lucijan S 8 Severin, Teofi l Č 9 Julijan, Vilim P 10 Agaton, Dobroslav S 11 Honorat, Neven, Bernard N 12 KRŠTENJE ISUSOVO, Ernest, Tatjana P 13 Rozalija, Katarina, Hilarije, Veronika U 14 Feliks, Srećko S 15 Pavao pustinjak, Stošija Č 16 Marcel, Oton, Mislav P 17 Antun opat, Vojmil S 18 Priska, Liberata, Biserka N 19 2. NED. U GOD., Mario, Kanut, Ljiljana, Marta P 20 Fabijan i Sebastijan U 21 Agneza, Janja, Ines, Neža S 22 Vinko đakon i muč., Vice Č 23 Ema, Vjera P 24 Franjo Saleški, Bogoslav S 25 Obraćenje sv. Pavla ap. N 26 3. NED. U GOD., Timotej i Tit, Bogoljub P 27 Angela Merici, Julije U 28 Toma Akvinski, Tomislav S 29 Valerije, Konstancije, Zdeslav Č 30 Martina, Gordana, Darinka P 31 Ivan Bosco, Marcela, Viktor

6

U POLJU. Počinje prihrana pšenice i ostalih ozimih usjeva – ozime zobi, raži, ječma i uljane repice dušičnim i kompleksnim mineralnim gnojivima s povećanim sadržajem dušika. Koristi se mehani-zacija i posljednje smrzavanje za prihranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi pšenice, zobi, raži i ječma, drljaju se i prozračuju tratine na livadama uz prihranu. Na livadama se možebitna voda ispušta u jarke, kanale i vodotokove.

U STAJI. Za toplih dana oko podneva staju treba prozračiti, a stoka se pušta na svježi zrak. Tada se staja temeljito očisti i poprave manje štete. Hranidbi stoke i dalje treba pokloniti punu pažnju, posebno osigurati dovoljno minerala i vitamina. Perad i dalje držati na toplom, davati joj kvalitetnu hranu. Guske počinju nesti jaja, savijati gnijezda, pa im treba osigurati odgovarajuće mjesto.

U VINOGRADU. Kad je povoljno vrijeme, može početi rezidba vinograda. Mogu se obaviti svi propu-šteni radovi – kopanje jama, vađenje starih i osušenih čokota, popravak naslona, nabava i izrada kolja, gnojidba stajnjakom i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cijepova i pripravaka za zaštitu bilja.

U VOĆNJAKU. Uredite voćke, prihranite ih stajskim i mineralnim gnojivom. Ako nisu niske tempe-rature, u tom razdoblju obavlja se zimska zaštita.

U POVRTNJAKU. Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu ili pikiranje biljčica. Provodi se njega sijanog povrća iz siječnja. U zaštićenu prostoru sije se rani kupus, rani kelj, rana salata, rana cvjetača, rana brokula, rana rajčica, rana paprika, patlidžan, rana korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cikla, grašak, luk, mrkva, per-šin, rotkvica. Na otvorenom prostoru sadi se češnjak, krumpir, rani kupus, kelj, kozjak, artičoka. Sadi se rajčica u plastenik. Iz trapa se uklanja trulo povrće.

U PODRUMU. U ovom mjesecu, kao i svakom daljnjem, provodimo kontrolu vina s obzirom na koli-činu sumpornog dioksida, ukupnog i slobodnog, što obvezno unosimo na karton na sudu. Zatim kušamo vino i bačve nadolijevamo, tako da uvijek budu pune. Ako se vino prirodnim putem nije izbistrilo, bistrimo određenim bistrilima (želatina, bentonit i dr.). Nakon provedenog bistrenja, ako želimo imati kristalno bistro vino, a pogotovo ako ga punimo u boce, moramo provesti fi ltriranje vina.

U VRTU se reže živica. Pregledajte vrtni alat, popravite ga ili nabavite novi. Možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća ako zemlja nije smrznuta.

U SKLADIŠTU. Pazi na miris proizvoda. Ako se žito počelo zagrijavati, provjeriti ima li kukaca (ži-žaka) te primijeniti odgovarajući insekticid.

U PRIOBALJU. Breskva se štiti od štitaste uši i moljca, maslina se liječi od čađavice. U vinogradu se dovršava rezidba i sadnja, provodi zimska zaštita od bolesti i štetnika i prska protiv korova.Sjetva povrća u klijalištu: paprika rana, patlidžan, rajčica rana.Sjetva povrća na otvorenom: bob-mahunar, celer, cikla, grašak-biža, kapula, mrkva, peršin, rotkvica, šparga, špinat.Sadnja povrća na otvorenom: artičoka, češnjak, kapula, krumpir.

GNOJIDBA. Za prvu prihranu ozimih usjeva najbolji izbor su KAN ili AN. Ukoliko u jesen nije pri-mjenjena dovoljna količina NPK gnojiva mogu se koristiti NPK 15-15-15 ili NPK (SO3) 15-15-15 (18). Korištenje NPK formulacija u prihrani trebala bi biti iznimka, a ne pravilo.Voćnjake, vinograde i maslinike u kojima nije obavljena osnovna gnojidba u jesen, treba pognojiti s NPK formulacijama u kojima je naglašen sadržaj fosfora i kalija kao što je NPK 5-15-30, NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, PK 20-30 ili NPK(SO3) 7-14-21 (24).Livade i pašnjake, ako nisu poplavljeni, trebalo bi prihraniti s 200-400 kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 15-15-15.

Kalendar radova u veljači

7

VELJAČA − sviječen S 1 Brigita, Miroslav N 2 4. NED. U GOD., SVIJEĆNICA, Marijan P 3 Sv. Blaž, Sv. Vlaho U 4 Andrija Corsini, Veronika Jeruz. S 5 Agata, Dobrila, Jagoda Č 6 Doroteja, Dorica P 7 Rikard, Držislav S 8 Jeronim Emilijani, Jerko N 9 5. NED. U GOD., Apolonija, Sunčana P 10 BL. ALOJZIJE STEPINAC U 11 Gospa Lurdska, Mirjana S 12 Damjan, Zvonimir Č 13 Katarina Ricci, Božidarka, Kristina P 14 Sv. Valentin, Zdravko S 15 Vitomir, Agapa, Klaudije N 16 6. NED. U GOD., Julijana, Miljenko, Danijel P 17 Rudolf, Robert, Aleks, Darko U 18 Šimun, Bernardica, Gizela S 19 Konrad, Ratko Č 20 Leon, Lav, Lea P 21 Petar Damiani, Damir S 22 Tvrtko N 23 7. NED. U GOD., Polikarp, Grozdan, Romana P 24 Fidelis, Vjera, Latin, Javor, Montan, Modest U 25 Viktorin, Hrvoje S 26 Sandra, Branimir, Aleksandar Č 27 Donat Zadarski P 28 Roman, Vikica, Bogoljub

SUNCE U VELJAČI (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U VELJAČIDAN IZLAZI ZALAZI

6. 07 h 09 min 17 h 11 min prva četvrt 20 h 23 min15. 06 h 56 min 17 h 24 min uštap 00 h 54 min22. 06 h 45 min 17 h 35 min posljednja četvrt 18 h 16 min

Vrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesečna temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 1,6 °C, uz obalu i na otocima oko 8,0 °C, a u središnjem planinskom području -0,5 °C. Pojava prvih cvjetova visibabe, podbijela i šafrana znak je nastupa fenološkog pretproljeća.Osijek 1,4 °C Zagreb 1,7 °C Hvar 9,3 °CSrednje mjesečne količine oborina u središnjem planinskom dijelu iznose oko 125 l/m2, u nizinskom pojasu oko 45 l/m2, a uz obalu i na otocima taj prosjek iznosi oko 75 l/m2.

8

U POLJU. Nastavlja se prihrana ozimih usjeva dušičnim ili kompleksnim mineralnim gnojivima. To je mjesec intenzivnih priprema i sjetve jarih kultura – jare pšenice, zobi, raži i ječma. U usjev ozime pšenice i ozimog ječma usijava se crvena djetelina. Sredinom mjeseca počinje sjetva šećerne repe, jare grahorice, jaroga stočnoga graška, jare uljane repice i stočnih repa. Rana sjetva tih jarina ne smije usli-jediti u travnju jer bitno smanjuje prirod. Nabavljaju se sjeme i zaštitna sredstva za kulture koje se siju u travnju i svibnju. Uzimaju se uzorci za kemijsku analizu tla i za potrebe proljetne sjetve.

U STAJI. Stoka se nakon zimske hranidbe treba dovesti u dobru kondiciju, posebnu pažnju posvetiti izbalansiranoj hranidbi. Ne puštati na ispašu i čuvati od prehlade jer se počinju linjati.

U VINOGRADU. Ovog je mjeseca u vinogradu najviše posla – od rezidbe, kolidbe, kopanja do ranoga proljetnog prskanja. Rigolano se tlo mora razmjeriti, iskopati jame, pripremiti gnoj i humus za sadnju cjepova. Pri rezidbi se iskapaju posušeni i iznureni čokoti i kopaju jame za nadosađivanje.

U VOĆNJAKU je vrijeme tretiranja bresaka nekim bakrenim sredstvom protiv kovrčavosti lišća. I dalje se obavlja rez radi uređenja voćnjaka. Sade se nove voćke, a stare se prihranjuju.

U POVRTNJAKU. U zaštićeni prostor siju se rajčica, paprika, patlidžan, rani kupus, kelj, cvjetača, brokula, korabica, celer, salata, poriluk, njeguje se sijano i sađeno povrće u veljači u zaštićenom i otvorenom prostoru. Predsjetveno se priprema tlo za sjetvu i sadnju povrća. Provodi se zaštita povrća od bolesti i štetnika. Na otvorenom prostoru siju se: bob-mahunar, cikla, mrkva, peršin, šparga, crni korijen, grašak, pastrnjak, rotkva, rotkvica, špinat, blitva. Na otvorenom polju sade se kupus, kelj, salata, artičoka, šparga.

U PODRUMU. Kontrola vina, ponovno kušajte vino, jer ono je živa tvar, stalno podložno promjenama. To je važan posao u tijeku dozrijevanja vina, a provodite ga sve do stavljanja vina u boce. Za čuvanje i dozrijevanje vina važna je podrumska mikroklima, pod kojom podrazumijevamo temperaturu i vlažnost zraka. Najpovoljnija temperatura je od 12 do 16 °C, a vlažnost zraka od 65 do 70 %. Ventilacija podru-ma (prozračivanje) pridonosi dozrijevanju vina.

U VRTU se počinje s uništavanjem korova kemijskim sredstvima ili mehanički. Sade se ukrasno drveće i grmlje. Režu se ruže i ukrasno grmlje.

U SKLADIŠTU. Provjeriti ima li rupica na kukuruzu i pšenici ili se vide moljci odnosno žišci.

U PRIOBALJU. Bere se rano povrće, u klijalištima se njeguje rasad, na otvorenom sadi kupus, kelj i salata, siju mahune i tikvenjače. Breskve i bademi prskaju se protiv kovrčavosti lista, dovršava se uređenje voćnjaka, masline se gnoje. Nakon završenih radova vinograd se kopa uz dodatak mineralnih gnojiva.Pikiranje u klijalište: paprika rana, patlidžan, rajčica rana.Sjetva povrća na otvoreno: bob-mahunar, celer, cikla, komorač, mrkva, peršin, rotkvica, šparga.Sadnja povrća u plastenik: kelj rani, kupus rani, salata proljetna.

GNOJIDBA. Nakon što se vrijeme ustali, a dnevne temperature prijeđu 10°C, potrebno je obaviti prvu prihranu ozimih usjeva. U prihrani uljane repice primjeniti dušik u lako pristupačnom obliku kao što je KAN u količini 100-150 kg/ha. Pšenicu se može prihraniti sa 100-150 kg/ha KAN-a, ili s 80-100 kg/ha UREE, ili 80-100 l/ha UAN-a. Ukoliko se u proljeće prihranjuje s NPK 15-15-15 potrebna količina je 200-300 kg/ha.U vinogradima i voćnjacima obaviti prihranu sa 100 kg/ha UREE ili 200 kg/ha NPK 15-15-15 ili 150 kg/ha KAN-a.Za gnojidbu povrća treba nabaviti NPK(SO3) 7-14-21 (24) ili NPK 7-20-30 i UREU.

Kalendar radova u ožujku

9

OŽUJAK − gregurjevčak S 1 Albin, Hadrijan, Jadranko, Zoran, David N 2 8. NED. U GOD., Lucije, Čedomil, Iskra, Ines P 3 Kunigunda, Marin, Kamilo, Anzelmo U 4 Kazimir, Eugen, Natko S 5 ČISTA SRIJEDA - PEPELNICA (post i nemrs) Č 6 Marcijan, Viktor, Zvjezdana P 7 Perpetua i Felicita, Ruža S 8 Ivan od Boga, Ivša, Boško N 9 1. KORIZ. NED., Franciska, Franjka, Fanika P 10 Emil, Makarije, 40 mučenika U 11 Firmin, Tvrtko, Kandid, Blanka S 12 Teofan, Bernard, Maksimilijan KVATRE Č 13 Rozalija, Patricija, Modesta P 14 Matilda, Milijana, Borka KVATRE S 15 Longin, Veljko, Vjekoslava KVATRE N 16 2. KORIZ. NED., Julijan, Smiljan, Hrvoje P 17 Patrik, Domagoj, Hrvatin U 18 Ćiril Jeruzalemski, Cvjetan S 19 Sv. JOSIP, zaruč. BDM, Josipa, Joso Č 20 Niceta, Dionizije, Vladimir P 21 Serapion, Vesna S 22 Oktavijan, Jaroslav, Lea N 23 3. KORIZ. NED., Oton, Pelagije P 24 Latin, Javorka, Katarina Švedska U 25 Navj. Gospodinovo - Blagovijest, Maja S 26 Montan i Maksima, Emanuel, Goran Č 27 Lidija, Rupert, Lada P 28 Priska, Sonja, Polion S 29 Jona, Bertold, Eustazije N 30 4. KORIZ. NED., Kvirin P 31 Benjamin, Amos, Ljubomir, Natalija

SUNCE U OŽUJKU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U OŽUJKUDAN IZLAZI ZALAZI

1. 06 h 33 min 17 h 45 min mlađ 09 h 01 min8. 06 h 20 min 17 h 54 min prva četvrt 14 h 28 min16. 06 h 05 min 18 h 05 min uštap 18 h 10 min24. 05 h 50 min 18 h 16 min posljednja četvrt 02 h 47 min30 05 h 38 min 18 h 24 min mlađ 19 h 46 min

Početak proljeća ........................................................... 20. III. u 17 h 57 minVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesečna temperatura zraka kontinentalne Hrvatske kreće se od 5,8 °C u nizinskim, do 4,1 °C u pla-ninskim predjelima. Uz obalu mora, sa srednjom temperaturom od oko 10,1 °C već se osjeća nailazak proljeća. Početak cvatnje maslačka znak je ranoga fenološkog proljeća.Osijek 6 °C Zagreb 5,8 °C Hvar 10,9 °CRaspodjela srednje količine oborina slična je kao i u siječnju, u planinskom dijelu oko 130 l/m2, u nizinskom pojasu oko 50 l/m2, a uz obalu i na otocima taj prosjek iznosi oko 85 l/m2.

10

U POLJU. Najveći radovi u travnju su sjetva glavnih proljetnih kultura. Početkom mjeseca siju se crvena djetelina, travno-djetelinske smjese, konoplja, lucerna, suncokret, soja, grah i sadi se krumpir. U drugoj polovici sije se kukuruz, najprije raniji hibridi, posebice tvrdunci, zatim kasniji, i na kraju srednje rani i opet rani, što ovisi o području i klimatu. Zaštićuju se ozimi usjevi od travnih korova do kraja busanja, a od širokolisnih i u vlatanju strogo pazeći na izbor herbicida. Obavlja se prvo tretiranje repičinog sjajnika ako se pojavi (repica u stadiju pupanja prije grananja).

U STAJI. Stoka izlazi na ispašu ili se počinje hraniti zelenom hranom, postupno, da ne bi došlo do probavnih tegoba. Ako se krmača prasi, treba odojcima osigurati toplinu ako nastupi razdoblje hladnog vremena.

U VINOGRADU. Dovršavaju se poslovi koji nisu obavljeni prošli mjesec. Početkom mjeseca sade se cijepovi u već pripravljene jame uz dodatak stajskog i mineralnoga gnojiva. Potkraj mjeseca, ako je loza porasla, može se plijeviti i prvi put prskati.

U VOĆNJAKU. Po završetku svih proljetnih radova tlo se obrađuje i po potrebi gnoji. Zaštita od zeče-va skida se potkraj mjeseca kad se valja pripremiti i za proljetna prskanja. Pratiti izvještaje prognozne službe i prskati prema uputama.

U POVRTNJAKU. Provodi se “kaljenje” prijesadnica za izlazak na polje. Redovito se njeguje sijano i sađeno povrće iz ranijeg razdoblja. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju uz odgovarajuće postupke protiv štetnika. U zaštiti od bolesti ne preskočiti postupke na plamenjači luku-kapuli i češnjaku. Prihranjuje se ranije sađeno povrće. Na otvorenom prostoru siju se: cikla, dinja, mahuna, krastavci, lubenice, mrkva, peršin, rajčica, paprika, patlidžan, brokula, tikvice, podzemna koraba, rotkva, rotkvica, crni korijen, špinat, kupus, kelj, korabica, šparga, poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se: paprika, rajčica, patlidžan, brokula, krumpir, kelj, cvjetača, korabica, salata, šparga, hren.

U PODRUMU. Opet provedite kontrolu vina, i to kušanjem, i obvezno odredite ukupni i slobodni sum-por (SO2) kako bi štitio vino od utjecaja kisika i spriječio razvoj bolesti, posebno octikavosti. Bačvu nadoliti jer uvijek mora biti puna. U toplim krajevima osigurati provjetravanje noću, pogotovo ako je podrum nadzemni, osim ako je klimatiziran, odnosno ako je vino u inoks cisternama. Ako razlijevamo vina u boce, moraju biti kristalno bistra, što postižemo fi ltriranjem, kao i pravilno zasumporena.

U VRTU je vrijeme sijanja trave. Stari se travnjaci prvi put kose, a nakon toga se zalijevaju i prihra-njuju.

U SKLADIŠTU. Bacanjem zrna po površini hrpe provjeriti ima li moljaca. Ako ih ima, upotrijebiti insekticid ili manje količine odmah trošiti.

U PRIOBALJU. Posađeno povrće štititi od bolesti i štetnika, čistiti tlo od korova i prema potrebi zalijevati. Oslobođene gredice pripremaju se za novu sadnju ili sjetvu. U voćnjaku se provode redovne mjere zaštite od bolesti i štetnika. Vinogradi se plijeve, počinje priprema za zaštitu. Sjetva povrća na otvorenom: celer, cikla, dinje, grah-mahunar, krastavac, lubenica, mrkva, paprika, patlidžan, rajčica, tikvice. Sadnja povrća na otvorenom: paprika, patlidžan, rajčica.

GNOJIDBA. Za drugu prihranu pšenice preporuča se primjeniti 150-200 kg/ha KAN-a, ili 80-100 kg/ha UREE ili 50-80 l/ha UAN-a.Za predsjetvenu gnojidbu kukuruza preporuča se 100-150 kg/ha UREE ili 100-150 l/ha UAN-a, dok se startno (zajedno sa sjetvom) može primjeniti 200 kg/ha NPK (SO3) 15-15-15 (18).Za osnovnu gnojidbu krumpira preporuča se primjeniti 500-600 kg/ha NPK 7-20-30, ili NPK 5-15-30 ili NPK 8-26-26, ili 700 kg/ha NPK (SO3) 7-14-21 (24).U povrću osjetljivom na klor primjeniti 600-700 kg/ha NPK(SO3) 7-14-21. Primjenom 150-200 kg/ha UREE prije sjetve ili sadnje, može se izbjeći prihrana povrća.Voćnjake, vinograde i maslinike prihraniti s 1% otopine Fertine V, Fertine G i Fertine B.

Kalendar radova u travnju

11

TRAVANJ − jurjevčak U 1 Hugo, Teodora, Anastazije S 2 Franjo Paulski, Dragoljub Č 3 Rikard, Cvijeta, Ratko P 4 Izidor biskup, Strahimir, Žiga S 5 Vinko Ferrerski, Berislav, Mira N 6 5. KORIZ. NED. (Gluha), Vilim, Celzo, Rajko P 7 Ivan de la Salle, Herman U 8 Dionizije, Alemka S 9 Marija Kleofi na, Demetrije Č 10 Ezekijel, Apolonije, Sunčica P 11 Stanislav, Stana S 12 Julije, Viktor, Davorka N 13 CVJETNICA, Ida, Martin I. papa, Justin P 14 Valerijan Tiburcije, Maksim, Zdravko U 15 Krescencije, Anastazija, Bosiljka S 16 Josip Benedikt Labre, Bernardica Č 17 VELIKI ČETVRTAK, Rudolf, Robert, Šimun P 18 VELIKI PETAK (post i nemrs) S 19 VELIKA SUBOTA Konrad, Ema, Marta N 20 USKRS - VAZAM, Marcijan, Teotim, Vilim P 21 USKRSNI PONEDJELJAK, Anzelmo, Goran U 22 Soter i Kajo, Teodor S 23 Sv. Juraj, Đuro, Đurđica, Adalbert Č 24 Fidelis, Vjera, Vjeran P 25 Sv. Marko ev., Maroje S 26 Kleto i Marcelin N 27 Ned. Božjeg milosrđa, Bl. Ozana Kotorska P 28 Petar Chanel, Euzebije, Ljudevit U 29 Katarina Sijenska, Kata S 30 Pio V. papa

SUNCE U TRAVNJU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U TRAVNJUDAN IZLAZI ZALAZI

7. 05 h 22 min 18 h 34 min prva četvrt 09 h 32 min15. 05 h 08 min 18 h 44 min uštap 08 h 44 min22. 04 h 55 min 18 h 53 min posljednja četvrt 08 h 53 min29. 04 h 44 min 19 h 02 min mlađ 07 h 15 min

Uskrs ........................................................... 20. IV.Vrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesečna temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 10,7 °C, uz obalu i na otocima oko 13,6 °C, a u središnjem planinskom području oko 8,4 °C. Pravo fenološko proljeće nastupa listanjem lipe krupnoliste i bukve te cvjetanjem divljeg kestena.Osijek 11,2 °C Zagreb 10,5 °C Hvar 14,3 °CSrednje mjesečne količine oborina u središnjem planinskom dijelu iznose oko 115 l/m2, u nizinskom pojasu oko 65 l/m2, a uz obalu i na otocima prosjek je oko 70 l/m2.

12

U POLJU. Nastavlja se i dovršava sjetva kukuruza. Na ozimim žitaricama obavlja se posljednje treti-ranje protiv širokolisnih korova herbicidima koji se smiju upotrijebiti u toj fazi razvoja. Na jarim žita-ricama pšenice, zobi, raži i ječmu (do kraja busanja) obavljaju se tretiranja herbicidima protiv travnih (uskolisnih) korova. Započinje zaštita ozimih žitarica od bolesti i štetnika. Obavlja se možebitno drugo tretiranje uljane repice protiv sjajnika (prije cvatnje).U STAJI. Sva stoka počinje se hraniti zelenom svježom hranom, no kod toga treba biti oprezan da ne dođe do nadma. Pri davanju zelene djeteline stoka se napaja prije hranidbe ili nakon nekog vremena. Mladoj ždrebadi dobro je dati uz pašu nešto zobi te im njegovati kopita. Mlada goveda i ostali podmla-dak te rasplodna stoka neka što više borave na pašnjaku.U VINOGRADU. Loza je u punom porastu i kad prođe opasnost od mrazeva počne se plijeviti. Kod toga pazimo koje ćemo mladice ostaviti za iduću godinu bez obzira na to jesu li rodne ili nerodne. Kod čokota koji su vrlo oštećeni od zime ili su se osušili, ostavimo mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih iduće godine oblikujemo trs. Još jednom pregledamo prskalice i pripremljena sredstva za zaštitu i poči-njemo prskati prema uputama antiperonosporne službe: vežu se narasle mladice.U VOĆNJAKU su voćke u cvatu. Tlo se ispod voćaka okopa i prihranjuje.U POVRTNJAKU. Provodi se zaštita protiv svih nametnika na povrću, posebice protiv plamenjače luka-kapule i rajčice. Okopava se povrće, prihranjuje se i plijeve se korovi, priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Tlo se drži na ugaru do sadnje novog povrća. Ako je vrijeme sušno, jače se zalijeva povr-će, i to nakon sjetve, sadnje i ujutro. Siju se: cikla, mahuna, mrkva, peršin, brokula, kupus, kelj-pupčar, cvjetača, podzemna koraba, rotkva, crni korijen, krastavac, tikvice, korabica, poriluk, salata. Sade se: rajčica, patlidžan, brokula, celer, salata, poriluk.U PODRUMU. Provoditi redoviti pregled vina, kako smo već spomenuli (analiza vina, nadolijevanje). Prema potrebi, vino dosumporiti. Ako prije nismo punili vino u boce sada je pravi trenutak. Puniti se može samo dozrelo, zdravo i stabilno vino, znači mora biti postignut puni razvoj mirisne komponente vina, svojstvene sorti od koje potječe. Podrumar je taj koji određuje trenutak punjenja vina u boce, na temelju kemijske analize i organoleptičke ocjene vina. Već smo spomenuli poslove koji prethode punjenju vina (bistrenja, bistrilima ako je potrebno, a fi ltriranje je obvezno). Prije svakog punjenja vina u boce punilicu moramo isprati sredstvom za dezinfekciju kako bismo uništili mikrofl oru (bakterije i kvasce).U VRTU. Okapa se bilje i razrahljuje zemlja. Ako je suho, treba početi zalijevati. Vani se sadi ljetno bilje nakon opasnosti od pojave mrazeva.U SKLADIŠTU. Potrošiti stare zalihe žitarica. Očistiti prostoriju za novo žito. Obaviti nužne zidarske radove. Svježe obojiti zidove.U PRIOBALJU. U voćnjacima se provode redovite mjere zaštite od bolesti i štetnika. Posebice sprje-čavati crvljivost plodova trešnje i maraske. U vinogradu se nakon plijevljenja nastavlja sa zaštitom od peronospore i pepelnice. Povrtnjaci se čiste od korova, štite od bolesti i štetnika, beru se dozrele kulture i posebno se pazi da biljke imaju u tlu dovoljno vlage.Sjetva povrća: cikla, celer, grah-mahunar, mrkva, peršin.Sadnja povrća: paprika, patlidžan, rajčica.GNOJIDBA. Svibanj je vrijeme prihrane livada koje se intenzivno koriste. Nakon skidanja prvog otko-sa obavlja se prihrana sa 100 kg/ha UREE, 150 kg/ha KAN-a, ili 80-100 l/ha UAN-a.U stadiju 4-6 lista suncokreta prilikom kultiviranja prihraniti sa 150-200 kg/ha KAN-a. Ukoliko se prije sjetve soje primjeni UREA, nije potrebna prihrana, u suprotnom se prihranjuje sa 150-200 kg/ha KAN-a. Obaviti prvu prihranu kukuruza s 200 kg/ha KAN-a u stadiju 4-6 listova.Vinogradi, voćnjaci i maslinici prihranjuju se sa 100-150 kg/ha KAN-a. Vinograde prihraniti s 0,5-1 % otopinom UREE ili 2% otopinom Fertine G, a za bolju oplodnju pred cvatnju 1% otopinom Fertine B.

Kalendar radova u svibnju

13

SVIBANJ − fi lipovčak Č 1 PRAZNIK RADA, Josip Radnik P 2 Anastazije, Eugen S 3 Filip i Jakov ap., Mladen N 4 Florijan, Cvijeta, Cvjetko P 5 Maksim, Anđelko U 6 Dominik Savio S 7 Sv. Dujam, Duje Č 8 Marija Posrednica, Bratoljub P 9 Mirna S 10 Gospa Trsatska N 11 Mamerto, Franjo Hieronim P 12 Sv. Leopold Mandić, Pankracije U 13 Gospa Fatimska, Salvacije, Emilija S 14 Matija ap., Matko Č 15 Izidor seljak, Sofi ja, Sonja P 16 Ivan Nepomuk, Nenad S 17 Paskal, Paško N 18 Ivan I. papa, Venancije P 19 Celestin, Rajko, Ivan, Teofi l U 20 Bernardin Sijenski S 21 Andrija Bobola, Dubravka Č 22 Helena, Jagoda, Renata P 23 Deziderije, Željko, Nadan S 24 Marija Pomoćnica, Suzana N 25 Beda Časni, Grgur VII. Papa P 26 Filip Neri, Zdenko U 27 Augustin Canterburyjski, Brun S 28 German, Vilim, Velimir Č 29 SPASOVO, Maksim, Ervin, Većeslav P 30 Ivana Arška, Ferdinand, Srećko S 31 POHOD BDM, Vlado

SUNCE U SVIBNJU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U SVIBNJUDAN IZLAZI ZALAZI


Vrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednje mjesečne temperature zraka na cijelom su području Hrvatske prešle 10 °C. U nizinskom dijelu iznose oko 1,5 °C, duž obale i na otocima oko 17,7 °C, a u središnjem planinskom području oko 13,5 °C. Početak cvatnje bagrema označava fenološko rano ljeto.Osijek 16,4 °C Zagreb 15,1 °C Hvar 18,4 °CU središnjem planinskom dijelu Hrvatske u prosjeku padne oko 115 l/m2 oborina, a u nizinskom pojasu i duž obale i na otocima ta je količina podjednaka i iznosi oko 75 l/m2.

14

U POLJU. Nastavlja se međuredna kultivacija kukuruza, krumpira, suncokreta, soje i drugih okopavi-na koje nisu do tada prihranjene ili su iz bilo kojeg razloga u slabijoj kondiciji. Sredinom lipnja obav-ljamo glavnu i naknadnu sjetvu heljde na slobodnim ili naknadno oslobođenim površinama košnjom krmnog bilja. Vrlo uspješno mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200 i 300, zatim sirka i drugih kultura kraće vegetacije, kao krumpira i graha. U prvom desetodnevlju lipnja obavlja se košnja grahorice, crvene djeteline i već drugi otkos lucerne za sijeno uz kraće zadržavanje u otkosima zbog manjeg gubitka lišća i kvalitete općenito. Početak lipnja najpogodniji je u gotovo svim našim krajevima za košnju livada, jer je trava u cvatnji, a tada se dobije i najkvalitetnije sijeno. U drugom i trećem desetodnevlju obavlja se žetva ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice te prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno ili silažu, kao i postrna sjetva (kultura za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu). Obavlja se priprema za žetvu raži, jarog ječma, jare pšenice, jare zobi.

U STAJI. U ovom mjesecu pune se staje podmlatkom, kojem treba osigurati dovoljno kvalitetne i ra-znovrsne hrane. Paša i zelene hrana osnova su hranidbe uz dodatak odgovarajućih minerala i vitamina. Staje treba održavati hladnim i što je više moguće uništavati muhe koje uznemiravaju stoku.

U VINOGRADU. U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu, pa je i mnogo poslova. Prije cvatnje ga oplijevimo, zaštitimo od peronospore i pepelnice sistemičnim fungicidima te prvi put prskamo protiv sive truleži. Nakon cvatnje nastavljamo zaštitom i prihranom dušičnim gnojivima.

U VOĆNJAKU se obavlja zaštita voćaka. Ne tretiraju se voćke čiji se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i počinje berba ranih sorti.

U POVRTNJAKU. Provodi se priprema za sjetvu i sadnju povrća, zaštita rajčica, krumpira, luka-ka-pule, češnjaka, mahune, ali i protiv drugih nametnika ako se jave na povrću. Plijeve se korovi, sve više treba zalijevati povrće. Prekopava se tlo nakon berbe. Sije se: cikla, grah mahunar, mrkva, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, salata, radič, raštika, brokula, peršin, podzemna koraba, rotkva, korabica, poriluk, endivija. Sadi se: cvjetača, brokula, kupus, kelj, kelj pupčar, paprika, patlidžan, korabica kasna, salata, poriluk.

U PODRUMU. U ovom mjesecu najvažnije je kontrolirati vino, onako kako smo već opisali, a to znači kušati vino i provjeriti sadržaj sumpornog dioksida, posebno sadržaj slobodnog, koji ne smije biti manji od 20 mg/1. Temperatura podruma u ovom i nadolazećim toplim mjesecima mora se održavati na 12 do 16 °C.

U VRTU se provodi zaštita protiv korova i raznih štetnika kemijskim sredstvima ili mehaničkim po-stupcima.

U SKLADIŠTU. Prskati površine insekticidom nekoliko dana prije unošenja novog žita. Stare zalihe proizvoda koje nisu potrošene smjestiti u posebnu prostoriju.

U PRIOBALJU. U vinogradu je najvažniji posao zaštita od peronospore i pepelnice uz ostale radove oko njega. Masline se štite od moljaca, a maraska od ospičavosti. U povrtnjaku se bere dozrelo povrće, ostalo se redovito zalijeva, štiti od bolesti i korova. Siju se kelj, kupus, cvjetača i ostale kulture koje se rasađuju za jesensku i zimsku proizvodnju. Sjetva povrća: artičoka, bamija, celer, cikla, cvjetača, grah mahunar, kelj zimski, kelj pupčar, kupus zimski, mrkva, peršin, poriluk, radič, rajčica.

GNOJIDBA. Ozime usjeve do početka klasanja može se prihraniti s otopinom UREE u koncentraciji 10-15%.Kukuruz se može folijarno prihraniti u fazi 6-8 listova otopinom Fertine R u koncentraciji 3-5% U voćnjacima i maslinicima obavlja se folijarna prihrana s 2% otopine Fertine V i 1,5% otopine Fertine Ca, a vinograde prihraniti s 2% otopine Fertine G.Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira Fertinom Ca i Fertinom B za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potpunu ishranjenost povrća namijenjena je Fertina P.Za spriječavanje truleži glave šećerne repe, primijeniti Fertinu B u količini 50 l/ha, a najbolje ju je primjenti 2 puta po 20-25 l/ha.

Kalendar radova u lipnju

15

LIPANJ − ivanšćak N 1 Marija Majka Crkve, Mladen P 2 Marcelin i Petar, Eugen U 3 Karlo Lwanga i dr. S 4 Sv. Kvirin Sisački Č 5 Bonifacije, Valerija, Darinka P 6 Norbert, Neda, Paulina S 7 Robert, Sabinijan N 8 DUHOVI, Vilim, Medardo P 9 Efrem, Ranko, Rikard U 10 Margareta, Greta, Biserka S 11 Borna, Jolanda KVATRE Č 12 Bosiljko, Ninko P 13 Sv. Antun Pad., Tončica KVATRE S 14 Rufi n, Elizej KVATRE N 15 PRESVETO TROJSTVO, Sv. Vid, Modest P 16 Franjo, Gvido U 17 Adolf, Laura, Bratoljub S 18 Marko i Marcelijan, Ljubomir Č 19 TIJELOVO, Romuald, Rajka, Bogdan P 20 Naum Ohridski, Silverije, Margareta S 21 Alojzije, Slavko, Vjeko N 22 DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE, Paulin P 23 Sidonija, Zdenka U 24 Rođenje Ivana Krstitelja S 25 DAN DRŽAVNOSTI, Dominik Č 26 Ivan i Pavao, Virgilije P 27 Ladislav, Vlatko S 28 Neven, Irenej N 29 Sv. PETAR I PAVAO , Krešo P 30 Rimski prvomučenici, Emilija

SUNCE U LIPNJU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U LIPNJUDAN IZLAZI ZALAZI


Početak ljeta ........................................................... 21. VI. u 11 h 51 minVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesečna temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 18,9 °C, uz obalu i na otocima 21,7 °C, a u središnjem planinskom području 16,6 °C. Početak i opće cvjetanje lipe sitnoliste znak je nastupa fenološkoga pravog ljeta.Osijek 19,6 °C Zagreb 18,6 °C Hvar 22,3 °CSrednje mjesečne količine oborina se kreću od 125 l/m2 u planinskom dijelu do 90 l/m2 u nizinskim predjelima. Duž obale i na otocima uz 65 l/m2 naslućuje se skori godišnji minimum padalina.

16

U POLJU. Žetvu treba obaviti u što kraćem roku zbog količine i kakvoće priroda kao i ekonomičnosti glavnog posla godine. Obrada, gnojidba i uređenje tla obavlja se “dok je još kombajn na njivi”, radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navede-nom obradom.U isto vrijeme siju se postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, stočna repa i rauola.Srpanj je mjesec izvođenja kanalske i putne mreže, drenaže, ravnanja, podrivanja, krtičenja, kalcizacije, lumizacije i drugih hidrotehničkih i agromelioracijskih zahvata na uređenju tla na oslobođenim površi-nama. Nakon žetve uzimaju se uzorci tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice.

U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.

U VINOGRADU. Uz stalnu zaštitu prema uputama antiperonosporne službe, u vinogradu se vežu mladice, a potkraj mjeseca obavlja se i zelena rezidba. Tlo se prekopa uglavnom plitko da se spriječi isparavanje i sačuva vlaga. Njeguju se posađeni cijepovi, posebno se pazi na uklanjanje brandusa.

U VOĆNJAKU se beru ljetne vrste voća. Provodi se malčiranje. Neke voćne vrste mogu se okulirati. I dalje se provodi zelena rezidba.

U POVRTNJAKU. Povrće je “žedno”, treba ga sve više zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Povrće se zaštićuje prema stanju i napadima nametnika. Prekopava se tlo nakon obranih kultu-ra. Okopava se, plijevi i prihranjuje povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se: cikla, grah-mahunar, mrkva, peršin, kupus, kelj, cvjetača, salata, radič, endivija, poriluk, podzemna koraba, rotkva, korabica, a sadi se: kelj, kupus, kelj pupčar, cvjetača, brokula, salata, korabica, radič, poriluk.

U PODRUMU. Provode se isti poslovi kao i u prethodnom mjesecu.

U VRTU je najvažniji posao razbijanje pokorice tla. Ruže se gnoje i okuliraju. Lukovičasto bilje je sazrelo, pa se lukovice vade iz zemlje.

U SKLADIŠTU. Suho žito spremiti u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.

U PRIOBALJU. Bere se povrće koje dozrijeva u ovom mjesecu, ostalo se zalijeva i njeguje. Priprema se tlo za sadnju, a potkraj mjeseca počinje sadnja. U vinogradu se nastavlja zaštita od pepelnice i pla-menjače i ostali poslovi prema potrebi. S maslina se uklanjaju izdanci i prskaju se prije napada muhe.Sjetva povrća: brokula-kavulin, celer, cikla, cvjetača, endivija, grah-mahunar, kelj, kineski kupus, ku-pus zimski, mrkva, peršin, poriluk, radič, salata.Sadnja povrća: cvjetača, kelj pupčar, kelj zimski, krumpir jesenski - mladi, kupus zimski, salata jesenska.

GNOJIDBA. Nakon žetve ozimih žitarica može se primjeniti 100-150 kg/ha UREE ili 100-150 l/ha UAN-a i plitko unijeti u tlo radi brže razgradnje organske mase (slame).Vinograde prihraniti s Fertinom G u koncentraciji 2 % i ukoliko je potrebno s Fertinom Fe u koncentra-ciji 0,1-0,2 % u razmaku 10-14 dana.Voćnjake je potrebno intenzivno prskati s Fertinom Ca radi čvršćeg i kvalitetnijeg mesa. Na karbo-natnim i bijelim tlima u voćnjacima i maslinicima primijenite putem lista Fertinu Fe i Fertinu B, dok na crvenicama Fertinu Ca i Fertinu Fe. Fertinu Fe primjenjujte u 0,1-0,2 % otopini, Fertinu B u 1 % otopini, Fertinu V i Fertinu Ca u 2 % otopini.Cvijetnjake i okućnice prihraniti s 1% otopine Fertine C za cvijeće i ukrasno bilje, Fertinom C za pelar-gonije, surfi nije i ostale cvjetnice.

Kalendar radova u srpnju

17

SRPANJ − jakopovčak U 1 Aron, Šimun, Estera S 2 Oton, Martinijan, Višnja Č 3 Sv. Toma apostol, Tomo P 4 Elizabeta, Laura S 5 Sv. Ćiril i Metodije, Antun M., Zakarija N 6 Marija Goretti, Bogomila P 7 Klaudije, Vilibald, Vilko U 8 Akvila i Priscila, Hadrijan, Eugen S 9 Bl. Marija Petković, Leticija, Nikola Pik. Č 10 Amalija, Ljubica, Veronika P 11 Benedikt op., Dobroslav S 12 Mohor, Ivan G., Mislav N 13 Majka Božja Bistrička, Henrik, Hinko P 14 Kamilo, Gašpar, Miro U 15 Bonaventura, Dobriša S 16 Gospa Karmelska, Karmela, Elvira Č 17 Aleksije, Branko, Marcelina P 18 Fridrik, Emilija, Bruno S 19 Aurelija, Zora, Zlatka N 20 Sv. Ilija prorok, Iljko, Margareta P 21 Lovro Brindizijski, Daniel, Danica U 22 Marija Magdalena, Manda, Lenka S 23 Brigita, Apolinar, Ivan Cassian Č 24 Kristina, Mirjana, Kunigunda P 25 Sv. Jakov apostol, Jakša S 26 Joakim i Ana, roditelji BDM N 27 Kliment Ohridski i dr., Natalija P 28 Nazarije i Celzo U 29 Marta, Flora, Blaženka, Mira S 30 Petar Krizolog, Rufi n, Anđa Č 31 Sv. Ignacije Lojolski, Vatroslav

SUNCE U SRPNJU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U SRPNJUDAN IZLAZI ZALAZI


Zemlja najdalje od Sunca (afel) ........................................................... 5. VII. u 01 hVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesečna temperatura zraka kontinentalne Hrvatske kreće se od 20,2 °C u nizinskim, do 18,9 °C u planinskim predjelima. Uz obalu mora sa srednjom temperaturom od oko 24,5 °C osvježenje se traži u moru.Osijek 20,9 °C Zagreb 20,0 °C Hvar 24,9 °CMaksimum oborina u nizinskom je pojasu oko 90 l/m2, a u planinskom i primorskom dijelu Hrvatske nastupa godišnji maksimum s oko 60 odnosno 45 l/m2.

18

U POLJU. Nastavlja se s uređenjem tla. Obavlja se plitko oranje prethodno prašenih strništa. Kosi se djetelina za sjemensku proizvodnju. Vade se ranije sorte krumpira, a probiraju i uskladištuju za sjeme. Obavlja se sjetva uljane repice travnih i travno-djetelinskih smjesa kao i čistih trava ili djetelina. Kraj kolovoza posljednji je rok košnje otava.

U STAJI. Odabiru se grla koja će se ostaviti za rasplod i dalji uzgoj, a ostala se tove i prodaju. Stoka koja je bila na ispaši dohranjuje se prekrupom od ječma, kukuruza ili zobi u željenim količinama. Perad za jesensku prodaju tovimo prisilno i slobodno.

U VINOGRADU. Zaštita u vinogradu svodi se na obranu od pepelnice i sive plijesni. Potkraj mjeseca obavi se prikraćivanje mladica, a ranozrele stolne sorte se odlistavaju i po mogućnosti mrežama štite od ptica i kukaca. Prema potrebi vežu se mladice, uklanjaju korovi, održava opća urednost vinograda.

U VOĆNJAKU beru se ljetne vrste voća. Provodi se zelena rezidba. Obavljaju se cijepljenja na spava-jući pup. Ukoliko nema kiše, voćke se zalijevaju.

U POVRTNJAKU. Pojačan je napad nametnika i potrebna je redovita zaštita. Sve više se tlo suši i sve više treba povrće zalijevati. Prekopava se tlo poslije berbe kultura. Sije se: blitva, mrkva, peršin, grah-mahunar, salata, radič, endivija, špinat, poriluk, luk srebrenac, matovilac, kineski kupus. Sadi se: cvjetača, kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, salata, radič, endivija, raštika, korabica, poriluk, ljutika.

U PODRUMU. Sve strojeve, runjaču-muljaču, prešu pregledati i neispravne popraviti, sve suđe (ba-čve, kace, cisterne) urediti, oviniti i sumporiti, kako bi zdrave prihvatile mošt odnosno masulj crnoga grožđa. Vrijeme je nabavke enoloških sredstava – K-metabisulfi ta, sumpovina, selekcioniranih vinskih kvasaca i dr.

U VRTU reže se crnogorična živica. Crnogorično drveće se sadi i presađuje. Ocvale trajnice razmno-žavaju se dijeljenjem. Zimsko cvijeće sadi se na otvoreno.

U SKLADIŠTU. Prebaciti žito da se ohladi i prozrači. Ukloniti nepoželjne primjese. Pripremiti skladi-šte za kukuruz ili omogućiti razdvajanje pšenice od kukuruza.

U PRIOBALJU. U vinogradu počinje berba ranih i stolnih sorata, a u podrumu pripreme za berbu vin-skih. Uz uređenje podruma treba pregledati pribor i postupiti prema potrebi. Obavlja se ljetna rezidba višnje i masline, beru se i suše rogač, badem i smokva.Sjetva povrća: cvjetača, endivija, kelj pupčar, kelj zimski, kupus zimski, krumpir mladi, ljutika, poriluk, radič, raštika, salata.

GNOJIDBA. Prije gnojidbe za jesenske kulture preporučuje se uzeti uzorke tla za kemijsku analizu, posebno pred podizanje trajnih nasada. Za meliorativnu gnojidbu treba koristiti NPK 5-15-30, NPK 7-20-30, NPK 8-26-26 ili PK 20-30.U osnovnoj gnojidbi uljane repice preporuča se zaorati 400-500 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30, a prije sjetve uljane repice dodati 100-150 kg/ha UREE.Pred sjetvu djetelinsko travnih smjesa može se primjeniti 500 kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 7-20-30.

Kalendar radova u kolovozu

19

KOLOVOZ − velikomešnjak P 1 Alfons L., Vjera, Nada S 2 Gospa od Anđela, Porcijunkula N 3 Bl. Augustin Kažotić, Lidija P 4 Ivan Vianney, Justin U 5 DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI, Nives S 6 Preobraženje Gospodinovo Č 7 Siksto papa, Kajetan, Donat P 8 Dominik, Dinko, Neda S 9 Sv. Edita Stein, Roman N 10 Lovro đakon, Lovorka P 11 Sv. Klara, Jasna U 12 Anicet, Hilarija, Veselka S 13 Poncijan i Hipolit, Kasijan Č 14 Sv. Maksimilijan Kolbe, Euzebije, Alfred P 15 VELIKA GOSPA, Marija S 16 Stjepan kralj, Sv. Rok, Krunoslav N 17 Hijacint, Liberat, Miron P 18 Sv. Jelena Križarica, Jelka U 19 Ivan Eudes, Ljudevit, Tekla, Donat S 20 Bernard, Samuel, Porfi rije Č 21 Pio X. papa, Hermogen P 22 BDM Kraljica, Vlasta S 23 Ruža Limska, Filip Benicije, Zdenko N 24 Sv. Bartol ap., Bariša P 25 Ljudevit kralj, Patricije U 26 Rufi n, Zefi rin, Jadranko S 27 Monika, Honorat, Časlav Č 28 Augustin, Gustav, Tin P 29 Glavosijek Ivana Krstitelja, Ivanka S 30 Feliks i Adaukt, Gaudencija N 31 Rajmund, Rajko, Optat, Željko

SUNCE U KOLOVOZU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U KOLOVOZUDAN IZLAZI ZALAZI


Vrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.

Srednja mjesečna temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 19,5 °C, uz obalu i na otocima oko 23,9 °C, a u središnjem planinskom području 17,9 °C.Osijek 20,3 °C Zagreb 19,3 °C Hvar 24,8 °CSrednje mjesečne količine oborina u središnjem planinskom području iznose oko 100 l/m2, u nizinskom dijelu iznose oko 57 l/m2, a uz obalu i na otocima taj prosjek iznosi oko 49 l/m2.

20

U POLJU. Nastavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Krajnji rok za sjetvu ovih kultura je prvo desetodnevlje rujna. U drugom desetodnevlju rujna sije se ozima grahorica i ozimi grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a potkraj rujna s ozimom pšenicom ili ozimim ječmom. U drugoj polovici rujna započinje jesensko-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu (ne ranije zbog zakorovljenja u jesen i osobito u rano proljeće) jer bi se u proljeće moralo ponovno orati. Beru se rani hibiridi kukuruza, sirka, suncokreta, soje, vadi se krumpir i šećerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime pšenice, ozimog ječma, ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura.

U STAJI. Stoka se polako privikava na prijelaz sa zelene na suhu krmu i nastavlja s tovom. S obzirom na velike količine otpada u ratarstvu (kukuruzinac, lišće šećerne repe i sl.) treba misliti kako ih iskori-stiti u staji za hranu ili stelju.

U VINOGRADU. Grožđe se pregledava, utvrđuje stupanj sladora i zdravstveno stanje i utvrđuje dan berbe. Vinograd treba urediti kako bi berba bila što lakša i veselija, a prerada grožđa brža. Ako je po-trebna gnojidba stajnjakom, može se dopremiti za jesensku gnojidbu.

U VOĆNJAKU berba je u prvom planu. Provodi se jesenska obrada tla, kopaju se jame za jesensku ili proljetnu sadnju. Voćke je dobro okopati.

U POVRTNJAKU. Zalijeva se prema potrebi. Zaštita povrća od nametnika provodi se prema potrebi. Prekopava se tlo za sadnju novih kultura. Sije se: mrkva, peršin, radič, salata, špinat, matovilac. Sadi se: češnjak, salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac, kozjak, ljutika.

U PODRUMU. Prvi dani rujna još uvijek se mogu iskoristiti za uređenje podruma, zidova i podova. Još jednom pregledaju se svi strojevi. Započinje se s kontrolom dozrijevanja grožđa, određivanjem šećera u grožđu, a kod ranih sorata počinje berba. Međutim, kod crnih sorata treba kontrolirati porast polifenola, koji su jedan od najznačajnijih sastojaka crnog vina.

U VRTU sade se lukovice cvijeća koje cvate potkraj zime i početkom proljeća. Sadi se dvogodišnje cvijeće. Crnogorično drveće valja zaliti.

U SKLADIŠTU. Ako se čuva samo kukuruz, odvojiti u posebnu prostoriju stare zalihe. U prostoriju za novi kukuruz, iako je svježe obojena, prskati zidove insekticidom (malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja.

U PRIOBALJU. Berba grožđa i njegova prerada plod su uloženog truda tijekom godine. Stoga i jedno i drugo treba obaviti tako da mlado vino bude nagrada i užitak za vinogradara. U vrtu se bere preostalo povrće, presađuje endivija i salata, sade češnjak i luk, a siju mrkva, peršin, salata i špinat. Masline se gnoje uz istovremenu obradu.Sjetva povrća: celer, matovilac, mrkva, peršin, radič, salata, špinat.

GNOJIDBA. Zaoravanjem NPK gnojiva namijenjenih osnovnoj gnojidbi može se istovremeno unijeti i stajski gnoj, a po potrebi obaviti i kalcizaciju Fertdolomitom praškastim u količini 1-3 t/ha. U osnov-noj obradi za ozime i proljetne usjeve primjeniti 300-600 kg/ha NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-15-30 ili PK 20-30 ovisno o kulturi i tlu.Za pšenicu zaorati 300-500 kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 7-20-30, a predsjetveno dodati 100 kg/ha UREE ili 100-150 l/ha UAN-a.Za gnojidbu povrća koje se sije ili sadi u jesen, primijeniti 500-700 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK(SO3) 7-14-21 (24).U maslinicima obaviti osnovnu gnojidbu s 350-450 kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 7-20-30 i prihraniti s 50 kg/ha UREE.U voćnjacima prije berbe jabuka i krušaka, može se obaviti zadnje prskanje Fertinom Ca radi boljeg čuvanja plodova, odnosno bolje skladišne sposobnosti.

Kalendar radova u rujnu

21

RUJAN − malomešnjak P 1 Egidije, Konstancije, Tamara U 2 Kalista, Maksima, Divna S 3 Grgur Veliki, Grga, Gordana Č 4 Ruža Viterpska, Dunja, Ida, Marcel P 5 Bl. Majka Terezija S 6 Zakarija, Boris, Davor N 7 Sv. Marko Križevčanin, Blaženko P 8 MALA GOSPA, Rođenje Marijino, Marija U 9 Petar Klaver, Strahimir S 10 Nikola Tolentinski, Pulherija Č 11 Proso i Hijacint, Cvjetko, Miljenko P 12 Ime Marijino, Dubravko S 13 Ivan Zlatousti, Zlatko, Ljubo N 14 Uzvišenje sv. Križa, Višeslav P 15 Gospa Žalosna, Dolores U 16 Eufemija, Kornelije i Ciprijan S 17 Rane Sv. Franje, Robert Belarmin KVATRE Č 18 Josip Kupertinski, Sonja, Irena P 19 Januarije, Suzana KVATRE S 20 Andrija Kim, Andrijana KVATRE N 21 Sv. Matej ap. i ev., Matko P 22 Bl. Ivan Mendez, Toma Vilanovski U 23 Lino, Tekla, Konstancije S 24 Gospa od Otkupljenja, Rupert Č 25 Aurelije, Zlata, Rikarda P 26 Sv. Kuzma i Damjan, Damir S 27 Vinko Paulski, Gaj, Berislav N 28 Vjenceslav, Većeslav, Veco P 29 Sv. Mihael, Gabriel i Rafael ark. U 30 Sv. Jeronim, Jerko, Jere, Honorije

SUNCE U RUJNU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U RUJNUDAN IZLAZI ZALAZI

2. 05 h 16 min 18 h 36 min prva četvrt 12 h 12 min9. 05 h 24 min 18 h 22 min uštap 02 h 39 min

16. 05 h 33 min 18 h 09 min posljednja četvrt 03 h 06 min24. 05 h 42 min 17 h 54 min mlađ 07 h 15 min

Početak jeseni ........................................................... 23. IX. u 03 h 29 minVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.U unutrašnjosti Hrvatske temperature su se značajnije spustile, i njene srednje vrijednosti u nizinskim i planinskim predjelima iznose 15,8 °C i 14,6 °C. U priobalju i na otocima 20,7 °C je ljetni ugođaj. Pojava prvih cvjetova mrazovca znak je nastupa fenološke rane jeseni, a pojava prvih zrelih plodova hrasta i kestena prave jeseni.Osijek 16,5 °C Zagreb 15,7 °C Hvar 21,8 °CU središnjem planinskom dijelu Hrvatske u prosjeku padne kiše oko 135 l/m2, a u nizinskom pojasu 65 l/m2. Duž obale i na otocima srednja vrijednost za ovaj mjesec je 95 l/m2.

22

U POLJU. Slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. U listopadu se obavlja najveći dio poslova u godini, jer se preoravaju najveće površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i optimalni rok za veći dio sorata, što je ovisno o područjima.

U STAJI. Sve je manje mogućnosti ispaše i zelene hrane, pa stoka počinje trošiti što je spremljeno za zimu. Hrane sad ima u izobilju pa stoka određena za tov dobro napreduje. Ovaj mjesec trebaju pronesti kokice koje su se izvalile u proljeće. Sve koje nisu pronijele s 5 - 6 mjeseci, treba izdvojiti iz jata kao nesilje.

U VINOGRADU. Nakon berbe osnovni je i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine potrebno je pognojiti mineralnim gnojivima, koja se zaoravaju.

U VOĆNJAKU sade se nove voćke, obavlja se prihranjivanje. Stari i zapušteni voćnjaci se uređuju. Kopaju se jame za jesensku sadnju novih voćnjaka ili za popunjavanje, mlada stabla zaštićuje se od glodavaca.

U POVRTNJAKU. Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo, te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog roka. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijal. Raskužuju se klijališta, klijališni okviri i klijališni prozori. Skladišti se i konzervira povrće za zimu. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja mrkva, peršin i špinat. Sadi se: češnjak, luk-kapula, salata, radič, artičoka, luk srebrenac, kelj Advent Bonner.

U PODRUMU. Nastavlja se berba. Berba kod vinogradara koji proizvode predikatna vina može se produžiti, a za proizvodnju ledenih vina na studeni – prosinac.Svakog dana tijekom berbe važno je ubrati toliko grožđa koliko se može isprešati.

U VRTU sve slobodne površine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje, posađeno u proljeće lagano se oreže.

U SKLADIŠTU. Spremiti suhi kukuruz u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.

U PRIOBALJU. Nakon berbe vinograd se gnoji i obrađuje. Nastavlja se rigolanje i priprema za sadnju novog vinograda. Povrtnjak se obrađuje za sljedeće kulture koje će se odmah sijati ili saditi.

GNOJIDBA. U podignutim vinogradima i voćnjacima može se obaviti osnovna gnojidba tla s 300-500 kg/ha NPK(SO3) 7-14-21, NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-15-30 ili PK 20-30.U skladu s kemijskom analizim tla (ako je napravljena) obavlja se meliorativna gnojidba NPK gnojivi-ma (1000-2500 kg/ha NPK 5-15-30, NPK 7-20-30, NPK 8-26-26 ili PK 20-30), a po potrebi kalcizacija (Fertdolomitom praškastim) i humifi kacija tla prije sadnje trajnih nasada.Nakon berbe jabučnjaci se mogu poprskati 5 % otopinom UREE.

Kalendar radova u listopadu

23

LISTOPAD − miholjšćak S 1 Terezija od Djeteta Isusa, Remigije Č 2 Anđeli čuvari, Anđelko, Anđelka, Teofi l P 3 Maksimilijan, Gerhard S 4 Sv. Franjo Asiški, Franka, Kajo N 5 Sv. Faustina K., Flavijan, Placid P 6 Bruno, Fides, Verica U 7 BDM od Krunice (Ružarija), Rozario S 8 DAN NEOVISNOSTI, Šimun Č 9 Dionizije A., Ivan Leonardi, Abraham P 10 Franjo Borgia, Danijel, Darko S 11 Ivan XXIII, Prob, Emilijan N 12 Serafi n, Maksimilijan, Makso P 13 Eduard, Edo, Hugolin, Hugo U 14 Kalist papa, Divko S 15 Sv. Terezija Avilska, Rezika, Valter Č 16 Hedviga, Marija Margareta P 17 Ignacije Antiohijski, Vatroslav S 18 Sv. Luka ev., Lukša N 19 Pavao od križa, Ivan Breb. i Izak P 20 Vendelin, Irena, Miroslava, Sanja U 21 Uršula, Zvjezdan, Hilarija S 22 Marija Saloma, Dražen Č 23 Sv. Ivan Kapistran, Borislav, Severin P 24 Antun M. Claret, Jaroslav S 25 Katarina Kotromanić, Krizant i Darija N 26 Demetrije, Zvonimir P 27 Sabina, Kontardo, Gordana U 28 Sv. Šimun i Juda Tadej, Siniša, Tadija S 29 Narcis, Donat, Darko, Ida Č 30 Marcel, Marojko, German P 31 Alfons Rodriguez

SUNCE U LISTOPADU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U LISTOPADUDAN IZLAZI ZALAZI

1. 05 h 51 min 17 h 39 min prva četvrt 20 h 34 min8. 06 h 00 min 17 h 26 min uštap 11 h 52 min

15. 06 h 09 min 17 h 13 min posljednja četvrt 20 h 13 min23. 06 h 20 min 17 h 00 min mlađ 22 h 58 min31. 06 h 32 min 16 h 48 min prva četvrt 03 h 49 min

Vrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesečna temperatura zraka u nizinskom i planinskom dijelu Hrvatske je podjednaka i iznosi 10,6 °C, odnosno 10,0 °C. Akumulirana toplina u moru sad polako dolazi do izražaja pa je u priobalju i na otocima uz 16,8 °C još razmjerno toplo. Oznaka fenološke kasne jeseni je opće opadanje lišća listopadnog drveća.Osijek 11,2 °C Zagreb 11,5 °C Hvar 17,6 °CSrednje mjesečne količine oborina kreću se od 134 l/m2 u planinskom području, ali i u priobalju i na otocima. U nizinskim predjelima samo oko 57 l/m2.

24

U POLJU. Nastavlja se berba proljetnih kultura i sjetva ozime pšenice, osobito sorata koji toleriraju kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeću godinu osobito u slučaju suše.

U STAJI. Ovaj je mjesec klanja svinja, stoga ih treba hranidbom dobro pripremiti. Pojedine vrste hrane utječu na budući okus mesa i masti, pa o tome treba voditi računa. Hladni dani ne dopuštaju da stoka izlazi, već se treba brinuti za povoljnu toplinu.

U VINOGRADU. Nastavljaju se radovi, ukoliko vrijeme dopušta, koji su propušteni prošlog mjeseca. Rigola se ručno ili mehanizacijom gdje dopušta teren. Nabavlja se materijal za proljetne radove.

U VOĆNJAKU se obrađuje tlo, gnoji se, sade se mlade voćke i provodi zaštita od niskih temperatura i zečeva.

U POVRTNJAKU. Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK-gnojivima, nakon čega se duboko kopa i ore. Pregledava se ventilacija na trapovima i spremištima. Sprema se povrće za dugotrajno čuvanje. Prazne se i raskužuju klijališta, okviri te prozori. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se: bob mahu-nar, grašak, mrkva, peršin, a sadi se: češnjak, luk-kapula. Sjetva rajčice u plastenik.

U PODRUMU. Vrijeme je pretakanja – odvajanja mladog vina još uvijek djelomice mutnoga – magli-častog od taloga. Tim postupkom počinje dozrijevanje vina.Kada provesti rani (7 - 14 dana nakon vrenja), a kada kasni pretok (1 - 1,5 mjesec nakon vrenja)? Rani pretok provest ćemo kod alkoholno slabijih vina, s ciljem dobivanja mladog vina, voćnih aroma, kao i kod vina gdje nije provedeno taloženje mošta, isto tako i kod vina dobivenog od oštećenog grožđa. Tu se provodi tzv. zatvoreni pretok uz pojačano sulfi tiranje (15 - 20 g/hl k-metabisulfi ta).Vina pak dobivena od mošta s većim sadržajem šećera, bogatija ukupnim ekstraktom i pepelom teže se bistre, pa se i pretaču kasnije, kao i vina visokog sadržaja ukupne kiseline, za razliku od onih niske ukupne kiseline. Opora jabučna kiselina pod utjecajem mliječno-kiselih bakterija pretvorila se u blagu, ugodnu mliječnu kiselinu.Sve spomenute poslove koje smo naveli valja provesti kod vina koja su potpuno prevrela, a tamo gdje je zbog bilo kojeg razloga ostao dio neprevrelog šećera, moramo potaknuti tzv. naknadno vrenje.Na dan biskupa sv. Martina 11. studenoga obavlja se krštenje vina.

U VRTU zaštićuju se od zime lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštićuju se od niskih temperatura.

U SKLADIŠTU. Provjeriti miris i temperaturu pšenice i kukuruza. Ako su točkice, potražiti kukce (žiške ili moljce). Lopatanjem, pri otvorenom prozoru (suhi zrak!), ohladiti žito. Pri pojavi kukaca upotrijebiti odgovarajući insekticid.

U PRIOBALJU. U vinogradu se nastavljaju poslovi iz listopada. Ukoliko se u proljeće sadi vinograd, nabavlja se sav potreban materijal. Nastavlja se s jesenskom obradom i gnojidbom.Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, grašak-biža, mrkva, peršin.Sadnja povrća: češnjak, mladi luk.

GNOJIDBA. Na obrađivanim poljoprivrednim površinama ostaje nakon berbe puno biljnih ostataka (kukuruzovina, slama, lišće šećerne repe), pa je prije zaoravanja preporučljivo dodati 100-150 kg/ha UREE ili 100-150 l/ha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj način će se izbjeći tzv. du-šična depresija u tlu.U proizvodnji šećerne repe u jesen se u osnovnoj gnojidbi primjenjuje 500-600 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30.

Kalendar radova u studenom

25

STUDENI − sesvetčak S 1 SVI SVETI N 2 DUŠNI DAN P 3 Martin Porres, Hubert, Silvija U 4 Sv. Karlo Boromejski, Dragutin, Drago S 5 Emerik, Mirko, Imbro, Zakarija Č 6 Leonard, Vedran, Severin P 7 Anđelko, Zdenka S 8 Gracija Kotorski, Bogdan N 9 Ivan Lateranski, Teodor P 10 Leon Veliki, Lavoslav, Lav U 11 Sv. Martin biskup, Davorin S 12 Jozafat, Emilijan, Milan Č 13 Stanislav Kostka, Stanko P 14 Sv. Nikola Tavelić, Ivan Trogirski S 15 Albert Veliki, Berto, Leopold N 16 Margareta, Gertruda, Biserka P 17 Elizabeta Ugarska, Jalža, Liza U 18 Posveta bazilike sv. Petra i Pavla S 19 Krispin, Elizabeta Č 20 Feliks Valois, Srećko, Edmund P 21 Prikazanje BDM, Gospa od Zdravlja S 22 Cecilija, Cilika N 23 KRIST KRALJ, Klement, Milivoj P 24 Krizogon, Krševan U 25 Sv. Katarina, Erazmo S 26 Konrad, Leonard, Dubravko Č 27 Maksim, Severin, Virgilije P 28 Jakov M., Sosten S 29 Iluminata, Vlasta N 30 1. NEDJ. DOŠAŠĆA, Sv. Andrija ap.

SUNCE U STUDENOM (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U STUDENOMDAN IZLAZI ZALAZI

6. 06 h 41 min 16 h 39 min uštap 23 h 24 min14. 06 h 52 min 16 h 30 min posljednja četvrt 16 h 17 min22. 07 h 02 min 16 h 22 min mlađ 13 h 33 min29. 07 h 11 min 16 h 17 min prva četvrt 11 h 07 min

Vrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.

Središnja mjesečna temperatura zraka kontinentalne Hrvatske kreće se od 5,5 °C u nizinskim do prohladnih 3,5 °C u planinskim predjelima, a uz obalu mora i na otocima 12,1 °C.Osijek 5,6 °C Zagreb 5,5 °C Hvar 13,9 °CSrednje mjesečne vrijednosti količina oborina u planinskom području iznose oko 148 l/m2, u priobalju oko 120, a 70 l/m2 u ravnicama.

26

U POLJU. U skladu s prilikama dovršava se zimsko oranje, uz gnojidbu stajskim gnojivima. Ranije sijane ozime pšenice, ječam i raž koji su razvile više od 4 lista ili su izbusale potrebno je prihraniti, a na vodom ugroženim površinama vodu ispustiti.Prosinac je mjesec zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja proizvodnje i radova u sljedećoj godini te priprema mehanizacije za prezimljenje, nabave sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava i rezervnih dijelo-va za iduću sjetvu. Vlastito stručno uzdizanje proizvođači mogu postići praćenjem stručne literature i posjećivanjem stručnih predavanja i čitanjem “Gospodarskog lista”.

U STAJI. S obzirom na hladnoću stoka mora biti u toplim stajama, održavati higijenu, a posebno paziti na hranidbu. Kad vrijeme dopušta, staje se dobro prozrače, obroci se daju redovito u točno određeno vrijeme, u određenoj količini i kakvoći. Perad i nesilice držati na toplom, dobro hraniti i produljavati dan umjetnim svjetlom.

U VINOGRADU. Tlo se rigola, navozi se gnoj, priprema se kolje za proljeće, popravljaju žice i stupovi, po potrebi se mijenjaju. Čokoti se čiste, mladi zagrnu radi zaštite od zime i zečeva. Izrađuju se planovi za novu proizvodnju, nabavlja potreban materijal.

U VOĆNJAKU voćke se posađene ujesen nagrnu zemljom kako se korijenje ne bi smrznulo. Obav-lja se prihranjivanje i uređuju se krošnje. Postavlja se kućica i hrana za ptice.

U POVRTNJAKU. Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima. Provodi se duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama. Prikuplja se svježi bioenergetski materijal i čuva do doba upotrebe. Popravlja se ili kupuje dotrajali alat i sitni inventar. Sije se: bob-mahunar i grašak. Pikiranje rajčice u plasteniku. Sije se: rani kupus i rani kelj u zaštićeni prostor.

U PODRUMU. Ako vino nije pretočeno u studenome, valja ga pretočiti u prosincu. Počinje formiranje vina, znači vino postupno poprima sortna svojstva. Mnogi se sastojci mijenjaju i nastaju novi.Poslije prvog pretoka vino bi trebalo dozrijevati u drvenoj-hrastovoj bačvi, jer kroz pore na hrastovim dugama bačve prodire kisik koji utječe na promjenu pojedinih sastojaka. Vino i u ovom mjesecu mora-mo analizirati i kušati, jer je to put postizanja visoke kakvoće vina.

U VRTU se alat čisti i sprema. Nezasađene površine na koje se sadi u veljači pokrivaju se lišćem, travom ili kompostom.

U SKLADIŠTU. Ohladiti zrnatu robu na što nižu temperaturu lopatanjem i zračenjem kad je suhi zrak.

U PRIOBALJU. Vinogradi se obrađuju, počinje rezidba. Vrtovi se pripremaju za sjetvu i sadnju. Masline se beru, čisti krošnja i spaljuju grane, kopaju jame za sadnju.

GNOJIDBA. U sastavljanju zimskih obroka za preživače koristite Benurale-bjelančevinasto fosforno-kalijeve mineralne dodatke stočnoj hrani u gotovim smjesama i u silaži.U hranidbi svih kategorija domaćih životinja koristite mineralne dodatke Petrokemije d.d. koji ne sa-državaju komponente životinjskog porijekla. Samo mineralima dobro izbalansirani obroci mogu biti učinkoviti.Bjelančevinasto mineralni dodaci hrani preživača: BENURAL – S, UBEA – 70, BENURAL – M, FOS-FOBENURAL.Fosforno mineralni dodaci hrani za sve vrste životinja: FOSFONAL, FOSFONALFORTE.Kalcijev fosforno mineralni dodatak hrani za sve vrste životinja: KAFONAL.

Kalendar radova u prosincu

27

PROSINAC − velikobožićnjak P 1 Eligije, Natalija, Božena U 2 Bibijana, Živka, Blanka S 3 Sv. Franjo Ksaverski, Klaudije Č 4 Sv. Barbara, Barica, Ivan Damaščanski P 5 Saba, Krispina, Slavka S 6 Sv. Nikola biskup, Nikša N 7 2. NEDJ. DOŠAŠĆA, Ambrozije, Agaton P 8 BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM U 9 Valerija, Zdravka, Abel S 10 Gospa Loretska, Julija KVATRE Č 11 Damaz, Damir, Sabin P 12 Gospa G., Ivana F Chantal KVATRE S 13 Sv. Lucija, Jasna, Svjetlana KVATRE N 14 3. NEDJ. DOŠAŠĆA, Ivan od Križa, Špiro P 15 Irenej, Bl. Drinske Mučenice U 16 Adela, Albina, Zorka S 17 Lazar, Florijan, Izak, Jolanda Č 18 Gracijan, Bosiljko, Dražen P 19 Urban, Tea, Vladimir S 20 Amon, Eugen i Makarije, Dominik N 21 4. NEDJ. DOŠAŠĆA, Petar Kanizije, Snježana P 22 Honorat, Časlav, Zenon U 23 Ivan Kentijski, Viktorija S 24 BADNJAK, Adam i Eva Č 25 BOŽIĆ, Božidar P 26 Sv. Stjepan, Krunoslav S 27 Ivan ap. i ev., Janko, Fabiola N 28 Sveta obitelj, Nevina dječica, Mladen, Nevenka P 29 Toma Becket, David, Davor U 30 Sabin, Liberije, Trpimir S 31 Silvestar I., Silvije, Melanija

SUNCE U PROSINCU (U ZAGREBU) MJESEČEVE MIJENE U PROSINCUDAN IZLAZI ZALAZI

6. 07 h 19 min 16 h 15 min uštap 13 h 28 min14. 07 h 26 min 16 h 14 min posljednja četvrt 13 h 52 min22. 07 h 31 min 16 h 17 min mlađ 02 h 37 min28. 07 h 33 min 16 h 21 min prva četvrt 19 h 32 min

Početak zime ........................................................... 22. XII. u 00 h 03 minVrijednosti su dane prema srednjoeuropskom vremenu (SEV), a u razdoblju ukaznog vremena ili ljetnog računanja vremena ovim vrijednostima se dodaje po jedan sat.Srednja mjesečna temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 0,6 °C, a uz obalu i na otocima blagodatnih 8,8 °C, a u središnjem planinskom području 1,2 °C.Osijek 0,8 °C Zagreb 0,8 °C Hvar 10,7 °CSrednje mjesečne količine oborina u središnjem planinskom području iznose oko 142 l/m2, u nizinskom dijelu oko 60 l/m2, a uz obalu i na otocima oko 116 l/m2.

Bc Institut d.d. Rugvica, Dugoselska 710370 Dugo Selo, HrvatskaKomercijala: Tel.: +385 1 27 81 500, 27 81 520 Fax: +385 1 48 54 [email protected]

Proizvodni program Bc Instituta

Pajdaš Bc 572 Bc 532 Bc LorenaBc AnicaKlipanBc 418 B

Bc 191 100

Bc 244200Bc 282

Bc 306

300Bc 344

Bc 354

KEKEC

PAJDAŠ

400

Bc 408 B

Bc 418 B

Bc 462

JUMBO 48

KLIPAN

500

Bc 532

Bc 572

Bc 5982

Bc 574

Bc 582

Bc 6661600

Bc 678

Bc 723 700

Bc 38W (bijelo zrno) 300

Bc 513 p.c. (kokičar) 500SUPERSLATKI(šećerac) 200

OSMAN (pečenjak) 200

NOVO!

NOVO!

NOVO!

Sorte ozime pšenice

Bc AnicaBc LorenaBc DarijaMihelcaBc IrmaBc RenataBc TenaDoraBc IrenaPrimaBc MiraBc LiraSanaAdrianaBc MajdaBc BlankaBc Lada

Ozimi dvoredni ječam

Bc Bosut Bc VedranBc Agram

Ozimi višeredni ječam

Favorit

Ozimi tritikale

Bc GoranBc Ranko

Ozima zob

Bc Marta

Jari dvoredni ječam

ErihBc AlarikBc Kalnik

Jara zob

BaranjaKupaIstra

Ozimi pravi pir

Bc Vigor

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

NOVO!

LucernaMirnaPosavina

Crvena djetelinaNada

Talijanski ljuljMir

Engleski ljuljŠampion

Vlasulja livadnaZelena dolina

Vlasulja nacrvenaKorana

Vlasulja trstolikaB-18

Klupčasta oštricaB-15

Mačji repakB-10

Ozimi stočni grašakMaksimirski ozimiOzimi Šampion

NOVO!

Bc Goran

Bc sorte strnih žitaricaBc hibridi kukuruza

UTEMELJENO 1897.

FAO GRUPA

Bc sorte krmnog bilja

Soja

Rane i srednje rane sorteZlata 0Buga 0Ružica 0Hrvatica 0

NOVO!

29

ratarstvo

Plodnost tla i intenzivna proizvodnja

Temeljna zadaća svakog dobrog poljoprivrednog gospo-dara mora biti očuvanje i even-tualno poboljšanje stečene plod-nosti tla.

Plodnost tla može se uvjet-no defi nirati kao njegova sposob-nost da biljci osigura sve njene potrebe za vodom, hranivim tva-rima, zrakom i toplinom, odno-sno sve faktore koji su neophodni za normalan rast i razvoj uzgaja-nog usjeva. Međutim, kada se u užem smislu govori o plodnosti prvenstveno se misli na opskrbljenost tla glavnim biljnim hranivima (dušikom, fosforom i kalijem), pH vrijednosti, te sadržaju organske tvari (humusa) u tlu.

Tla se po svojim fi zikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima o koji-ma ovisi njihova plodnost, mogu međusobno veoma razlikovati, jer je nji-hov nastanak i razvoj bio uvjetovan brojnim čimbenicima (matičnom sup-stratu, klimi, utjecaju čovjeka).

Sadašnja plodnost poljoprivrednih tala najvećim dijelom je rezultat jačeg ili slabijeg djelovanja čovjeka. Tako je u slučaju oraničnih površina stvoren jedan antropogeni sloj tla (mekota) do dubine 25-30 cm kojeg ne možemo naći u prirodi. Ta mekota je prvenstveno nastala obradom i u pra-vilu se odlikuje povećanim sadržajem biljnih hraniva, smanjenim sadrža-jem humusa i povećanim kapacitetom tla za vodu.

Središnji problem intenzivne poljoprivredne proizvodnje je gaženje (zbijanje) tla jer se tla često obrađuju kada su suviše vlažna, pa i mokra. Ta oštećenja su najveća pri obradi mokrih glinastih tala teškim traktorskim agregatima. Gaženjem tla smanjuje se volumen pora u tlu i kvari struktu-ra, što se negativno odražava na rast i razvoj korijena uzgajane kulture, te mikrobiološku aktivnost tla. Stoga svaki dobar gospodar mora posvetiti do-voljno pažnje redovitom unosu gnojiva u tlu, posebice organskih, te obradu i ostale agrotehničke zahvate gdje se koristi teška mehanizacija obavljati pri povoljnom stanju vlažnosti tla. To će svakako pridonijeti očuvanju, a u pojedinim slučajevima i podizanju postojeće plodnosti tla.

r a t a r s t v or a t a r s t v o

Dobar gospodar čuva plodnost tla

30

ratarstvo

Očuvanje i poboljšanje plodnosti tlaGlavni načini očuvanja odnosno poboljšanja plodnosti tla su provo-

đenje mjera agro- i hidro melioracija koje podrazumijevaju zahvate poput redovitog unošenja organskih i mineralnih gnojiva u tlo, zaoravanje, a ne spaljivanje žetvenih ostataka, zelenu gnojidbu (sideraciju) i odvođenje su-višne vode s parcele. Najčešći i najjednostavniji zahvat kojim proizvođači mogu očuvati plodnost tla, je redovit unos dovoljnih količina mineralnih i organskih gnojiva. Jedno od glavnih pravila u proizvodnji poljoprivrednih kultura treba biti da se tlo ne smije osiromašiti, odnosno da tlu treba uvijek vratiti barem onoliko hraniva koliko se iznese urodom s parcele.

Danas se najveće osiromašenje tla hranivima najčešće odvija na prirod-nim livadama koje se više manje redovno kose svake godine, a ne gnoje niti organskim niti mineralnim gnojivima. Stoga u takvim tlima u pravilu zatičemo si-romaštvo fosfora i kalija, a tek nešto bolju opskrbljenost dušikom, što proizlazi iz či-njenice da unutar desetak ili više godina tlo ne možemo toliko iscrpiti na dušiku ko-liko na fosforu i kaliju. To je iz razloga što u tlu nala-zimo jednu relativno veliku zalihu dušika u organskom obliku (humus) od kojeg se samo tek jedan mali dio (1-3%) može mineralizirati tije-kom kalendarske godine pod utjecajem mikrobiološke ak-tivnosti tla, pa je tim prirodnim mehanizmom spriječeno brzo iscrpljiva-nje tla na ovom elementu. Druga dva glavna biljna hraniva, fosfor i kalij, nisu toliko vezana u organskom obliku, pa stoga tlo može relativno brzo postati defi citarno na tim hranivima jer ih usjev može koristiti neovisno o mikrobiološkoj aktivnosti. Međutim, povoljnost u slučaju fosfora i kalija leži u činjenici da se gnojidbom mogu odjednom unositi velike količine (gnojidba na zalihu) jer se dobro vežu u tlu u usporedbi s dušikom koji je u mineralnom obliku veoma pokretljiv u tlu. Kako se mineralni dušik lagano ispire s vodom, posljedično je i gnojidba dušikom još uvijek namijenjena tome da zadovolji stvarne potrebe usjeva unutar kraćeg vremenskog razdo-

Zaoravanje soje za zelenu gnojidbu

31

ratarstvo

blja tijekom vegetacije. Stoga s praktičnog stajališta treba napomenuti da se kratkoročan učinak gnojidbe fosforom i kalijem može odmah opaziti u većoj količini tih hraniva u tlu, dok je povećanje sadržaja ukupnog dušika u tlu moguće samo dugoročno putem povećanja organske tvari tla, a taj se učinak može vidjeti tek nakon dvadesetak i više godina.

Za očuvanje dobre plodnosti tla veoma je važno da je tlo bogato mi-kroorganizmima koji su neophodni za razgradnju biljnih ostataka i humusa tla. Stoga za dobru mikrobiološku aktivnost treba redovito unositi dovoljne količine organske tvari (žetveni ostatci, organska gnojiva) u tlo, te paziti da se očuva što bolja struktura, odnosno da se zbijanje (gaženje) tla svede na najmanju moguću mjeru.

Reducirana obrada tla u pravilu isključuje oranje, a sastoji se od razli-čitih zahvata poput plitke plošne obrade teškim tanjuračama ili čizel plu-gom, obrade u trake gdje će doći sjetveni redovi ili samo izravne sjetve u žetvene ostatke pretkulture. Glavne prednosti primjene reduciranih sustava obrade tla u usporedbi s oranjem su smanjeni utrošak energije (i do 70%), osjetno manje zbijanje (gaženje) tla, te usporena razgradnja organske tvari (humusa) čime se sprječava naglo osiromašenje tla hranivima i čuva do-bra struktura. Nadalje, jedna od dobrih strana reducirane obrade može biti i smanjena potencijalna opasnost od erozije vodom (osobito na nagnutim terenima) i vjetrom.

Problemi reducirane obrade tlaU prošlosti jedan je od najvažnijih razloga oranja bilo uništavanje ko-

rova i unos žetvenih ostataka pretkulture i gnojiva u tlo, što uglavnom nije moguće ako se primjenjuje reducirana obrada tla. Kukuruz za proizvodnju suhog zrna, kao naša glavna ratarska kultura, ostavlja veliku količinu že-tvenih ostataka na parceli, pa stoga nije zahvalna pretkultura za primjenu reducirane obrade tla za naredni usjev u plodoredu, a to je u nas najčešće pšenica. U sustavima reducirane obrade mogu se očekivati znatno veći pro-blemi od napada bolesti i štetnika, a i borba protiv korova će biti teža na površinama koje nisu poorane. Neobrađeno tlo se također teže zagrijava u proljeće (lošiji toplinski režim tla), što može odgoditi početak sjetve ranih i kasnih jarina. Nadalje, tlo nakon reducirane obrade ima i manju sposob-nost skladištenja vode (oborina). Uz primjenu reduciranih sustava obrade

Reducirana obrada tla

32

ratarstvoAGROTEHNIČAR

tel: 01/4816-145, 01/3843-555

e-mail: [email protected]

web: www.gospodarski.hr

Isporuka: odmah

Format: 29,7 x 21

Uvez: broširani

Broj stranica: 144

Predstavljamo vam Agrotehničar, opsežan godišnji katalog poljoprivredne mehanizacije u izdanju Gospodarskog lista. Bogato ilustriran katalog formata A4 na 144 stranice donosi fotografije, opise i najvažnije tehničke osobine svih značajnijih proizvođača i tipova traktora. Saznajte sve što vam treba o vašem budućem traktoru! "Budite i vi na njivi car – nabavite svoj Agrotehničar!" vi na n

o vam treba o vašem budućem traktoru! nabavite svoj Agrotehničar!" njivi car –a aj a

CIJENA 9,90 kn + poštarina

33

ratarstvo

tla vezana je i potreba nabave specijalnih sijaćica koje mogu obaviti kvali-tetnu sjetvu i u slabo pripremljeno, ili čak neobrađeno tlo na kojem se još uvijek nalazi određena količina žetvenih ostataka pretkulture.

Tla, klimatski uvjetii pogodne kulture

Reducirani sustavi obrade ne mogu se primijeniti na svim tipovima tala. Černozemna i druga smeđa tla, kakvih najviše imamo u Slavoniji, Ba-ranji i zapadnom Srijemu, vrlo su pogodna za primjenu reduciranih sustava obrade. Teška glinasta tla, kakvih imamo mnogo u čitavoj Posavini i manje u Podravini, te teška pseudoglejna tla u središnjem kontinentalnom dije-lu Hrvatske, u pravilu nisu pogodna za primjenu reducirane obrade. To su obično tla koja imaju nepropusni sloj na maloj dubini, pa bez dobre i du-boke konvencionalne obrade tla oranjem, kalcifi kacije i redovitog unošenja organskih i mineralnih gnojiva, na njima se ne mogu ostvariti dobri, a po-gotovo visoki prinosi. Nasuprot raspoloživim tlima, proizvođači iz zapadne Hrvatske imaju nešto povoljniju klimu (veću količinu oborina) tijekom ve-getacijske sezone u usporedbi s onima iz istočnih krajeva.

Za uzgoj u sustavima reducirane obrade tla pogodnije su ratarske kul-ture koje imaju plići korijen od onih koje traže dublje zakorjenjivanje. Stoga se reducirana obrada može prakticirati za uzgoj strnih žitarica poput pšenice i ječma, te okopavina poput kukuruza i soje. Kulture poput šećerne repe, krumpira, lucerne i neke vrste trava nisu pogodne za uzgoj u sustavima pro-izvodnje gdje se primjenjuju različiti oblici reducirane obrade tla.

Izravna sjetva u strnište

34

ratarstvo

Štete od niskih temepraturaOtpornost strnih žitarica na niske negativne temperature stječe se u

procesu “kaljenja” ili “očvršćivanja”. U svjetskim razmjerima, niske negativne temperature uzrokuju veće

gubitke prinosa pšenice od bilo kojeg drugog nepovoljnog faktora oko-line. U Hrvatskoj su izravne štete od izmrzavanja rijetke, zato što u raz-doblju najnižih temperatura u pravilu snježni pokrivač štiti usjeve strnih žitarica od izmrzavanja.

Snježni pokrivač je dobar toplinski izolator, pa je pri identičnoj tem-peraturi zraka, minimalna temperatura tla na dubini čvora busanja tim viša što je veća debljina snježnog pokrivača.

Ozime žitarice se značajno razlikuju u otpornosti na niske tempera-ture. Najotpornija kultura na izmrzavanje je raž čije pojedine sorte mogu izdržati temperature i do -33°C, zatim slijedi pšenica (do -25°C), pa ječam i zob (do -17°C).

Izmrzavanje pojedinih tkiva ili čitave biljke posljedica je formiranja kristala leda u međustaničnim prostorima, a rjeđe u samim stanicama. To formiranje kristala leda je rezultat “isušivanja” odnosno gubitka vode iz stanica. Što je temperatura okoline niža, to stanice ostaju sa sve manje vode i stvara se više ledenih kristala u međustaničnom prostoru. Povećane di-menzije kristala leda u međustaničnom prostoru pritišću stanične stijenke koje mogu popucati, što završava uginućem stanica, pojedinih tkiva ili pak cijele biljke.

Vanjski znaci izmrzavanja mogu biti veoma različiti. Biljke pri brzom odmrzavanju gube turgor i postaju mlohave, te na kraju pocrne, požute ili uvenu čuvajući zelenu boju. Ipak, općenito se može reći da izmrzle bilj-ke dobivaju ofureni izgled, jer povrede kloroplasta imaju za posljedicu žućenje listova. Simptomi izmrzavanja na biljci se najprije mogu uočiti na starijim listovima.

Kaljenje ozimih usjevaProces kaljenja može se uvjetno podijeliti u dvije faze. prva faza ka-

ljenja u poljskim uvjetima prolazi na jesen kad se temperature zraka spuste blizu nule. najpovoljniji uvjeti za tu prvu fazu su temperature od 0-6°c, te vedro sunčano vrijeme, jer se tada intenzivno nakupljaju šećeri i to najviše u čvoru busanja i rukavcima listova. Prva faza kaljenja može završiti već za 5-6

Kaljenje ozimih žitarica

35

ratarstvo

dana kada biljke mogu imati 20-30 % šećera u suhoj tvari. Nakon završetka prve faze kaljenja, biljke pšenice mogu izdržati niske temperature od -10 do -12°C. Druga faza kaljenja prolazi pri temperaturama od -2 do -5°C, neovisno o tome da li je usjev pokriven snijegom ili ne. U toj fazi stanica gubi jedan dio vode pa protoplazma zadobiva nova fi zička svojstva koja joj pomažu u daljnjoj obrani od izmrzavanja. Nakon prolaženja druge faze kaljenja poveća-va se otpornost na izmrzavanje pa pšenica može podnijeti niske temperature od -14 do -17°C pa i niže, ovisno o sorti i stanju usjeva. Druga faza kaljenja traje različito kod raznih sorata i to od 3-5 pa do 6-9 dana.

Agrotehničke Mjere proTIV izmrzavanja

Borba protiv izmrzavanja ozimih žitarica sastoji se uglavnom u preven-tivnim agrotehnič-kim zahvatima: izbor dovoljno otpornih sorata, kvalitetna pri-prema tla za sjetvu, sjetva u optimalnim rokovima uz korištenje kvalitetnog sjemena, čime se osigurava ulazak pše-nice u zimu u najpovoljnijoj fazi rasta i razvoja, tj. u fazi početka busanja.

Veliki značaj za otpornost usjeva na izmrzavanje ima jesenski porast i razvoj biljaka na koji utječe rok sjetve i vremenski uvjeti nakon same sjetve. Ozime žitarice su najosjetljivije na izmrzavanje u fazi klijanje-ni-canje, pa najveće štete mogu nastati pri prekasnoj sjetvi u jesen, a takvu sjetvu su zbog nepovoljnih vremenskih prilika prošle jeseni nažalost bili prisiljeni obaviti mnogi naši poljoprivredni proizvođači.

Tek iznikle biljčice lako ugibaju pri niskim temperaturama, budući da nemaju formiran čvor busanja, a konus rasta im je nedovoljno zaštićen listovima. Prebujan usjev koji je zbog vrlo rane sjetve u zimu ušao jako izbusan (4-5 izboja po busu), na kraju zime može lakše izmrznuti od usje-va koji je u zimu ušao u fazi početka busanja.

Snježni pokrivač štiti od izmrzavanja.

36

ratarstvo

Stanje usjeva nakon zimskog razdoblja Rana prihrana dušikom pred početak proljetne vegetacije važna je

agrotehničkih mjera u suvremenoj proizvodnji ozimih žitarica. Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica nakon zime nalaze se u

fenofazi busanja s nekoliko razvijenih izboja u busu. Tijekom jesenskog i zimskog razdoblja, usjevi imaju relativno male potrebe na biljnim hrani-vima jer im je ukupna biomasa također mala i to svega nekoliko stotina kilograma suhe tvari na hektar. Posljedično su i potrebe usjeva za glavnim hranivom, dušikom, u tom razdoblju vegetacije bile relativno male i izno-sile su oko 30-40 kg čistog dušika na hektar. Te potrebe u pravilu se mogu zadovoljiti prirodnom mineralizacijom organske tvari (humusa) tla, odno-sno i uz minimalnu gnojidbu mineralnim ili organskim gnojivima u jesen.

Nakon zimskog razdoblja započinje sve intenzivniji rast i razvoj ozimih žitari-ca, jer su temperature zraka sve češće iznad 5°C, što predstav-lja temperaturni prag potreban da bi usjev mogao rasti i razvi-jati se. Istovremeno tlo još uvijek nije do-voljno zagrijano da bi omogućilo mine-ralizaciju organskog dušika u cilju zadovoljavanja novonastalih potreba u usjevu. Tijekom ranog proljeća u tlu ima nešto nitratnog oblika dušika koji potječe od osnovne gnojidbe i jesenske mineralizacije organske tvari tla. Međutim, nitratni oblik dušika je veoma pokretan u tlu, pa uslijed značajnih količina jesensko-zimskih i rano proljetnih oborina može biti u velikoj mjeri ispran u dublje slojeve tla (na dubinu veću od 30 cm). Time je taj dušik postao privremeno nedostupan korijenovom sustavu uz-gajanog usjeva koji u fenofazi busanja još uvijek nije potpuno razvijen. Nadalje, taj nitratni dušik može u pojedinim slučajevima biti i iznesen s parcele otopljen u drenažnim ili podzemnim vodama i time nepovratno izgubljen za uzgajanu kulturu.

Rana prihrana ozimih žitarica

37

ratarstvo

Važnost rane prihrane dušikomPrvom (ranom) prihranom dušičnim gnojivima na početku proljetne

vegetacije, omogućavamo normalan nastavak rasta i razvoja usjeva i to pr-venstveno primarnog i sekundarnih izboja u busu. Upravo ti izboji osnova su budućih vlati koje nose klas u žetvi. U slučaju da ta prva (rana) prihra-na dušikom nije pravovremeno obavljena, ili nisu dodane dovoljne količine dušika, uzgajana kultura će imati značajno smanjeni potencijal prinosa zrna zbog slabije ostvarene gustoće sklopa (broja klasova) u žetvi. Rana prihra-na dovoljnim količinama dušičnih gnojiva važna je za sve ozime žitarice, ali je osobito značajna za ječam. Našim proizvođačima dobro je poznato da ozimi ječam ima vrlo kratko razdoblje proljetnog busanja i da prelazi u fenofazu vlatanje ranije od pšenice. Stoga će zakašnjela prihrana dušikom na početku proljetne vegetacije imati jako negativan učinak na potencijal-ni broj klasova u žetvi, a time i na prinos zrna. Te štete su osobito vid-ljive kod usjeva ječma koji nije posijan unutar optimalnih rokova pa nije stigao dovoljno iz-busati niti u jesen.

Primjena dušičnih gnojiva

Prvu proljetnu pri-hranu u pravilu obav-ljamo s amonijnitratnim oblikom dušika kojeg nalazimo u mineralnom gnojivu KAN, jer su dosadašnja istraživanja poka-zala da prihrana ozimih žitarica na bazi ureje ima slabiju učinkovitost. Pri-hrana urejom nije za preporuku, jer se dušik u tom gnojivu nalazi u amid-nom obliku koji se mora transformirati prije nego što ga biljka može usvojiti iz tla. Ta transformacija je vrlo spora u ranom proljetnom razdoblju, budući da su temperature tla relativno niske, pa je posljedično i mikrobiološka ak-tivnost tla neznatna. Tek kada se tlo zagrije na oko 10ºC, započinje njegova značajna mikrobiološka aktivnost, a time i mineralizacija organske tvari i transformacija amidnog oblika dušika kojeg nalazimo u ureji. Za razliku od ureje, kod gnojiva KAN-a polovicu ukupnog dušika nalazimo u nitratnom obliku koji je dostupan biljci već nekoliko sati nakon njegove primjene uko-liko je tlo bilo dovoljno vlažno.

Prihranjen (lijevo) i neprihranjen (desno) ječam

38

ratarstvo

Količina dušika koja se dodaje u ranoj proljetnoj prihrani kreću se u prosjeku od 40 do 60 kg na hektar odnosno oko 140 do 220 kg KAN-a na hektar. Ta doza prvenstveno ovisi o uzgajanoj kulturi (veća doza kod pše-nice u usporedbi s ječmom koji je slabije otporan na polijeganje), količini oborina od sjetve do te prve prihrane (veća doza što je bilo više oborina), sorti (veće količine kod sorti otpornijih na polijeganje) i razvijenosti usjeva (veće količine u slučaju slabije razvijenog usjeva). Stoga se za pšenicu i ječam, dvije naše najvažnije ozime žitarice mogu preporučiti slijedeće koli-čine dušičnih gnojiva u prvoj (ranoj) prihrani pred početak proljetne vege-tacije:

– slabo razvijeni usjev ječma 140-220 kg/ha KAN-a– slabo razvijen usjev pšenice 180-260 kg/ha KAN-a – dobro razvijeni usjev ječma 110-140 kg/ha KAN-a– dobro razvijeni usjev pšenice 140-180 kg/ha KAN-a.Optimalno vrijeme rane prihrane dušikom ne može se preporučiti una-

prijed, jer ovisi o vremenskim prilikama, odnosno završetku zimskog raz-doblja kojeg karakteriziraju niske temperature. U slučaju ranijeg završetka zime, prvu proljetnu prihranu dušikom moći ćemo obaviti vremenski ranije nego u godinama kada nam zimsko razdoblje potraje tijekom cijele veljače, pa i dulje. Međutim, u većini vegetacijskih sezona ranu prihranu dušikom uobičajeno obavljamo od sredine veljače pa do početka ožujka. U usjevu gdje nema trajnih prohoda za prolaz mehanizacije, prvu proljetnu prihranu dušikom poželjno je obaviti dok je površinski sloj tla još uvijek zamrznut uslijed jakih mrazeva, kako bi mehanička oštećenja biljaka od gaženja bila što manja.

Dobro i zdravo sjeme krumpira može se „izroditi“ već nakon jedne ili nekoliko godina proizvodnje.

Krumpir je jedna od rijetkih ratarskih kultura koja se razmnožava ve-getativno. Za sjetvu, odnosno sadnju, ne koristi se pravo sjeme ili plod u botaničkom smislu riječi, nego gomolji koji predstavljaju zadebljale pod-zemne dijelove stabljike. Prema tome, kada se govori o sjemenskom mate-rijalu ili sjemenu krumpira, onda se misli na gomolje (vegetativne dijelove biljke), a ne na botaničko sjeme.

Dobro je poznato da se pri vegetativnom razmnožavanju sva svojstva matične biljke prenose na potomstvo. Stoga se prirodno nameće pitanje

Izrođivanje krumpira

39

ratarstvo

zbog čega jednom kupljeni sjemenski materijal krumpira gubi svoju kvali-tetu u daljnjem uzgoju. Glavni razlog tome je pojava izrođivanja (degenera-cije) koja podrazumijeva konstantan pad prinosa krumpira koji se iz godine u godinu umnaža vlastitim gomoljem (sjemenom). Izrođivanje može biti uzrokovano fi ziološkim procesima ili virusnim bolestima. Zdravo sjeme je odlučujuće u proizvodnji krumpira. S lošim i izrođenim sjemenom i dobra tehnologija proizvodnje neće dati zadovoljavajuće rezultate.

Fiziološko izrođivanjeKrumpir je kultura koja najbolje uspijeva u umjereno hladnom podne-

blju gdje nema dužih sušnih razdoblja tijekom vegetacije. Prosječne dnev-ne temperature 15-18°C bez velikih odstupanja maksimalnih i minimalnih temperatura i količina oborina od oko 120 mm mjesečno, predstavljaju op-timalne klimatske uvjete za uspješnu sjemensku proizvodnju krumpira. U nas ovakvih uvjeta nemamo u ravničarskim krajevima, nego samo u brdsko planinskim područjima, odnosno na većim nadmorskim visinama (Lika i Gorski kotar).

Visoke temperature tijekom vegetacije krumpira često su uzrok dobiva-nja sjemena slabe kvalitete. Maksimalne temperature koje tijekom ljeta prelaze 30°C nepovoljne su za krumpir pri čemu često dolazi do fi ziološkog izrođiva-nja. Nadalje, kod takvih visokih temperatura prestaje nalijevanje (rast) gomo-lja jer je proces disanja intenzivniji od procesa asimilacije (stvaranja produkata fotosinteze). Nadalje, visoke temperature mogu kod pojedinih sorata izazvati pojavu sekundarnog rasta gomolja i otežano skladištenje. Odgovarajućim uvje-tima čuvanja odnosno skladištenja takvog sjemena može se smanjiti efekt fi zi-ološke degeneracije. Ako se takvo sjeme u sljedećoj godini uzgaja u uvjetima hladnoga podneblja onda se fi ziološka degeneracija može i izliječiti.

Virusno izrođivanjeVirusne bolesti glavni su uzročnici izrođivanja sjemena krumpira, a

prenose ih lisne uši. Kada se jednom biljka krumpira zarazi virusnom bole-sti, onda ona daje gomolje koji su također zaraženi. Sadnjom takvih gomo-lja dobivaju se virusno bolesne biljke. Ukoliko se te virusno bolesne biljke ne odstrane iz usjeva, onda sjeme koje je bilo u početku zdravo može tije-kom jedne ili više generacija postati potpuno zaraženo. Postotak zaraženih biljaka ovisi o izvoru zaraze, vrsti virusa, broju prenositelja (vektora) virusa i osjetljivosti uzgajane sorte. U određenim uvjetima uzgoja krumpira, inten-zitet virusne degeneracije vrlo je visok. U takvim uvjetima potpuni zdravi usjev već u prvoj godini može imati oko 10% zaraženih biljaka, te praktički 100% zaraze nakon treće godine uzgoja.

40

ratarstvo

41

ratarstvo

Simptomi virusnih bolesti na cimi krumpira

Kod krumpira je poznato mnogo virusa, ali nisu svi jednako štetni, pa su najpoznatiji oni koji rade ekonomske štete. To su prvenstveno virus uvijenosti lista i virus crtičavog mozaika. Virus uvijenosti lista krumpira je perzistentan, što znači da ga lisne uši prenose tako da se na zaraženoj biljci moraju hraniti duže vrijeme (nekoliko sati). Virus zajedno s biljnim sokom ulazi u probavni trakt lisne uši, a zatim u njezin krvotok i na kraju u žlijez-de koje luče slinu.

Prelaskom na zdravu biljku i hranjenjem na njoj, zaražena lisna uš sli-nom zarazi i tu do tada zdravu biljku. Od hranjenja na zaraženoj biljci pa do trenutka kada lisna uš zarazi drugu biljku prođe od 24 do 36 sati. Uš koja se jednom za-razi ostaje takva do kraja života i zato ovaj virus nazivaju perzistentnim. Po-znato je više od pet vrsta lisnih uši koje prenose ovaj virus.

Virus crtiča-vog mozaika krum-pira je neperzisten-tan i lisne uši ga prenose vrlo brzo kroz nekoliko mi-nuta ubodom za-ražene, pa zatim zdrave biljke. Uši ovim virusima ostaju zaražene kratko vrijeme, odnosno svega nekoliko sati. Do danas je u Hrvatskoj utvrđeno oko 20 vrsta lisnih uši koje prenose virus crtičavog mozaika.

Jednom zaražene, biljke krumpira ostaju trajno zaražene, pa se te viru-sne bolesti prenose i na potomstvo putem zaraženih gomolja. Biljke krum-pira izrasle iz izrođenih gomolja su kržljave, zaostaju u rastu i imaju simp-tome na listovima (uvijanje, mozaik i dr.). Samo poneki virusi izazivaju promjene i na gomolju.

Smanjenje prinosa zbog napada virusnih bolesti ovisi o vrsti virusa, vremenu infekcije, vremenskim prilikama i uzgajanoj sorti. Virusne bolesti smanjuju bujnost cime i time reduciraju lisnu površinu usjeva koja je ne-ophodna za odvijanje fotosinteze i nakupljanje asimilata. Najveće smanje-nje prinosa uzrokuju najštetniji virusi kod jako izrođenih gomolja i te štete mogu biti 30-50% pa i više.

42

ratarstvo

Poljoprivredne kulture koje se siju ili sade na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju nazivamo okopavine i u njih ubrajamo kulture koje se najviše uzgajaju na području Hrvatske: kukuruz, šećernu repu, sunco-kret, soju i krumpir.

Potrebe za hranjivima i njihove količine u proizvodnji ovih kultura najbolje je utvrditi na temelju kemijske analize tla, potrebe biljaka za poje-dinim hranjivima i planiranim urodima.

Hranjiva kod uzgoja okopavina unosimo mineralnom gnojidbom i or-ganskim gnojivima, npr. stajnjak ili gnojnica. Organska gnojiva unose se u jesen dubokim oranjem i njihova primjena omogućuje bolja fi zička, kemij-ska i biološka svojstva tla, a sadrže i male količine hranjiva. Oranjem se može unijeti 20 - 40 t/ha stajskog gnoja. Veće količine hranjiva u proizvod-nji ovih kultura dodaju se primjenom mineralnih gnojiva.

Kukuruz u svojoj proizvodnji ima visoke zahtjeve za pojedinim hra-njivima jer razvija veliku količinu lisne mase. Na srednje plodnim tlima za dobre prinose potrebno je usjevu kukuruza gnojidbom dodati 150 - 200 kg/ha dušika (N), 100 - 120 kg/ha fosfora (P2O5) i 120 - 180 kg/ha kalija (K2O).

Uzgoj šećerne repe obavezan je u plodoredu kako bi se spriječilo šire-nje bolesti, štetnika i korova ponovljenom sjetvom. Za rast i razvoj šećerne repe treba imati na raspolaganju optimalne količine hraniva tijekom cijele vegetacije, koje su za većinu tala oko 140 – 170 kg/ha dušika (N), 80 – 130 kg/ha fosfora (P2O5), 200 – 300 kg/ha kalija (K2O).

Soja je značajna leguminoza u ratarsko-industrijskim kulturama koja razvojem bakterije Bradyrhizobium japonicum na korijenu, obogaćuje tlo dušikom fi ksirajući ga iz zraka i pomoću bakterija mogu se sintetizirati tri četvrtine potrebnog dušika za biljku. Dušična gnojidba pozitivno djeluje na urod soje ukoliko se unosi u proljeće, u vlažna, hladna, slabo plodna tla i kisele reakcije. Potrebe soje za hranjivima kreću se ovisno o plodnosti tla i mogućnosti fi ksacije dušika: 30 – 150 kg/ha dušika (N), 60 – 120 kg/ha fosfora (P2O5) i 60 – 120 kg/ha kalija (K2O).

Suncokret je jedna od najvažnijih kultura za proizvodnju ulja, a zeleni dijelovi pogodni su za siliranje. Pošto stvara veće količine organske tvari i njegove potrebe za hranjivima su velike, osobito za dušikom, zatim fos-forom i kalijem u količinama 80 - 120 kg/ha dušika (N), 120 - 140 kg/ha fosfora (P2O5) i 140 - 170 kg/ha kalija (K2O).

Krumpir najbolje uspijeva na rahlim i prozračnim tlima umjerene vlažnosti, te je najbolje primijeniti organska gnojiva, u osnovnoj gnojidbi tijekom jeseni, u količini 20 - 30 t/ha. Da bi se osigurali optimalni prinosi

Gnojidba okopavina

43

ratarstvo

krumpira, oko 35 t/ha, treba primjenom mineralnih gnojiva dodati 100 - 140 kg/ha dušika (N), 120 - 150 kg/ha fosfora (P2O5) i 150 - 200 kg/ha kalija (K2O).

Gnojidba svih poljoprivrednih kultura pa tako i okopavina dijeli se na gnojidbu u osnovnoj obradi tla, predsjetvenu i startnu gnojidbu, te prihranu.

Gnojidba u osnovnoj obradi tla obavlja se u jesen, kada se gnojivo zaorava na punu dubinu oranja što omogućuje dublji razvoj korijenovog su-stava. Ova gnojidba je važna za ishranu biljaka u sušnom razdoblju godine kada su i potrebe biljaka za hranjivima veće. Biljkama se ovom gnojidbom daje najveći dio potrebnog fosfora i kalija, te manji dio potrebnog dušika. Kod osnovne gnojidbe primjenjuju se formulacije gnojiva koja sadrže više fosfora i kalija, a manji udio dušika (ili ga uopće ne sadrže) kao što su kom-pleksna mineralna gnojiva: NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili NPK 8-26-26 ili PK 20-30. U osnovnoj gnojidbi primjenjuju se NPK mineralna gnojiva u količini 300 - 500 kg/ha, ovisno o rezultatima kemijske analize tla i očeki-vanom urodu pojedine kulture.

Predsjetvena gnojidba obavlja se zajedno s predsjetvenom pripremom tla, kada se gnojivo unosi u plići sloj tla tanjuračama ili sjetvospremačima. Cilj ove gnojidbe je da biljke u početnom razvoju imaju dovoljno pristu-pačnih hraniva. Od mineralnih kompleksnih gnojiva primjenjuju se formu-lacije s približno jednakim udjelom biljnih hraniva, dušika, fosfora, kalija i sumpora, kao što su formulacije: NPK 15-15-15 ili NPK (SO3) 15-15-15 (18) ili NPK (SO3) 15-15-15 (7) ili NPK 20-10-10 u količinama 150 - 200 kg/ha. U startnoj gnojidbi, koja se obavlja zajedno sa sjetvom, mogu se ko-ristiti prethodno navedene formulacije gnojiva u manjim količinama – 100 - 150 kg/ha. Ukoliko su osnovnom gnojidbom dodane ukupne potrebe biljke za fosforom i kalijem, u predsjetvenoj gnojidbi može se unijeti sporodjelu-juće dušično gnojivo UREA u količini 100 - 150 kg/ha ili UAN u količini 120 - 170 l/ha. Ureom se ne gnoje usjevi soje čije je sjeme inokulirano bak-terijama koje vežu dušik iz zraka.

Prihrana gnojivima obavlja se u vrijeme rasta i razvoja biljaka kako bi se osigurale dovoljne količine pristupačnih biljnih hranjiva te osobito du-šika. U prihrani se dodaju dušična gnojiva, a ponekad i gnojiva koja osim dušika, sadrže manje količine fosfora i kalija te mikrohranjiva, kao što je tekuće gnojivo Fertina R (sastav: 10% dušika, 5% kalija, 0,5% bora, 3% cinka, 2% magnezija) u koncentraciji 3 - 4% otopine.

Šećerna repa vrlo je osjetljiva na nedostatak mikroelementa bora te je osobito važno da se bor doda biljci prihranom, putem lista, Fertinom B (sa-stav: 3% dušika, 4% bora). Prije zatvaranja redova treba prskati dva puta u razmaku od 14 dana s 12,5 l/ha Fertine B. U prihrani okopavina zajedno s pro-hodom kultivatora primjenjuje se 100 - 150 kg/ha dušičnog gnojiva KAN-a.

Petrokemija d.d.

45

ratarstvo

Naglašeni ciljevi razvoja po-ljoprivredne tehnike su: veće, brže, šire. Navedeni pojmovi pokazuju da je ključ opstanka poljoprivrednog gospodarstva upravo razina tehnike koju ono ima na raspolaganju. Poljopri-vrednici u razvijenim zemljama teže preciznoj poljoprivredi.

Do mogućnosti primjene vrhunskih dostignuća tehnike može se doći jedino učenjem i osposobljavanjem za korište-nje razvijene tehnologije (da ne bi izbjegavali njeno uvođenje), objedinjavanje proizvodnih potencijala više gospodarstava za priskrbljiva-nje skupe i dobre tehnike, korištenje usluga u vršnim opterećenjima, ure-đenje tla za racionalnu primjenu većih, bržih i širih strojeva, te usmjerava-nje državnih i EU poticaja na razvoj, rezultira uređenjem tala, sustavima za natapanje, potporama opremanju – umjesto dosadašnje usmjerenosti na potrošnju.

O izboru mehanizacije može dobro odlučivati osoba koja zna tehnologi-ju, i koja ima dovoljno tehničkih znanja i iskustva za ocjenu kojom tehni-kom može udovoljiti zahtjevima kultura u pogledu rahlosti tla, opskrblje-nosti humusom, obradom tla da primi i zadrži dovoljno vlage. Treba mjeriti zbijenost tla penetrometrom, uzimati uzorke za kemijsku analizu tla, mjeriti kiselost i utvrđivati potrebu kalcifi kacije, jer biljkama treba živo tlo.

Što učiniti s tlom prije sjetveOdgovor se može dati na primjeru stroja Kverneland CT (Conservation

Tillage = konzervirajuća obrada). Objedinjuje pet zona obrade. Zona 1 su kotači za oslanjanje stroja i određivanje radne dubine.Zonu 2 čine kultivatorski zupci, koji temeljito obrađuju na dubinu od 0

do 20 cm i unose biljne ostatke do podešene dubine.Zonu 3 čine tanjuri koji dorađuju gornji sloj obrade, ostavljajući organ-

ske tvari u gornjoj, vrlo živoj zoni.

m e h a n i z a c i j am e h a n i z a c i j a

Konzervirajuća obrada tla u ratarstvu

46

mehanizacija

Zonu 4 čine zupci za rahljenje do podešene dubine, pr. na 40 cm. Ne iznose tlo s dubine od 20 do 40 cm na površinu, pa to znači da je ovo dvoslojna obrada.

Zonu 5 čine koluti valjka, koji slegnu tlo. Na kraju je brana ili če-šalj u vidu opružnih žica, koja za-tvori obrađeno tlo.

Za njegovu vuču brzinom ve-ćom od 3,3 m/s (oko 12 km/h i više) treba, ovisno o tipu i stanju tla, neto vučna snaga iznad 100 KS po metru zahvata. Nudi se sa 2,5 ili 4 ili 6 m zahvata. Prednost imaju traktori s gumenim gusjenicama. Ovdje je prika-zan CTS radi dosezanja poželjne tehnologije, koja se može postići i drugim strojevima, ako ih se ima čime vući. Već 2005. kod uvođenja traktora Fendt 936 bilo je jasno da primijenjene gume ne mogu prenijeti raspoloživu snagu motora na tlo. Radi toga su na iste naplatke (felge) montirane stražnje gume s vanjskim promjerom od 215 cm. Dobio se veći volumen zraka u gumi, veća dodirna površina s tlom i veća nosivost kod nižeg tlaka zraka u gumi.

Sitnjenjem, rasčešljavanjem i miješanjem biljnih ostataka moguće je održavati ravnotežu humusa u tlu, ako je na poželjnoj razini. Ako je razina niža, treba unositi stajski gnoj radi dosezanja stanja neophodnog za oživ-ljavanje tla. To najbolje pokazuju jata ptica koja lete iza pluga, prikazanog CTS stroja ili iza kratke tanjurače (pr. Lemken Rubin 9) hraneći se crvima.

Žetvene ostatke – slamu i pljevu - za unošenje u gornji sloj tla priredi sječka kombajna, pa dolazimo do najviše dosegnute razine u gospodarenju vlagom i organskom tvari u tlu, kao i do rahlosti ranije nazivanoga oraničnog sloja, osposobljenog za prihvat i zadržavanje vode. Brza razgradnja usitnje-nih i rasčešljanih biljnih ostataka u gornjoj zoni tla izravno će oživjeti tlo, čemu će još bolje pridonijeti eventualno iznesena i u gornji sloj tla unese-na gnojnica ili stajski gnoj.

S i t n j e n j e biljnih ostata-ka je iznimno značajno. Bit-no je usitniti donje dijelove kukuruzne sta-bljike nakon prolaska silaž- Kverneland CTS – priključak za konzervirajuću obradu tla

47

mehanizacija

nog kombajna, osobito ako se poveća visina reza radi poboljšanja silaže. Još značajnije je temeljito sitnjenje biljnih ostataka nakon ubiranja kukuru-za za zrno. Masu dijelom usitne elementi ispod beračkog dijela, a dio usit-ni i raspodijeli po zahvatu uređaj za sitnjenje na izlazu iz vršalice. Unatoč tome neophodno je dodatno sitnjenje i rasčešljavanje biljnih ostataka, kako bi u što kraćem roku istruli i prešli u koristan humus, umjesto da kvare fi zi-kalna svojstva tla.

Horsch TIGER 3MT s 14 tanjura i 7 zubaca, odnosno 4MT s 18 tanjura i 9 zubaca vrlo su učinkoviti u prvoj operaciji konzervirajuće obrade tla. Naravno tu je i valjak od guma. Može obraditi tlo dvoslojno. Gornji sloj s tanjurima, a donji sloj na podešenu dubinu sa zupcima. Ako se postigne i organizacija posla da se konzerviraju-ća obrada obavi neposredno iza pro-laska kombajna nije potrebno oranje.

Prikazan je postupak konzervirajuće obrade na standardnoj ratarskoj proizvodnji. Iste zakonitosti vrijede i u svim drugim uvjetima, kao što su pr. visoka strn iza žetve uljane repice, strnih žitarica ili kukuruza. Biljne ostatke treba usitniti prije unošenja u gornju zonu tla, pa i u slučaju da se ore.

Zaorani, a neusitnjeni, biljni ostati će na dnu brazde u vidu tepiha, ha-sure, koja se neće razgraditi kroz dulji period, i za to vrijeme će kvariti vodno – zračni režim tla.

Primjer gume za prenošenje veće snage motora, tj.t viših okretnih momenata na podlogu je Michelin Xeobib

Da bi se ispunili zahtjevi potrošača za zdravim, visoko kvalitetnim vo-ćem, komercijalni uzgajivači intenziviraju proizvodnju borovnica. Berba borovnica visokih grmova je radno intenzivna, zahtijevajući i više od 1000 radnih sati po ha proizvodne površine. Kako se proizvodnja ovog sitnog, antioksidansima bogatog voća povećala, uz izgledno povećanje troškova rada, znanstvenici nastoje razviti sustav mehanizirane berbe borovnica vi-sokih grmova koji zadržava i čuva kupovnu kvalitetu i svježinu voća.

Kombajn za borovnice

48

mehanizacija

Traktor pogoni kombajn za borovni-ce, na kojem radnica sortira plodove nakon što ih elevatorska traka pre-nese u spremnik

Kombajn „V45“ ima potencijal za mehanič-ku berbu nekih kultivara borovnica uz zadr-žavanje kakvoće kakvu imaju plodovi ubrani ručno

Tražeći načine za održanjem kvalitete borovnica, uz istovremeno održa-vanje proizvodnih troškova niskim, znanstvenici iz Američkog ministarstva poljoprivrede ispitali su učinak „V45“ kombajna za preradu borovnica koji je ima dobio zbog svojeg reznih noževa u obliku slova „V“ te nagibom od 45°.

Učinkovit stroj„V45“ se odlikuje inovativnim

sustavom za odvajanje i pozicio-niranje grana te jastucima oblože-nim površinama za hvatanje osjet-ljivih bobica. Eksperimentalni stroj dokazao se kao vrlo učinko-vit za komercijalnu berbu borov-nica visokih grmova u saveznoj američkoj državi Michigan, ali donedavno njihova primjena nije bila raširena kod uzgajivača juž-nijih kultivara borovnice.

Skupina znanstvenika s Američkog agronomskog istraživačkog zavoda obja-vila je svoja saznanja o „V45“ u časopisu „HortTechnology“.

Studija je provedena u svrhu procje-ne učinkovitosti „V45“ kao i kvalitete voća na posebno orezanim borovnicama, te nasadima borovnice visokih grmova. Borovnice visokih grmova najčešće se uzgajaju za plasman na tržište kao svje-ži plodovi i gotovo uvijek beru se ručno. Borovnice visokih grmova češće su kvalitetnije i dugotrajnije od borovnica sorte „zečje oči“, koje se često beru mehanizirano tijekom lipnja i srpnja.

Rezidba u „V“ oblikDa bi se proučili učinci tehnike mehaničkog orezivanja nasada voćaka, gr-

movi borovnice orezani su tako da je uklonjeno 30 – 50 % krošnje, da bi se otvorila sredina, što je rezultiralo voćkama „V“ oblika. Znanstvenici su ot-krili da su prinosi sorte borovnice „Brightwell“ orezane tijekom zime niži, u usporedbi s neorezanim voćkama tijekom dvije godine. Sorta „Powderblue“, orezana zimi, dala je prinose jednake kao i neorezane voćke prije tri godine. Kod sorata borovnice „FL 86-19“, voćke koje su orezane tijekom ljeta dale

49

mehanizacija

su prinose kao i neorezane voćke sljedeće godine, ali biljke koje su orezane u veljači dale su manje prinose nego neorezane voćke iste godine.

Da bi se umanjili radni zahtjevi i troškovi berbe voća proizvedenog za preradu, učinkovita rezidbena oprema i mehanizirani sustavi za berbu vrlo su bitni. Značaj ovog istraživanja, je otkriće da kombajn „V45“ ima poten-cijal za mehaničku berbu nekih kultivara borovnica uz zadržavanje kakvoće kakvu imaju plodovi ubrani ručno.

Inovativni „V45“ sustav za mehaničku berbu borovnica može pomoći u smanjivanju troškova te olakšati potencijalnu teškoću nedostatka radne snage u sezoni.

Pucanje bobica borovnicaZnanstvenici su otkrili nekoliko čim-

benika koji utječu na pucanje bobica, značajan problem koji može uzrokova-ti gubitke u proizvodnji, a javlja se kod borovnice nakon kiše pred samu berbu, kada su bobice ili u punoj zrelosti ili su gotovo zrele.

Znanstvenici su razvili laboratorijsku metodu da bi simulirali pucanje bobica borovnice uzrokovano kišom. Mnogi uz-gajivači borovnica primjenjuju ovu meto-du da bi što preciznije proučili osjetljivost kultivara i selekcija na pucanje. Rezultati dobiveni laboratorijskim i poljskim testo-vima pokazali su da kultivar „Premier“ ima najnižu učestalost pucanja, dok je često uzgajani kultivar „Tifblue“ pokazao veliku učestalost pucanja. Također je istražen suodnos između osjetljivosti na pucanje i čvrstoću voća. Laboratorijski i poljski testovi dokazali su da, u cjelini, čvršće voće ima veću tendenciju pucanja tj. cijepanja. Ali jedna selekcija, nazvana „MS614“, pokazala je istovremeno izvenrednu čvrstoću i otpornost na pucanje. Rezultati su ukazali su na to da uzgajivači koji rade selekciju na čvrstoću nehotice također rade i selekciju na pucanje bobica.

Najnovija studija, promotrila je granice usvajanja vode kod sorte „Pre-mier“ koja je otporna na pucanje i kod osjetljive sorte „Tifblue“ i to u svim fazama njihova razvoja. Znanstvenici su pobrali i izvagali voće, nakon čega su ga umočili i destiliranu vodu na 24 sata pri sobnoj temperaturi. Otkrili su da „Premier“ absorbira veću količinu vode nego „Tifblue“, a unatoč tome ostaje postojan i doživljava minimalnu količinu cijepanja. Drugim riječima, studija pokazuje da je cijepanje problem specifi čan za pojedine kultivare.

Pucanje bobica nakon kiše značajan je problem koji uzrokuje gubitke u proizvodnji

50

mehanizacija

Uređaj za šurenje peradiInovativna metoda šurenja pera-

di obavlja se u AeroScalder uređaju s posebnim tankovima koji su povezani u nizove. Da bi se taj postupak optimizi-rao, zrak se ubacuje u vodu. Negativna odlika ovog uređaja je velika potrošnja vode i energije. Unatoč pretpostavci da se broj mikroba minimizira kao rezultat višefaznog sustava oparivanja, opasnost od križajuće kontaminacije ne može se u potpunosti ukloniti. Uređaj AeroScal-der je inovacija koja daje jasan doprinos očuvanju okoliša i sigurnosti proizvoda.

Sustav za praćenje zdravstvenog stanja preživačaRumiWatch System je sustav za praćenje zdravstvenog stanja preživa-

ča. Pomoću ovog uređaja moguće je na jednostavan i lako razumljiv način prikazati promjene u aktivnostima poput preživanja, hranjenja, uzimanja vode kao i ponašanja životinja u kretanju i prilikom odmora. Podaci se pre-nose na računalo bežičnim putem. Dodatna memorijska kartica u jedinici omogućava programiranje dugoročnijih zadataka, do razdoblja od 4 mjese-ca. Zbog niskog utroška energije moguće je koristiti uređaj i do dvije godi-

ne s jednim paketom baterija.Sustav se sastoji od ulara, pe-

dometra i evaluacijskog softwarea. Omogućava konstantno i pouzdano praćenje ključnih parametara rele-vantnih za zdravstveno stanje svake pojedine životinje. Tako je moguće npr. identifi kacijom smanjenja broja žvakaćih pokreta po bolusu otkriti probavne poteškoće ili pogrešno do-ziranje hrane. Pomoću ovog sustava omogućava se stočarima, veterinari-

Inovativni uređaji i oprema za hranidbu stoke

Aaeroscalder – nagrađeni uređaj za šurenje peradi

Ru miWatch sustav za praćenje zdravstve-nog stanja preživača sastoji se od ulara, pedometra i evaluacijskog softwarea

51

mehanizacija

ma i znanstvenicima donošenje brzih i preciznih izvješća o zdravstvenom stanju životinja.

Mobilni sustav za vaganje tovljenih svinjaOptiSCAN mobilni sustav radi po-

moću 3D kamera koje služe za precizni-je vaganje tovljenih svinja. Uređaj se 3 sekunde drži iznad životinje na udalje-nosti koju regulira sama kamera na te-melju anatomije svinje. Pomoću 3D fo-tografi je i određenih koordinata moguće je digitalno odrediti težinu svinje.

Zahvaljujući ovom uređaju, fi zički naporno vaganje svinja koje ujedno za-htijeva mnogo vremena više nije nužno. Ovaj uređaj smanjuje utrošak radne snage i ne uzrokuje nikakav dodatni stres kod životinja. Također, nepotrebni su dodatni različiti zahvati koji su povezani s vaganjem svinja, poput čišćenja prilaza i vagajućih platformi, što donosi uštedu u potrošnji vode i dezinfekcijskih sredstava.

Modul za muzne boksoveGEA DairyProQ je inteligentni modul za muzne boksove koji može

funkcionirati u poluautomatskom ili automatskom načinu rada. Taj ino-vativni sustav za mužnju obavlja sve radnje vezane uz samu životinju i proizvodnju mlijeka. Dizajn muznih modula omogućava njihovu in-stalaciju u različitim varijantama, kod već postojećih sustava za mu-žnju neovisno radi li se o rotacijskim, tandemskim ili drugim tipovima boksova. Zahvaljujući lakom pristupu vimenu, poluautomatski zahvati mužnje također su mogući. Veća postrojenja za muzne krave mogu ko-

ristiti ovu tehnologiju kao ko-rak bliže automatiziranom po-stupku mužnje, bez mijenjanja standardnih radnih postupaka i ostalih zahvata u uzgoju mu-zne stoke. Automatizacija po-moću ovih modula smanjuje troškove radne snage što otva-ra mogućnost preusmjeravanja tih sredstava za nabavu tehnič-ke opreme i sl.

OptiScan je inovativni mobilni sustav za vaganje tovljenih svinja

GEA DairyProQ inteligentni modul za muzne boksove smanjuje troškove radne snage

52

mehanizacija

Tel: 040/821-868, Fax:040/821-693

Mob: 095/9400-426

Mail:[email protected], [email protected]

Web:www.eko-terra.hr

EKO TERRA je generalni zastupnik za sve CLAAS strojeve

u SZ Hrvatskoj, te zastupa i ostale brandove

53

mehanizacija

Kombajni su do današnjih dana postali toliko složeni i produktivni stro-jevi da su potrebni iskusni kombajneri kako bi se iskoristio sav njihov po-tencijal. Ali u slučaju Claasovog automatskog kontrolnog sustava pod na-zivom „Cemos“, automatizacija funkcionira toliko dobro da svatko može upravljati strojem koji je opremljen tim sustavom. Sustav upravlja čitavim nizom parametara, optimalizirajući način rada stroja, što znači da vozač nije prisiljen sam tražiti optimalna podešenja.

CEMOS AUTOMATIC je prvi potpuno automatski sustav prilagodbe odvajanja i čišćenja prilikom žetve i ovaj sustav koristi brojne senzore kako bi pratio i nadzirao širok raspon parametara u kombajnima za žetvu uz najveći stupanj preciznosti i trenutačnom prilagodbom svim uvjetima na njivi i to potpuno automatizirano.

Postoji razlika između dva različita sustava:CEMOS AUTO SEPARATION sustav za optimaliziranje ostataka nakon

odvajanja zrna obavlja prilagodbu parametara za brzinu rotora i otkidaju-ćih, reznih ploča, dok CEMOS AUTO CLEANING upravlja postupkom čišćenja pomoću parametara za brzinu ventilatora kao i gornjim i donjim otvorima ispuha. U kombinaciji s GPS PILOT automatskim sustavom upravljanja i CRUISE PILOT sustavom nadzora, CLAAS-ovi kombajni u potpunosti automatiziraju cijelu žetvu.

Novi koncept dinamičnog hlađenja

Automatski sustav prilagodbe odvajanja i čišćenja

CEMOS AUTOMATIC - prvi potpuno automatski sustav prilagodbe odvajanja i čišćenja prilikom žetve

Da bi se omogućila povećana snaga pogonskog motora, Claas je razvio u cijelosti nov koncept hlađenja DYNAMIC COOLING koji se koristi u najnovijoj seriji kombajna Lexion 700.

54

mehanizacija

Novi sustav hla-đenja ima ventilator s promjenjivim brzi-nama, koje se prila-gođavaju i uključuju prema potrebi, jer se sustav uključuje samo u slučaju kad se stvori potreba za hlađenjem motora. Došlo je do zna-čajnih promjena i u sustavu dovoda i odvoda zraka, pa se zrak uvlači u radija-tor koji je smješten vodoravno s gornje strane i ravno iza pogonskog motora, i zrak se usmjerava prema motoru po-strance i s donje stra-ne kroz nove otvo-re za zrak. Time se stvara učinak zavjese i aktivno se sprje-

čava dizanje prašine i nečistoća. Ovaj koncept osigurava ne samo dovod čistog zraka, već se i bitno smanjuje potreba za održavanjem zbog manjeg onečišćenja.

Nove mogućnosti sijaćicaMnogi je proizvođač shvatio vrijednost plitkog podrivanja u kako bi

uljana repica lakše pustila duboko korijenje, bez obzira što se sijanje s po-drivačem gleda kao korak unatrag u usporedbi sa sjetvom kroz lemeš. Nje-govo rješenje je zamjenska ruda za vuču za takvu vrstu kultivatorskih buši-lica koja uključuje okvir na kojem se nalaze zupci za rastresanje tla.

Ideja je kombinirati blago površinsko rastresanje tla s preciznim smje-štanjem sjemena u jednom prohodu. Uzgajivači mogu sijati u tu rastresenu

55

mehanizacija

zonu na vrlo precizno određenu dubinu, a samim tim i kontrolirati gustoću sklopa s više preciznosti.

„RapidLift“ koji će se pojaviti u serijskoj proizvodnji nakon što su obavljena testiranja na prototipu, uključuje dugačku rudu za vuču koja se pričvršćuje umjesto tvorničke i nosi okvir sa zupcima za podrivanje.

Zupci su postavljeni na odvojenu letvu pričvršćenu na okvir paralelnim spojem, s hidrauličnim cilindrima koji ih podižu u pasivni položaj kad se ne koriste.

Farmeri kojima se svidjela ideja o dodava-nju startnog gnojiva ne-posredno nakon sjetve, imat će na raspolaganju „RapidStart kit“ kao opciju. On sadržava spremnik od nehrđaju-ćeg čelika zapremnine 1.500 L na podokviru rude za vuču s izborom metode aplikacije gno-jiva – pomoću sapnica iza klina za rastresanje tla ili pomoću kombiniranog sjetveno – gnojidbenog lemeša koji odlaže gnojivo u traku precizno uzduž sjemena.

Probni radovi koje je provela „Yara“ predlažu optimalnu količinu duši-ka za sjemensku „posteljicu“ od 60+kg/ha, da bi se uočili značajni pomaci u prinosu uljane repice. U područjima osjetljivim na nitrate, u kojima je ograničeno 30 kg/ha, jedini način za postizanje optimalnih prinosa je unos gnojiva u trake.“

Planirane su 4 konfi guracije „RapidLifta“ – 3-metarska kruta, 4-metar-ska teleskopska, te 6 i 8-metarska iz 3 dijela s hidrauličnim sklapanjem.

Višenamjenski priključakVučeni „Apollo“ koji je prikazan na LAMMA sajmu možda je u počet-

ku zbunio posjetitelje budući da na različitim stranama ima različite alate za obradu tla – ali je izvrsno ilustrirao kako se priključak može prilagoditi kao kultivator za jedan prohod s diskovima i zupcima za podrivanje ili kao kultivatorska sijaćica za sjetvu uljane repice.

Nije potrebno mnogo vremena za izmjenu konfi guracije iz jedne u dru-gu, stoga je korištenje takvog višenamjenskog priključka vrlo praktično. Kao kultivator, 3.2-metarski „Apollo“ dolazi s jednim redom nazubljenih

„RapidLift“ – inovativni stroj za sjetvu

56

mehanizacija

diskova promjera 510 mm koji su smješteni na donji podokvir, ali odvojeno od rude za vuču; dubina se određuje pomoću pomičnih kopči. Sljedeći je pozamašan glavni okvir na kojeg je spojena ruda za vuču za osiguravanje visokokutnog podizanja na stražnje transportne kotače. Ovaj okvir ima raspoređene nosače za pet zubaca koji služe za rastresanje tla i pro-bojnim klinovima.Slije-di još jedan red pojedinačno postavljenih diskova koji služe za miješanje žetvenih ostataka i njihovo spremanje u tlo. Za sjetvu, ovakva postava dis-kova se zamjenjuje zupcima za rezanje smještenima u liniji s klinovima za podrivanje, te drugim redom diskova s nadograđenim disk-raonicima.

Dodana je i jedinica s mjernim valjkom koji spriječava drobljenje sjeme-na, zajedno s mehanizmom za rasipanje gnojiva.

Višenamjenski priključak „Apollo“

57

mehanizacija

Uređajem „Electronic Drawbar”, prvi put je farmerima ponuđen sustav navođenja prema kojem traktor bez vozača na polju automatski prati traktor ispred sebe.

Upravljanje s dva traktora istovremeno

ga prati. Istovremenim nadzorom nad dva stroja, povećava se produktiv-nost upravljanja. San o više rada s manje truda napokon se ostvaruje. Čak i najnaprednije vizije učinkovitog rada na terenu pokazuju da je na primjer sedmerostruko smanjenje vremena potrebnog za berbu izvan bilo kakve svijesti o tehnološkim mogućnostima. Učinkovito korištenje autonomnih strojeva mogao bi stvoriti fi nancijske prednosti osobito u zemljama s veli-kim poljoprivrednim površinama.

Ovim sustavom navođenja mogla bi se postići barem dva puta veća trenutna brzina rada na terenu. Osnove ovog koncepta je „nevidljivo“ udvajanje traktora. Za vrijeme rada na polju, traktor koji vodi i traktor koji prati na predodređenoj udaljenosti, povezani su ovim „Electronic drawbar“ posebnim sustavom kontrole koji dopunjuje postojeće uprav-ljačke kontrole traktora. Vodeći traktor prima podatke od GPS satelita o prijeđenoj kilometraži i prenosi te podatke radio vezom pratećem traktor koji koristi te navigacijske podatke za praćenje. Sustav kontrole je dopu-njen sustavom povratnih informacija za vodeći traktor kako bi se omogu-ćio sigurnosni razmak.

Na taj način, vozač stroja koji se nalazi ispred prima signal upozorenja trenutačnim prekidom radio veze ili kad prateći traktor naiđe na neočekiva-nu prepreku.

Sustav Electronic drawbar omogućuje upravljanje s dva trak-tora istovremeno

Dva stroja komu-niciraju radiovezom preko GPS sustava, a navođenje je vrlo visoke precizno-sti. Vozač prvog (vodećeg) traktora nadgleda monito-rom oba stroja i ima pun pristup kontroli upravljačkih ko-mandi traktora koji

Nova

gene

racij

a plu

gova

iz LE

MKE

NANu

di n

ajbol

ju r

adnu

kva

litet

u, v

isok

U se

rijsk

oj pr

oizv

odnj

i nud

e Du

ro M

axx

Koor

dina

tor p

roda

je Kr

alj Sl

avko

59

krmno bilje

Sijeno predstavlja najstari-ji, ali i najtrajniji oblik čuvanja i skladištenja stočne hrane. Iako dolazi do određenih gubitaka hranjivih tvari tijekom procesa spremanja, dobro osušeno sije-no može se skladištiti godinama s malom opasnošću od kvare-nja. Najvažniji cilj kod sprema-nja sijena je snižavanje sadržaja vlaga do granice kod koje se zaustavljaju procesi razgrad-nje organske tvari u pokošenim biljkama.

Značajke sijenaIako je spremanje sijena najšire prihvaćena metoda konzerviranja ze-

lene voluminozne krme, njegova važnost je posljednjih godina smanjena zbog povećanog korištenja svježe pokošene biljne mase u hranidbi preživa-ča, ali i korištenjem različitih tehnika siliranja (silosi ili rol bale). Međutim, unatoč tome proizvodnja i korištenje sijena ima niz prednosti:

● Sijeno je najbolji oblik za dugotrajno čuvanje voluminozne krme.● Predstavlja izvanredan izvor određenih vitamina i minerala za do-

maće životinje.● Kada je sijeno na odgovarajući način balirano, manipulacija balama

i hranidba životinja je olakšana.Sijeno međutim, ima i određene nedostatke:● Za spremanje sijena neophodno je angažiranje dosta ljudskog rada i

opreme.● Fizički proces spremanja sijena dovodi do značajnih gubitaka (npr.

lomljenje lišća).● Tijekom sušenja dolazi do gubitaka suhe tvari i nekih hranjivijih

tvari čiji postotak ovisi o vremenskim prilikama (kiša, brzina vjetra, temperatura, …)

● Ako sijeno nije dovoljno osušeno može doći do spontanog samoza-paljenja.

k r m n o b i l j ek r m n o b i l j e

Pravilno spremanje sijena

60

krmno bilje

Pravovremena košnjaNema kvalitetnog sijena bez kvalitetne ulazne sirovine, stoga je vrlo

važno u pripremi sijena poštivati optimalne rokove košnje travnjaka. Ne-moguće je postići maksimalne prinose suhe tvari uz maksimalnu kvalitetu krme, pa se kao optimalni rok košnje uzima razvojni stadij biljke u kome se postiže kompromis između ova dva parametra. Naime, znanstveno je do-kazano da trave u stadiju neposredno prije pojave cvati na vidjelo i sitnozr-ne mahunarke (djeteline) u stadiju početka cvatnje imaju optimalni odnos prinosa suhe tvari i kvalitete. Starenjem biljaka hranjiva vrijednost sijena opada, a raste sadržaj vlakana.

Preporučeni stadiji zrelosti različitih biljnih vrstau trenutku košnje

LucernaUkoliko se radi o određivanju optimalnog roka košnje kod smjesa tra-

va i djetelina (DTS/TDS), tada se prati razvoj dominantne vrste u smjesi (ona koja ima najveći udio u smjesi). Sljedeće pitanje koje se nameće u vezi s košnjom je treba li kositi ujutro ili kasnije tijekom dana. U posljed-

Djeteline

Drugi i slijedeći otkosi početak cvatnje

Cvat zamotana u rukavcu zadnjeg lista do početka pojavljivanja cvata na vidjelo

Prvi otkos puno pupanje

Trave

Svi otkosi početak cvatnje (10-20% pro-cvalih biljaka)

OPTIMALNO

61

krmno bilje

njih nekoliko godina vlada mišljenje da je biljni materijal dobro kositi kada su šećeri i škrob u biljci najviši. Oni su najniži ujutro kod izlaska Sunca jer biljka te ugljikohidrate tijekom noći koristi za disanje i ne može noću skupljati šećere koji nastaju u fotosintezi tijekom dana. S izlaskom Sunca biljka kreće s fotosintezom i stvara šećere, čime se njihova razina pove-ćava i postiže svoj maksimum oko šest sati poslijepodne. Kada je zelena masa pokošena, mogućnost povećanja sadržaja hranjivih tvari je završena tako da se od tog trenutka može sa-čuvati samo njihova količina.

Za košnju je poželjno koristiti kosilice koje imaju uređaj za kondicio-niranje biljne mase. To su kosilice s roto udaračima ili gumenim valjcima, koje biljnu masu lome ili gnječe, čime se znatno skraćuje vrijeme sušenja, ali i smanjuju mogući gubici, budući da se dijelovi biljke suše jednolično.

Sušenje pokošene maseSušenjem pokošene mase uklanja se velika količina vode iz pokošenih

biljaka (biljke u trenutku košnje sadržavaju oko 75-85% vode). Sijeno koje se može duže vremena čuvati, trebalo bi nakon sušenja sadržavati max. 14-17% vode. Tijekom sušenja sijena dolazi gotovo uvijek do gubitaka u koli-čini travne mase i hranjivih sastojaka koji su veći ili manji ovisno od primi-jenjenom načinu sušenja.

Nakon košnje, pokošenu je biljnu masu potrebno raširiti iz zbojeva kao bi se povećala površina biljne mase izložene zraku i na taj način znat-no skratio proces sušenja. Obzirom da se najviše vode iz pokošene mase izgubi u prva dva sata poslije košnje, pokošenu masu treba što prije raširiti iz zbojeva na što veću površinu i po potrebi najmanje jednom ili više puta okrenuti. Višekratni postupci okretanja i/ili sakupnja biljne mase, za kojima se stvara potreba osobito ako vremenske prilike ne dozvoljavaju brz završe-tak sušenja, mogu dovesti do značajnih mehaničkih gubitaka.

Rastresanje pokošene maseSijeno se uobičajno suši na tlu pri čemu se gubi više od 40% hranid-

bene vrijednosti, a u lošim vremenskim uvjetima i znatno više. Drugi način je sušenje sijena iznad zemlje na različitim napravama pri čemu se posti-že veća hranjiva vrijednost sijena. U posljednje vrijeme sve se više koristi kombinacija prirodnoga i mehaniziranog načina sušenja, tako da se zelena

Kosilica s roto udaračimaKosilica s roto udaračima

62

krmno bilje

masa nakon košnje zadržava 1-2 dana na otvorenom, te balira i odvozi u sjenike na dosušivanje. Pritom se vlažnost u prvoj fazi sušenja smanjuje do 35%, a u drugoj fazi do 14-17% što je odgovarajuća vlažnost za skla-dištenje sijena. Umjetnim se sušenjem dobije najkvalitetnije sijeno, ali su troškovi ovog načina sušenja veliki, pa se primjenjuje uglavnom za najkva-litetniju krmu (npr. proizvodnja brašna lucerne).

Da bi se dobilo kvalitetno sijeno potrebno je ubrzati sušenje i tako smanjiti mogućnost gubitaka u proizvodnji. Pri uobičajnom sušenju sijena možemo računati s prosječnim gubicima od 30% ST (suhe tvari), 20-40% probavljivih proteina i 30-60% škrobnih je-dinica. Gubici tijekom sušenja ovise o bilj-noj vrsti, postupcima tijekom sušenja i vre-menskim prilikama, a s time i o dužini trajanja sušenja. Gubici uslijed mehaničkog lomljenja i otpadanja biljnih dijelo-va nastaju zbog toga što se lišće brže suši od sta-bljika, a lako otpada pri prevrtanju pokošene mase tijekom sušenja. Lišće češće opada kod mahunarki (najviše kod lucerne, a najmanje kod smiljkite), nego kod trava.

Baliranje i transportSijeno se može balirati u velike okrugle bale ili četvrtaste bale razli-

čitih dimenzija, ovisno o tipu stroja. Za transport bala mogu se koristiti traktorske, kamionske prikolice ili specijalne prikolice za transport bala. Za transport sijena mogu poslužiti i samoutovarne prikolice.

SkladištenjeUspješno se čuva samo ono sijeno koje sadrži oko 15% vlage (12%

idealno). Osušenu biljnu masu potrebno je spremiti u za to primjerene pro-store (nadstrešnice, sjenici). Bitno je da se u tim prostorima održe suhi uvjeti. Nakon uskladištenja u sijenu se nastavljaju procesi fermentacije koji su intenzivniji ako masa koja je ušla u skladište nije dovoljno suha. Rezul-tati tih procesa su „vlaženje sijena“ i podizanje temperature. Posljedica toga može biti kvarenje sijena, razvoj štetnih mikroorganizama (plijesni). Takvo sijeno se ne može koristiti za hranidbu stoke. U ekstremnim slučajevima uslijed povećanja temperature može doći do samozapaljenja mase.

Rastresanje pokošene maseRastresanje pokošene mase

63

krmno bilje

Na području EU tijekom posljednjih 20 godina je oko 4 milijuna ha travnjaka pretvoreno u oranice, uglavnom za uzgoj kukuruza. Hrvatska je bogata travnjačkim resursima, jer je više od 50% ukupnih poljoprivrednih površina pod travnjacima. Travnjaci imaju poljoprivrednu namjenu kao primarni izvor hrane za divlje i domaće biljojede. Osim toga, kao smjese različitih vrsta trava, mahunarki i zeljanica, travnjaci služe kao spremnici ugljika (mogu spremiti duplo više C u tlo u odnosu na oranične kulture), što izravno doprinosi ublažavanju efekta staklenika i globalnog zagrijavanja, štite tlo od erozije, staništa su za ptice i male životinje, izvor su vezanja dušika iz zraka, štite i čuvaju tlo i vodne resurse itd. Posljednjih nekoli-ko godina puno je interesa za nutritivnu uloge travnjaka u proizvodnji ko-njugirane linolne kiseline (CLA) i omega masnih kiselina. Mlijeko i meso proizvedeno na pašnjacima sadrže konjugiranu linolnu kiselinu i imaju u tom pogledu mnogo višu nutritivnu vrijednosti za konzumente. CLA je vrlo snažan antioksidans, antikancerogen i vrlo moćan pojačivač imunosnog su-stava. Nedostatak CLA u svakodnevnoj prehrani bi mogao biti jedan od glavnih razloga sve veće gojaznosti u svijetu. Znanstvenici vjeruju da da-nas hranom unosimo znatno manje količine CLA u odnosu na razdoblje od prije 30-ak godina. Jedan od razloga– veliki broj stoke danas se hrani indu-strijski, a ne na pašnjacima.

Prirodni i poluprirodni travnjaci u Republici Hrvatskoj odlikuju se uglavnom niskim prinosima i slabom kvalitetom krme, odnosno nepovolj-nim botaničkim sastavom. Koji su razlozi za to?

U nas prevladava »pljačkaški« odnos prema travnjacima. Stoljećima se prinosima sijena iznose iz tla biljna hraniva bez ikakve nadoknade. Pomanj-kanje biljnih hraniva u travnjačkim tlima glavni je ograničavajući čimbenik njihove produktivnosti. Pod travnjacima su uglavnom ostala tla najslabije kvalitete, odnosno travnjaci na boljim staništima uglavnom su preorani. 2.

Nepravilno korištenje - u prvom redu prekasna košnja, tj. košnja u ka-snijim stadijima zrelosti tratine (cvatnja i poslije), preveliko/prenisko pašno opterećenje (previše ili premalo stoke po jedinici površine) također uzroku-ju snižavanje kvalitete travnjaka.

Pomanjkanje njege: sanitarna košnja npr. onemogućava zaraštanje travnjaka grmolikom i drvenastim biljem, a ujedno osigurava kvalitetnije naknadne poraste tratine.

Nepovoljan botanički sastav - na prirodnim i poluprirodnim travnjaci-ma rastu „divlje biljke“ koje nisu selekcionirane za visoke prinose, a izlo-žene su jačim kompeticijskim odnosima s korovima, koji se ne suzbijaju.

Poboljšanje travnjaka

64

krmno bilje

Od svih navedenih uzročnika smanjenog potencijala naših travnjaka gnojidba se čini najvažnijim i već se s malim količinama gnojiva mogu po-stići značajni rezultati u poboljšanju travnjaka.

Korištenjem travnjaka (košnjom, ispašom ili kombinirano) iz tla se iznose velike količine biljnih hraniva, čime se tlo osiromašuje, odnosno gubi plodnost. Gnojidba travnjaka je neophodna mjera za: postizanje viso-kih i stabilnih prinosa, poboljšavanje kvalitete krme, povećavanje otporno-sti na bolesti i klimatske stresove, promjenu botaničkog sastava travnjaka itd. Obzirom da je cijena mineralnih gnojiva visoka travnjake treba gno-jiti racionalno. Racionalna gnojidba je primjena one količine gnojiva koja odgovara potrebama biljke, stanju usjeva, plodnosti tla, a istovremeno vodi računa o klimatskim uvjetima i mogućem prinosu. Da bi odredili pravilne količine gnojiva potrebno je napraviti kemijsku analizu tla, te znati koliko se hraniva iznese iz tla prinosom. Razliku bi trebalo nadoknaditi gnojid-bom. Ukoliko je tlo dobro opskrbljeno hranivima potrebno je vratiti samo one količine hraniva koje smo iznijeli prinosom. Na tlima srednje opskr-bljenosti hranivima vraća se više hraniva u cilju podizanja njegove plodno-sti, dok se na tlima slabe opskrbljenosti hranivima gnoji još većim količina-ma gnoja, tako da tlu povećamo efektivnu plodnost barem na razinu srednje opskrbljenosti (a još bolje dobre opskrbljenosti hranivima).

Korisnici travnjaka uglavnom zaboravljaju da 1 t sijena iz tla iznese u prosjeku: 17-20 kg dušika, 8-20 kg fosfora, 10-22 kg kalija, 6-10 kg kalcija. Znači da se kod godišnjeg prosječnog prinosa sijena od 5 t/ha iz tla iznese 85-100 kg N, 40-100 kg P2O5, 50-110 kg K2O, 30-50 kg CaO. Jasno je da se ne mogu u nedogled crpiti hraniva iz tla bez obnavljanja pričuva, jer to u konačnici rezultira jako niskim prinosima i niskom hranidbenom vrijednošću krme.

DUŠIK (N) osigurava brzi porast biljne mase i povećava sadržaj bje-lančevina, a smanjuje postotak vlaknine u krmi. 1 kg dušika povećava pri-nos sijena za 13 – 40 kg, ovisno o tipu travnjaka i kvaliteti tla, a njegove količine ovise o: botaničkom sastavu travnjaka, načinu korištenja travnjaka, tipu tla (plodnosti tla), planiranom prinosu i gnojenju ostalima hranivima. Na travnjacima s velikim postotkom mahunarka (djetelina) treba smanji-ti količinu dušika na oko 40-60 kg/ha/god., jer mahunarke u simbiozi s Rhizobium bakterijama vežu N2 iz zraka (>30% bijele djeteline u sastavu travnjaka može vezati oko 200 kg/ha/godišnje dušika). Kod ekstenzivnijeg korištenja travnjaka (manji broj otkosa ili turnusa napasivanja) okvirne ko-

Najvažnija makrohraniva travnjaka

65

krmno bilje

ličine dušika su 120-180 kg/ha/god dušika, a kod intenzivnijeg korištenja potrebno je primjeniti veće količine dušika (200-300 kg/ha/god dušika). Puno dušika depresivno djeluje na djeteline u tratini, tako da je potpuno nepotrebno gnojiti dušičnim gnojivima usjev lucerne ili crvene djeteline. Dovoljno je u osnovnoj gnojidbi osigurati 30-40 kg dušika za početni po-rast biljke i formiranja kvržica na korijenu, što se osigurava sa 400-500 kg/ha NPK 8:26:26 ili 7:20:30.

Vrijeme primjene dušika najbolje početkom proljetnog porasta, kad je tlo dobro opskrbljeno vlagom, a kiša ravnomjerno raspoređuje dušik u zonu korijenovog sustava (NPK 8:26:26 ili 7:20:30 i KAN), te poslije skidanja otkosa, odnosno poslije turnusa napasivanja (KAN). Ako gnojimo u jesen (rujan) koristimo NPK formulacije sa smanjenim sadržajem dušika.

FOSFOR (P2O5) – nezamjenljiv je kod tvorbe bjelančevina. Povoljno djeluje na širenje djetelina i time dodatno poboljšava kvalitetu krme. Na kiselim tlima prisutna je inaktivacija fosfora (veže se sa željezom i alumi-nijem u biljkama nepristupačnom obliku). Naša tla su uglavnom srednje do loše razine opskrbljenosti ovim hranivom. 1 kg P2O5 povećava prinos sije-na za 15-50 kg. Vrijeme gnojenja fosfornim gnojivima je jesen ili proljeće (što ranije). Količina se teško određuje bez analize tla, ali kod redovitog gnojenja 50-70 kg/ha/god. Kod intenzivnih pašnjaka količine znatno veće (80-120 kg/ha/god).

KALIJ (K2O) – sudjeluje u tvorbi ugljikohidrata i bjelančevina, po-boljšava otpornost na sušu, a pomaže i u održavanju mahunarka u tratini. 1 kg K2O povećava prinos sijena za 7-10 kg. Vrijeme primjene je jesen ili rano proljeće, kad i fosforna gnojiva. Količina ovisi o sastavu i plodnosti tla, željenim prinosima, a orijentacijski 80-160 kg/ha/god. Treba napome-nuti da biljke iz tla iznose velike količine kalija, pa je gnojidba njime redo-vita agrotehnička mjera.

KALCIJ (Ca) ima ulogu održavanja pH tla (smanjuje kiselost tla), indirektno utječe na raspoloživost drugih elemenata (P, B, Fe, Mn, Zn, Cu), popravlja strukturu tla itd. U biljci Ca je sastavni dio stanične stijenke. Gubi se ispiranjem iz kiselih tala ili kod oborina većih od 600-700 mm godišnje. Kalcifi kacija je s gašenim vapnom, dolomitom, saturacijskim muljem. Na travnjacima je najbolje kalcifi kaciju obaviti rano u proljeće, neposredno prije kretanje vegetacije.

Osnovna gnojidba koristi se kod zasnivanja travnjaka, kada se prili-kom obrade, gnojivo unosi u oranični sloj. Koriste se kompleksna N-P-K gnojiva s većim udjelima P i K npr. formulacije: 7-20-30, 8-26-26 i sl. (okvirne količine oko 400-500 kg/ha)

Gnojidba u vegetaciji u jesen (poslije predzadnjeg otkosa) i u rano proljeće koriste se N-P-K formulacije s malo dušika kao i kod osnovne

66

krmno bilje

gnojidbe, a poslije svakog otkosa ili turnusa napasivanja koristi se najčešće KAN (npr. 150-250 kg/ha KAN). KAN se također koristi i u kretanju vege-tacije u proljeće.

Kod sijanih travnjaka osobito kod monokultura talijanskog i engleskog ljulja potrebne su veće količine gnojiva, osobito dušika. Za proizvodnju krme, ovisno o svojstvima tla, usjev treba gnojiti s ukupno 150 do 300 kg ha-1 dušika godišnje, mada su istraživanja pokazala rast prinosa talijanskog ljulja sve do 448 kg N/ha godišnje u više aplikacija po 84-112 kg N/ha. Na tlima na kojima nije utvrđivana plodnost kemijskim analizama može se pri zasnivanju talijanskog ljulja orijentaciono preporučiti i 80 kg/ha fosfora i 100 kg/ha kalija.

Za prinos od 1 t sijena lucerna godišnje prosječno utroši sljedeće ko-ličine hraniva: oko 30 kg dušika, 5 - 9 kg fosfora i 18 - 25 kg kalija. Dušik se daje u prvoj godini od 40 do 80 kg/ha te u trećoj i četvrtoj godini od 20 do 40 kg/ha. Ostatak dušika lucerna sama usvoji iz zraka uz pomoć simbi-otskih bakterija koje žive u kvržicama na njenom korijenu. Utvrđeno je da dobro razvijen usjev lucerne može vezati iz zraka i do 300 kg N/ha.

Crvena djetelina svojim prinosom iznosi približno iste količine hrani-va kao i lucerna (za 100 kg sijena potrebno joj je približno 3 kg N, 0,7 kg P2O5, 2 kg K2O i 3 kg CaO. Uz to, crvena djetelina iz tla iznosi i značajne količine sumpora (slično kao i fosfora). U zasnivanju treba primijeniti 50 do 75 kg/ha N. Godišnji prinos od 10 t ST(suhe tvari)/ha odgovara gnojidbi od 70 kg/ha P2O5 i 200 kg/ha K2O.

Travnjake možemo gnojiti i stajskim gnojem, pogotovo ako ga ima-mo kao sporedni proizvod na našim farmama. Osim što pridonosi znat-nim uštedama u poslova-nju, stajski gnoj je izvrsno gnojivo za travnjake. Kru-ti stajski gnoj je najbolje primijeniti kod zasnivanja travnjaka, DTS-a ili TDS, u količini 20-35 t/ha (zao-rati), a na već razvijenom travnjaku može se koristiti i u proljeće, prije kretanja vegetacije i u jesen tako da ga apliciramo po povr-šini travnjaka (zabranjeno gnojiti travnjake krutim stajskim gnojem od 1. svibnja do 1. rujna, a te- Injektiranje tekućeg stajskog gnoja u travnjak

67

krmno bilje

kućim od 1. prosinca do 1. ožujka i od 1. svibnja do 1. rujna). Važno je da to bude zreli stajski gnoj. Najbolje ga je primijeniti neposredno nakon zadnjeg napasivanja na pašnjacima, odnosno poslije zadnjeg otkosa na ko-šanicama. Mana primjene stajskog gnoja u jesenskoj gnojidbi je ispiranje nitratnog dušika, ali zato nemamo kontaminaciju prvog otkosa gnojem, jer se razgradi tijekom zime.

Ako koristimo tekući stajski gnoj, vrijeme primjene je isto kao i kod krutog stajskog gnoja, a okvirne količine su 20 – 25 m3/ha. Smatra da 25 m3 gnojovke sadrži 80-100 kg N, 25 kg P2O5, 200 i više kg K2O i 48 kg CaO (potrebno je korigirati fosfor). Tekući gnoj bi bilo idealnu unijeti u tlo injektiranjem, mada se u nas najčešće aplicira raspršivanjem po površini travnjaka.

Krmna mrkva (Daucus carota L.) sadrži do 20,0 % suhe tvari, prosjek 16,5 %, najviše šećera (uglavnom di-saharidi-saharoza), zatim bjelančevina i masti. Mrkva sadrži dosta i fosfora, kalcija i željeza naročito u listu kojeg treba cijeniti kao i korijen, jer biološko željezo dobro dođe mladoj i priplodnoj stoci. Mrkva je poznata po znatnom sa-držaju karotina „a“ i „b“ oko 900 mg/kg suhe tvari korijena kao provitamina A, zatim vitamina iz grupe B (aneu-rin-B1 i ribofl avin- B2), C, E, PP (nikotin-amida), naročito sorte s naranđa-stom bojom korijena. Zbog ovakva sadržaja ona je dijetetski veoma značaj-na stočna hrana. U agrotehničkom pogledu, mrkva je intenzivna okopavina te ima sličnu ulogu i značaj u rotaciji oraničnih usjeva kao i stočna repa. U nekim zemljama list se sakuplja, dehidrira i koristi u hranidbi prasadi zimi.

Agrotehnika Stočna mrkva je okopavina koju treba uzgajati na istoj površini nakon

3 - 4 godine. Za pretkulturu drugim usjevima, i pretkulture njoj, važi skoro što je rečeno i za stočnu repu. Naročito su dobri predusjevi jednogodišnje i višegodišnje mahunarke, posebno ozime smjese stočnog graška i grahorica sa strnim žitaricama (pšenica, tritikale, raž). Osnovna obrada tla je ista kao za stočnu repu, ali treba posebno istaći potrebu dobre usitnjenosti tla. Sjeme je vrlo sitno, sporo niče i ako nije tlo dobro pripremljeno, neujednačeno ili

Krmna (stočna) mrkva

68

krmno bilje

rijetko niče. Cilj predsjetvene pripreme tla za stočnu mrkvu je da se osigura tvrda podloga (posteljica na 2 - 3 cm) i rastresit pokrovni sloj (pokrivač). Kod gnojidbe treba obratiti veću pažnju na kalij, jer mrkva vrlo pozitivno reagira na njega. Preporučuje se gnojidba sa teže topljivim oblicima fosfora i kalijem prije osnovne obrade tla. Okvirne količine hranjiva koje treba u našim agrekološkim uvjetima su 60 - 140 kg/ha dušika, 60 - 120 kg/ha fos-fora i 60 - 180 kg/ha kalija. S prinosom korijena od 40 t/ha i 20 t/ha lisne mase stočna mrkva iznese iz tla 140 kg/ha dušika, 60 kg/ha fosfora, 280 kg/ha kalija i 58 kg/ha kalcija.

Za sjetvu stočne mrkve treba dobro pripremiti sjeme, koje prije svega mora imati dobru klijavost. Vrijeme sjetve pada polovicom ožujka, ako su vremenski uvjeti povoljni može i ranije. Mrkva se sije na razmak između redova 35 - 40 cm. Dubina sjetve 1 - 2 cm ovisno od tipa i pripremljenosti tla za sjetvu. Zasijanu površinu treba povaljati, što je važno kao mjera za bolje i ravomjernije nicanje mrkve. Količina sjemena se kreće od 1,5 do 2,5 kg/ha. Osnovne mjere njege stočne mrkve su: prorjeđivanje (pri klasičnoj sjetvi), prihranjivanje, natapanje, međuredna obrada i zaštita od korova, bo-lesti i štetnika.

Za uništavanje korova u usjevu stočne mrkve najčešće se koriste: prije sjetve (Trefl an EC, 2 l/ha), poslije sjetve a prije nicanja (Dual 3,0 kg/ha) i poslije nicanja (Fusilade super 2 kg/ha). Stočnu mrkvu ugroža-vaju i brojni štetnici (žičnjaci, grčice, lisne uši i nematode). Međutim, od štetnih insekata najveći značaj ima mrkvina muha koja se javlja tijekom cijele vegetacije.

Stočna mrkva se vadi kasno u jesen kad i stočna repa. Prije berbe 10 - 15 dana treba pokositi lisne rozete. Prinosi korijena stočne mrkve iznose 15,0 - 40,0 t/ha, a lista 3,0 do 4,0 t/ha u suhom stanju, odnosno u uvjetima intenzivne proizvodnje 40 - 60 t/ha korijena. List se može dehidrirati i sa-mljeti u brašno koje je vrlo korisno kao dodatak stočnoj hrani.

Dlakava grahorica (Vicia villosa Rot.) kod nas se sije kao ozimi usjev, iako se može sijati i rano u proljeće (ožujak). Dlakava grahorica podnosi hladnije uvjete, može se s uspjehom uzgajati i u brdskim krajevima, sve do 1000 m nad morem (Gorski kotar, Lika). Iako traži dosta vlage za rast i ra-zvoj, ne podnosi visoku podzemnu vodu. Skromnija je u zahtjevima prema tlu u odnosu na običnu grahoricu, pa i grašak.

Za hladnije uvjete dlakavagrahorica

69

krmno bilje

AgrotehnikaOsnovna obrada tla, gnojidba i predsjetvena priprema tla za ozimu

dlakavu grahoricu gotovo je ista kao i za strne žitarice. Grahorice u pravilu treba sijati dublje nego žitarice, jer je njima potrebna veća količina vode za nicanje, ali i da ih mraz (srijež) ne izbaci na površinu, jer će se u tom slučaju osušiti pa se neće postići prinosi i kakvoća koja se od smjese očekuje. Dlakave grahorice sije se 100 - 200 zrna/m2 ovisno o roku sjetve, tlu i nosaču (strna žitarica mora imati čvrstu stabljiku i bus). Nosača za dlakavu grahoricu se sije 100 - 200 (300) zrna po m2. Dlakava grahorica se može sijati i u smjesi s ljulje-vima (talijanski, westerwoldski) diploidnim i tetraploidnim formama i inkarnatkom za ze-lenu krmu, sijeno i silažu.

Ozima dlakava grahorica je najcjenje-nija jednogodišnja mahunarka koja se koristi za krmu jer ima u suhoj tvari 22-23 % siro-vih bjelančevina. Osim toga, ozima dlakava grahorica ima izraženo pozitivno djelovanje na povećanje i sadržaj bjelančevina kod strnih žitarica, sa kojima se uzgaja

u smjesama, a time i na opće povećanje prinosa bjelanče-vina po jedinici površine. Pri ranoj košnji i povolj-

nim uvjetima godine, sadržaj sirovih bjelančevi-na u zelenoj krmi može dostići i 30 % u suhoj tvari. Pri uzgajanju ozime grahorice u smjesi sa strnim žitaricama može se postići za 20-30 % veći prinos krme, od prinosa koji se postiže uzgajanjem u čistoj kultu ri pojedinačnih str-nih žitarica, kao prinosnije komponente smje-

se (raž, zob, ječam, pšenica). U optimalnim uvjetima ozima dlakava gra-

horica može postići pri nos preko 50 t ha-1 zelene krme i 1100 - 1200 kg ha-1 sirovih bjelančevina, nažalost,

prosječni prinosi su znatno manji (30 - 35 t ha-1 zelene krme). Smjese dla-kave grahori ce i raži moguće je koristiti, ne samo kao ranu krmu, već i kao silažu, za proizvodnju biljnog brašna i sl. Poslije skidanja ozimih krmnih smjesa ozime dlakave grahorice i strnih žitarica, može se uzgajati kukuruz za silažu, krmni sirak i sudanska trava.

Dlakava grahorica

Zrno dlakaveZrno dlakavegrahoricegrahorice

pošiljk

a se u

većava za cije

nu pošt

arine o

bračunatu

pre

ma cje

niku Hrv

atske p

ošte

tel: 01/4816-145

01/3843-555


www.gospodarski.hr

Format knjige: 14 x 20 cm

Opseg: 200 stranica u boji

Uvez: broširani

Pod pojmom začini u širem smislu

podrazumijevamo veliku skupinu

prirodnih i umjetih dodataka hrani

koja joj daje određen okus, miris i

boju. To je cijela biljka ili pojedini

njezini dijelovi, kao plod, list, korijen,

svjež ili osušen. U ovoj knjizi je

prikazana skupina biljnih začina i

njihovih mješavina.

Danas se u svijetu koristi više od

stotinu začina i različitih začinskih

mješavina. Ovom knjigom želimo

upoznati sve zainteresirane o

osnovnim spoznajama o začinima i

aromatičnom bilju; kako izgledaju,

gdje rastu, zbog čega podražuju

osjetila i kako se koriste.

CIJENA

60,00 kn

prikaz preko 90 biljaka

sušenje i čuvanje

recepti - jela, umaci, travarice

eniku Hrv

atske p

ošte

71

zaštita bilja

Herbicide u usjevima ulja-ne repice moguće je primijeniti na više različitih načina, od-nosno moguće ih je primijeniti prije sjetve uz inkorporaciju, na-kon sjetve a prije nicanja, nakon nicanja u jesen, nakon nicanja u proljeće ili u dva odnosno tri različita roka. Uvijek su u praksi prisutne dileme što, kada i kako primijeniti?

Primjena pred sjetvuDoskora, sve dok pri-

pravci na osnovi trifl uralina (Trefl an i dr.) nisu povučeni s tržišta u zaštiti repice od korova najčešće je primjenjivana kombinaci-ja trifl uralin+napropamid (Devrinol 45 Fl, Razza, Devil). Primjenom pred sjetvu navedena kombinacija uspješno je suzbijala većinu jednogodišnjih širokolisnih korova. Samonikli ječam i pšenicu dodatno je trebalo suzbijati jednim od pet registriranih graminicida na osnovi kojih su registrirani pri-pravci Focus ultra, Fusilade forte, Formula, Select i Select super, Agil 100 EC, Leopard, Taris, Gepard 50 EC i Pantera 40 EC.

I pored činjenice da ovaj pristup možda i nije baš uvijek bio i najbolji (perzistentnost trifl uralina i napropamida i problem njihovih rezidua u go-dinama kad usjev zbog suše treba preorati), najčešće je primjenjivan. Danas kad više ne raspolažemo s pripravcima na osnovi trifl uralina, napropamid (Devrinol 45 Fl i dr.) kombiniramo s jednim od pripravaka na osnovi klo-mazona (Clon, Orion), koje pred sjetvu oruđem plitko unosimo u tlo ili ih primjenjujemo nakon sjetve, a prije nicanja repice. (Nažalost i pripravci na osnovi napropamida od sljedeće sezone povlače se iz prodaje, pa ćemo ostati i bez takove mogućnosti).

Zato danas najčešće rabimo sredstva Butisan S ili Teridox 500 EC.

Primjena nakon nicanja kultureNakon nicanja kulture i korova u jesen ili rano u proljeće, moguće je

primijeniti jedan od brojnih pripravaka na osnovi klopiralida (Lontrel 300, Lira, Lego 300, Cliphar 300 SL, Boss, Loret, Korgal 300 SL, Lontras,

z a š t i t a b i lj az a š t i t a b i lj a

Suzbijanje korova u uljanoj repici

72

zaštita bilja

Lotus 300 SL), koji zbog uskog spektra djelovanja sami ne daju zadovolja-vajuće rezultate.

Pripravci Kerb 50 WP i Koban 600 iako imaju dozvole za primjenu nakon nicanja repice i korova, rijetko se rabe.

Tablica 1. Registrirani herbicidi za primjenu u uljanoj repici u HrvatskojTrgovački naziv Doza l/haPrije sjetve (pre-sowing)DEVRINOL 45 FL, RAZZA DEVIL 2,5TERIDOX 500 EC 2-3BUTISAN S 2-3ORION, CLON 480 EC 0,2-0,25KOBAN 600 2,0Nakon nicanja (post-emergence)LONTREL 300, LIRA, LOGO 300, CLIOPHAR 300 SL, BOSS, LORET, KORGAL 300 SL,LONTRAX, LOTUS 300 SL,VETREL 300 SL

0,2-0,33

KERB 50 WP 1,0KOBAN 600 2,0FUSILADE FORTE, FORMULA 0,8-2LEOPARD, TARIS, GEPARD 50 EC, PANTERA 40 EC 0,8-3

AGIL 100 EC 0,8-1,5FOCUS ULTRA 1-4SELECT, SELECT SUPER 0,4-4

Iz prikazanog vidi se da je u Hrvatskoj na osnovi 12 djelatnih tvari registrirano 29 herbicidnih pripravaka (vidi tablicu 1).

I pored tako velikog broja pripravaka, rezultati koje postižemo s nji-hovom primjenom nikako nas ne mogu zadovoljiti. Osnovni razlog leži u činjenici da se ovom problematikom posljednjih godina u Hrvatskoj malo tko ozbiljno bavi. Tako nam se dešava da stručne službe kemijske industrije nakon registracije pripravka, praksi preporučuju njegovu pojedinačnu pri-mjenu, iako i sami znaju da tek u međusobnoj kombinaciji ili u dobro osmi-šljenim programima postižu zadovoljavajuće rezultate.

U svijetu, osobito u zemljama gdje ova kultura ima veći značaj (Nje-mačka, Francuska, Velika Britanija), problemu suzbijanja korova u uljanoj repici pridaje se veći značaj. U Njemačkoj npr. registrirano je 20 herbicida i znatno veći broj pripravaka. Puno je važnije da su u toj zemlji registrirane provjerene dvojne ili trojne kombinacije različitih herbicida, ili se u pro-daji nalaze različiti herbicidi u zajedničkom pakiranju, pa se primjenjuju kao tankmiks kombinacije. Tamo se nakon sjetve, a prije nicanja često pri-

73

zaštita bilja

mjenjuju kombinirani pripravci na osnovi klomazona sa meta-zaklorom ili kloma-zona s dimetaklorom.

Nakon nica-nja protiv širokoli-snih korova uz Lon-trel 300 i dr., Kerb 50WP, registrirane su i kombinacije herbici-da klopiralid+pikloram+aminopiralid koje imaju puno širi spek-tar od svakog navede-nog pojedinačno (vidi tablicu 2). Nažalost, posljednja dva u Hrvatskoj nisu registrirana.

Neke spomenute kombinacije oblikovane u posebne pripravke, na tr-žištu se nalaze u tzv. twins pakiranjima. Ustvari po dva pripravka u jed-nom pakiranju od kojih se jedan primjenjuje prije a drugi nakon nicanja uljane repice i korova (npr. pripravak na osnovi klomazona s pripravkom na osnovi metazaklora (Bengala CO) ili pripravak na osnovi metazaklora i kvinmeraka s pripravkom na osnovi piklorama i klopiralida (Effi go Kom-bi Pack). Što se primjenom takovih kombinacija postiže, zorno prikazuje tablica 2.

Pojedinačna primjenaIz priložene tablice br. 2 vidi se da pojedinačna primjena u Hrvatskoj

registriranih herbicida (klomazon, petoksamid, metazaklor, klopiralid ili pendimetalin) dobre učinke postiže tek na neke u repici važnije korove. Kombinacijom dva ili tri spomenuta herbicida ili dvostrukom primjenom tih kombinacija u različitim rokovima proširuje se spektar djelovanja pa su i učinci na korove bolji. Međutim, radeći ovako posebno treba voditi raču-na o dozaciji pojedinog herbicida u kombinaciji kao i o fazi razvoja uljane repice u vrijeme tretiranja. Sve navedeno moguće je defi nirati jedino egzak-tnim poljskim pokusima. Nažalost, u Hrvatskoj tijekom posljednjih godina takova istraživanja nisu vršena pa iznijeta iskustva iz drugih zemalja treba uzeti s određenom rezervom, odnosno, prije nego ih primijenimo, sve nave-deno treba provjeriti u našim pedoklimatskim prilikama.

Za razliku od širokolisnih korova korovne trave ne predstavljaju go-tovo nikakav problem. U tu skupinu ubrajamo i samonikli ječam i pšenicu.

74

zaštita bilja

Tablica 2. Osjetljivost širokolisnih korova na selektivne herbicideu uljanoj repici

broć

kam

ilica

razl

ičak

divl

ji m

ak

mišj

akin

ja

dim

njač

a

moš

njak

oran

j

past

irsk

a to

rbic

apo

ljska

lju

bica

crve

na m

rtva

ko

priv

a

čest

osla

vica

nakon sjetve prije nicanja

klomazon ++ +++ + +++ +++klomazon+metazaklor +++ +++ + + +++ ++ +++ +++ +++ +++klomazon+dimetaklor ++ ++ + + +++ + ++ ++ ++ +++klomazon+dimetaklor+napropamid +++ +++ ++ +++ +++ ++ +++ +++ + +++ +++

petoksamid + +++ + + + + + ++ ++ ++do 7 dana nakon sjetve

metazaklor ++ +++ + + ++ + + + +++ +++metazaklor+kvinmerak+dimetenamid +++ +++ + ++ ++ + + ++ +++ +++

metazaklor+kvinmerak +++ +++ + ++ ++ + + + +++ +++metazaklor+dimetenamid ++ +++ + ++ ++ + + ++ +++ +++

nakon nicanjapikloram+klopiralid ++ +++ +++ + +klopiralid ++ +++bifenox + + ++ + +++ ++ ++pikloram+aminopiralid+klopiralid + +++ +++ +++ ++ + ++

pendimetalin + ++ + + + + ++

nakon sjetve prije nicanja+nakon nicanjaklomazon+metazaklor +++ +++ + + +++ + +++ +++ +++ +++metazaklor+dimetaklor+pikloram+klopiralid +++ +++ +++ + ++ + + ++ +++ +++

+++= odlično, ++= vrlo dobro, +=zadovoljavajuće

Za tu namjenu raspolažemo sa šest herbicida na osnovi kojih je registrirano dvanaest herbicida. Naprijed smo ih već nabrojali. Svi su visokodjelotvorni na sve jednogodišnje i višegodišnje trave. Primjenjujemo ih u vrijeme kad trave razviju 3-5 listova što ovisi o vrsti odnosno načinu razmnožavanja. Nedostatak im je što su inkopatibilni s većinom herbicida djelotvornih na širokolisne korove pa ih treba odvojeno primijeniti.

75

zaštita bilja

Korijenove muhe još su nazivane grahove, kukuruzne ili muhe sjeme-na. Jedan štetnik zapravo objedinjuje više vrsta roda Delia, a najzastuplje-nije su dvije: Delia platura i Delia fl orilega. Prema gospodarskom značaju korijenove muhe mogu se svrstati u proširene i značajne štetnike, a razlog za takvu klasifi kaciju je njihova velika polifagnost. Štete su zabilježene na pšenici, grahu, soji i kukuruzu.

Napad korijenovih muha utvrđen je i na grašku, krastavcima, luku, raj-čici, špinatu i drugom povrću kao i na duhanu, crvenoj djetelini i šećernoj repi. Obično se ne bilježi veća brojnost ovih štetnika u nasadu ili na polju, iako se prema literaturi smatra da mogu štetiti samo u nepovoljnim uvjeti-ma za klijanje i nicanje biljaka.

Izgled, biologija i ekologija štetnika Odrasle muhe su sivocrne boje dugačke četiri do pet milimetra. Ličin-

ke su bezbojne i bjelkaste, narastu šest do sedam milimetara. Biologija i ekologija vrsta korijenovih

muha ne razlikuju se značajno, no moguće je da kod različite zaraze ovisno o vrsti tre-ba imati drugačiji pristup u suzbijanju.

Korijenove muhe (ovisno o vrsti) pre-zime obično kao kukuljice u tlu, ali mogu prezimjeti i kao ličinke ili odrasli oblici. Stadij koji prezi-

mi izlazi iz tla i leti rano u proljeće (travanj). Žen-ke odlažu jaja u tlo. Preferiraju sipko, humusom bogato tlo, osobito tlo gnojeno stajnjakom. Razvoj

jaja je kratak, ovi-sno o temperaturi traje dva do sedam dana. Ličinke ošte-ćuju nabubrjelo sje-me izgrizajući klicu i kotiledone dok su još u tlu. Moguće su štete i na klijancima. Ličinke mogu oštećivati i podzemne dijelove

stabljike korijenje ili vrat korijena. Napadnute biljke obično ne niču ili ni-knu, ali odmah venu. Jedno sjeme može napasti više ličinki.

Korijenove muhe

Štete od korijenovih muha

Odrasli oblik korijenovih muha

Ličinke korijenovih muha

76

zaštita bilja

Oštećenja su izvor napada sekundarnih štetnika - bakterija i gljivica truleži. Štete su najveće kad hladno vrijeme uspori nicanje biljaka. Razvoj ličinki traje 10 do 20 dana, štetnik ima dvije do tri generacije godišnje, pre-ma nekim navodima literature može imati (ovisno o klimatskim uvjetima) i jednu do pet generacija godišnje. Smatra se da u godinama u kojima se pojavljuju štete, najveću opasnost predstavlja prva generacija. Nije poznato kakva je opasnost od posljednje generacije koja bi mogla napasti usjeve u jesenskoj sjetvi.

Mogućnosti suzbijanja i potencijalna opasnostBudući da se najveće štete mogu očekivati u hladnim, mokrim sezona-

ma kao i na poljima koja su gnojena s velikim količinama nezrelog stajskog gnoja, potencijalna je opasnost veća kod sjetve povrtnih kultura iz sjemena u jesenskim rokovima sadnje.

Smjernice za zaštitu svih usjeva od korijenovih muha preporučaju agrotehničke mjere koje ubrzavaju nicanje kao osnovne za suzbijanje ovog štetnika. Dobra priprema tla, optimalni rok sjetve, gnojidba (izbjegavanje sjetve u tlo gnojeno stajnjakom) osnovne su nekemijske mjere suzbijanja ovih štetnika. Gnojidba stajskim gnojem trebala bi se obaviti značajno prije sjetve ili sadnje biljaka, a poželjno je i njegovo zaoravanje. Razbijanje po-korice smanjuje zadržavanje vlage na površini tla, koja privlači odrasle radi odlaganja jaja. Zaoravanje cvatućih korova smanjuje privlačnost polja za odrasle oblike, budući je poznato da se odrasli rado zadržavaju na mjestima gdje im je osigurana ishrana nektarom. Nije poznato da je neki od prirodnih neprijatelja u mogućnosti značajno smanjiti brojnost ličinki u tlu.

Posebna kemijska zaštita protiv korijenovih muha se ne provodi iako je poznato da je zaštitom sjemena prilikom sjetve smanjena brojnost ličinki i šteta. Prag odluke za provođenje suzbijanja ličinki kod nas nije utvrđen, ali prema stranim literaturnim podacima on iznosi jednu ličinku po biljci. Isto tako nije poznat, niti je utvrđivan prag odluke za suzbijanje ličinki te-meljem ulova odraslih nekim od vizualnih ili olfaktornih mamaca.

Korištenje fungicida za tretiranje sjemena opravdana je kemijska mje-ra za suzbijanje ličinki korijenovih muha kao i sekundarne pojave truleži na korijenu kao posljedice njihove prehrane. Dozvolu ima Tiram (TM TD) kojem je prvenstveno namjena da štiti sjeme od parazitskih i saprofi tskih gljivica. Sredstvo je vrlo opasno, a na našem tržištu dozvolu ima Chromo-tiram 480 ST (480 g d.t./L). Primjenjuje se za tretiranje sjemena graška (200-300ml/100 kg), graha, kukuruza, pšenice pšenoraži (230ml/100kg), suncokreta (350ml/100kg), rajčice (520ml/100kg) kupusa (550ml/100kg), mrkve (610ml/100kg), povrtlarskih usjeva (3-5ml/kg) i šećerne i stočne repe (1l/100kg). Međutim tom sredstvu je registracija ukinuta 19.10.2013 i krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha je 1.7.2014.

77

zaštita bilja

Siva pjegavost lista ječma javlja se na donjim listovima i listovima srednje etaže s tendencijom daljnjeg širenja. Zabrinjava činjenica da jaku zarazu ovom bolesti imaju usjevi koji su u jesen zasijani vlastitim sjeme-nom, dok su svi pregledani usjevi zasijani certifi ciranim sjemenom bili u to vrijeme zdravi. To pokazuje da se kod najavljenog uvođenja sjemenske kategorije “farmersko sjeme” trebaju uvesti pravila tko, gdje, kako i kada može proizvesti to sjeme. U pro-tivnom dobit ćemo situaciju da će nam usjevi uslijed pojave jake zaraze pojedinih boleti dati niske i nekvali-tetne urode. Uslijed napada ove bole-sti kod ozimog ječma može doći do smanjenja uroda i do 30%.

Siva pjegavost lista ječma može se pojaviti već u jesen posebno na ranije zasijanim usjevima te ukoliko nastupe blagi klimatski uvjeti tijekom listopada i studenog. U početku razvoja bolesti na mladim se listovi-ma stvaraju tamne plavo-sive vode-naste pjege. U proljeće po završetku busanja ozimog ječma mogu se na rukavcu i plojci donjih listova i lis-tova srednje etaže zapaziti nepravil-ne, dugoljasto ovalne pjege, bjelkaste do sive boje. Rubovi tih pjega su smeđe do tamnosmeđe boje. Opisane pjege daju karakterističnu sliku bo-lesti na ječmu pod nazivom siva pjegavost lista ječma čiji je uzročnik glji-va Rhynchosporium secalis. Osim ječma ova gljiva napada i raž, te neke vrse trava od kojih su najvažnije stoklasa (Bromus spp.), klupčasta oštrica (Dactylis glomerata), mačiji repak (Phleum pratense), pirika (Agropiron repens).

Izvor zaraze mogu biti zaraženi biljni dijelovi ječma na kojima gljiva može preživjeti i do osam mjeseci, zaražen samonikli ječam, te zaražene samonikle trave na međama i uvratinama i zaraženo sjeme.

Siva pjegavost lista ječma od “farmerskog sjemena”

Siva pjegavost ječma

78

zaštita bilja

DANON d.o.o.Ledinska 7, 10255 Donji Stupniktel. 01/6530-985, fax. 01/6530-983; [email protected].

ZAŠTITA SUNCOKRETA

FENOFAZAVRIJEME PRIMJENE

PREPARAT KONC. ili DOZA NAPOMENA

HERBICIDI

Prije sjetve GLYPHOGAN 1,5 – 4 l/ha Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni i travni korovi

Nakon sjetve, prije nicanja

AFALON DISPERZIJAILI (LINUREX 50 SC)

2-2,1 l/ha( 0,9-1,6 l/ha)

Jednogodišnji širokolisni i neki travni korovi

Nakon sjetve, prije nicanja RACER 25 EC ili CS 2-3,5 l/ha Jednogodišnji širokolisni i neki travni

koroviNakon sjetve, prije nicanja GALIGAN 240 EC 1-1,25 l/ha Jednogodišnji širokolisni korovi

Nakon sjetve, prije nicanja PENDIGAN 330 EC 4 l/ha Jednogodišnji travni i neki širokolisni

korovi

Nakon nicanja AGIL 100 ECILI LEOPARD 5 EC

0,5-2 l/ha0,8- 3 l/ha

Jednogodišnji (3-5 listova) i višegodišnji (20-30 cm) travni korovi


RACER 25 EC ili CS +PENDIGAN 330 EC 2-3,5 + 4 l/ha Jednogodišnji širokolisni i travni

korovi Nakon sjetve, prije nicanja

GALIGAN 240 EC +PENDIGAN 330 EC 1-1,25 + 4 l/ha Jednogodišnji širokolisni i travni

korovi


RACER 25 EC ili CS +PENDIGAN 330 EC +

GALIGAN 240 EC

1,5 -2 +4 +

0,5 l/ha

Jednogodišnji širokolisni i travni korovi

INSEKTICIDI

Prije sjetve ili sa sjetvom PYRINEX 48 EC

6 -8 l/ha širom3 l/ha u trake

Širine 10-15 cmrovci, hrušt uz obavezno unošenje u tlo

FUNGICIDI

OSTALO

NU-FILM-17 0,025- 0,075 % ljepilo) dodatak svim škropivima

SUZBIJANJE KOROVA U SUNCOKRETURacer 25 CS je zemljišni herbicid koji suzbija jednogodišnje širokolisne i neke travne korove nakon sjetve, a prije nicanja suncokreta i korova u dozi od 2-3,5

, dvornike , , lobodu

, konicu , mišjakinju

kombinaciji sa drugim herbicidima Racer 25 EC i Racer 25 CS se primjenjuje u

79

zaštita bilja

SuzbijanjeZa suzbijanje ove bolesti prvenstveno moramo sijati zdravo i certifi -

cirano sjeme, sjetva otpornih sorti ( postoji sortana različitost u otporno-sti prema toj bolesti ), pridržavati se odgovarajužćih agrotehničkih mjera ( plodored, uništavanje zaraženih biljnih ostataka, uređenje uvratina i međa). Ukoliko se pokaže za potrebnim, u bilo kojem stadiju razvoja ječma, treba izvršiti kemijsku zaštitu sa nekim od fungicida koji imaju dozvolu za tu na-mjenu. U tu se svrhu može upotrijebiti jedan od pripravaka fungicida koji imaju dozvolu u Hrvatskoj za suzbijanje sive pjegavosti ječma: Amistar extra 280 SC, Amistar opti, Controlan, Opera, Prosaro, Opus team, Duett ultra, Tilt CB 187,5 FW i mnogi drugi.

Uzročnici “crvljivosti” plodova bresaka su gusjenice leptira breskvinog savijača Cydia molesta ili breskvinog moljca Anarsia linea-tella.

Breskvin savijač ima tri, a ponekad i če-tiri generacije godišnje, dok breskvin moljac samo dvije.

Breskvin savijač prezimljuje u stadiju razvijene gusjenice u pukotinama pod ošteće-nom korom ili u biljnim ostacima na tlu, dok breskvin moljac prezimi kao sasvim mala gu-sjenica na granama, a u proljeće postaje akti-van prije gusjenica savijača.

Prva generacija gusjenica oba štetnika koje se bude od početka do sredine travnja izazivaju štete na mladim izbojima.

Breskvin moljacOvaj štetnik u početku se hrani u pupoljcima, da se kasnije ubuši u

vrške izbojaka breskve. Iz jednog izbojka prelazi u drugi i tako može ošte-titi 4 – 6 izbojaka.

Napadnuti izbojci venu, listovi na njima požute i na kraju se sasvim posuše i pocrne. Gusjenice se mogu naći samo u izbojku kojem je vršak tek počeo venuti, dok se u osušenom izbojku nalazi samo hodnik jer je

Crvljivost plodova bresaka

Breskvin savijač

80

zaštita bilja

gusjenica već prešla u drugi izbojak. Leptiri breskvinog moljca izli-jeću u svibnju, a gusje-nice druge generacije se ubušuju u plodove na mjestima gdje se međusobno dodiruju 2 ploda ili plod s listom.

Meso ploda izgri-zaju bušeći sve do koščice, ispunjajući hodnike svojim izmetom. Rijetko napadaju izbojke. Na izlaznom otvoru ploda vide se obično nakupine smo-le. Leptiri druge generacije odlažu jaja na grane i tek ispiljene gusjenice ove generacije ne čine štete, nego se zapredu u pukotinama kore gdje prezime.

Najintenzivniji let prve generacije breskvinog savijača odvija se krajem svib-nja i početkom lipnja. Ženke odlažu jaja na površinu listova, peteljki plodova i u pukotine kore. Ispiljene gusjenice ubušuju se u mlade vršne izbojke, a samo mali broj gusjenica napasti će plodove. Oštećenja na izbojcima postaju vidljiva tek 10 – 14 dana nakon napada i vrlo su slična oštećenji-ma breskvinog moljca. Zaraženi izbojci se

lome i dobivaju mlitav izgled, jer gusjenice potpuno izgrizu unutrašnjost izbojka. Druga generacija leptira breskvinog savijača javlja se početkom srpnja, čije će se gusjenice ubušiti u plodove na isti način kao i gusjenice breskvinog moljca s nakupinom smole na otvoru. Gusjenice ove generacije oštećuju i mlade vršne izbojke. Pojava treće generacija gusjenica je jako ra-stegnuta od kolovoza do kraja rujna i najopasnija za plodove kojeg napada u doba berbe.

Mjere suzbijanjaSuzbijanje oba štetnika osim kemijske zaštite folijarnim tretiranjem

stabala, obuhvaća i redovito porezivanje i spaljivanje zaraženih izbojaka, čim se primijeti da su počeli venuti, a svakako prije nego što pocrne.

U mladim nasadima breskve folijarno tretiranje protiv breskvinog moljca provodi se krajem travnja ili početkom svibnja ukoliko je zaraženo više od 5% izbojaka, a koje treba ponoviti čim insekticid izgubi djelotvor-nost. U starijim nasadima nije potrebno tako rano započeti s prskanjima, jer štete na mladim izbojcima ne mogu biti velike.

Breskvin moljac ubuši se u vrške izboja i izaziva štetu

Leptir breskvinog moljca

Nakupine smole pokazatelj su na-pada štetnika

81

zaštita bilja

Folijarnim tretiranjem treba spriječiti zaraze plodova srednjih i kasnih sorti bresaka.

Točan termin određuje se na osnovu praćenja leta leptira pomoću fe-romonskih mamaka. Ulov od 10 i više leptira u tjedan dana, smatra se pra-gom štetnosti kada je potrebno provesti prskanje.

Prskanjem se obično počinje krajem lipnja i ponavlja prema potrebi, a zbog budućih berbi treba se strogo pridržavati karenci primjenjivanih in-sekticida. U istim se rokovima provode folijarna tretiranja i protiv breskvi-nog savijača.

Protiv breskvinog savijača u Hrvatskoj su registrirani sljedeći insek-ticidi; organofosforni Reldan 40 EC, Lino, Rely 40 (nesistemici), Rogor 40, Chromgor 40, Perfektion, Zagor i Calinogor (sistemici), od sintet-skih piretroida Fastac 10 SC, Direkt i Kaiso (nektarine i marelice), a iz drugih skupina Affi rm, Coragen 20 SC i Runner 240 SC.

Protiv breskvinog moljca mogu se koristiti insekticidi na bazi dimeto-ata Rogor 40, Chromgor 40, Perfektion, Zagor i Calinogor, od sintetskih piretroida Kaiso (nektarine i marelice), a iz drugih skupina Affi rm, Co-ragen 20 SC i Runner 240 SC,

Ruža (Rosa spp.) je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama. Mnogi vlasnici koji ih posade ako ne planiraju mjere zaštite, često su razočarani njihovim izgledom. Od početka mjeseca svibnja potrebno je barem dvaput mjesečno provoditi mjere zašti-te protiv različitih uzročnika bolesti (zvjezdasta pjegavost, pepelnica, hrđa, plamenjača, siva plijesan), grinja (crveni pauk) i štetnih kukaca (lisne i šti-taste uši, ružine osice i drugi).

Ovisno o načinu i regiji uzgoja ruža (na otvorenom ili zaštićenom pro-storu, kontinentalno ili mediteransko područje), pojava štetnih organiza-ma ruža je vrlo različita. Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od štetnih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu.

Zvjezdasta pjegavost lišćaTijekom vlažnijih godina najvažnije štete na ružama uzrokuje zvjez-

dasta pjegavost lišća (Marsonina rosae). Jednom kad se pojavi teško se suzbija, a još teže iskorjenjuje. Kod uzgoja ruža na otvorenom ova je bolest često prisutna, dok u zaštićenim prostorima predstavlja mali problem.

Čime liječiti ruže?

82

zaštita bilja

Zvjezdasta pjegavost se lako prepoznaje, jer na gornjoj strani lišća nastaju crne ili tamnosmeđe okruglaste pjege promjera 2-12 mm. Neravnog su ruba što im daje zvjezdasti izgled, a najprije je napadnuto donje lišće. Ako su pjege manje, najčešće ih je puno na zaraženom lišću, dok su velike pjege promjera barem 1 cm malobrojne.

Uzročnik bolesti luči plinoviti biljni hormon starenja (etilen), pa zato napadnuto lišće žuti i otpada. Gljivica prezimi na zaraženim biljnim organi-ma, a za sam su početak i širenje neophodne oborine koje uvjetuju vlaženje lišća najmanje 7-12 sati, uz optimalne temperature 19-20°C (uvjeti za za-razu). Ukoliko se ne provode nikakve mjere kemijske zaštite, prijevremena defolijacija i regeneracija lišća može oslabiti ruže do te mjere da su bitno osjetljivije na zimska smrzavanja, uz manju cvatnju naredne godine.

Samo jedno tretiranje ne rješava problem zvjezdaste pjegavosti ruža. Broj i razmak između pojedinih aplikacija navedenim pripravcima određuju količina i raspored oborina, odnosno osjetljivost ruža i potencijal (pojava) bolesti.

U vrlo povoljnim uvjetima za razvoj bolesti zaštita je potrebna svakih 10-14 dana. Pripravci registrirani za suzbijanje pepelnice, hrđe i plamenjače ruže su djelotvorni i na zvjezdastu pjegavost.

Pepelnica ruže (Sphaerotheca pannosa var. rosae) Najčešća bolest ruža, dominantna u mediteranskom uzgojnom po-

dručju, odnosno u suhim i toplim razdobljima s povišenom vlagom zraka. Jednako se javlja pri uzgoju ruža u zaštićenom i otvorenom prostoru. Ras-poznaje se po razvoju sivo-bijele prevlake na gornjoj strani lišća. Bolest se vrlo brzo proširi za dana s temperaturama višim od 25°C, uz relativnu vlažnost 40-70 %. U tom slučaju dolazi do uvijanja i sušenja lišća, a pepel-nica može napasti peteljku lista, izdanak (vidi sliku) ili cvijet ruže (lapove i latice). Kod sorata s crvenim laticama lakše se uočava rahla pepeljaste prevlaka eliptična oblika nego na hibridima s bijelim cvjetovima. Pri suzbi-janju koristiti pripravke navedene u Tablici 1.

Gotovo svake sezone na ružama se javljaju sljedeće kategorije neželjenih organizama (slijeva na desno): zvjezdasta pjegavost, pepelnica, hrđa, siva plijesan i lisne uši

83

zaštita bilja

Fungicidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje biljnih bolesti cvijeća (ruža) u našoj zemljiDjelatne tvari Pripravci Primjena (%) Suzbijanje

Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:azoksistrobin Quadris, Ortiva 0,075-0,1 % hrđe i pepelnicefenheksamid Teldor SC 500 0,1-0,15 % siva plijesanfl udioksonil & ciprodinil Switc WG 0,08-0,1 % siva plijesanklortalonil Daconil 720 SC 0,18-0,2 % siva plijesanM-metalaksil & mankozeb Ridomil Gold MZ 0,25-0,3 % plamenjačeAl-fosetil Aliette Flash, Topic 0,3 % plamenjačepirimetanil Mythos, Pyrus 0,25 % siva plijesanbakar Kupropin 0,3-0,75 % pjegavost i palež penkonazol Topas 100 EC 0,025 % pepelnicepropamokarb Previcur, Proplant 0,3 % plamenjačetrifl oksistrobin Zato 50 WG 0,015 % pepelnicemetiram Polyram DF 0,25 % hrđe, plamenjače

Dopuštenje za cvijeće (općenito):folpet Folpet, Folpan 0,2-0,25 % pjegavostikaptan Captan, Merpan 0,25-0,3 % pjegavostisumpor Chromosul i dr. 0,2-0,35 % pepelnice

Hrđa (Phragmidium mucronatum) kod nekih sorata ruža može uzro-kovati defolijaciju ili potpuni gubitak lišća. Simptomi su uglavnom vidljivi na lišće, makar mogu biti napadnuti i drugi zeleni dijelovi ruža. Obično u rano proljeće s donje strane lišće nastaju malo uzdignuta mjesta naran-časte boje (sorusi), dok se na licu zaraženog tkiva pojavljuju žućkaste ili smeđe pjege. Prema kraju vegetacije narančasti sorusi postaju gotovo crni, odnosno nastaje zimska forma bolesti priprema na prezimljenje. Uz dovolj-no vlage (vlaženje osjetljivog tkiva barem 4 sata) optimalna temperatura za razvoj hrđe je 18-21ºC. Neki pripravci djelotvorni na pepelnicu i zvjezdastu plijesan uspješno suzbijaju i hrđe. Pri suzbijanju koristiti pripravke navede-ne u Tablici 1.

Siva plijesan (Botrytis cinerea) je opće raširena bolest koja se jačim intenzitetom javlja u vlažnijim i hladnijim godinama i zaštićenim sustavima uzgoja u kojima se duže zadržava vlaga. Simptomi se uglavnom javljaju na cvjetovima u obliku plijesni s tipičnom prevlakom sive boje. Usmjereno se suzbija samo u tržnoj proizvodnji ruža. Suzbija se primjenom specifi čnih botriticida.

Plamenjača ruže (Peronospora sparsa) nije česta bolest, ali se po-nekad pojavljuje u jačem intenzitetu. Promjene nastaju najčešće na lišću

84

zaštita bilja

gdje dijelovi lista između glavnih žila zadržavaju zelenu boju, dok ostali dio tkiva poprima različite nijanse žute boje. Nakon nekog vremena lišće otpada. Do razvoja plamenjače ne dolazi kada je relativna vlažnost zraka niža od 85 %, niti kada su temperature ispod 5 ºC ili više od 26 ºC. Pri-pravci iz skupine ditiokarbamata i strobilurini također su djelotvorni na plamenjaču ruže.

Ružina uš (Macrosiphum rosae) se ubraja među veće vrste lisnih uši. Proširena je svuda, a uzgajivači ruža obično početkom svibnja primjeću-ju brojne nježne kukce na mladim i nježnim izbojima. Velike su svega 1,6-3,3 mm, svjetlozelene boje s tek naznačenim tamnijim pigmentima na kraju proširenog dijela tijela.

Oblici koji se razvijaju iz zimskih jaja nemaju krila i neuobičaje-no brzo se množe. Sišu biljne sokove, a višak biljnih šećera izlučuju u obliku slatkaste tekućine koju posjećuju mravi. Time uzrokuju dvojaku štetu: “krađom” biljnih sokova bitno zaustavljaju porast cvjetnih izboja ruža, a lučenjem viška slatkaste tekućine pogoduju razvoju gljivica čađa-vica, čime umanjuju estetski izgled ruža. Vrsta prezimi kao zimsko jaje na Rosa vrstama, a tijekom lipnja se obično pojavljuju krilati oblici koji se “sele” na različite trave (žitarice, kukuruz). Razvoju i umnažanju ružine uši pogoduju povišene temperature i relativna vlažnost zraka. Ruže valja redovito štititi protiv lisnih uši jer mogu spriječiti ili nagrditi razvoj cvjet-nih pupova.

Insekticidne i akaricidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje štetnih kukaca i grinja cvijeća i/ili krizantema u HrvatskojDjelatne tvari Pripravci Primjena (%) Suzbijanje

Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:pirimikarb Pirimor WG 50 0,06 % lisne ušialfa-cipermetrin Fastac SC, Direct 0,012-0,018 % štitasti moljac, tripsipimetrozin Chess WG 0,06 % štitasti moljac, lisne ušitiametoksam Actara 25 WG 0,02 % lisne uši, štitasti moljcitiakloprid Calypso 480 SC 0,025 % lisne ušilufenuron Match EC 050 0,1 % tripsimetoksifenzoid Runner SC 0,04-0,05 % gusjenice soviceabamektin Vertimec, Kraft EC 0,075-0,1 % tripsi, grinje, mineripiretrin Kenyatox Vede EC 0,07-0,08 % tripsi, štitasti moljci

Dopuštenje u ružama:tau-fl uvalinat Mavrik 2F 0,02 % lisne ušiimidakloprid Confi dor 200 SL 0,05-0,1 % lisne uši

85

zaštita bilja

TABLICA RAZRJEĐIVANJA

PRIPRAVLJANJE POTREBNE KONCENTRACIJE

Volumen spremnika prskalice u litrama1 5 10 15 20 50 60 80 100 200 400 450

Tražena koncentracija Potrebna količina sredstva u g (ml)

0.01% 0.1 0.5 1 1.5 2 5 6 8 10 20 40 450.02% 0.2 1.0 2 3.0 4 10 12 16 20 40 80 900.03% 0.3 1.5 3 4.5 6 25 18 24 30 60 120 1450.04% 0.4 2.0 4 6.0 8 20 24 32 40 80 160 1800.05% 0.5 2.5 5 7.5 10 25 30 40 50 100 200 2250.06% 0.6 3.0 6 9.0 12 30 36 48 60 120 240 2700.07% 0.7 3.5 7 10.5 14 35 42 56 70 140 280 3150.08% 0.8 4.0 8 12.0 16 40 48 64 80 160 320 3600.09% 0.9 4.5 9 13.5 18 45 54 72 90 180 360 4050.10% 1.0 5.0 10 15.0 20 50 60 80 100 200 400 450 0.15% 1.5 7.5 15 22.0 30 75 90 120 150 300 600 6750.20% 2.0 10.0 20 30.0 40 100 120 160 200 400 800 9000.25% 2.5 12.5 25 38.0 50 125 150 200 250 500 1000 11250.30% 3.0 15 30 45.0 60 150 180 240 300 600 1200 13500.40% 4.0 20 40 60.0 80 200 240 320 400 800 1600 18000.50% 5.0 25 50 75.0 100 250 300 400 500 1000 2000 22500.60% 6.0 30 60 90.0 120 300 360 480 600 1200 2400 27000.70% 7.0 35 70 105.0 140 350 420 560 700 1400 2800 31500.80% 8.0 40 80 120.0 160 400 480 640 800 1600 3200 36000.90% 9.0 45 90 135.0 180 450 540 720 900 1800 3600 40501.00% 10.0 50 100 150.0 200 500 600 800 1000 2000 4000 45001.50% 15.0 75 150 225.0 300 750 900 1200 1500 3000 6000 67502.00% 20.0 100 200 300.0 400 1000 1200 1600 2000 4000 8000 90002.50% 25.0 125 250 375.0 500 1250 1500 2000 2500 5000 10000 11250

87

stočarstvo

Smatra se kako je govedo jedno od prvih vrsta životinja koje je čovjek pripitomio prije oko 8.500 godina.

Angus (Aberdeen-Angus)

Snažno i otporno govedo crne boje, malih zahtjeva, izni-mno dobre naravi, vrlo kvalitet-ne strukture mesa i izvrsnog ran-dmana (iskoristivosti). Potječe iz Škotske (pokrajina Aberdeen i Angus), a iskopine pokazuju

kako je tamo prisutna tisućljeći-ma.

Često se koristi kao pobolj-šivač kvalitete i randmana mesa drugih pasmina. Smatra se kako danas u svijetu ima više od 10 mi-lijuna goveda ove pasmine.

Belgian Blue Srednje veliko, ali vrlo teško,

izrazito mišićavo govedo, bijele boje, s mogućom crnom pigmentacijom. Najvažnija svojstva pasmine su visoki randman (s više od 65% iskoristivosti mesa) te teška teljenja. Upravo zbog teških poroda, uzgoj i držanje pasmine zabranjeno je u nekim skandinavskim zemljama. Meso ove pasmine relativno je “suho”, s malo masnoće i relativno slaba okusa te je prvenstveno poželj-no za preradu u barene proizvode (hrenovke, safalade, konzerve).

s t o č a r s t v os t o č a r s t v o

Značajnije mesne pasmine goveda

88

stočarstvo

Blonde d’AquitaineIzrazito mesna pasmina goveda

podrijetlom iz pokrajine Aquitane u Francuskoj. Boja dlake može biti od boje pšenice, bijela do smeđa. Odlike pasmine su izrazita mesnatost, izvr-stan prirast, laka teljenja zahvaljujući prostranoj zdjeličnoj šupljini i tan-kim kostima, te malenoj porođajnoj težini teladi. Odrasle krave težine su oko 800 kg, a bikovi oko 1000 do 1500 kg, te su jedna od najtežih pasmina goveda na svijetu.

CharolaisPotječe iz pokrajine Charolais u Francu-

skoj i ova je pasmina imala povijesno značajan utjecaj na oblikovanje ostalih mesnih pasmina u svijetu. Pasmina je postala priznata i cijenjena već tijekom 16. stoljeća kao odličan izvor mesa dobre kvalitete. Srednje je do vrlo veliko gove-do, s dubokim i širokim okvirom. Bijele je do

ružičaste boje dlake, sa svijetlim papcima. Odlika pasmine su izrazita mesnatost, izvrstan prirast i visoka iskoristivost trupova. Loše strane su relativno teška teljenja zbog mišićavosti unutarnje strane zdjelične šu-pljine. Vrlo često se križa s drugim pasminama u cilju povećanja mesna-tosti.

DevonPorijeklom je iz okolice Devonshire u Velikoj Britaniji, a danas se

većina populacije ovih goveda nalazi u SAD-u kamo je dopremljena već 1623. godine. Crvenkasto je smeđe boje dlake koja tijekom zime postaje duga i kovrčava, a ljeti je kratka, glatka i sjajna. Odlika pasmine je dobra mesnatost, otpornost, dugovječnost i iz-vrsna plodnost. Krave teže oko 500 kg, a bikovi 600 do 750 kg.

HerefordVrlo stara pasmina zapadnog dijela

Velike Britanije (Herefordshire) pozna-ta više stoljeća. Prvi primjerci ove pa-

89

stočarstvo

smine bili su izrazito velika okvira i težine preko 1500 kg, no selekcijom na ranozrelost smanjio se okvir i težina primjeraka. Današnja goveda ove pasmine odlikuju se karakterističnom, izrazito crvenom bojom dlake s bi-jelom glavom, plahticom i vrhom repa. Karakteristični su i vrlo mali ro-govi koji se savijaju prema glavi. Osrednjeg su okvira, dobre mesnatosti, prirasta, te kvalitete mesa.

LimousinVrlo stara pasmina go-

veda – postoje naznake kako su prvi primjerci stari više od 16.000 godina, a oblikovana je u pokrajini Limousine u Francuskoj. Tijekom 17. sto-ljeća zabilježeni su pokušaji stvaranja većih grla ove pa-smine, no ona su zahtijevala i znatno veće količine hrane te je napuštena kao neekono-mična. Bitne značajke današnjih grla ove pasmine su izvrsna prilagodlji-vost, otpornost, plodnost, iskoristivost hrane i mesnatost. Meso je izrazito nježno, mekano i svijetle boje, te sadrži malu količinu masti. Izrazito loša strana pasmine je ne ugodna i agresivna narav grla, što ih čini teškima za manipulaciju. No, današnji pripadnici pasmine većinom su znatno mirniji zahvaljujući dodatnom unapređenju i selekcijskom radu. Pasmina se vrlo često križa s pasminom angus jer križance odlikuje izvrsna mesnatost i pri-rast s mramoriranim mesom (meso prošarano mašću), koje je znatno uku-snije i pogodnije za kulinarsku pripremu.

PiedmonteseNajpopularnija je pasmina Italije odakle i potječe (planina Piedmon-

tese). Bijele su boje s crnim “naočalama”, papcima, uškama i nosnim zr-calom. Pasminu odlikuje izrazito dobra plodnost, lakoća teljenja, odlična isko-ristivost hrane, izvrsna otpornost i pri-lagodljivost uvjetima okoliša. Meso je izvrsne kvalitete, a iskoristivost polut-ki visoka. Često se naglašava izvrstan okus i mekoća mesa, koje odlikuje ni-ska razina kolesterola i masti.

90

stočarstvo

PinzgauerPotječe iz područja Pinzgau, u Austriji,

odlika pasmine je otpornost, prilagodljivost na različite klimatske uvjete i dobra plod-nost. Zahvaljujući glatkom dlačnom pokri-vaču, te podatnoj i tvrdoj koži lako odbija napade vanjskih parazita. Dodatne odlike pasmine su osrednja porođajna težina tela-di, laka teljenja, odličan prirast i iskoristi-vost hrane, izvrsna proizvodnja mlijeka odlične kvalitete, dobra mesna-tost i kvaliteta mesa te iznimno dobroćudna i mirna narav. Pasmina je po svojstvima vrlo slična našem domaćem simentalcu.

SimmentalDanas je najpopu-

larnija i najraširenija pa-smina goveda. Tijekom povijesti razvila su se tri tipa pasmine, s obzirom na tip proizvodnje: me-sni tip, mesno-mliječni i mliječni tip simentalskog goveda. U pojedinim su se područjima razvili do-micilni podtipovi (npr. hrvatski domaći simenta-lac). U pravilu je pasmi-na dvostruke proizvodnje i koristi se za mlijeko i meso. Odlike pasmine su veći okvir tako da bikovi teže od 1000 do 1600 kg, a krave od 600 do 900 kg. Pasminu odlikuje izrazita dugovječnost, te krave ostaju u pro-izvodnji i dulje od 12 godina. Boja dlake kreće se od svijetlo zlatne do tamno crvene s bijelim područjima. Glava je u pravilu bijela sa crvenim “naočalama”. Odlike pasmine su dobroćudnost i izrazito mirna narav, prilagodljivost na vanjske utjecaje, izvrsna iskoristivost polutki, izvrstan prirast i konverzija hrane, te plodnost, mramorirano meso sa specifi čnim okusom i mekoća. Vrlo se često koristi kao poboljšivač mesnatosti i kva-litete mesa u križanju s drugim pasminama.

91

stočarstvo

Vrlo često se teladi ne posvećuje zaslužena pažnja, no sve je više sto-čara koji su svjesni kako se samo od dobro odgojenog teleta može dobiti krava zadovoljavajuće proizvodnje. Tako će prvi dani života teleta obliko-vati odraslu životinju i njezinu proizvodnju, a tijekom prvih dana života od presudnog je značenja upravo kolostrum.

KolostrumKolostrum (mljezivo) je mlijeko koje krava proizvodi nakon poroda, žuć-

kaste do smeđe-žute boje, guste konzistencije (katkada poput kreme za ruke) i neophodno za osiguravanje zdravlja teleta u prvim tjednima života. Kolostrum prvenstveno sadrži gotova antitijela (imunoglobuline) koje je stvorila krava na mikroorganizme okoliša, a koja lako prolaze kroz stijenku crijeva teleta tije-kom prva 24 sata njegova života. Tele se, naime, rađa bez imuniteta i stoga su imunoglobulini neophodni za njegovu zaštitu sve do početka rada vlastitog imunološkog sustava. Pri tome je potrebno voditi računa kako kolostrum treba biti svjež, treba ga dati što prije po rođenju teleta i treba ga davati često. Kako je rečeno, stijenka crijeva propusna je za imunoglobuline relativno kratko vrije-me i već 24 sata po rođenju imunoglobulini kroz sluznicu crijeva prolaze teže, a i u mlijeku krave ih svakim danom ima sve manje. Upravo stoga kolostrum treba osigurati što ranije po rođenju i davati ga dovoljno često kako bismo bili sigurni da ga je tele uzelo u dovoljnoj količini.

Koja je dovoljna količina?Tijekom prva 24 sata po rođenju, tele bi trebalo popiti kolostruma u

težini od oko 20% vlastite tjelesne težine, a tijekom drugog dana života oko 10% vlastite težine. Preračunato u litre, za tele simentalske pasmine to zna-či oko 6-7 kg kolostruma (oko 8 litara) tijekom prvog i oko 4 kg kolostru-ma (oko 5 litara) tijekom drugog dana života. Mnogi se farmeri boje napa-janja suviše velikom količinom kolostruma jer se u teladi tada javlja proljev (vrlo mekana stolica), no takva je stolica upravo poželjna jer će osigurati pražnjenje sadržaja crijeva, te čak omogućiti poželjno “ljuštenje” dijela slu-znice crijeva. Naravno da treba paziti da pri tome bude očuvan apetit, da tele nije snuždeno i da u balegi nema prisutne krvi.

Čuvanje kolostrumaSvakako da je idealno da tele primi kolostrum vlastite majke, no to

katkada nije moguće iz više razloga - najgori je uginuće krave po poro-

Othrana teladi

92

stočarstvo

du; katkada krava odmah pri porodu boluje od upale vimena, te je količina proizvedenog kolostruma vrlo mala. Katkad krava ne nalije vime pravilno, te proizvede kolostruma u količini manjoj od potrebne. Tada je tele potreb-no napojiti kolostrumom druge, svježe oteljene krave. No, ovo je moguće samo na vrlo velikim farmama na kojima se dnevno teli više životinja, ili na farmama na kojima se provodi sinkronizirano umjetno osjemenjivanje sa sinkronizacijom poroda, kako bi se u kratko vrijeme otelile sve životinje jedne grupe. Stoga je uputno imati rezervu kolostruma za takve slučajeve. Čuvanje kolostruma vrlo je jednostavno, jer je moguće u kućnim zamrziva-čima kojih ima u svakom kućanstvu. Kolostrum se čuva najbolje u plastič-nim bocama, podijeljen u količine dostatne za jedno napajanje (oko 2 litre), s time da boca mora biti za 20% do 30% veća od količine kolostruma kako u hladnjaku ne bi pucale.

Kolostrum se otopi neposredno prije napajanja i ugrije na tjelesnu temperaturu (oko 38°C), ali se ne smije suviše ugrijati, a nikako ne smije ni zakuhati, jer iznad 40°C bjelančevine propadaju i kolostrum postaje bezvri-jedan.

Ocjena kolostrumaU hranidbi teladi trebalo bi koristiti samo najbolji kolostrum, što zna-

či da kolostrum mora imati odgovarajuću koncentraciju imunoglobulina (antitijela). Za ocjenu vrijednosti kolostruma koriste se mjerači, vrlo na-lik mjeračima količine alkohola u rakiji. Mjerač se spusti u kolostrum, te se na njemu očita vrijednost koja govori o koncentraciji imunoglobulina u kolostrumu. Kolostrum izvrsne kvalitete sadrži više od 130 g, a onaj loše kvalitete manje od 50 g imunoglobulina po kg kolostruma.

Način napajanja teladiNapajanje kantama s umjetnom sisom je najbolji način napajanja te-

ladi, jer je najbliži prirodnom načinu hranjenja, a osigurava i točno mjere-nje količine popijenog kolostruma. Napajanje teladi iz kante za stočara je najlakši način, njime se osigurava mjerenje količine popijenog kolostru-ma, ali smanjuje količinu popijenog kolostruma u odnosu na prethodan način, te umanjuje probavu popijenog kolostruma zbog neprirodnog na-čina uzimanja hrane. Prirodan način - sisanjem majke najprirodniji je i za tele idealan način hranjenja, jer osigurava “vezu” između majke i teleta, što je izvrsno i za kravu i za tele. Loše su strane ovog načina što je ne-moguće mjeriti količinu uzetog kolostruma, a problem čine prljavo vime i sise krave, što olakšava infekciju probavnog sustava teladi mikroorganiz-mima iz okoliša.

93

stočarstvo

Pravila napajanja1) kravu podojiti što brže nakon poroda; 2) provjeriti kvalitetu kolo-

struma (koncentraciju imunoglobulina); 3) osigurati kolostrum najbolje kvalitete, prvenstveno slabijoj teladi; 4) napojiti tele kolostrumom što prije nakon poroda; 5) osigurati kolostrum u dovoljnoj količini za svako tele; 6) osigurati topao kolostrum (38°C); 7) napajati tele kolostrumom najmanje dva dana.

Othrana teladi nakon uzimanja kolostrumaTelad se napaja kolostrumom dva do tri dana, a potom treba odlučiti o

načinu othrane teladi koji je moguć napajanjem mliječnim zamjenicama ili punim mlijekom.

Prednosti mliječnih zamjenica su u tome što su uvijek istog sastava (ukoliko se pravilno pripremaju), te sadrže pravilan omjer svih tvari po-trebnih za rast i razvoj teladi. Loša strana je potreba za njihovim pravilnim skladištenjem, te postupak pripreme prije hranjenja.

Hranidba punim mlijekom prvenstveno je prednost na farmama s manjim brojem teladi, a farmeri zamjenicu ne pripremaju pravilno. No, sastav mlijeka se mijenja što može predstavljati problem za njegovu probavu i sklonost nastanku proljeva u teladi.

Loša strana mlijeka je i pojava “gruda” u sirištu teladi ukoliko se tele hrani obročno (nakon mužnje krava) i posljedične poremetnje pro-bave.

Othrana teladi “kiselim mlijekom”Ovom se problemu može doskočiti vrlo jednostavno - u mlijeko se

stavlja mravlja kiselina (acidum formicum) u odgovarajućoj koncentraci-ji čime mlijeko odmah postane kiselo (nastaje “jogurt”) i onemogućuje se grudanje mlijeka u želucu teleta. Uz to mravlja kiselina djeluje i kao blagi dezinfi cijens, čime se umanjuje mogućnost probavnih infekcija. Postupak pripreme “kiselog mlijeka” relativno je jednostavan: 1 dio 85% mravlje ki-seline stavlja se u 9 dijelova vode čime se dobiva mravlja kiselina u kon-centraciji od 9.8%.

Tada se 30 ml ovako razrijeđene mravlje kiseline stavlja u litru mli-jeka koje je toplo (oko 25°C) i provjeri se kiselost (pH ovako pripremlje-nog mlijeka trebao bi biti između 4 i 4.5), što se vrlo lako može učiniti in-dikatorima (trakicama dostupnim u svakoj apoteci). Pripremljeno mlijeko ostavi se stajati oko 8 sati pri čemu ga je 3 do 4 puta dobro promiješati. Tako dobiveno mlijeko može se koristi do 3 dana, a nakon toga se pripre-ma svježe.

94

stočarstvo

Ukoliko se pravilno koriste, puferi u hranidbi preživača mogu po-moći u sprečavanju pada mliječnosti, bržoj prilagodbi na promjenu hra-ne i smanjivanju pojave metaboličkih bolesti.

Puferi su osobito potrebni pri hranidbi većim količinama koncen-trata, prelaskom s hranidbe sijenom i travnom silažom na usitnjenu ku-kuruznu silažu, hranidbom suviše usitnjenom sjenažom i/ili silažom, hranidbi velikim količinama kukuruzne silaže ili zrna kukuruza, te hra-nidbi većim količinama kisele hrane (silaža i sjenaža).

Poznato je, naime, kako lako probavljivi ugljikohidrati i kisela hra-na snizuju pH buraga (zakiseljuju sadržaj) uzrokujući Acidozu buraga, dok suviše usitnjena hrana umanjuje žvakanje i preživanje. Pri žvakanju i preživanju se, naime, proizvodi slina neophodna za kvašenje hrane i lakše gutanje, no što je još važnije, slina je lužnata, te je važan prirodni regulator kiselosti buraga (slina sadrži natrijev i kalijev bikarbonat koji su izvrsni prirodni puferi).

Pri zakiseljenju buraga remeti se odnos acetata (soli octene kiseli-ne) i propionata (soli propionske kiseline), što za posljedicu ima pad ko-ličine masti u mlijeku. Osim toga u kiselom je buragu umanjena proba-va vlakana, te se umanjuje apetit, čime se dodatno smanjuje preživanje i proizvodnja sline, te još više zakiseljuje burag.

pH je kemijska oznaka kiselosti određenog medija ili sredine. Voda kao karakterističan neutralni medij ima pH 7. Kiseline imaju pH manji od 7 te što je kiselina jača pH ide bliže 1, a što je oznaka apsolutne kiselosti. S druge strane lužine imaju pH iznad 7, a gornja granica lužnatosti je pH 14.

Pravi puferiPuferi onemogućuju pad pH (kiselosti) buragova sadržaja neutralizira-

jući kiseline unijete hranom, kiseline nastale fermentacijom hrane i metabo-lizmom.

“Pravi puferi” sprječavaju zakiseljavanje (pad pH u suviše kiselo po-dručje), ali ne podižu pH iznad određene razine. U prave pufere ubrajamo karbonate (NaHCO3), bikarbonate (Na2CO3), kalcijev karbonat - vapnenac (CaCO3) i bentonit.

Puferi zaluživačiZaluživači hrane su lužine koje će neutralizirati kiseli sadržaj s kojim

su u dodiru, a razina zaluženja ovisi o kiselosti sadržaja i količini zaluži-

Puferi u hranidbi preživača

95

stočarstvo

vača koji unosimo. Opasnost korištenja pufera zaluživača je u tome što se prekomjernom upotrebom može dogoditi suprotni efekt - pojava lužnatog sadržaja buraga (Alkaloza buraga) s posljedičnom nepravilnom probavom, truljenjem sadržaja u buragu i intoksikacijom. Primjer pufera zaluživača je magnezijev oksid (MgO).

Kada koristiti puferePuferi su posebno korisni tijekom vrućeg doba godine kada je sma-

njen unos hrane, a povećan unos vode, te je smanjena proizvodnja sline, a životinja uzima proporcionalno više koncentrata u odnosu na vlaknastu hranu. Tijekom ovog razdoblja dobro je zamijeniti kalcijev karbonat na-trijevim karbonatom (NaHCO3), ili natrijevim bikarbonatom (Na2CO3), jer će dodani natrij omogućiti nadomjestak natrija izgubljenog znojenjem i mokraćom (ispiranje organizma zbog unosa veće količine vode). U tim je slučajevima poželjno u obrok dodati i kuhinjsku sol (NaCl). Ukoliko je sastavni dio obroka lucerka, natrij nije potrebno dodavati, jer je sama biljka ionako bogata natrijem (za razliku od kukuruza koji je siromašan natrijem).

Vapnenac (kalcijev karbonat) je vrlo jeftin pufer koji pospješuje probavu škroba, te je osobito prikladan kod hranidbe krava većim koli-činama kukuruza. Uz to vapnenac podiže i pH u tankim crijevima, čime stimulira enzime i poboljšava probavu ugljikohidrata u crijevu. Dodatna korisnost vapnenca je u tome što služi i kao jeftini izvor kalcija. No, upotrebu vapnenca kod krava u suhostaju i bređih junica treba izbjega-vati, jer svaki unos kalcija tijekom ovog razdoblja može za posljedicu imati povećanu sklonost krava k mliječnoj groznici i nedostatku kalcija nakon poroda.

Omjer acetat-propionatKod pravilne hranidbe, pH buraga kreće se između 6 i 6.5 unatoč

proizvodnji velikih količina kiselina u njemu (octena, propionska i ma-slačna kiselina). Taj je pH optimalan za probavu hrane i održavanje omje-ra između acetata i propionata iznad 3, te održavanju i razvoju poželjnih mikroorganizama u buragu. Kod hranidbe velikim količinama žitarica (prvenstveno pšenica i kukuruz) i hranidbi suviše usitnjenom hranom, umanjuje se proizvodnja sline i povisuje kiselost buraga (pada pH), pada razina acetata i raste razina propionata u buragu (omjer acetat:propionat pada ispod 2.2).

96

stočarstvo

Kako izbjeći upotrebu puferaČešće hranjenje dovodi do stabilnije fermentacije u buragu i razvoja

poželjne mikrofl ore, te poznata uzrečica kako “jasle nikada ne smiju biti prazne” ovdje dolazi do izražaja. Sijeno ostaje neizbježnim dijelom obroka preživača (unatoč nekima koji tvrde suprotno), jer će sijeno osigurati do-voljno dugo preživanje, proizvodnju dovoljnih količina sline s poželjnim pH buraga i mikrofl orom. U nedostatku sijena, dio sijena može se zamije-niti usitnjenom slamom koja će stimulirati preživanje i proizvodnju sline, no ono ima vrlo malu hranjivu vrijednost. Pri hranjenju TMR-om hrana ne smije biti suviše sitna, jer će takva smanjiti preživanje, te bi 20% vlakana trebalo biti dužih od 3,5 cm.

Kada su puferi neophodniPuferi postaju neophodni kada se ne hrani sijeno; kada su sjenaža i

silaža suviše usitnjeni; kada u obroku ima suviše fi no usitnjenih žitarica bogatih škrobom; kada kukuruzna silaža čini više od 50% suhe tvari u obroku; kada je obrok siromašan sirovom vlakninom; kod naglih promje-na hrane.

SCHULZ Systemtechnik GmbH · Glavno sjedište u Njemačkoj: Schneiderkruger Str. 12 · D-49429 Visbek · Tel.: +49 (0) 4445 897-0 Kontakt za lokalno područje: Ernest Goldschmidt · Šarengradska 9 · 10000 Zagreb · Tel.:/Fax: +385 (1)3095522 · Mobile: +385 (0)98525141 [email protected] · www.schulz-gruppe.st

Vaša cijela štala u jednom sistemu.Kao dobavljač opreme, ne isporučujemo samo kompletnu najmoderniju opremu, nego i inteligentno upravljanje. Maksimalna udobnost uz maksimalnu učinkovitost !

97

stočarstvo

Jedan od problema koji prati proizvodnju svinja svakako je i poreme-ćaj u procesu razmnožavanja za ljetnih mjeseci. Na nekim je farmama vrlo izražen i izaziva velike teškoće u proizvodnji prasadi tijekom toga dijela

godine. Proizvođači zapažaju da plodnost u to vrijeme opada 5 - 1 0 posto, ali nisu rijetki primjeri da se plodnost smanjuje i 20 posto, što dovodi do znatnih gospodar-skih šteta.

Prof. dr. J. Ivoš u knjizi „Zoohigije-na” napisao je: „Dje-lovanje temperature na organizam usko je povezano sa stup-

Sezonski poremećaji plodnosti svinja

njem vlage u zraku. Organizam može podnijeti i temperaturu od 60 do 70 °C kraće vrijeme, a pritom se unutrašnja temperatura organizma povisi za svega 0,5 - 1 °C. Ako se temperatura organizma povisi za 4 - 6 °C, dolazi do temperaturnog udara.”

Osim svinja, i druge vrste životinja trpe zbog visokih temperatura (smanjuje se mliječnost, slabija je koncepcija, a konji su osobito osjetlji-vi i uznemireni). Smanjena plodnost i jalovost svinja u ljetnim mjesecima odavno je poznata. Znatnije dolazi do izražaja otkako je započela intenziv-na proizvodnja svinja na farmama.

Promatranjem ove pojave i registriranjem podataka u vezi s njom, za-paženo je da se u ljetnim mjesecima povećava broj svinja koje ne dolaze u estrus, da se estrus lošije klinički manifestira, kao i to da nakon pripusta ili osjemenjivanja u tom razdoblju pogađa veći broj grla nego u zimskom raz-doblju. Broj prasadi u leglima krmača koje su oplođene u to vrijeme može biti smanjen, ali to nije pravilo. Poznato je da krmače koje su koncipirale nakon pripusta u ljetnom razdoblju daju legla normalne veličine. Sva ova zapažanja navodila su na zaključak da je jalovost svinja u ljetnom razdoblju povezana s dugotrajnim visokim vrućinama.

98

stočarstvo

Problem poremećaja plodnosti u ljetnom razdoblju najprije je uočen i istraživan kod nerasta. Ustanovljeno je da već temperature više od 27 °C negativno utječu na razvoj i sazrijevanje spermatozoida.

U ejakulatima je znatno povećan broj nenormalnih spermatozoida, a po-sljedica je slabija plodnost krmača osjemenjivanih sjemenom ovih nerasta. Promjene u kakvoći sperme zapažaju se u ljetnom razdoblju 10 - 14 dana od početka djelovanja toplotnog stresa. Stanje u spermatogenezi normali-zira se tek dva mjeseca nakon prestanka djelovanja uzroka. Istraživanjima je utvrđeno da nerastovi ne reagiraju podjednako na djelovanje toplotnog stresa. Kod nekih je spermatogeneza vrlo pogoršana, a kod drugih je došlo do neznatnih poremećaja. U vezi s ovim zapažanjem, preporučuje se odabi-ranje nerastova otpornih na temperaturni stres.

Ispitivanjima krmača utvrđeno je da ih dugotrajne visoke temperature pogađaju još više nego nerastove. Najznačajnije je otkriće da je kod krma-ča poremećen hormonski sustav koji regulira spolni ciklus i bređost. To se odnosi i na plodove u prvim tjednima po oplodnji, kao i u posljednja dva tjedna suprasnosti, kad se osjetljivost fetusa ponovno povećava.

S obzirom na znatne gospodarske štete koje nastaju kao posljedica to-plotnog stresa u ljetnom razdoblju, kad temperature okoline dostižu kritičnu točku, preporučuje se primjena nekih preventivnih mjera ove pojave. Naj-češće se preporučuje rashlađivanje krmača i nerastova poljevanjem ili omo-gućavanje njihova kupanja. To se odnosi na životinje kod kojih se očekuje pojava estrusa i u tijeku tri tjedna kod onih koje su osjemenjene.

Osim ovoga, preporučuje se izgradnja nadstrešnica u ispustima. Za sni-žavanje temperature okoliša izgrađuje se uređaj za rasprskavanje vode u obliku spreja.

Posebna pažnja u ljetnom razdoblju mora se posvetiti laboratorijskom pregledu i ocjeni ejakulata nerastova. Detaljnim pregledom sjemena ocje-njuju se ejakulati koji se mogu koristiti za oplodnju krmača.

Koža skrotuma od velikog je značaja za dobivanje normalnih spermato-zoida u ejakulatu.

U pitanju je rad lojnih i znojnih žlijezda, kao i proces kožnog disanja. Ako se zbog loših higijenskih uvjeta javi upala kože skrotuma stradaju žli-jezde, remete se procesi koji se ondje odvijaju, a to može dovesti do loše kakvoće sjemena, tj. patoloških spermatozoida, smanjenja koncentracije, pa i do odsutnosti spermatozoida u ejakulatu (aspermija).

Za normalno odvijanje spermatogeneze od posebnog je značaja pravilna hranidba nerastova. U obrocima tijekom cijele godine moraju biti zastuplje-ne sve nužne tvari: bjelančevine (aminokiseline), makro i mikroelementi i vitamini, među kojima su bitni A i E.

99

ekologija

Kastracija (štrojenje, ško-pljenje) je kirurški zahvat uklanjanja spolne žlijezde - u mužjaka testisa (orhiektomija), u ženki jajnika (ovariektomi-ja), a izvodi se prvenstveno iz gospodarskih razloga. Njome se ljudi koriste odavno kako bi utjecali na temperament ži-votinje i od ćudljive životinje (pastuha, bika) dobili dobro-ćudnu i za rad sposobnu živo-tinju (vol, konj) ili životinju kvalitetnijeg mesa (svinja, ko-pun-kastrirani pjetlić). Osim iz gospodarskih, kastracija se provodi i zbog zdravstvenih razloga (ozljede skrotuma, testisa, upalna stanja i tumori testisa...). Samo u SAD-u go-dišnje se zakolje oko 100 milijuna svinja. Kako je polovica od tog broja muških svinja, očito je kako se kastrira 50 milijuna odojaka svake godi-ne.

Važna je činjenica kako se svinje, u pravilu, kolju sa 100 do 120 kg žive vage i 6 do 8 mjeseci života, dok spolna zrelost (pubertet) u svinja nastupa u dobi od 5 do 7 mjeseci.

Zašto kastriramo svinje?Kastracija svinja (odojaka) prvenstveno je gospodarska mjera u cilju

sprečavanja razvoja agresivnog ponašanja, te nastanka neugodnog, karak-terističnog mirisa i okusa mesa nerasta. Kastracija odojaka, nije isključiva odluka farmera, već mjera uvjetovana navikama i očekivanjima potrošača koji zahtijevaju ugodni okus i miris svinjskog pečenja. Osim toga, kastrira-ne životinje su mirnije, bolje koriste hranu i bolje prirastaju nakon postiza-nja spolne zrelosti u odnosu na one koje nisu kastrirane.

“Okus i miris nerasta” Dolaskom puberteta i nastupom spolne zrelosti u jednog postotka nera-

stova javljaju se feromoni (androsteron) i kemijski spoj u crijevima (skatol)

v e t e r i n a r s t v ov e t e r i n a r s t v o

Kastracija odojaka – zašto dai zašto ne?

100

veterinarstvo

koji su za većinu ljudi vrlo odbojni i neugodni. Miris je osobina isključivo spolno zrelih muž-jaka svinja (nerast), a može se osjetiti u oko 50% nekastri-ranih mužjaka (u ostalih nerastova su ti spojevi također prisutni, ali u vrlo niskoj koncentraciji, te se ne mogu osje-titi ili namirisati).

Kirurška kastracija odojakaKirurška kastracija svinja provodi se fi zičkim uklanjanjem testisa pomo-

ću skalpela, zarezivanjem na području mošnji (skrotuma). Zahvat je vrlo bolan i bol je prisutna još najmanje dva sata po zahvatu u malih odojaka, a u odraslih životinja i znatno dulje. Upravo stoga kirurška kastracija odojaka predstavlja problem sa stanovišta dobrobiti životinja, čak i kad se provodi na vrlo mladim životinjama uz upotrebu općih i lokalnih sredstava protiv boli (opća i lokalna anestezija).

Alternative kirurškoj kastracijiU cilju sprečavanja razvoja karakterističnog, neugodnog mirisa i okusa

mesa u nekastriranih svinja moguće je “cijepljenje” muških odojaka (npr. pripravak Imrovac®, Pfi ser). Neke su zemlje propisale obvezatno provođe-nje kastracije uz lokalnu i opću anesteziju u cilju sprečavanja pojave boli i povećanja dobrobiti životinja.

Neke su se zemlje, već obvezale na postupni prestanak kastracije odoja-ka u uzgojima, uz stvaranje navike potrošača na “novi” okus i miris mesa nekastriranih životinja, što je u praksi vrlo teško provedivo zahvaljujući ukorijenjenim navikama i očekivanjima potrošača za koje je taj miris izra-zito odbojan. Konačno, optimalan način izbjegavanja kastracije prasadi je njihovo klanje prije postizanja spolne zrelosti, dakle u dobi od oko 5 mje-seci i postignute težine od oko 100 kg. Posljednjim se načinom osiguravaju isti uvjeti rasta i ponašanja životinja, te kvalitete mesa kao i u kastriranih životinja, jer se životinje kolju prije nastupa spolne zrelosti koja je i osnov-nim uzrokom kastracije odojaka.

101

veterinarstvo

Problem griženja repova u svinja pojavio se usporedno s početkom dr-žanja svinja u zatvorenom prostoru, a češći je što je proizvodnja (prirast, broj svinja u objektu) intenzivnija i veća. Iako se o načinima sprječavanja ove pojave piše i raspravlja mnogo, činjenica je kako se rješavanju uzroka sve do nedavno nije pristupalo sustavno. Razlog tome je sporadična pojava ovog stanja koja je u nekim uzgojima češća, u nekima rjeđa, a u nekima se uopće ne javlja.

Pojava griženja repova pripisuje se mnogim uzrocima – poput prenapu-čenosti, loše kvalitete zraka u nastambi, nedostatka minerala u hrani, suviše toplim i/ili suviše hladnim nastambama, vrsti podova, načinu hranidbe, ne-pravilnom opskrbom vode, korištenju neonske rasvjete, invaziji parazitima, pasmini svinja itd. Također se smatra kako je za pojavu ovog stanja po-trebno više uzroka koji djeluju istovremeno, a krajem 90-ih godina prošlog stoljeća pobrojano je čak 30 mjera i promjena u hranidbi i načinu držanja, kako bi se ovo stanje spriječilo.

Značaj stanjaDanas je posve jasno kako ovo stanje nanosi velike ekonomske štete svi-

njogojstvu, jer su oštećeni repovi ulazna vrata mnogih mikroorganizama čime se olakšava infekcija i nastanak bolesti. Osim toga, stanje nanosi do-datne štete djelujući kao stres, čime se smanjuje unos hrane, usporava pri-rast, te povećava broj uginulih i prijevremeno zaklanih svinja. Stanje se di-jeli u dvije kategorije: stanje prije nastanka vidljivih ozljeda i stanje nakon pojave ozljeda i krvarenja u ozlijeđenih životinja. Svinje koje grizu repove drugih životinja također pate, jer počinju živjeti u uvjetima stresa izazvanog nemirom i boli kod ozlijeđenih životinja.

Rezanje repova Najčešći način sprečavanja ove pojave je kupiranje (rezanje) repova

presadi na sisi (u starosti od 1 do 3 dana), no iako ovaj način uklanja učestalost stanja, svakako nije rješenje problema, jer ne uklanja uzro-ke već posljedicu. Novija istraživanja pokazuju kako je pojavnost ovog stanja u porastu, a istovremeno se zabranjuje rezanje repova prasadi u mnogim europskim zemljama u cilju povećanja dobrobiti životinja. Tako je, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu farmeru dozvoljeno rezati re-pove prasadi tek nakon pisane veterinarske dozvole. Postojeće odredbe EU zabranjuju zahvate na životinjama pri kojima se oštećuju, ili odstra-

Griženje repova u svinja

102

veterinarstvo

njuju osjetljivi dijelovi tijela ili kosti osim: rezanja zubi u prasadi (samo ako postoje sigurni dokazi kako prasad oštećuje sise krmače), kastracije (sa ciljem ukidanja i ove mjere), postavljanje nosnih prstenova i rezanja repova. No, temeljem istih odredbi, rezanje repova dozvoljava se samo ukoliko postoje sigurni dokazi o prisutnosti griženja repova, te samo ukoliko su provedene sve druge mjere u cilju otklanjanja ovog stanja u svinja.

Sve pobrojane mjere smiju provoditi jedino veterinari i/ili osobe stručno osposobljene za obavljanje tih zahvata u odgovarajućim uvjeti-ma kojima se jamči dobrobit i zaštita zdravlja životinja. Dodatna ogra-ničenja na snazi su u Finskoj i Danskoj, gdje se odstraniti smije najviše pola repa prasadi u starosti od 2 do 4 dana, dok je u Litvi rezanje repova prasadi u potpunosti zabranjeno.

Poznati uzroci griženjaUzgajivačima, stočarima i veterinarima posve je jasna želja svinja za

rovanjem i grickanjem, jer je povezana sa načinom hranidbe u prirodi, te istraživanjem prirode u potrazi za hranom. Općenito se smatra kako griže-nje repova nije povezano s agresijom, već je posljedica normalnog i prirod-nog ponašanja svinja držanih u neprirodnim uvjetima. Takvo se ponašanje može pojačati ukoliko su životinje izložene jačem stresu, ili više stresoge-nih stanja iz okoline.

Svima koji se bave svinjogojskom proizvodnjom poznato je da kao stres mogu djelovati mnogi, često i banalni, utjecaji okoline: pojava strane osobe u objektu, glasan razgovor ili buka, nagla promjena hrane, nepravilna ma-nipulacija svinjama, promjena svjetlosnog režima, pojava strane životinje u objektu itd.

Utjecaj spolaIako nije jasan uzrok, posve je sigurno kako odgrizene repove ima više

mužjaka nego ženki, bez obzira na to jesu li kastrirani ili ne. S druge strane, pojava griženja repova ne umanjuje se odvojenim držanjem svinja po spo-lovima.

MikroklimaUtvrđeno je kako je pojava ovog stanja češća u uzgojima s temperatu-

rom nastambe ispod 20°C i iznad 35°C, a što upućuje na temperaturni stres. No, na ponašanje svinja vrlo loše djeluje prisutnost propuha i svinje izlo-žene propuhu znatno češće i snažnije pokazuju agresivnost, te je češća i pojava griženja uški i repova. Stoga ventilacija u uzgojima svinja mora biti osigurana miješanjem zraka iznad visine tijela svinja.

103

veterinarstvo

HranaPostojale su indicije kako hrana bogata energijom, siromašna vlaknima,

te nedostatak magnezija, dovode do učestalijeg griženja repova, no ove teze nikada nisu potvrđene u ponovljenim istraživanjima.

Načini smanjenja griženja Igračke

Svakako je najpoznatiji način smanjenja pojave griženja repova postav-ljanje igračaka u prostor u kojem svinje borave, čime se svinjama omogu-ćuje da potrebu za grickanjem i rovanjem usmjere na igračke (automobilske gume, lanci, drveni predmeti, lopte…) umjesto na repove i uške drugih svi-nja. Vrlo je zanimljivo kako će svinje radije grickati predmete koje mogu “uništiti”, odnosno dijelom sažvakati (užad, drveni predmeti, lopte) nego li predmete koje to ne mogu (lanac), a time će pojava griženja repova biti znatno rjeđa.

Dodatak soliPojava ovog stanja može se također umanjiti i dodatkom soli hrani svi-

nja koje počinju grickati repove drugih životinja. Razlog tome nije posve razjašnjen, no poznata je privlačnost koju svinje pokazuju prema krvi, a krv je slana okusa. Jedna od mogućnosti dodatka soli, a koja značajno umanju-je pojavu ovog stanja, je postavljanje predmeta za igru koji su natopljeni solju, te će svinje koje imaju veću potrebu za griženjem tako unijeti i više soli.

SlamaNovija saznanja upućuju kako steljenje slamom značajno umanjuje poja-

vu ovog stanja, jer odvlači pažnju svinja i osigurava im mogućnost rovanja i grickanja čime se vrlo lijepo “glume” prirodni uvjeti.

Promjena načina držanjaNajsigurniji način sprečavanja ove pojave je, međutim, omogućavanje

svinjama da barem dio dana provedu na otvorenom i zemljanom prostoru čime će zadovoljiti prirodne potrebe. Loša strana ovog načina držanja je sporiji prirast, te veća mogućnost nastanka zaraznih bolesti svinja (prven-stveno zbog mogućnosti kontakta s divljim životinjama i glodavcima), no ovaj način ima zasigurno najveći doprinos dobrobiti životinja. Upravo se stoga ovaj način držanja svinja u mnogim europskim zemljama razmatra kao budućnost uzgoja i držanja.

104

veterinarstvo

Prilikom disanja zrak ulazi kroz nos ili usta, potom prolazi kroz grkljan, dušnik, bronhe koji se granaju u manje cjevčice, te završavaju mjehurićima (al-veole) u plućima. Alveole su ograđene tankom stijenkom kroz koju prolaze tanke krvne žile i nose vensku krv iz organizma u pluća. Uloga alveola je do-premiti udahnuti zrak bogat kisikom u što uži dodir s krvlju koja nosi plinove bogate ugljičnim dioksidom kako bi se krv opet obogatila kisikom i osigu-rao normalan rad organa, a ugljični dioksid iz organizma izdahnuo u okoli-nu. Poremetnje dišnih putova imat će za posljedicu smanjeni unos zraka iz okoline u pluća, smanjeno “prozračivanje” krvi sa simptomima opće bole-sti.

Karakteristični znaci iritacije i upale dišnih putova su kašalj, nosni is-cjedak, povišena tjelesna temperatura, snuždenost, gubitak apetita i oteža-no disanje. Bolestima dišnog sustava podložne su podjednako sve domaće životinje, ali ove bolesti osobite štete čine upravo kod konja zbog njiho-va načina iskorištavanja povezanog prvenstveno s tjelesnim radom (vuča, jahanje, sportska natjecanja), jer postaju neupotrebljivi, ili im je upotreba znatno smanjena.

AlergijeAlergija je posljedica pojačane osjetljivosti na strana tijela iz okoline

(pelud, prašina, kukci…). Posljedica alergije je otečenje sluznice (baš kao i u ljudi) sa suženjem dišnih putova i otežanim prolazom zraka, pojačanim lučenjem sluzi (suzenje, iscjedak iz nosa), kašljem i kihanjem, te otežanim disanjem. Česta posljedica alergije je infekcija zračnih putova sa svim po-sljedičnim simptomima. U slučaju da traje dugo i bez liječenja razvija se kronična upala dišnih putova (kronični bronhitis) koji se više i ne mogu liječiti. Posljedica dugotrajnih alergija može biti i sipljivost. Oboljelim ži-votinjama potrebno je osigurati čist i svjež zrak u prostorijama s dobrom ventilacijom, bez prašine i štetnih plinova (redovito čišćenje i uklanjanje gnoja), hranjenje sijenom koje ne smije biti prašnjavo, uz uklanjanje izvora alergije ukoliko je to ikako moguće.

Neke dišne bolesti konja

105

veterinarstvo

Upala grkljana Upala sluznice grkljana, u pravilu je uzrokovana virusima, ali katkada

i mehaničkim ozljedama (sondiranje, aplikacija lijekova na usta). Očituje se karakterističnim zvižducima u grkljanu, prvenstveno prilikom kretanja životinje. Oboljelim životinjama treba osigurati mirovanje na otvorenom i natkrivenom mjestu, bez propuha i štetnih plinova, do prestanka simptoma koji se u pravilu povlače za tjedan dana.

Zvižda (hemiplegija grkljana)Posljedica paralize jedne polovice grkljana, te zrak teže prolazi kroz

tako suženi grkljan. Posljedica su karakteristični zvukovi pri disanju. Bolest je nasljedna, stanje nije bolno, ali je neizlječivo. Oboljeli konji posve su neupotrebljivi za bilo kakav oblik rada.

Upala dušnika Najčešće posljedica virusnih upala (prehlada). Očituje se kašljem koji

je najčešće suh i vrlo glasan. Životinji je potrebno osigurati mirovanje uz dovoljno zraka u natkrivenom prostoru. Stanje se povlači bez liječenja i uz mirovanje za tjedan dana (ukoliko ne bude komplicirano sekundarnim bakterijskim infekcijama). U liječenju pomažu vitamini i minerali u cilju podizanja opće obrambene sposobnosti imuniteta.

Sipljivost Kronična bolest konja (posljedica drugih, kroničnih bolesti dišnih puto-

va) karakterizirana pucanjem stijenke pojedinačnih alveola i njihovim sta-panjem u veliku šupljinu (bula) koje mogu biti veličine oraha do glave dje-teta. U takvim je šupljinama znatno smanjena izmjena plinova između krvi i pluća (zbog pucanja stijenke alveola), te je disanje izrazito otežano već i nakon najmanjeg napora uz pojavu karakteristič-nih šumova i zvukova nad plućima. Čest je nalaz i karakterističan “žlijeb sipnje” koji se očituje poput “kanala” nastalog uzduž trbušne stijenke, a nastaje kao posljedica razvoja “tr-bušnog disanja”. Bolest je trajna i neizlječiva.

106

veterinarstvo

Gripa konja Najčešća virusna bolest dišnog sustava konja koja se vrlo lako širi i vrlo

kratke inkubacije (1 do 3 dana). Znaci bolesti su kašalj, smanjeni apetit, vrućica i snuždenost. Bolest u pravilu prolazi spontano za 7 do 10 dana (ukoliko se ne komplicira bakterijskim infekcijama), a životinjama je po-trebno osigurati mirovanje i boravak u suhom, provjetrenom i čistom pro-storu. Prevencija bolesti moguća je cijepljenjem.

Rinopneumonitis konjaVirusna bolest s blagim poremetnjama dišnog sustava, ali pobačajem u

kobila tijekom 7. do 10. mjeseca bređosti. Prisutna je u svim zemljama svijeta, a uzročnik je Herpesvirus. Izvor infekcije su bolesne i infi cirane životinje, a bolest se širi u kontaktu s bolesnim životinjama i zrakom (ae-rogeno) kao kapljična infekcija. Pobačeni fetus, posteljica i plodove vode također sadrže veliku količinu virusa. Inkubacija traje 2 dana do 2 tjedna i započinje simptomima prehlade koji mogu biti blagi i prolaze za oko tjedan dana, no ukoliko dođe do sekundarnih bakterijskih infekcija može nastupiti i teža upala dišnih putova sa svim pratećim simptomima. Ukoliko do infek-cije dođe tijekom ždrebnosti moguć je pobačaj između 7. i 10. mjeseca gra-viditeta i u tom slučaju čini znatnu gospodarsku štetu. Liječenje životinja provodi se isključivo u cilju zaštite od sekundarnih bakterijskih infekcija, a profi laksa je moguća cijepljenjima ždrebadi, pastuha, konja i negravidnih kobila prema uputi proizvođača vakcine.

Avitaminoza D (nedostatak D vitamina)Prvi simptomi kod pilića su usporen rast ili potpun prestanak rasta. Pilići

izbjegavaju kretanje i imaju ukočen hod. Imaju mekan kljun, mekane nok-te, savitljive noge kao od gume, savijena leđa i česta su uginuća. Uginuli pilići imaju cjevaste kosti kao od gume i pri njihovu se prelamanju ne čuje karakterističan krckav zvuk, već se lako daju saviti bez pucketanja (svaka-ko da ćemo to isprobavati samo kod uginulih pilića!). Simptomi avitami-noze D su veoma slični simptomima nedostatka kalcija i fosfora u hranidbi

Česte bolesti kokoši

107

veterinarstvo

kokica. Preventiva se provodi davanjem vitamina D u vodi za piće u prva tri dana života pilića, a kod kokica svaka tri tjed-na.

KanibalizamIznimno neugod-

no, katkad zastrašu-juće stanje u peradi koja jedna drugoj nanosi teške i po ži-vot opasne tjelesne ozljede (kljucanje i napadanje kandžama nogu). Kanibalizam započinje međusobnim kljucanjem peradi, što je oblik socijalnog kontakta i uspo-stavljanja hijerarhije unutar jata. No, u ekstremnim slučajevima dovodi do teških tjelesnih oštećenja i uginuća pilića i kokica. Najizraženiju sklonost kljucanju u pravilu ima samo pojedina kokica ili brojler, da bi se stanje kasnije javilo i u više kokica, odnosno u svih. Napadnute kokice ili brojleri najčešće imaju otkinuto perje, te teško oštećenu kloaku, pa čak i istrgnute dijelove crijeva koji vire iz kloake. Najčešći uzroci pojave ovog stanja su prenapučenost prostora (suviše veliki broj kokica ili pilića po metru kva-dratnom), nepravilan svjetlosni režim (ukoliko su brojleri stalno osvijetljeni i nemaju „noći“) te u uvjetima sa suviše vlage, prašine i štetnih plinova u zraku. Idealan način sprečavanja i iskorjenjivanja ove navike je osigurava-nje dovoljno prostora, nekoliko sati mraka tijekom dana, te svježeg zraka u prostorima za držanje i uzgoj peradi.

Histerija peradiPrvenstveno je bolest većih uzgoja u kojima se drži neproporcionalno

veliki broj jedinki po jedinici površine, iako se može dogoditi i u manjim uzgojima (100 i više brojlera). Osnovni razlozi su prevelika napučenost objekta, nepravilna rasvjeta (suviše svjetla u objektu), te nepravilan svjetlo-sni režim (perad nema „noći“ i stalno je osvijetljena), te učestalo izvrgava-nje peradi drugom stresu (učestali ulaz stranih ljudi i životinja, buka itd.). Znači stanja su iznenadna nervoza s bezobzirnim trčanjem unutar objekta pri čemu jedni pilići gaze druge. Ovakvo stanje u pravilu traje nekoliko minuta i ponavlja se u nepravilnim vremenskim razmacima, čak i nekoliko puta tijekom dana. Stanje se liječi otklanjanjem nepravilnih načina držanja

108

veterinarstvo

koji su do ovog stanja doveli. U liječenju stanja može pomoći postavljanje zelene ili plave rasvjete u objektu koja će smiriti piliće.

Gumborska bolest (Bolest Fabricijeve burze)Uzročnik bolesti je virus koji napada imunološki sustav peradi. Oboli-

jevaju prvenstveno pilići u dobi od 3 do 6 tjedana, među kojima se bolest iznimno brzo širi kontaktom. Virus je iznimno otporan i u okolini može preživjeti vrlo dugo (i do 4 mjeseca). Po pojavi bolesti oboljeti može i do 100 % pilića unutar uzgoja, a uginuti može i do 50 % oboljelih životinja. Oboljele životinje sjede, bezvoljne su, ne jedu i malo piju, dehidrirane su, perje je neuredno, a izmet vodenast. Ispočetka je broj uginule peradi manji da bi najveći broj pilića uginuo 3 do 4 dana po prvim znacima bolesti. Broj uginulih pilića potom postupno pada i bolest jenjava za 7 do 10 dana.

Liječenje se svodi na podizanje općeg imuniteta vitaminsko-mineralnim pripravcima koji se dodaju u vodu za piće. Profi laksa se provodi cijepljenji-ma prema strogo utvrđenom programu (program vakcinacije ovisi o imuno-loškom stanju kupljenih pilića, odnosno o programu vakcinacije kokica od kojih su dobivena jaja za valenje i valionici).

KokcidiozaUzročnik su mikroskopski sitni paraziti iz roda Eimeria koji se umna-

žaju u crijevima. Njčešća je u pilića starih 3 do 6 tjedana držanih na podu (stelji), u pravilu u lošim zoohigijenskim uvjetima. Pojavi bolesti pogodu-ju druge bolesti koje slabe organizam (npr. Gumborska bolest). Štete na-staju zbog uginuća peradi, usporenog rasta i slabijeg iskorištavanja hrane. Osnovni simptom bolesti je vodenasti proljev s primjesom krvi, a pored toga životinje su mirnije, manje jedu i piju, te gube na težini. Liječenje se provodi kokcidiocidnim pripravcima (lijekovi koji ubijaju parazite). Profi -laksa bolesti je držanje peradi u higijenskim uvjetima, te preventivno do-davanje kokcidiostatika u hranu pilića uz poštivanje karence (vremena do klanja pilića).

KolibacilozaInfekcija bakterijom Escherichia coli pilića starih nekoliko dana. Naj-

značajniji izvor infekcije su hrana i voda onečišćeni izmetom, jer je bak-terija normalan stanovnik crijeva. U vrlo mladih pilića žarište infekcije je žumanjčana vrećica mladih pilića, a ti pilići često imaju upaljeni pupak (vidi početak!). Znaci bolesti ovise o organima koje bakterija napada, ali u pravilu pilići imaju smanjeni apetit, zaostaju u rastu i ugibaju. Liječenje je moguće antibioticima, a preventiva bolesti je higijena.

109

mljekarstvo

Proizvodnja zdravstveno ispravnog mlijeka i mliječ-nih proizvoda značajno ovisi o zdravlju muzara, a posebno vimena. Nadalje, na mikrobio-lošku kakvoću i kemijski sastav mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka utječu mnogobrojni čimbenici poput hranidbe, higi-jene mužnje, higijenskih postup-ka s mlijekom nakon mužnje i dr. Prijašnjih godina kakvoća mlijeka u Hrvatskoj nije bila na zavidnoj razini, stoga su bila nužna poboljšanja u tehnologiji i higijeni proizvodnje kao i sustavu kontrole, što je danas posebno aktualno u kontekstu pristupanja Europskoj uniji. Naše zakonodavstvo je u području mljekarstva usklađeno s europskim propisima u pogledu higijene i kontro-le proizvodnje. Pristupi u području sigurnosti hrane (mlijeka i dr.) danas

su sveobuhvatni, odnosno uključu-ju sve čimbenike koji su izravno ili neizravno uključeni u prehrambeni lanac. Temeljna odrednica propisa o higijeni hrane je ta da je za zdrav-stvenu ispravnost hrane (u ovom slučaju mlijeka) odgovoran subjekt u poslovanju s hranom. Prema tome, ukoliko sirovo mlijeko nije sukladno kriterijima standardne kakvoće za javnu potrošnju (< 100 000 mikroorganizama u ml i < 400 000 somatskih stanica u ml), odgo-voran je proizvođač mlijeka. Teško se «krivnja» za lošu kakvoću mlije-ka može predbaciti laboratorijima, savjetodavcima, veterinarima, mlje-karama itd.

m l j e k a r s t v o m l j e k a r s t v o

Kakvoća mlijeka u Hrvatskoj

110

mljekarstvo

U Hrvatskoj je posljednjih godina prisutan trend smanjenja broja gospo-darstava koja se bave proizvodnjom mlijeka, no količina isporučenog mlijeka se povećala (graf 1). Razlo-ge tomu možemo tražiti u povećanju produktivnosti u proizvodnji mlijeka po gospodarstvu, izgradnji velikih farmi, državnim poticajima i drugim mjerama. Kakvoću mlijeka za javnu

potrošnju u Hrvatskoj ispituje Središnji laboratorij za kontrolu mlije-ka u Križevcima. Rezultati analiza kroz proteklo razdoblje ukazuju na značajno poboljšanje higijenske kakvoće sirovog mlijeka, pa je danas unutar I razreda preko 80 %. No, egzistencija preostalih proizvođača je ugrožena, jer se otkup mlijeka II razreda obustavlja, dok proizvođač ne dokaže da njegovo mlijeko udovoljava standarde kakvoće. To nije ni-malo jednostavno postići na gospodarstvima gdje proizvodnja mlijeka I razreda nije ni ostvarivana, pa takvi proizvođači trebaju pronaći druge načine zbrinjavanja mlijeka ili se okrenuti manje zahtjevnim granama poljoprivrede.

Pregled sirovog mlijekaObveze proizvođača mlijeka, la-

boratorija, ovlaštenih i službenih ve-terinara u vezi postupanja sa sirovim mlijekom, obavljanjem pregleda i mjerama osiguravanja zdravstvene ispravnosti mlijeka regulirane su Pra-vilnikom o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji (NN 110/2010). Primjer postupanja u slu-čaju nalaza povećanog broja mikroor-ganizama prikazan je na grafu 2.

U Hrvatskoj se higijenska kakvoća mlijeka proteklih desetak godina značajno unaprijedila, što je vidljivo na grafu 3. Ipak, oko 3000-4000 gos-podarstava predaje mlijeko koje je izvan EU standarda. Bitno je naglasiti da se procjena standardne kakvoće sirovog mlijeka temelji na dvomjeseč-nim ili tromjesečnim rezultatima analiza stajskih uzoraka, pa je vrlo bitno konstantno provoditi dobru higijensku praksu na farmi i brinuti o zdravlju muzara (vimena).

Graf 1. Broj isporučitelja i isporučene količine kravljeg mlijeka u RH

Graf 3. Omjer mlijeka EU kvalitete (I ra-zred) i ostalog mlijeka u RH

111

mljekarstvo

Štetne tvari u mlijeku

Sirovo mlijeko u uvjetima dobre poljopri-vredne, proizvođačke, higijenske i veterinarske prakse ne sadrži štetne tvari i nije ni na koji na-čin štetno za ljude. Suprotno, odstupanjem od dobrih praksa svaka namirnica, pa i mlijeko, može narušiti zdravlje potrošača zbog nastan-ka i prisutnosti biološki štetnih tvari. Pojedine štetne tvari uopće ne mijenjaju organoleptička svojstva mlijeka pa ih konzumenti mlijeka ne mogu uočiti (kemijske tvari, toksini), dok se druge lako opažaju (bakterijska aktivnost; promjena mirisa, boje, konzistencije mlijeka). Važno je imati na umu da se neke štetne tvari poput antibiotika ili mikotoksina ne mogu eliminirati iz mlijeka tehnološ-kim procesima obrade i prerade, pa zaostaju i dalje u mliječnim proizvodi-ma. Navedimo neke tvari koje mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost mlije-ka, a u mlijeko dospijevaju ponajprije zbog ljudskog faktora.

Veterinarski lijekoviOzbiljna mljekarska proizvodnja treba se temeljiti na preventivnim, biosi-

gurnosnim veterinarsko-sanitarnim postupcima od farme do mljekare. Poseza-nje za veterinarskim lijekovima u terapijske svrhe, znak je propusta u upravlja-nju farmom i zdravljem životinja. Najvažnija je bolest upala mliječne žlijezde (mastitis) bakterijske etiologije, koja zahtijeva aplikaciju antibiotika u vime. Antibiotici mogu riješiti problem vidljive ili latentne infekcije vimena, no po-nekad nisu učinkoviti. Učestala primjena antibiotika na farmi postaje proble-mom i zbog nastanka otpornosti uzročnika mastitisa na njih, pa i širenja takvih rezistentnih bakterija u stadu. Zaostajanje antibiotika u mlijeku (rezidue), tako-đer vodi k širenju i prijenosu antibiotičke rezistencije, a sama prisutnost antibi-otika u mlijeku narušava preradbenu vrijednost mlijeka, te ugrožava i zdravlje ljudi (preosjetljivost, rezistencija). Kako se određeni antibiotici primjenjuju i u veterini i medicini, otpornost na isti antibiotik postaje zajednički problem jav-nog zdravstva, pa je nužna dobra suradnja ovih struka i primjerena edukacija i osvještenost svih sudionika. Na antibiotike otporne bakterije na kraju se nalaze u okolišu, hrani za životinje/ljude i prenose svoju otpornost na druge bakterije.

Patogeni mikroorganizmiMlijeko ima veliki epidemiološki (npr. bakterijske infekcije i intoksika-

cije ljudi) i epizootiološki značaj (širenje bolesti životinja mlijekom). Pato-

112

mljekarstvo

geni mikroorganizmi opasni su za zdravlje ljudi jer se putem mlijeka lako mogu širiti među velikim skupinama u populaciji, poprimajući ponekad i epidemijske razmjere ukoliko se ne poduzmu potrebne mjere opreza. U većini slučajeva ljudi obolijevaju nedugo nakon konzumacije kontaminira-nog mlijeka (ovisno o bakterijskom uzročniku – toksinu). Štetnost patoge-na očituje se njihovim izravnim djelovanjem u ljudskom organizmu, ili ne-izravno proizvodnjom toksina, ili drugih štetnih tvari u mlijeku i mliječnim proizvodima. Važno je naglasiti da je mikrobno onečišćenje moguće u bilo kojoj fazi proizvodnog procesa od životinje do potrošača. Najznačajniji pa-togeni koji se povezuju s mlijekom i mogućim oboljenjima ljudi su: Myco-bacterium bovis, M. avium, M. tuberculosis, Brucella abortus, Brucella me-litensis, Bacillus anthracis, Escherichia coli, Coxiella burnetii, Salmonella spp., Streptococcus spp., Staphylococcus aureus, Clostridium perfringens, Listeria monocytogenes, Yersinia enterocolitica.

MikotoksiniNedavna pojava mikotoksina - afl atoksina u mlijeku pokazuje koliko je

kompleksna mljekarska proizvodnja i kako se zdravstvena ispravnost mli-jeka ne temelji samo na brizi o gotovoj namirnici (higijena i dr.), već na kontroli cijelog proizvodnog procesa počevši od hranidbe muznih životinja. Pri tome najveće javnozdravstveno značenje imaju afl atoksini koji preko mlijeka i mliječnih proizvoda mogu završiti u organizmu čovjeka, a u pre-hrambeni lanac ulaze hranom za životinje. Afl atoksine stvaraju plijesni As-pergillus fl avus i Aspergillus parasiticus. Poznato je nekoliko vrsta afl atok-sina, a njihovi štetni učinci utvrđeni su kod različitih vrsta životinja i ljudi. Najveću opasnost predstavlja afl atoksin B1 koji je izrazito hepatotoksičan (oštećenje jetre) i karcinogen. Muzare hranjene hranom u kojoj su se u po-godovnim uvjetima razmnožile navedene plijesni i proizvele afl atoksin B1, izlučuju mlijekom dio toksične supstance u obliku metabolita afl atoksina M1. Afl atoksini su kemijski stabilni spojevi i njihov nalaz u sirovini (sirovo mlijeko) rezultira i pojavom u mliječnim proizvodima, neovisno što će se plijesni koje ih stvaraju biti uništene. Općenito, odsutnost plijesni u hrani i hrani za životinje ne garantira da u njoj nema afl atoksina.

PesticidiPovećane potrebe za stočnom hranom rezultirale su i širokom primje-

nom različitih pesticida. To su kemijska i mikrobiološka sredstva koja se koriste u suzbijanju uzročnika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stono-ga, puževa, nematoda i glodavaca, za suzbijanje korova ili za reguliranje ra-sta biljaka. Pesticidi su važni i u (veterinarskom) javnom zdravstvu, jer uni-štavaju insekte i druge organizme koji prenose uzročnike zaraznih bolesti

113

mljekarstvo

ili sami uzrokuju bolesti ljudi i životinja. U pesticide ubrajamo insekticide, rodenticide, herbicide, fungicide, limacide i dr. Mnogi od njih teško su raz-gradivi i ostaju u okolišu, dospijevaju preko krmiva u životinje, proizvode životinjskog podrijetla i čovjeka.

Onečišćenja iz okolišaPovremeno se također pojavljuju izvješća o nalazu dioksina, poliklori-

ranih bifenila, teških metala i sličnih tvari u mlijeku i proizvodima. Jasno je da su to štetne tvari industrijskog podrijetla koje iz onečišćenog okoliša dolaze do hrane za životinje i tako ulaze u prehrambeni lanac. Izolirani slu-čajevi povišenih koncentracija tih tvari u mlijeku više su posljedica grubih propusta u poštivanju tehnološko-ekoloških standarda nego permanentne prisutnosti tih tvari u okolišu.

Sljedivost je važan čimbe-nik u preispitivanju i kontroli lanca distribucije hrane na tr-žištu. Samo u slučaju kad je moguće doći u trag preko na-mirnice do sirovine, može se ispravno identifi cirati uzrok nastalih problema povezanih sa sigurnošću ili kakvoćom neke namirnice (npr. mlijeka). U sustavu proizvodnje i distribucije sirovog mlijeka, uspostavljanje sustava sljedivosti može biti donekle problematično jer se mlijeko više proizvođa-ča međusobno miješa prije ulaza u iduće faze proizvodnje i distribucije. U takvom sustavu je neophodno na mjestima predavanja mlijeka i prije mije-šanja mlijeka različitih proizvođača uzimati pojedinačne uzorke. Stoga se u slučaju onečišćenja mlijeka lako dolazi do izvora (uzroka), onečišćenja analizom pojedinačnih uzoraka.

Sljedivost se u proizvodnji i prometu sirovog mlijeka može osigura-ti uzimanjem pojedinačnih uzoraka pri punjenju mlijeka u spremnike više proizvođača (zajednički spremnici), pri punjenju mlijeka s jedne farme ili zajedničkog spremnika u cisternu kamiona te punjenju mlijeka iz cisterne

Sljedivost u proizvodnji mlijeka

114

mljekarstvo

kamiona u spremnike mljekare. Važnost uspostavljanja sustava sljedivosti u procesu distribucije sirovog mlijeka očituje se i u sprečavanju ulaska mlije-ka neregistriranih proizvođača u sustav.

Radi učinkovitog praćenja mlijeka od polja preko farme do potrošača, potrebno je voditi i evidencije u primarnoj proizvodnji (na farmi). To može uključiti zapise o davanju veterinarskih lijekova muzarama, primjeni gnoji-va i pesticida, podatke o hranidbi muzara (vrsta hrane, dobavljač), podatke o registraciji i označavanju muzara (prodaja, kupnja, seljenje između far-mi). Svi zapisi su važan čimbenik u osiguranju sigurnosti i kakvoće u pro-izvodnji, prijevozu i pohrani mlijeka. Sama kontrola se u tom smislu može osnivati na kritičnim kontrolnim točkama:

a) upotreba lijekova i drugih kemijskih supstanci - opasnost: ostaci lijekova i pesticida u mlijekub) hlađenje i pohrana mlijeka- opasnost: povećavanje broja bakterija u mlijeku ako je temperatura

previsokac) sanitacija opreme- ostaci sredstava za čišćenje, pranje i dezinfekcijud) upotreba vode za pranje površina koje dolaze u dodir s mlijekom- biološke i kemijske opasnosti preko onečišćene vodeOsnovna svrha sustava sljedivosti je brzo pronalaženje uzroka neisprav-

nosti, te detekcije inkriminirane hrane i njenog povlačenja s tržišta. U lancu proizvodnje mlijeka od sirovine do gotovih mliječnih proizvoda treba se uspostaviti svrsishodan i logičan način identifi kacije i praćenja proizvoda u svim fazama. Sustav mora omogućiti trag (korak) natrag i naprijed za sve sastojke i sve mliječne proizvode. Primjerice, u slučaju potencijalne ugroze zdravlja ljudi (onečišćeno mlijeko bakterijama ili kemikalijama itd.), susta-vom sljedivosti mora se utvrditi gdje je sve proizvod distribuiran (to je trag naprijed), te identifi cirati serije proizvoda preko specifi čnih kodova kako bi se točno ti proizvodi zaustavili na tržištu. U ovom primjeru trag unatrag znači da tražimo uzroke neispravnosti i potencijalne opasnosti, a pri tome nam pomažu prije spomenute evidencije; svi podaci o proizvodu od mužnje do prerade i prometa, podaci o svim sastojcima uključenim u neki mliječni proizvod, podaci dobavljača itd. Jednom kad se uzrok identifi cira, poduzi-maju se korekcijske mjere kako se jednak ili sličan incident ne bi ponovio. Mjere u slučaju zdravstvene neispravnosti proizvoda na tržištu podrazumi-jevaju njegovo povlačenje iz prodaje i prometa. S druge strane opoziv proi-zvoda može se poduzeti i iz razloga nesukladnosti u kakvoći, kada proizvod ne predstavlja zdravstveni rizik za potrošače.

115

mljekarstvo

Dobre bakterije u mliječnim proizvodima

Na mikrobiološku kakvoću i ke-mijski sastav mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka utječu mnogo-brojni čimbenici poput hranidbe, higijene mužnje, higijenskih po-stupka s mlijekom nakon mužnje i dr. Dosadašnja saznanja o mi-krobiološkoj kakvoći mliječnih proizvoda iz kućne radinosti nisu bila ohrabrujuća, stoga se stalno unapređuje tehnologija i higijena proizvodnje kao i sustav kontrole u proizvodnji i prometu. U konceptu si-gurnosti hrane stalna su nastojanja za što trajnijim rješenjima pitanja zaštite zdravlja potrošača od štetnih mikroorganizama. Istraživanja i razvoj zaštit-nih tehnologija sve su intenzivnija, a poseban interes pridaje se primjeni zaštitnih kultura mikroorganizama i njihovih antimikrobnih tvari. U tom kontekstu prirodna, tzv. «divlja» mikrofl ora mliječnih proizvoda kao i dru-gih namirnica može nam poslužiti polaznom točkom proučavanja mikrob-nih međudjelovanja čiji se principi mogu pretočiti i u praktične okvire tj. proizvodnju sigurnije hrane. Tu su posebno bitne bakterije mliječne kiseline kao sastavni dio prirodne mikrofl ore mlijeka, koje svojom metaboličkom aktivnošću utječu i na ukupnu kakvoću mlijeka i fermentiranih mliječnih proizvoda.

Mikrofl ora svježeg mlijeka i siraMlijeko pruža idealne uvjete za rast i razmnožavanje različitih vrsta mi-

kroorganizama. U osnovi treba razlikovati primarnu mikrofl oru tj. mikroor-ganizme koji su dospjeli u mlijeko iz vimena te sekundarnu mikrofl oru koja naknadno onečišćuje mlijeko iz okoline (muzna oprema, posude za mlije-ko, ruke muzača, spremnici za mlijeko, transport itd.). U pogledu primarne mikrofl ore, treba naglasiti da mlijeko i u najhigijenskijim uvjetima mužnje uvijek sadrži određen broj (500-1000 ili više u ml) mikroorganizama podri-jetlom iz zdravog vimena, a radi se većinom o nepatogenim saprofi tskim bakterijama (mikrokoki i dr.). Međutim, kod pojave različitih bolesti mu-znih životinja, posebice oboljenja vimena, u mlijeku se mogu naći i prije spomenuti patogeni mikroorganizmi. Naknadno onečišćenje moguće je u

116

mljekarstvo

svim fazama proizvodnje mlijeka, od mužnje pa do stola potrošača. U ku-ćanstvima mlijeko se može onečistiti mikroorganizmima iz okoline iz više izvora:

muzara – koža, dlakamuzač – ruke, koža, odjećastroj za mužnju zrak u stajiposude za mlijekoMikrofl ora sireva također je različita, a potječe iz mlijeka koje se koristi

u proizvodnji sira, iz sirila, vode, posuđa itd. Slično kao i u proizvodnji druge hrane životinjskog podrijetla, prevladavanje određenih vrsta mikroor-ganizama u siru ovisno je o brojnim unutrašnjim i vanjskim čimbenicima. U tom smislu važnu ulogu imaju temperatura i trajanje podsiravanja, brzi-na i stupanj izlučivanja sirutke iz gruša, intenzitet soljenja, veličina i oblik sira, mikroklimatski uvjeti.

Bakterije mliječne kiseline – dobre bakterijeKako je već naglašeno, sastav mikrofl ore mlijeka i mliječnih proizvoda

je kompleksan, no zasigurno jednu od značajnijih skupina s tehnološkog, higijenskog i zdravstvenog gledišta predstavljaju bakterije mliječne kise-line. U tehnološkom smislu značajne su kao starter kulture koje svojom biokemijskom aktivnošću utječu na senzorska svojstva mliječnih proizvo-da; u higijenskom i zdravstvenom smislu zanimljive su zbog inhibicijskog djelovanja prema kompetitivnoj mikrofl ori putem antimikrobnih metabolita poput organskih kiselina, vodikovog peroksida, ugljičnog dioksida ili bak-teriocina. Upravo autohtona populacija bakterija mliječne kiseline čini ne-presušni izvor potencijalnih starter kultura, probiotskih ili zaštitnih kultura u proizvodnji mliječnih proizvoda.

Probiotici su proizvodi iz tzv. skupine funkcionalne hrane koja danas za-uzima značajno mjesto na tržištu hrane. Njihov pozitivan učinak na zdravlje ljudi prvenstveno se osniva upravo na djelovanju bakterija mliječne kiseli-

ne, koje ako se konzumiraju u dovoljnoj količini, promoviraju poželjne metaboličke procese i uravnotežuju probavnu mikro-fl oru. Najvažniji proizvodi ko-jima se te bakterije prezentiraju potrošačima su fermentirana mlijeka i jogurti. Osim uobi-čajene primjene u mljekarskoj industriji, probiotičke bakterije

117

mljekarstvo

DOPRINOS ZDRAVLJU LJUDI MEHANIZAM DJELOVANJA

Spriječavanje pojave karcinoma

Inhibicija transformacije pro-karcinogena u karcinogene, inaktivacija mutagena, sinteza antimutagenih tvari, potiski-vanje rasta pro-karcinogenih bakterija, smanjenje apsorpcije karcinogena, jačanje imunosnog sustava

Spriječavanje crijevnih bolesti Izmjena crijevne mikrofl ore, jačanje imunosnog odgovoraSpriječavanje srčanih bolesti, utjecaj na količinu kolesterola u krvi Asimilacija kolesterola, smanjenje sinteze kolesterola u jetri

Spriječavanje proljeva uzrokovanih bakte-rijama/virusima

Izmjena crijevne mikrofl ore, sinteza antimikrobnih tvari, stimulacija sekrecije sluznica, jačanja imunosnog odgovora

Skraćenje pasaže hrane kroz debelo crijevo Utjecaj na peristaltiku sintezom bakterijskih metabolita

Tablica 1. Neki od potencijalnih učinaka probiotika na zdravlje ljudi

mliječne kiseline mogu se koristiti i u drugoj hrani, primjerice fermentira-nim mesnim proizvodima.

Probioticima se pripisuju brojni poželjni učinci kojima doprinose očuva-nju zdravlja ljudi (tablica 1). Neke zdravstvene tvrdnje dobro su potkrijepljene znanstvenim dokazima (npr. ubrzanje prolaska hrane kroz crijeva) dok se neke poput spriječavanja karcinoma ili učinka na razinu kolesterola u krvi trebaju još preispitati. Općenito mehanizam djelovanja probiotskih mikroorganizama slo-žen je, a uključuje aktivnost prema štetnim mikroorganizmima na mjestu djelo-vanja (npr. crijevo), jačanje obrane sluznica i imunosnog sustava.

Preživljavanje u gornjem dijelu želučano-crijevnog trakta: otpornost na žućne soli, želučanu kiselinu, i proteolitičke enzime, aktivnost tijekom prolaska kroz crijevoInterakcija s prisutnom mikrofl orom: sposobnost prianjanja na crijevni epitelBlagotvoran učinak na organizam domaćina: smanjenje rizika od nekih bolesti

Otpornost na tehnološke procese i pohranu: učinak supstrata, sastojaka hrane, mehaničkih i toplinskih obrada, hlađenja

Sigurnost soja: bez prisutnosti rizičnih karakteristika (npr. gena za rezistenciju)

Tablica 2. Kriteriji za odabir probiotika

Odabir probiotičkih sojevaProbiotičkom hranom smatramo dakle proizvode koji blagotvorno djelu-

ju na zdravlje potrošača uslijed aktivnosti bakterija mliječnokiselog vrenja. Ti se mikroorganizmi uglavnom najviše unose u organizam preko mliječnih fermentiranih proizvoda (fermentirana mlijeka, jogurt i sl.).

Da bi se određeni soj mliječnokiselinske bakterije (npr. laktobacil) mo-gao primijeniti kao probiotička kultura u proizvodnji fermentiranih proizvo-da, potrebno je testirati njegova fenotipska i genotipska svojstva.

118

mljekarstvo

Držanje i čuvanje mlijeka

Neovisno radi li se o malim gospodarstvima s nekoliko krava ili većim farmama preporuke o higijenskoj proizvodnji mlijeka usmjerene su na tri područja:

Osigurati da postupak mužnje ne dovodi do ozljeđivanja krava niti do onečišćenja mlijeka;

Osigurati da se mužnja obavlja u higijenskim uvjetima;Osigurati higijensko postupanje s mlijekom nakon mužnje. Postupak s mlijekom nakon mužnje vrlo je bitan za očuvanje higijenske

ispravnosti i kvalitete mlijeka. Loši uvjeti čuvanja i držanja mlijeka nakon mužnje vrlo lako mogu poništiti sav trud oko zdravlja životinja i higijene mužnje.

Na zdravlje konzumenta probiotičke bakterije djeluju na tri razine; in-terakcijom s drugim probavnim bakterijama (nadmetanje za hranjive tva-ri, antimikrobno djelovanje), jačanjem mukozne barijere i modulacijom imunološkog sustava domaćina. Iako određeni sojevi mogu pokazati po-željne rezultate u laboratorijskim uvjetima, to nije dovoljno da se progla-se probiotičkim bakterijama. Glavni kriterij je pri tome doprinos zdravlju konzumenta, što podrazumijeva testiranje soja u kliničkim studijama na ljudima u kontroliranim uvjetima. Isti koncept treba primijenjivati i u ve-terinarskoj medicini, budući da se probiotici koriste i u animalnoj proi-zvodnji.

119

mljekarstvo

Propisi nalažu da oprema za mužnju te prostori u kojima se mlijeko skla-dišti, njime rukuje ili se hladi moraju biti smješteni i građeni tako da se ograniči opasnost od kontaminacije mlijeka. Prostori za skladištenje moraju biti zaštićeni od štetočina, moraju biti odvojeni od prostora za smještaj ži-votinja, te imati odgovarajuću opremu za hlađenje.

Površina opreme koja dolazi u dodir s mlijekom (pribor, spremnici, ci-sterne, namijenjeni za mužnju, sakupljanje ili prijevoz) mora se lako čistiti i prema potrebi dezinfi cirati te održavati u dobrom stanju – glatki, perivi i neotrovni materijali. Te površine se nakon upotrebe moraju očistiti i prema potrebi dezinfi cirati.

Nakon svakog prijevoza, ili nakon svake serije prijevoza gdje je razdo-blje između istovara i slijedećeg utovara vrlo kratko, ali u svakom slučaju najmanje jednom dnevno, spremnici i cisterne koji se upotrebljavaju za pri-jevoz sirovog mlijeka moraju se na odgovarajući način očistiti i dezinfi cira-ti prije ponovne upotrebe.

Temperatura i vrijeme (trajanje) skladištenja mlijeka nakon mužnje, broj i vrsta bakterija u mlijeku utječu na porast ukupnog broja mikroorganizama u pohranjenom mlijeku. Rast većine bakterija može se usporiti ili zaustaviti pravilnim hlađenjem mlijeka. Hlađenje nije jamstvo da će rast svih bakte-rija biti zaustavljen, pa je očita važnost higijenskih postupaka pri mužnji i nakon nje.

Pravilo je što se mlijeko duže pohranjuje prije prerađivanja, to je veća mogućnost povećanja broja psihrotrofnih bakterija (vole niže tempera-ture) u mlijeku. Iako ta skupina bakterija može činiti tek 10 % mikrobne populacije u prikupljenom mlijeku, već za 2-3 dana na 4,4 °C one mogu prevladati. Suprotno, ako se mlijeko drži na temperaturama iznad 7,2 °C, prevladat će druge bakterijske vrste, no opet s ishodom kvarenja mlijeka i smanjenjem njegove preradbene vrijednosti. Greške pri miješanju mlijeka u spremniku mogu dovesti do nastanka tzv. «džepova» toplog mlijeka gdje se bakterije brzo razmnožavaju.

Mlijeko se odmah nakon mužnje skladišti u čist prostor i opremu koja sprečava onečišćenje. Ono se u slučaju svakodnevnog sakupljanja mora od-mah ohladiti do temperature od najviše 8 ºC ili do najviše 6 ºC, ako se sa-kupljanje ne obavlja svakodnevno.

www.gospodarski.hr

tel: 01/4816-145, 01/3843-555


CIJENA

60,00 kn

pošiljk

a se u

većava za cije

nu pošt

arine

obračunatu

pre

ma cje

niku Hrv

atske p

ošte

Iz sadržaja izdvajamo: zahtjeve kakvoće

mlijeka, osobine, metode pregleda,

higijenu, ručnu i strojnu mužnju, postupak

nakon mužnje, izračunavanje kakvoće i

otkupne cijene mlijeka, proizvodnju

jogurta, kefira i drugih napitaka, postupak

proizvodnje sira u kućanstvu, te recepte za

proizvodnju više od 30 vrsta sireva.

Format: 14 x 20 cm

Uvez: broširani

Broj stranica: 152

121

peradarstvo

Obzirom na sastav bje-lančevina jaja su prvorazredna hrana za podmladak peradi. Što je veća biološka raspolo-živost bjelančevine iz hrane, to je ona vrednija. Pod biološ-kom raspoloživosti podrazumi-jevamo sličnost bjelančevina iz hrane s bjelančevinama pe-radi, odnosno njenim potre-bama. U tom smislu jaje ima najbolje vrijednosti. Istraživa-njem životno važnih sastavnica bjelančevina (aminokiselina) u jednom jajetu, pokazalo se kako je tvrdo kuhano jaje izvanredna hrana za piliće. To dakako vrijedi i za kokice u razdoblju nesenja jaja za rasplod, ali je ovdje potrebna veća količina takve hrane nego u uzgoju pilića, pa je hranidba kokica jajima postala pravilo za uzgajatelje peradi. Zanimljiva bi bila takva hranidba ponajprije na području ukrasne peradi u njenih manjih predstavnika, pri-mjerice prepelica.

Jaje istodobno ima i druge važne komponente. Njegov lecitin i kole-sterol u žumanjku temeljni su izvori života. Solidan sadržaj kolesterola u jajetu osigurava funkcije metabolizma. Što je manji sadržaj kolesterola u jajetu to je lošija njegova kakvoća. Histerija oko kolesterola u živežnim na-mirnicama u međuvremenu je razotkrivena kao lažna. Kolesterol je izuzet-no važan za mnoge metaboličke procese, čak i u smislu razvoja organizma. On naime utječe i na razvoj mišića i kostiju, kao i na spolni hormonalni sustav.

Zelena hrana daje biološke supstance pri produkciji jaja. U slučaju da ona nedostaje, onda treba biološke supstance dodatno dati uz jaje. Može se umiješati i neke druge sastojke u jaje, primjerice ljuske od jajeta iz vlastite proizvodnje ili češnjak.

Lecitin je temeljni sastojak za živčani sustav peradi. U jajetu se nalaze idealni preduvjeti koji piletu nude najbolje temelje za razvoj i funkcioni-ranje mozga i živčanog sustava. Ako prepelicama i drugoj sitnoj peradi u razdoblju razmnožavanja dodamo malo jajeta kao životinjskog izvora bje-lančevina, potaknut ćemo dobar embrionalni razvoj.

p e r a d a r s t v op e r a d a r s t v o

Kuhana jaja hrana za podmladak

122

peradarstvo

Kod hranidbe jajetom važno je da dobro hranimo nesilje. Da-kle, bogata hranidba zelenjem, pa će kokošje jaje biti izvor vitamina, bioloških tvari i minerala. Ako ne-dostaje zelenja, jaja u pravilu neće imati optimalan sadržaj vitamina, osobito ne vitamina K1. Taj vitamin je nužan za aktiviranje metaboliz-ma bjelančevina u embrionalnom razvoju. Gotovoj industrijskoj hrani

ne dodaje se vitamin K1, nego jeftiniji zamjenski menadion koji ne potiče embrionalni razvoj. Stoga uzgajatelj treba uvijek znati kakva jaja daje svo-joj peradi i kako hrani svoje nesilice.

Ako kokice u razdoblju nesenja jaja dobiju daljnju vrijednu hranu po-put lanenog sjemena ili sjemenje samoniklog bilja (npr. sjemenke koprive) tada će se u jajetu pojačano taložiti tzv. omega 3 masne kiseline. One su posebno važne za metabolizam organizma koji se hrani jajima kao i za em-brionalni razvoj. Kokošje jaje sadrži otprilike 7 g bjelančevina, 6 g masti i gotovo nimalo ugljikohidrata. Iz toga proizlazi omjer hranjivih tvari 1:2. Budući da je omjer hranjivih tvari u nesilica između (1 i 3,5) do (1 i 5), onda kokošje jaje ima veoma visoku hranjivu vrijednost koju potiskuje da-vanjem hrane u obliku žitarica. Treba još i reći da u hranidbi peradi nema-mo problem davanja hrane prebogate bjelančevinama, nego naprotiv hrane odviše siromašne bjelančevinama. Kokošje jaje može stoga pružati vrijedan izvor bjelančevina i to u izvanredno vrijednom sastavu putem svojih ami-nokiselina.

Za optimalno funkcioniranje imunosnog sustava važni su svi hranji-vi sastojci, jer njemu treba energija (ugljikohidrati i masti) i bjelančevine. Nisu, naime, slučajno mnogi sastojci imunog sustava proteinske naravi. Usto dolaze minerali i biološki aktivne supstancije, u što valja uračunati 13 poznatih vitamina. Hrana animalnog podrijetla sadrži brojne enzime i hor-mone kojih nema u biljnoj hrani, ali i vrlo dragocjene aminokiseline, u druk-čijem sastavu nego u biljnoj hrani. Stoga u hranidbenom smislu, ispunjava vrlo mnogo vrijednih zadaća. Sve supstancije iz hrane animalnog podrijetla

Taurin – važna aminokiselina

123

peradarstvo

pospješuju rad imino-loškog sustava.

Pod aminokiseli-nama (sastavnim dije-lovima bjelančevina) uvijek se misli na one koje izgrađuju bje-lančevine. Ima i tzv. slobodnih ili i neve-zanih aminokiselina, koje nisu sastavni dio bjelančevina. Takva je jedna aminokiselina taurin, koju ne sadrži nijedna biljna hrana, već isključivo životinjska. Perad i ostali kralješnjaci sami mogu proizvesti taurin. Za to su potrebne aminokiseline bogate sum-porom, poput metionina, odnosno cisteina. Ali baš su ove aminokiseline iznimno važne za tvorbu perja i ne bi ih smjela ograničiti izgradnja životno važnog taurina. Zato peradi treba uvijek davati i hranu životinjskog podrije-tla, jer će jedino tako dobiti dovoljne količine taurina.

Taurin je u izmjeni tvari na glasu kao izvanredan antioksidans. To zna-či da „hvata“ štetne tvari iz organizma prije negoli ove naprave neku šte-tu. Mnoge štetne tvari napadaju rubne dijelove stanica. Naime, stanica s oštećenom vanjskom stijenkom ne može više optimalno funkcionirati. To se mnogostruko odražava na organizam životinje. Zato se valja uvijek bri-nuti o dovoljnoj zaštiti rubnih dijelova stanica. Taurin to jamči. Poznat je u prvom redu kao supstancija za zaštitu bubrega i očiju (tvorba i održavanje nedirnutih receptora svjetla).

Svaki uzgajatelj pilića poduzet će sve da im omogući optimalan rast. U mozgu taurin potiče proizvodnju hormona za sagorijevanje masti, a u njih spadaju i hormoni rasta. Pilići u prirodi stalno uzimaju životinjsku hra-nu. Kukci, i mekušci njihov su omiljeni plijen.

Osobito je važan za razvoj mozga i očiju. Poremećaji u rastu mogu nastati i zbog smanjene opskrbe organizma taurinom. Isto tako, nužan je za funkcioniranje živaca. Istodobno, djeluje zajedno s kalcijem i stabilizira živčani sustav, pri čemu i cink igra značajnu ulogu. Upravo perad koja se slobodno kreće dvorištem treba takav živčani sustav – da reagira osjetljivo, ali ne i pretjerano. U tomu im pomaže taurin. Zato perad na dvorištu ne tra-ži uzalud životinjsku hranu iz prirode.

Osim na besprijekorno funkcioniranje živaca, taurin djeluje i na isprav-nu koordinaciju živaca i mišića. Osobito se to vidi na srčanom mišiću, jer je

124

peradarstvo

on zapravo isprepleten mišićnim i živčanim stanicama. Taurin ov-dje mjerodavno poma-že u ispravnoj obradi svih živčanih impulsa u mišićima. Brojni mi-nerali također utječu na ove impulse. Pritom ključnu ulogu igra-ju natrij, kalij, kalcij i magnezij. Taurin traj-no potiče djelovanje ovih minerala, ponaj-

prije u srčanom mišiću, jer ondje sprječava gubitak kalija, pa tako onemo-gućava poremećaje srčanog ritma.

Taurin djeluje i na sustav zgrušavanja krvi. Istodobno djeluje s mno-gim drugim supstancijama, koje poput fl avonoida (sekundarnih biljnih supstancija), minerala i vitamina utječu na ispravno zgrušavanje krvi. Bi-jela krvna zrnca, središnje jedinice obrambenog sustava, sa srčanim miši-ćem i živcima sadrže najvišu koncentraciju taurina za jak obrambeni su-stav. Zato je perad nužno hraniti i životinjskom hranom.

Nikako se ne smije zaboraviti na povezanost taurina i žučne kiseline. Žučna kiselina izlučuje se u gornjem dijelu tankog crijeva, pa time osi-gurava apsorpciju vitamina topljivih u mastima. Čak i kad se apsorpcija vitamina topljivih u mastima optimizira putem određenih masnih kiselina dobivenih hranom, žuč tako reći osigurava nužnu osnovnu opskrbu. Na-posljetku, žučna kiselina djeluje i na apsorpciju masnih kiselina u probav-nom traktu.

Također, napomenuli smo da se taurin može sintetizirati i iz metio-nina odnosno cisteina biljnom i životinjskom hranom. Ječmene pahuljice, brašno od lucerne, mlijeko u prahu s manjom količinom masnoće, ječ-mene klice i inaktivirani pivski kvasac dobri su izvori ovih supstancija. Za besprijekorno prestrukturiranje organizma peradi, nije nužno osigurati samo metionin kao polaznu supstanciju, nego i vitamin B6, nužan za pre-tvorbu.

Velika je prednost ako uzgajatelj svojim životinjama daje inaktivira-ni pivski kvasac. Treba ga umiješati u meku ili brašnastu hranu koju sami pripravljamo. U svakom slučaju treba biti na oprezu, jer pivski kvasac je osjetljiv na svjetlo i treba ga svakodnevno svježeg dodavati hrani. Čuvati ga treba na tamnom, hladnom i suhom mjestu.

125

peradarstvo

Probiotici potiču zdravlje peradiPrve spoznaje o crijevnoj fl ori i njezinu značenju za zdravlje organiz-

ma zahvaljujemo istraživačima na peradi. Životinjama su davane bakteri-je mliječne kiseline (laktobacili), poznata i izrazito korisna vrsta bakteri-ja, umiješane u hranu. Dodavanjem ovih bakterija perad je postala izrazito vitalna i otporna na bolesti. Zdrava crijevna fl ora ispunjava brojne zadaće u crijevima. Brine se o besprijekornom funkcioniranju imunološkog susta-va crijeva da bi uvijek bila spremna na obranu i uspješno se borila protiv uzročnika bolesti. Ona neutralizira brojne otrove u hranjivom supstratu i sprječava ulazak mnogih štetnih tvari kroz stijenku crijeva u unutrašnjost organizma. Zato se crijevna fl ora ne smije uništiti.

Već je godinama poznato da su za zdravlje životinja odgovorni broj-ni čimbenici povezani s njihovom hranidbom. Međutim, ponekad se mogu pojaviti i bakterijske bolesti protiv kojih valja upotrijebiti lijekove, osobito antibiotike. Nažalost, brojni uzgajatelji koristili su ove vrijedne lijekove i da prikriju vlastite propuste u držanju peradi. Tako redovito „kljukaju“ svo-je životinje antibioticima, iako to uopće nije potrebno. Antibiotici dolaze u malim količinama kao dodatci hrani, jer potiču rast. Negativna nuspojava takve uporabe antibiotika je sve veća pojava otpornih uzročnika bolesti, pa to izaziva goleme teškoće, pogotovo u humanoj medicini.

Ne bi se smjelo zaboraviti da je i nekontrolirano davanje antibiotika u humanoj medicini pridonijelo ovoj pojavi. No, budući da je zdravlje čovje-ka u prvom planu svih promišljanja, bilo je samo pitanje vremena kad će se smanjiti uporaba antimikrobnih supstancija, ili kad će se potpuno obu-

staviti uporaba nekih supstancija u vete-rinarskoj medicini. Takvo vrijeme je već došlo i postavlja se pitanje, koje su al-ternative na raspola-ganju. U tom smislu probiotici (gotove bakterijske kulture) igraju važnu ulogu, jer koriste potenci-jal iz prirode, da što više prorijede nasta-njenost crijeva bak-

126

peradarstvo

terijskim uzročnicima bolesti. Crijeva, naime, trebaju nastanjivati i druge bakterije koje se ubrajaju u prirodnu crijevnu fl oru.

Finski stručnjaci za tov peradi mnogo su naučili iz ovih spoznaja. Odavno su kupovali korisne bakterije na tržištu lijekova i umiješali bi ih u hranu za perad. Dobivali su tako zdrave životinje koje se dobro razvijaju i koje ne obolijevaju od salmonele. Metoda davanja probiotika temelji se na znanju da korisne bakterije potiskuju štetne. Prije više od petnaestak godi-na, japanski su istraživači ustanovili da određene bakterije poput Lactoba-cillus acidophilusa ili Streptococcus faeciuma mogu ublažiti crijevne upa-le. Nadalje, u posljednje vrijeme upozoreno je i na značenje Pediococcusa acidilacticija, kao probiotičke tvari. Već su i prije ovih opažanja postojale brojne teorije o zadaći općepoznate bakterijske crijevne fl ore svog domaći-na i obrani od prodora uzročnika bolesti. Budući da su život i zdravlje ljudi i životinja tako usko povezani,nastao je pojam „probiotici“.

Kod svakog mladunca koji se izvali iz jaja, bez obzira o kojoj se vr-sti peradi radilo, crijeva su u početku čista, bez ikakvih uzročnika bolesti. Tek tijekom prvih sati života njihova crijeva nastanjuju različite bakterije iz okoliša. Ta bakterijska fl ora koja se nastanjuje u crijevima tvori vrlo važnu prepreku prodoru potencijalnih uzročnika bolesti, koju je moguće uništiti samo nekontroliranom i pretjeranom uporabom antibiotika. Prirodna cri-jevna fl ora zdravih pilića sastoji se od mnogo milijuna različitih bakterija, pri čemu su laktobacili (bakterije mliječne kiseline), bifi do-bakterije te bak-teroidne vrste najvažnije skupine, jer obuhvaćaju 90 posto crijevne fl ore. Usto dolaze još enterobakterije, enterokoki i klostridije.

Značaj probiotikaProbiotici mogu spriječiti razmnožavanje uzročnika bolesti snižava-

njem pH-vrijednosti sadržaja crijeva jer stvaraju laktat, mliječnu kiselinu i određene masne kiseline. Posebno se to odnosi na salmonele, jer one na-stanjuju osobito slijepo crijevo. Istraživanja su pokazala da se dodavanjem crijevnog sadržaja zdravih, odraslih kokoši uspijeva smanjiti nastanjivanje slijepog crijeva salmonelama.

Posljednjih godina različite vrste klostridija dobile su još veće značenje u smislu uzročnika bolesti koji se nastanjuju osobito u crijevima. Clostridi-um colinum smatra se uzročnikom ulcerativne upale crijeva. Clostridium septicum izolirani su u slučajevima nekrotizirajuće upale crijeva, ali i kod gangrenoznog dermatitisa (upale kože). Clostridium botulinum odgovoran je za proizvodnju smrtonosnog toksina botulizma. Ne treba pritom zabo-raviti ni određene sojeve Escherichie coli, koja obično spada u prirodnu crijevnu fl oru, ali čije neke vrste izazivaju najteže bolesti u ljudi i životinja. Baš ovdje otpornost prema antibioticima igra značajnu ulogu, tako da tre-

127

peradarstvo

ba potražiti alternativna rješenja.

U ovom slučaju probiotici igraju odlu-čujuću ulogu jer mogu lišiti bakterije, koje uzrokuju bolesti, njiho-ve osnove za razmno-žavanje u crijevu. To je moguće samo ako se u držanju peradi izbjega-vaju i drugi čimbenici stresa, kao što su nagla promjena prehrane ili jača infekcija bacilima. Naime, prirodni probiotici u sve su manjoj mjeri sastavni dio crijevne fl ore, i potrebna je brižljiva skrb da bi se razmnožavali i da bi se pomoću njih požnjeo uspjeh. posljednjih godina osobita se važnost pridaje mnogim farmaceutskim proizvodima. Framaceutska industrija razmnožila je naime odabrane bakterije iz skupi-ne probiotika i nudi ih kao proizvod za stabilizaciju crijevne fl ore u ljudi i životinja. Mogu se koristiti i kao dodatak hrani, ali i u ciljnoj primjeni kod nekih posebnih tegoba do kojih dolazi davanjem vode za piće. Pritom se životinjama nude bakterije sposobne za razmnožavanje, koje su sastavni dio prirodne crijevne fl ore, pa stoga ne opterećuju ni ljude, ni životinje, ni okoliš.

Ako se bakterijske kulture dodaju u hranu, treba se brinuti i za njiho-ve mogućnosti preživljavanja u crijevnoj fl ori organizma peradi. Zato osim zastupljenosti bjelančevina, vitamina i minerala nužno je davati i balastne tvari, jer one idealno hrane bakterije. Također je značajno za održavanje životno važnih bakterija u crijevnoj fl ori izbjegavati štetne tvari koje joj mogu naštetiti. Perad koja se hrani uravnoteženom smjesom različitih žita-rica i uljarica uz obilate količine raznovrsne zelene hrane, te voća i povrća, ima zajamčeno dobro zdravlje zahvaljujući odličnim vrijednostima vitami-na i balastnih tvari za svoju bakterijsku crijevnu fl oru.

Probiotici potiču prirodnu otpornost organizma poboljšanom proizvod-njom antitijela i povećanom djelotvornošću makrofaga, prvog zaštitnog be-dema organizma protiv uzročnika zaraza. Učinak probiotika zasniva se na tomu da se bakterijske kulture koje potiču zdravlje u usporedbi s uzročni-cima bolesti bolje mogu nastaniti na epitelu sluznice negoli na lumenu cri-jeva. Time one sprječavaju prodor uzročnika bolesti preko sluznice crijeva, jer su mjesta za prianjanje već zauzeta.

128

peradarstvo

Opći su znakovi tegoba u crijevnoj fl ori osobito proljev i povećano pijenje vode, ali mogu se javiti i opći simptomi bolesti poput mršavljenja, nakostiješenog perja i bezvoljnosti. Tada treba dakako isključiti neke dru-ge tipične bolesti peradi i golubova, kao što su kokcidioza, salmoneloza, koli-infekcija, različite virusne infekcije, zatim tegobe u radu crijeva zbog pokvarenih sastojaka hrane ili previsokog sadržaja soli. Svi ti poremećaji zahtijevaju ciljni tretman, odnosno izbjegavanje štetne hrane. Tek tada ima smisla dodatnim davanjem probiotika obnoviti crijevnu fl oru kako bi ona mogla ispunjavati svoju zadaću u smislu prirodnog bedema organizma od uzročnika bolesti.

Kad govorimo o počecima organiziranog uzgoja pasminskih golubova i peradi u nas, tada takve aktivnosti obično povezujemo s osnivanjem prvih udruga uzgajatelja (u Zagrebu 1926. , u Osijeku 1929.). Međutim, i prije institucionalizacije ove pasije, postojali su pojedinci, uglavnom iz redova aristokracije, koji su držali i uzgajali plemenitu perad.

U drugoj polovici 19. stoljeća naglo se razvija industrijsko građansko društvo. Uvođenjem željezničkog prometa i poboljšanjem obrazovanja, dr-žava je svjesno poticala razvoj trgovine i industrije, što se pozitivno odraža-valo na cjelokupni gospodarski napredak. Prva pruga na području kraljevine Hrvatske izgrađena je 1862. godine na relaciji Zidani Most – Zagreb –Sisak. Zagrebački gospodarstvenici, trgovci i istaknuti društveni djelatnici, oku-pljeni oko Trgovačko-obrtničke komore godinama sustavno prate društve-na i gospodarska kretanja u Europi i razmišljaju o pripremanju gos-podarske izložbe u Zagrebu.

Nakon sve-stranih pripre-ma Prva gospo-darska izložba dalmatinsko-hr-vatsko-slavon-ska svečano je

Prva izložba peradi u Hrvata

129

peradarstvo

otvorena 18. kolovoza 1864. godine u Zagrebu. U dvoranama današnje središnje zgrade zagre-bačkog Sveučilišta, na današnjem Kazališnom trgu, i na prostoru pred njom, bile su izložene tisuće najraznovrsnijih predmeta iz svih grana gospodarstva, te umjet-nosti, prosvjete i kulture. Po svojoj raznolikosti i mnogostranosti sadr-žaja, ta je manifestacija za tadašnji mali Zagreb, koji je brojio svega oko 16 000 stanovnika, pred-stavljala pravu senzaciju.

Izložba je bila podijeljena u četiri razreda i trideset i dva podrazreda: stočarstvo, obrt, prirodne i gospodarske proizvode, te umjetnine i starine. Najznačajniji dio predstavljala je izložba stoke s prezentacijom najboljih rasplodnih pasmina koje su se tada uzgajale na hrvatskim veleposjedima. U opsežnom katalogu tiskanom na hrvatskom, njemačkom i talijanskom je-ziku, na stranici broj 153 nalazi se popis 18 izlagača peradi svrstanih u V. Podrazred (Perad svake vrsti). Pod šatorima izložbenoga prostora predstav-ljeno je samo tridesetak pernatih životinja, a među njima su najbrojnije bile obične domaće kokoši (hrvatska kokoš), zatim su slijedile domaće guske, patke i samo dva zagorska purana. Koloman Bedeković iz Jalžabeta (Varaž-dinska županija), Kata Kovačić iz Martinjske Vesi (Zagrebačka županija) i Dragutin Šur iz Vrapča (danas gradska četvrt u zapadnom dijelu Zagreba) izložili su sveukupno 6 kokinkina. Ne navodi se u kojoj boji perja, ali pret-postavljamo da se radilo o žutim životinjama, jer tada je ova boja perja bila najzastupljenija.

Uz njih izložena su dva bijela purana (pretpostavljamo holandska, od-nosno ‘virginska’), dvije kudrave guske, te francuske i švedske patke. Bio je to skroman početak, ali značajan korak naprijed za razvoj našeg peradar-stva i taj događaj za nas ima veliku povijesnu vrijednost. Na ovoj izložbi, golubova nije bilo, oni se prvi put pojavljuju tek 27 godina kasnije na veli-koj Jubilarnoj izložbi u Zagrebu, kojom je 1891. godine Hrvatsko-slavon-sko gospodarsko društvo obilježilo pedesetu godišnjicu osnivanja.

130

peradarstvo

Jaki kontrast bijele, pune i okrugle kukme, i intenzivno crno oboje-nog perja tijela, daje ovoj pasmini neobično egzotično obilježje, i čini ju osobito zanimljivom svakom pasioniranom uzgajatelju pasminske peradi. Ta pasmina ima dugu povijest, jer je u svojoj domovini bila poznata još u 15. stoljeću, mada u to doba nije izgledala baš potpuno isto kao današnja standardizirana nizozemsla bjelokapa kokoš. Stari nizozemski slikari ovje-kovječili su tijekom 17. stoljeća različite preteče današnje pasmine, često prikazujući crno tijelo i bijelu kapu na glavi. Pretpostavlja se da sve nizo-zemske pasmine s kukmom i/ili bradom vode podrijetlo od pavlove kokoši koja je dospjela iz Rusije u zapadnu Europu još u srednjem vijeku.

Nizozemska bjeloka-pa kokoš je vitka i elegantna seoska kokoš, više ili manje uspravnog stava. Linija leđa je blago nagnuta i završava u korijenu repa koji je uzdignut. Pijetao ima dobro razvijeno uresno perje, što se posebno ogleda u njegovim bogatim sr-povima. Krila su čvrsto prilju-bljena uz tijelo i koso su polo-žena. Noge su u mnogih varijeteta škriljavoplave, a kljun je u korelaciji s bojom perja. Zaštitni znak ove pasmine je velika, puna i kuglasta kapa. Ta pernata kapa izrasta iz nabora kože na lubanji. Poželjno je da u kokice kapa bude veća i okrugla, a usto čvrsta i zatvorena. U pijetla je struktura kape malo blaža i ima manje okrugli oblik, jer su njegova pera dulja i uža. Ve-ličina kape treba biti u proporciji s tijelom. Prevelika kapa podrazumijeva diskvalifi kaciju na izložbi peradi, budući da takvi primjerci ne mogu dobro vidjeti.

Nizozemska bjelokapa kokoš je dobroćudna i živahna pasmina, iako ponekad znade biti malo nervozna zbog svog ograničenog vidnog polja, ob-zirom da može gledati samo u stranu i prema dolje. Ona će se prestrašiti neočekivanog pristupa odozgo. Takva reakcija se može spriječiti, ako im prilazimo obazrivo i javimo im se glasom prije negoli ih hvatamo ruka-ma. Nije razumno da ih puštamo na ispust u vrtu jer će se njihova pernata kapa smočiti i zaprljati. Natkrivena volijera sa suhom prostirkom je najbolji smještaj za njih. Kako bi se izbjegla opasnost da se one uprljaju i smoče potrebno je nabaviti posebne hranilice i pojilice za kukmaste kokoši. Gusta

Nizozemska bjelokapa kokoš

131

peradarstvo

i topla pernata kapa predstavlja idealno mjesto za tekuti. Stoga ih treba re-dovito pregledavati i preventivno tretirati protiv nametnika odgovarajućim praškom ili sprejem.

Nizozemske bjelokape kokoši se uzgajaju u crnoj, plavoj, grahorastoj, bijeloj i crno-bijelo prskanoj boji perja. Kokice godišnje nesu oko 140 jaja bijele ljuske, težine 45 g. Pijetao teži 1,75 do 2,25 kg, a kokica 1,5 do 2,0 kg. Nisu na glasu kao dobre kvočke, pa se njihova jaja nasađuju pod kvoč-kom neke druge pasmine, ili se stavljaju u inkubator. Početkom 20. stoljeća u Njemačkoj je stvorena patuljasta inačica ove pasmine u koje pjetlić teži 900 g, a kokica 800 g., godišnje nesu oko 100 jaja težine 35 g.

Razmjerno velika težina jaja, dobra no-sivost, laka mogućnost tova i solidna kakvo-ća mesa pomogli su toj pasmini da stekne veliku popularnost diljem svijeta, koja traje do današnjeg dana. Usto dolaze i prednosti lakog uzgoja i u oštrijim klimama, te osobi-to lijepi oblici i boje izložbenih primjeraka. Ta najstarija američka pasmina uzgojena je križanjem, polovicom 19. stoljeća, kokin-kine, brame, crne javanske i grahoraste do-minikanske kokoši. Osim svoje konstituci-je i čvrstoće poput ‘stijene’ (rock= stijena), ime je dobila po lučkom gradu Plymouthu u saveznoj državi Massachusettsu, boravištu njezina uzgajatelja dr. Bennetha.

Iz svoje domovine najprije je izvezena u Englesku (1872.), a zatim se raširila po ci-jeloj Europi. U Njemačku je nakon izravnog uvoza 1906. godine izazvala val oduševlje-nja, kakav još nikad nije doživjela nijed-na druga pasmina. Za razliku od ovog, prvi uvozi iz Engleske 1879. nisu naišli na takav povoljan odjek. Iz početno još krupno valo-vite pasmine, od 1909. godine nadalje Nijemci su uzgojili najfi nije grahoraste primjerke, koji su uskoro postali uzorom svim grahorasto-prugastim pasmi-nama. U nas je uzgoj plymouth rocka započeo još u prvoj dekadi 20. stoljeća,

Plymouth rock

132

peradarstvo

ponajviše u sjeverozapadnim predjelima, u okolici gradova. Tako gotovo sve naše domaće kokoši duguju svoju grahorastu boju baš toj pasmini.

Grahorasti varijetet ima vrlo fi no strukturirano perje, na kojem se jed-noliko izmjenjuju poprečne pruge izrazito omeđene crnom i nježnom sivo-plavom bojom. Kod pijetlova su one jednako široke, a kod kokica su one sveukupno nešto tamnije. Završetak perja mora biti crn, a donje perje mora biti prošarano poput zebre. Osim temeljne grahoraste boje, u koje su tip i forma najbolje izraženi, uzgojeni su još i bijeli, crni, žuti, jarebičasti i her-melinski sojevi.

Bijele kokice koje i danas osobito dobro rastu, baštinile su ove osobine uzgojem graho-rastih kokica i uznapredovale su 1888. godine u standardnu pasminu SAD-a. Nakon Drugoga svjetskog rata doživjele su preporod u intenziv-noj peradarskoj proizvodnji. Tada su se geneti-čari prilično trudili oko učvršćivanja nasljedne osobine brzog operjavanja, a i oko dominantne boje perja. Svjetlije kokice sa crnobijelim ko-lumbijskim šarama službeno su priznate tek od 1983. godine.

Najvažnija obilježja oblika ove pasmine su dugački, širok i dubok trup u obliku malo uz-dignutog pravokutnika, zatim snažan, uspravno nošen vrat i u jednolikoj širini blago uzdižuća linija leđa, koja teče bez prekida sve do vrha repa. Široko postavljen rep prije je kratak ne-

goli srednje dugačak, a kod pijetla obiluje kratkim srpićima koji obavijaju upravljačko perje. Donjoj liniji pripadaju duboko postavljena, široko i dobro zaobljena prsa i dobro ispunjen trbušni dio. Srednje dugačka bedra ne smiju biti odviše operjana. Noge su srednje dugačke i građene od sitnih kostiju. Sve nijanse boja imaju noge žute boje. U odnosu na širok trup, glava se čini ma-lenom. Jednostavna krijesta i crveni podušnjaci ne smiju biti preveliki, dok su podbradnjaci duguljasta oblika. Izražajne oči vatreno su žute do crvene.

Jednogodišnji pijetlovi mogu dosegnuti težinu od 3,6 kg, a kokice iste dobi 2,7 kg. Ako težina prelazi tu mjeru, znak je da je jato sklono brzom de-bljanju na uštrb nesivosti, koja godišnje iznosi 160 do 180 tamnožutih jaja, teških 60 do 70 g. Obroci za ovu pasminu ne smiju biti preobilni jer su sklo-ne gojaznosti. Mladim kokicama treba davati smanjenu količinu bjelančevina prikladnu njihovoj dobi. Da bi perje dobilo željenu kvalitetu i sjaj, četiri do šest tjedana prije izložbe u meku hranu treba umiješati suncokretovo ulje i inaktivirani pivski kvasac.

133

pčelarstvo

Za uspješno i produktivno pčelarenje najprije trebamo iza-brati najbolji stan za pčele - koš-nicu. Izvedba košnica ima mno-go, a mi bi trebali odabrati onu kojom ćemo najlakše raditi s ob-zirom na klimatske prilike kraja u kojemu ih želimo postaviti, raspoloživom vremenu za rad i našim fi zičkim mogućnostima. Postoji izreka kako nema loše košnice nego samo loš pčelar, što je djelomično točno. Danas se u modernom pčelarstvu od košnice zahtijeva da ispunjava određene uvjete:

- treba imati dovoljno prostora, koji se po potrebi lako može smanjiva-ti ili povećavati

- medište i plodište moraju biti međusobno odvojivi tako da pri prihra-njivanju ili liječenju šećer ili lijek ne dođu u med koji se upotrebljava za prehranu ljudi

- ne smije biti podložna naglim promjenama temperature, što znači da pčelinju zajednicu ljeti štiti od visokih, a zimi od niskih temperatura

- unutrašnjost košnice treba biti zaštićena od vlage- pojedini dijelovi košnice moraju se moći povezivati i učvršćivati, a

ventilacija osigurati normalan život pčela i kada su leta zatvorena- mora se lako rastavljati, a da ne dođe do ozljeđivanja pčela, te da je

pogodna za selidbu pčela.Sve navedene uvjete zadovoljava, i u pčelarstvu predstavlja najsuvre-

meniji tip košnice, Langstroth-Rootova košnica, LR ili američka nastav-ljača. Ona spada u grupu košnica s pokretnim saćem, što znači da je saće na drvenim okvirima koji se pojedinačno stavljaju i vade iz košnice. Košni-ca se sastoji od podnice s regulatorom leta, nastavaka (plodište i medište), hranilice, poklopca i krova košnice. Može imati i polunastavke (visine 147 mm) radi proizvodnje meda u saću. Svi nastavci su jednako visoki (242 mm), što osigurava mogućnost proširenja košnice u visinu, s jednom vrstom okvira, ovisno o potrebnom prostoru. Mjere u milimetrima su nastale kao

p č e l a r s t v op č e l a r s t v o

Koja je košnica bolja?

134

pčelarstvo

posljedica doslovnog preračuna-vanja američkih mjera. U svakom nastavku ili polunastavku nalazi se po deset okvira ili poluokvira. Plodište je odijeljeno matičnom rešetkom, a može se prostirati na jednom ili dva nastavka. Uz određeno prilagođavanje može se upotrebljavati i za dvomatično pčelarenje sa super jakim zajed-nicama. LR košnice mogu se ko-ristiti pojedinačno ili na paletama sa po četiri do pet košnica, što znatno olakšava utovar i istovar koji mora biti mehaniziran.

I Dadant-Blatt-ova, (DB) košnica je nastavljača, ali njena zastupljenost u našoj zemlji je mala. Ona se sastoji od podnice s poletaljkom i regulatorom ili za-

tvaračem leta, plodišta ili tijela košnice, medišta koje je visine poluokvira, zbježišta za pčele s poklopcem i uokvirenom žičanom mrežom, te krova košnice. Konstrukcija podnice slična je onoj kod LR nastavljače i prilago-đena dimenzijama plodišta. Plodište je 68 mm više od nastavka LR košnice i šire za dva okvira tako da DB plodište ima 12 okvira koji su vanjske mjere 440x300 mm te su veći i od AŽ okvira. Medište je u polunastavcima koji mogu biti visine 155 i 170 mm. Zbog širine košnice od 12 okvira DB plodi-šte ima i jednu do dvije pregradne daske kojima se regulira širina plodišta, ovisno o jačini zajednice i prilikom uzimljavanja.

Osim najsuvremenijih košnica - nastavljača u košnice s pokretnim sa-ćem ubrajamo još i lisnjaču i pološku.

Lisnjača ili Alberti-Žnideršič-eva (AŽ) košnica izgleda poput orma-rića s jednim vratima. Vrata su postavljena sa stražnje strane košnice, dok je prednja strana izrađena kao dvoslojna stijena. Sastoji se od plodišta i me-dišta koji su međusobno odvojeni Hanemanovom rešetkom najčešće ugra-đenom u drveni okvir. Obično ima dva leta, dok ventilacijska rešetka može biti smještena s prednje ili stražnje, a najčešće je s obiju strana košnice. Ima od devet do dvanaest okvira koji su dovoljno visoki da pčele u njima napra-ve vijenac meda za prezimljavanje. S druge strane, to predstavlja prepreku prolazu u medište. Naziv lisnjača dobila je po tome što okviri leže na dvije do tri željezne šipke pa ih prilikom pregleda listamo kao knjigu bez vađe-

Košnica dvostrukih stijenki

135

pčelarstvo

nja iz košnice. Razmak između okvira održava se limenim trokutićima koji su s prednje strane pričvršćeni za čelo košnice, a sa stražnje strane su na pomičnom okviru kojeg otvaramo prilikom pregleda pčela. 60-ih godina je slovenska tvornica “Grom” izradila i pustila na tržište modifi ciranu AŽ koš-nicu s po 11 okvira koji su bili neznatno većih dimenzija (10 mm duži i 20 mm viši) i tako odstupili od standardnih mjera koje su još i danas prisutne, a osobito u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Tim povećanjem prostora pokušalo se spriječiti rojenje koje je u dobrim godinama čest problem ovih košnica. Zbog toga se u posljednje vrijeme na tržištu nalazi AŽ košnica standardnih dimenzija okvira, ali povišena na dva medišta. Mogu se pronaći i takozva-ne dvojne lisnjače koje se sastoje od dvije, međusobno postrance, spoje-ne standardne košnice pa odostraga izgledaju kao dvokrilni ormarić. Takve košnice služe za ugradnju na vozila ili u paviljone, jer su u pravilu preteške za pojedinačni utovar. AŽ je tipična seleća košnica koja se dosta koristi kod izbora za seleći pčelinjak. Lako se ugrađuju u različita vozila, što omoguća-va veću pokretljivost i iskorištavanje većeg broja različitih paša. Kod stan-dardnih AŽ košnica s jednim medištem i jednim plodištem, kao što je prije spomenuto, najveća mana je ograničenost prostora, pa ih zato treba relativ-no često otvarati i vrcati med ili dolazi do izrojavanja zajednica.

Pološka je glomazna-velika, teška i nepraktična, obično samostojeća košnica. Otvara se s gornje strane kao i nastavljače. Okviri se umeću odoz-go prema dolje. U najvećem broju slučajeva podnica joj je nepokretna. Ima jedno plodište i jedno do dva medišta koja se šire sa strane. Po tome je dobila i ime, jer se pčelinja zajednica u njoj širi u položenom smjeru. Plodi-šte je od postranih medišta međusobno odijeljeno Hanemanovom rešetkom. Ima jedno leto u sredini, a moguća su i postrana leta. Ventilacijska rešetka smještena je na gornjoj strani. Okviri su veliki i nespretni. Dimenzija su ve-ćih i od DB košnice sve do 400x400 mm. Na takvim okvirima pčele teško izgrade satne osnove. Izgrađeno saće puno meda teško se vrca, jer ga ugra-

đene žice ne mogu nositi. Osim toga, na istim okvirima u plodištu se nalazi leglo, pelud i med te se pčelinje zajednice se teško šire u stranu gdje bi trebale odlagati med.

Osim opisanih košnica s po-kretnim, postoje i košnice s ne-pokretnim saćem. Kod njih pčele pričvrste saće za unutarnje stijenke košnice. Mada za njih u intenziv-nom pčelarstvu nema mjesta, još uvijek ih nalazimo u upotrebi kod Košnica od stiropora

136

pčelarstvo

pojedinih pčelara. Pčelarenje s takvom vrstom košnica naziva se još i “prostokošničarenje”. Ova vrsta košnica je malog volumena i izrađena od priručnog materija-la. Biološki i zdravstveni uvid u zajednicu je slab i onemogućen, a da bi mogli doći do meda mo-ramo pčelinju zajednicu ili ubiti ili izvršiti prekucavanje. U ove košnice spadaju dubina, šibljara, daščara i pletara.

Pletare od slame ili trave još su prisutne na tržištu, a iznad mana koš-nica s nepokretnim saćem, održava ih dobro prezimljavanje uz mali utrošak hrane, rani i brzi proljetni razvoj i dobivanje ranih jakih rojeva zbog kojih se najčešće drže na pčelinjaku. Veliki nedostatak je otežano provođenje zo-osanitarnih mjera, a poglavito suzbijanje varoe.

Materijali za izradu košnicaOsim pletara, sve navedene košnice izrađene su od drvenih materi-

jala. Najčešće su izrađene od jelovih dasaka stolarske kvalitete, što znači da su godovi drva na dasci uzdužni bez kvrgi i oštećenja. Spojevi moraju biti u obliku češlja gdje jedna stranica tijesno priliježe uz drugu. Drvo prije izrade mora biti suho. Mogu se izrađivati i od ostalih vrsta drva kao lipa, ali ona nema potrebnu trajnost niti čvrstoću. Tijekom pokušaja izbo-ra drugih ili sličnih materijala pokušavalo se s izradom od prešanih drve-nih ploča (iverice, OSB, lesonit), ali se nisu pokazale boljima od prirodnog drva. Ljepi-lo kojim su ploče izrađene je štetno za pče-le i pčelinje proizvode, a osobito kod OSB ploča. Za toplinsku izolaciju bilo je poku-šaja i izrade dvostrukih stijenki ispunjenih slamom, ali su se one pokazale pregloma-znima i osjetljivim na glodavce. U posljed-nje vrijeme nam sa sjevera Europe dolaze i košnice izrađene od polistirena – stiropora kao gotove nastavljače. One imaju iznimna toplinska svojstva. Problem je što su ne-propusne za zrak, odnosno “ne dišu”, pa je prozračivanje potrebno riješiti putem pod-nice i krova. Moglo se pronaći i košnica od

Košnica ispunjena slamom

Šibljara

137

pčelarstvo

tvrdog stiropora za temelje čije stranice su se međusobno lijepile, pa je spoj nesiguran.

Izbor košnicaPrilikom osnivanja pčelinjaka preporuča se postavljanje istog tipa koš-

nica s dijelovima istih dimenzija. Na taj način se okviri ili nastavci mogu, po potrebi, seliti iz jedne u drugu košnicu. Nakon odluke o bavljenju pčela-ma postavljaju se mnogobrojne nepoznanice i mnoga pitanja koje je počet-niku teško shvatiti, unatoč literaturi koja je dostupna na tržištu. Zbog toga bi bilo najbolje upoznati se s nekim pčelarom iz okoline u koju predviđamo smjestiti vlastiti pčelinjak i od njega na licu mjesta vidjeti što je to košnica, pčelarenje i pčelinja zajednica. Bilo bi dobro da nam taj pčelar dozvoli su-djelovati pri nekom od pregleda košnica koje on obavlja. Tek tada možemo doživjeti brujanje pčela koje nastaje otvaranjem njihova doma. Za osniva-nje vlastitog pčelinjaka uz početnički elan i volju potrebno nam je dovoljno slobodnog vremena, pogodno mjesto na koje možemo smjestiti željeni broj košnica, početna oprema i svakako košnice.

U intenzivnom pčelarstvu smatra se da je matica dobra do dvije godine starosti. Za to vrijeme polaže najveći broj jajašaca te može stvoriti i održati zajednicu na visokoj razini proizvodnje.

Lažne maticePonekad se može dogoditi da stara matica ugine ili naglo prestane ne-

sti jajašca i pčele nemaju iz čeg uzgojiti novu. Razlozi za takva stanja nisu uvijek poznati i ne mogu se predvidjeti. Jedino što možemo primijetiti je povećana uznemirenost pčela, ulaze i izlaze iz košnice kao da nešto traže, a navečer pojačano zuje. Ostane li takva zajednica bez matice kroz dulje vri-jeme pojavljuju se lažne matice. To su mlade pčele radilice kojima bujaju jajnici. Naime u košnici punoj pčela mlade radilice zbog prestanka nesenja nemaju ličinki koje bi hranile, a uzimaju dovoljno bjelančevinaste hrane i energije. Zbog toga im bujaju jajnici i one počinju nesti jajašca. Broj tih jajašaca je mali u usporedbi s pravom maticom. Ona su neoplođena i iz njih se razvijaju trutovi. Raštrkana su po okvirima i ne slijede koncentrične krugove kao kada ih zanese prava matica. Bez intervencije pčelara takva zajednica osuđena je na sigurnu propast.

Lažne matice treba zamijeniti

138

pčelarstvo

Prave maticeNakon intenzivnog nesenja

kroz dvije godine, a naročito ako košnica ima dovoljno prostrano plodište matice postupno popuštaju u nesenju. Ponekad pčele to prepo-znaju i same ih zamjenjuju takozva-nom tihom izmjenom. U intenziv-nom pčelarstvu ne čeka se da pčele same zamjene maticu već ih pčelari zamjenju svake dvije godine. Kako

je matica najbolja za intenzivno polaganje jajašaca u prvoj godini, neki pče-lari ih za iznadprosječnu intenzivnu proizvodnju zamjenjuju i svake godine.

Razlog za izmjenu matica ne mora biti samo njena starost. Ako uočimo da matica slabije nese od ostalih na pčelinjaku (što znači da su pašne prilike jednako pogodne) možemo je pronaći i pregledati. Ponekad maticu sami oštetimo prilikom otvaranja košnice i vađenja okvira. Tako maticu možemo prignječiti pa može imati ozlijeđenu nogu ili krilo, a vrlo vjerojatno smo je prignječili i oštetili zadak u kojemu se nalazi spolni aparat. Između ostalog možemo oštetiti jajne cjevčice ili sjemene vrećice pa matica postane trutu-ša ili otežano nese oplođena jajašca i smanjenim intenzitetom. Oštećenja matica mogu nastati i zbog različitih otrovanja, prilikom dugog transporta košnica uz nepravilnu ventilaciju ili je pčele uklupčaju ako pri pregledu košnicu predugo držimo otvorenu uz prekomjerno zadimljavanje. Izgled le-gla i snaga zajednice u ovakvim slučajevima može nas uputiti na zamjenu matice iako ona nije stara dvije godine. Ako je leglo šareno i nepravilno razbacano, a u ostalim košnicama je skladno, takvu maticu svakako treba zamijeniti bez obzira na njenu starost.

Uvjeti za dodavanje matica

Ovisno o pašnim prilikama i broju potrebnih matica, možemo dodavati zatvorene (zrele) matič-njake, mlade nesparene matice ili sparene matice koje su selekcioni-rane i testirane, te su neko vrijeme nosile u oplodnjaku ili nukleusu. Ove posljednje matice najčešće dodajemo i one su najbolje. Za-

Kavez s maticom i pratiljama

Matičnjaci

139

pčelarstvo

jednica koja je nekoliko dana bez otvorenog legla i bez matičnjaka prima nesparenu maticu. Nasuprot tome zajednica s otvorenim leglom i bez ma-tičnjaka prima u pravilu samo sparenu maticu. Ako se u zajednici nalazi otvoreni ili zatvoreni matičnjak pčele teže primaju sparenu maticu, a kada je prime uz povoljne prilike zajednica se može izrojiti. Uz stanje u košnici važnu ulogu za primitak matice imaju i vremenske prilike. Nepovoljno utje-če bezpašno razdoblje, previše hladno ili prevruće vrijeme, a također i suša i vjetar koji su kod nas prisutni posljednjih godina. Nasuprot tome ugodno toplo vrijeme bez vjetra, uz povoljne pašne prilike stvara preduvjete za brz i lagan primitak nove matice. Prijem nove matice ovisi i o njoj samoj. Pčele lakše prihvaćaju mirne matice s normalnim kretnjama nasuprot onih koje su nervozne i brzo trče po okviru ili ponekad mogu i poletjeti.

Načini dodavanjaPostoji mnogo načina na koji

dodajemo, odnosno zamjenjujemo maticu. U grubo ih možemo podi-jeliti na izravno dodavanje matica, zatim dodavanje u različitim vrsta-ma kaveza i dodavanje cijelih nu-kleusa kada u biti spajamo zajed-nice.

Najčešće je dodavanje matice u transportnom kavezu u kojemu se matice otpremaju od oplodnih stanica do trgovine ili izravno na

pčelinjak. U njemu se nalazi matica i desetak pčela pratilja. Svi kavezi su slične izvedbe, najčešće od plastičnih materijala. Stranice su s otvorima kako bi pčele mogle komunicirati, a na jednom kraju nalazi se komorica koja je ispunjena mednošećernim tijestom (pogačom). Pogača služi s unu-tarnje strane za prehranu pčela i matice prilikom transporta, a s vanjske strane se prilikom dodavanja napravi otvor koji pčele proširuju i kroz koji matica izlazi u košnicu kroz određeno vrijeme privikavanja.

Zajednici kojoj zamjenjujemo maticu u prijepodnevnim satima odu-zimamo staru maticu. Istog dana predvečer stavljamo kavez s novom mla-dom maticom. Postavljamo ga između dva okvira s leglom i to tako da ga objesimo između okvira, a komorica s hranom visi prema dolje. Prethodno je potrebno na tom dijelu načiniti otvor koji je obično označen i kroz koji će pčele osloboditi maticu. Stranice kaveza s otvorima moraju biti slobodne kako bi pčele mogle komunicirati s maticom. Košnicu zatvorimo i dvije ve-čeri za redom prihranimo šećernim sirupom da bi pčele bile smirene i imale

Dodavanje matice

140

pčelarstvo

privid dobre paše jer tada lakše prihvaćaju maticu. Matica bi po dodavanju, iz kaveza trebala izaći za oko 6 do 12 sati, ali ne i kasnije jer postoji mo-gućnost da pčele počinju

graditi matičnjake. Nakon 4 do 5 dana otvorimo košnicu, izvadimo kavez koji mora biti prazan i ako su pčele smirene i normalno se ponašaju velika je vjerojatnost da su prihvatile maticu. Možemo na brzinu pogledati neko-liko okvira i kada naiđemo na jajašca maticu dalje ne tražimo nego košnicu zatvaramo i zamjenu matice smatramo uspješnom.

Označavanje maticaSelekcionirane i oplođene matice prije transporta se obično označavaju

prema utvrđenim pravilima. Matice se označavaju između krila, na leđima. Označavati se mogu malim okruglim pločicama u boji koje na sebi mogu imati i broj. Te pločice se posebnim ljepilom lijepe na leđa matice. Također se može označavati i bojom ili posebnim fl omasterom. Boja je određena za svaku godinu i međunarodno je prepoznatljiva. Označena matica mnogo se lakše uočava na saću, a boja oznake služi za određivanje godine u kojoj se matica izlegla.

broj kojim završava godina boja1 ili 6 bijela2 ili 7 žuta3 ili 8 crvena4 ili 9 zelena5 ili 0 plava

Oprašivanje je prenošenje cvjetnog praha (peluda) s prašnika jednog na tučak drugog ili istog cvijeta što ovisi o vrsti biljke. Pelud može preno-siti vjetar ili različite vrste životinja, a najčešće su to kukci. Veliku ulogu u oprašivanju biljaka imaju upravo pčele. Sam način oprašivanja temelji se na tome da se pčele (ili drugi kukci) kako bi došli do nektara moraju zavla-čiti u cvijet. Na taj način njihovo tijelo dodiruje prašnike iz kojih se pelud istrese na njih. Leteći na druge cvjetove prenose cvjetni prah i dio ostave na tučku. Oprašivanje uz pomoć pčela potrebno je velikom broju biljaka, poput gotovo svih vrsta voća, kao i mnogih ratarskih kultura. Kroz različita istraživanja stručnjaka utvrđeno je znatno povećanje prinosa poljoprivred-nog bilja kao i kvalitete plodova ako su oprašivači bili kukci. Budući da se pčele najviše uzgajaju od svih kukaca iskorištene su i unaprijeđene spozna-je o njihovoj biologiji i životu. Osim pčela, koje se koriste na otvorenom,

Dresiranje pčela

141

pčelarstvo

u novije vrijeme se za oprašivanje biljaka u zatvorenim prostorima, kao što su plastenici, uzgajaju bumbari koji su također prirodni oprašivači.

DresiranjePčele možemo uputiti na željenu vrstu bilja koju u određeno vrijeme

treba oprašiti. Taj postupak se naziva dresiranje pčela. Temelji se na spo-znaji da će pčela, ako u košnici osjeti miris određenog cvijeta, po izlasku iz nje upravo njega i tražiti u slobodnoj prirodi. Taj instinkt praktično se iskorištava tako da pčele svakodnevno prihranjujemo malim količinama še-ćernog sirupa koji ima miris cvijeta za koji želimo da ga pčele posjete. Na taj način izvršit će i oprašivanje. Aromatizirani sirup dajemo svakodnevno od početka pa sve do završetka cvatnje određene kulture. Dajemo ga rano ujutro kada pčele još nisu počele izlijetati iz košnica.

Aromatizacija sirupaAromatizirani sirup radi se tako da se prvo napravi šećerni sirup u

omjeru 1:1. Dok je još topao (37oC) u njega se potope cvjetovi s kojih su uklonjeni čašni listići. Uzima se 50 - 100 g cvjetova na litru sirupa. Cvjeto-vi ostaju potopljeni pet do šest sati. Zatim se sirup procijedi. Najbolji rezul-tati postižu se ako na svaku košnicu dajemo od 100 do 150 g sirupa.

U slučajevima kada je područje pod biljnom kulturom na koju želimo uputiti pčele dosta udaljeno od pčelinjaka, dresura pčela na određeno pod-ručje s biljkama u cvatu može se pokušati na drugi način. Također nam je potreban sirup aromatiziran cvijetom željene biljke, ali uz taj miris u nje-ga stavimo i nekoliko kapi ekstrakta jače mirisne biljke (lavanda, kadulja). Tako pripremljen sirup ujutro stavimo u plitku hranilicu ispred pčelinjaka. Kada se oko sirupa sakupi dosta pčela, pokrijemo ih mrežom i zajedno s hranilicom prenesemo na željenu površinu. Tamo uklonimo mrežu i pčele pustimo. Za vrijeme prenošenja pčele su već napunile voljku sirupom, pa se nakon puštanja vraćaju u košnicu i obavještavaju ostale pčele o otkri-venoj hrani. Intenzivan miris ekstrakta pomoći će pčelama da ponovo brzo pronađu podmetnutu hranilicu. One sakupljaju sirup iz hranilice, ali postu-pno prelaze i na okolnu biljnu kulturu. Nakon dva do tri dana prestajemo dodavati ekstrakt, ali nastavljamo sa dodavanjem aromatiziranog šećernog sirupa sve do završetka cvatnje biljne kulture, budući da je u ovom slučaju oprašivanje ispred proizvodnje meda.

Dresurom pčela može se i po nekoliko puta povećati količina sjemena, odnosno zametnutih plodova gospodarski važnih biljaka.

Metodu dresiranja pčela, ali u druge svrhe, stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta iz Zagreba i Hrvatskog centra za razminiranje iskoristili su u svo-jim istraživanjima o upotrebi pčela za detektiranje mina i pregled na mine

142

pčelarstvo

sumnjivih površina. Istraživanje je još u tijeku i temelji se na tome da se pčele umjesto na miris cvijeća dresiraju na miris eksploziva i puste na min-ski sumnjivu površinu. One će se sakupljati tamo gdje ima eksploziva. Po-trebno ih je pratiti posebnom kamerom u vremenu i prostoru i na taj način se mogu dobiti podaci o minskoj zagađenosti određenog područja.

Osim navedenog aktivnog, istražuje se i pasivni pristup korištenja pče-la u detekciji mina. Temelji se na činjenici da je tijelo pčele prekriveno fi nim dlačicama na koje se hvataju različite molekule iz okoline. Ako pčele pustimo na minski sumnjivo područje, a ono je zaista kontaminirano mi-nama, dio molekula eksploziva završit će na tijelu pčela. Navečer, nakon što se pčele vrate u košnicu iz nje se isiše zrak i molekule koje su pčele prikupile na tijelu tijekom dana. Zrak se propušta kroz posebni fi lter koji se zatim u laboratoriju pregleda na prisustvo molekula eksploziva. Pažljivim planiranjem i praćenjem mogle bi se pregledati određene površine i tako utvrditi da li su kontaminirane minama ili ne.

Odbor za okoliš Europskog parlamenta u studenom 2013. glasao je o prijedlogu revizije pravilnika o medu u EU. Navedeni pravilnik obvezuje da se med koji sadrži GMO pelud mora posebno označiti. Europska ko-misija zatražila je reviziju pravilnika i ukidanje ove obveze. Za sada je taj prijedlog odbačen, a konačnu riječ dati će Europski parlament. Ovo samo dokazuje što sve pčele mogu donijeti u med, a neki sastojci bi mogli biti štetni za njih, ali i za ljude.

Pčele proizvode vosak pomoću voštanih žlijezda koje su smještene u parovima na unutarnjoj strani posljednja četiri članka zatka pčela radilica. Najintenzivnije ga izlučuju u dobi od 12 do 18 dana pod utjecajem jake nektarne paše. Prije izlučivanja vosak je tekuć, ali odmah nakon lučenja pod utjecajem zraka stvrdne se u elastičnu masu od koje se oblikuju bjeli-časte ljuskice (pločice). Pčele radilice ih pomoću prednjih nogu prenose do vilice gdje ih gnječenjem i žvakanjem dorađuju da bi tako pripremljeni vo-sak mogle upotrijebiti za gradnju saća. Za izgradnju jedne stjenke radiličke stanice saća potrebno je oko 50 ljuskica, a za trutovsku stanicu oko 120.

Kemijski se vosak sastoji od masnih kiselina, estera, viših alkohola i ugljikohidrata. Žute je boje i svojstvenog mirisa. U najvećoj mjeri koristi se za proizvodnju satnih osnova. To mora biti najkvalitetniji vosak bez ikakvih primjesa.

Najbolji je vlastiti vosak

143

pčelarstvo

Svake godine, pčelarima velike količine voska uništi voskov moljac, a dio propadne i zbog neadekvatnog pribora ili lošeg topljenja. Pčelari bi u okviru svojih redovitih radova na pčelinjaku trebali odvojiti vrijeme i za sakupljanje i čuvanje voštine, povećanu proizvodnju voska na pčelinjacima, kao i topljenje voska. Ovim načinom može se svake godine prikupiti do-voljno voska za vlastite potrebe i tada smo sigurni u njegovu kvalitetu.

Sirovinsku bazu za dobivanje pčelinjeg voska čini saće iz pletara i dubova, staro saće iz košnica s okvirima, vosak iz građevnjaka, vosak od mednih poklopaca prilikom otklapanja saća prije vrcanja, strugotine iz ra-znih dijelova košnica i sadržaj s podnice u proljeće. Bez obzira na način sakupljanja voska iz košnice dobro ga je što prije pretopiti.

Topljenje voskaPostoji više načina topljenja voska. Jedan od najjeftinijih i najboljih je

topljenje pomoću sunčanog topionika. Vosak dobiven na ovaj način sma-tra se najkvalitetnijim. Za njegovu visoku kakvoću zaslužno je polagano topljenje bez uporabe vode. Sunčani topionik možemo kupiti ili ga sami izraditi prema mjerama okvira kojima pčelarimo. Sastoji se od drvenog sanduka dubokog petnaestak centimetara u koji se stavlja uložak od pocin-čanog ili aluminijskog lima koji je oko 9 cm odignut od dna. Na gornjoj i bočnim stranama krajevi su mu u kosom kutu savinuti uvis, a donja strana je povinuta prema dolje i tvori jezik preko ruba korita u koje kaplje oto-pljeni vosak. Ispod limenog uloška može se staviti izolacija od pepela. Oko jedan centimetar iznad uloška dolazi uokvirena žičana mreža. Ona je na donjem kraju savinuta oko tri centimetra uvis tako da okviru s kojeg topimo vosak ne dozvoljava klizanje u korito. Korito je dugačko onoliko koliko je topionik širok. Odozgo se topionik zatvara okvirom od letava u koji su umetnuta dva prozorska stakla s razmakom od jednog centimetra da bi što bolje čuvali toplinu. Kada topionik nije u upotrebi na njega dolazi poklopac

od lesonita koji štiti staklo od ošte-ćenja. Odozdo se na rub poklopca pričvrsti brtvilo od platnenih traka ili nekog sličnog materijala. U to-pioniku se za vrijeme jakog sun-ca može razviti temperatura i do 120oC. Još nam je potreban i san-duk za istresanje preostalog vošta-nog tropa, te strugač za čišćenje mrežice uloška.

Za postavljanje topionika bi-ramo sunčano mjesto u zavjetrini, Gruda za pretapanje

144

pčelarstvo

gdje može stajati sve od proljeća do jeseni. Voštinu koju želimo pretopiti stavljamo na mrežu. Du-ljina topljena ovisi o jačini sun-ca i samoj voštini. Vosak se topi i kaplje preko ruba jezika uloška u korito. Kada kapanje prestane mreža se digne i strugačem se ukloni voštani trop. Voštani trop su u stvari kukuljice pčelinjih li-činki koje zaostaju u stanicama saća, te zaostali pelud. Nakon za-vršetka topljenja vosak se iz korita izlije u emajliranu posudu s hladnom vo-dom. Stvrdnuti vosak se skuplja za završno kalupljenje. Istreseni voštani trop se skuplja u sanduk i sprema za naknadno iskuhavanje uz tlačenje. Naime, u tropu još uvijek zaostanu dosta velike količine voska koji se nije uspio iscije-diti bez pritiska.

Topljenje vrućom vodom obavlja se tako da u veći neoštećeni emaj-lirani lonac do trećine ulijemo meka voda (može i kišnica). Kad voda za-vrije u nju se spuštaju kugle stisnutog saća iz građevnjaka, svijetle voštine i otpadaka. Lonac se poklopi i nakon što voda s voštinom ponovo zavrije skine se s izvora topline i ostavi stajati sve dok se ne u potpunosti ne ohla-di. Nakon toga vodu iz lonca izlijemo i s površine dobijemo tanjur voska. Ako ima puno nečistoća koje se ne mogu ukloniti struganjem možemo ga nakon sušenja ponovo pretopiti i tekućeg procijediti kroz sito. Voštinu mo-žemo potopiti jutenom vrećom i opteretiti tako da ostane na dnu te prilikom zagrijavanja vosak ispliva kroz vreću, a nečistoća ostaju ispod vreće.

Osim navedenog postoji i čitav niz drugih načina topljenja voska kao što je topljenje u sokovnicima, topljenje pomoću parnih topionika, tlačenje voštine kroz slamu, topljenje u električnim topionicima i drugi manje po-znati načini kojima su se pčelari dosjetili kroz dugogodišnju praksu. Neči-stoće koje ostanu nakon topljenja je nabolje spaliti ili zakopati.

Sunčani topionik voska

MEDENI KOLAČI i slastice od meda

www.gospodarski.hr

tel: 01/4816-145, 01/3843-555

[email protected]

Priroda nam u medu daje jedan od svojih najdragocjenijih darova. Nema ni prirodnog, ni ljudskog proizvoda tako bogatog sastojcima nužnim za normalni razvoj i funkcio-niranje našeg organizma kao što je med. Ova knjiga dono-si brojne maštovite i poticajne recepte za kolače, slatka jela i pića od meda. Knjiga je podijeljena u poglavlja: sitni kolači, keksi i čajna peciva, kolači iz lima i kalupa, torte, jednostavne i brze slastice.

CIJENA

60,00 kn

Isporuka: odmah

Format: 20 x 14 cm

Uvez: spiralni

Broj stranica: 116

NOVO U

PONUDI !

pošiljka se uvećava za cijenu poštarine obračunatu prema cjeniku Hrvatske pošte

145

kunićarstvo

Iako je zastupljeno u hra-nidbi kunića tijekom čitave go-dine, upravo kada vegetacija miruje na njemu temeljimo pre-hranu naših životinja. Ima malu energetsku vrijednost, što je uvjetovano slabijom probavlji-vošću suhe tvari. Probavljivost i energetska vrijednost može se poboljšati, ako sijeno potječe s kvalitetnih livada, ako je zado-voljavajućeg botaničkog sasta-va i ako je košeno u ranijoj fazi kada sadrži manje sirove vlakni-ne. Zakašnjela košnja (košnja prezrele trave) jedan je od najčešćih uzroka njegove niske energetske vri-jednosti. Sadržaj bjelančevina ovisit će o starosti i vrsti bilja u njegovom sastavu. Veći je ako je ranije pokošeno i ako sadrži više leguminoza, odno-sno djetelina.

Sadržaj mineralnih tvari u prvom redu ovisi o tlu i zato može znatno varirati od sijena do sijena. U našim krajevima količina fosfora i natrija su zanemarive, dok kalcija ima nešto više. Sadržaj karotena ovisi o načinu su-šenja i najniži je kod sušenja na tlu, kao i sušenja za vrijeme nepovoljnog vremena. Karoten se smanjuje skladištenjem i nakon godine dana sijeno ga više ne sadržava. Sijena koja su prirodno sušena na suncu sadrže dosta vi-tamina D.

Sijeno dobivamo sušenjem zelene biljne masi, na taj način sadržaj vode se smanjuje sa 75 do 80% na samo 10 do 15% i sprječava kvarenje. Tijekom sušenja dolazi do gubitaka hranjivih tvari koje je potrebno spustiti na najmanju moguću mjeru. Navedeni gubici nastaju prvenstveno zbog di-sanja stanica, otkidanja mekanih dijelova biljaka i lišća, ispiranja hranjivih tvari vodom, te fermentacije osušenog sijena.

Tijekom isušeanja nastaju gubici zbog disanja stanica i traju sve dok količina vode u biljnoj masi ne padne ispod 40%. Tada dolazi do prestanka svih životnih procesa u biljnim stanicama i one odumiru. Brže početno isu-šivanje koje postižemo košnjom po suhom i vrlo toplom vremenu, smanjit ćemo gubitke nastale disanjem stanica.

k u n i ć a r s t v ok u n i ć a r s t v o

Sijeno je osnovna zimska hrana

146

kunićarstvo

Gubici nastali zbog otkidanja mekanih dijelova biljaka - mehanički gubici, javljaju se tijekom manipulacije sijenom za vrijeme sušenja. Naji-zraženiji su kod nepovoljnih vremenskih prilika kada sušenje dugo traje i biljna masa se višekratno okreće. Poglavito su veliki kod sušenja djetelina, jer kod njih redovito dolazi do izraženijeg gubitka lišća i cvjetnih glavica. Mehaničku gubici najveći su kod strojnog spremanja, a najmanji kod ruč-nog.

Kod sušenja sijena po nepovoljnom, kišnom vremenu dolazi do gubi-taka nastalih zbog ispiranja hranjivih tvari. Kako je većina hranjivih tvari topiva u vodi oni mogu iznositi i do 50%.

Osušeno i pospremljeno sijeno još je neko određeno vrijeme podložno fermentaciji. Ona je veća u slučaje-vima kada sijeno sadržava veću ko-ličine vode prilikom spremanja, pa u nedovoljno osušenom sijenu može doći i do intenzivne fermentacije koja će dovesti do velikih gubitaka hranjivih tvari, a često i do kvarenja. Tu se u prvom redu javlja pljesnivost koja može uzrokovati i smrt životinja zbog trovanja mikotoksinima. Danas se sijeno uglavnom balira u tvrđe ili manje sabijene bale različitih veliči-na i oblika. Zbog toga prije sabijanja mora biti optimalno osušeno jer prili-kom skladištenja vrlo malo zraka može strujati između redova bala.

U prehrani kunića najviše se koriste livadno i djetelinsko sijeno, a u manjim količinama sijeno grahorice, stočnog graška i koprive. Prije upo-rabe mlado sijeno mora odstajati minimalno osam tjedana. U suprotnom, mogu se javiti probavni poremećaji kod kunića.

Livadno sijeno najzastupljenija je vrsta sijena u zimskoj prehrani ku-nića. U prosjeku sadrži od jedan do sedam posto bjelančevina, te deset do četrnaest posto ugljikohidrata. Kvaliteta mu ovisi o nizu čimbenika poput sastava (vrstama) livadnih trava, vremenu košnje (optimalno je kada naj-zastupljenija biljka na livadi, tek započinje s cvatnjom), te načinu sušenja i spremanja. Najkvalitetnijim se smatra sijeno koje potječe s planinskih livada, dok ono s močvarnih ili čak podvodnih livada trebamo zbog loše kvalitete izbjegavati. Drugi i treći otkos daju mekše i kvalitetnije sijeno u odnosu na prvi otkos. No, s druge strane, kunićima je uvijek draže sijeno prvog otkosa.

Djetelinsko sijeno smatra se kvalitetnijim od livadnog i ono sadrži od 8 do 14% bjelančevina. Optimalno vrijeme za košnju mu je neposredno pri-

147

kunićarstvo

je cvatnje. Kako mu je upravo lišće najhranjiviji dio, a ono vrlo lako otpada sa stabljike moramo biti pažljivi prilikom manipulacije s njim.

Ipak, najboljim i najkvalitetnijima smatraju se sijena sa sijanih livada na kojima se uzgajaju djetelinsko travnate smjese. Povoljne strane su što sa-stav možemo prilagoditi našim željama i kategoriji životinja, a i manji su mehanički gubici kod djetelinskih vrsta, jer su pomiješane s ostalim travama.

Puno rjeđe se koriste sijena koprive, grahorice i stočnog graška. Gra-horicu i stočni grašak potrebno je kositi dok su biljke još mlade s malim mahunama i zrnima. Lišće i mahune su najhranjiviji dio biljke. Pri davanju sijena grahorice moramo biti oprezni, jer može izazvati blagi začep. Sijeno koprive bogato je bjelančevinama i izvrsne kakvoće. Cijelu zimu kada je osnovna hrana sijeno moramo paziti na uvijek dostupnu vodu za piće, kon-trolirati pojilice da se ne smrznu. Zimsku hranidbu sijenom dobro je nado-punjavati repom, mrkvom, čičokom i ostalim korjenjačama i gomoljačama koje se mogu skladištiti kroz duže razdoblje.

Odabir ili selekcija je izdvajanje najboljih jedinki iz skupine (uzgoja) kunića radi daljeg razmnožavanja i prenošenja dobrih i željenih osobina na potomstvo. Na taj način, kroz generacije, povećavamo broj životinja sa že-ljenim osobinama.

Rezultati odabira ovisit će o učestalosti pojavljivanja određenih gena, te o genskoj promjenjivosti unutar skupine. Kod kunića se dobro nasljeđuju osobine pasmine, građe tijela i boje krzna. S druge strane nasljedni čimbe-nik neznatno utječe na veličinu jedinke i plodnost. Prilikom odabira mora-mo uzeti u obzir uporabnu i uzgojnu vrijednost kunića.

Uporabna vrijednost kunića procjenjuje imaju li jedinke odgovarajuće osobine potrebne za visok stupanj produkcije. Određuju je sljedeće osobi-ne: zdravlje, kondicija, veličina i građa tijela, plodnost, mišićna masa, kva-liteta krzna i količina dlake (angora kunići).

Zdravlje kunića je osnovni čimbenik koji upućuje na sposobnost jedin-ke za parenje. Za razmnožavanje smijemo koristiti samo zdrave životinje. Zdravi kunići živahni su i znatiželjni, imaju širom otvorene i bistre oči. Uši su pravilno položene, sukladno određenoj pasmini, pokretne i reagiraju na svaki šum. Dlaka mora biti gusta i sjajna. Bolesne jedinke karakterizira-ju poluotvorene oči, uši položene na leđa, nakostriješena, neuredna dlaka, neveseli su i bez teka. U daljem rasplodu ne smijemo koristiti kuniće kod

Odabir kunića za dalji uzgoj

148

kunićarstvo

kojih su nastale trajne promjene zbog bolesti ili oštećenja, osobito ako su one lokalizirane na spolnim organima.

Pod kondicijom podrazumijevamo stupanj uhranjenosti kunića. Živo-tinje odabrane za rasplod ne smiju biti premršave, niti predebele. Pretilost, kao i jako izražena mršavost mogu izazvati neplodnost.

Veličina i građa tijela moraju odgovarati pasmini, spolu i dobi kunića.Rasplodne životinje moraju imati valjkast oblik tijela, dubok prsni koš,

dobro razvijen hrbat i stražnji dio tijela, a noge ravne i razvijene. Glava mužjaka je kraće i šira, a kod ženki nešto uža i duža.

Plodnost je kod ženki ku-nića sposobnost da ostane gra-vidna, da okoti veći broj mladih i da ih sama othrani, a plodnost kod mužjaka je sposobnost za pa-renje i oplođivanje ženke. Za uz-gajivače su najisplativiji okoti sa šest do deset mladih, jer su tada svi mladi podjednako razvijeni i majka ih može sama othraniti.

Uočeno je da su plodniji kunići srednje velikih pasmina u odnosu na one velikih pasmina. Isto tako u ženke kod razmicanja dlake u području hrp-ta i bokova ne vidimo kožu, ili pak vidimo samo njezina manja područja. Elastičnost dlake onemogućava njezino zbijanje i tako utječe na ljepotu i kakvoću krzna. Procjenjujemo je tako, da krzno rastegnemo u smjeru glave. Ako se odmah počinje polako vraćati u prvobitni položaj govorimo o gip-kom, elastičnom krznu. Boja krzna mora odgovarati određenoj pasmini i ne smije imati primjese drugih, netipičnih boja. Dlaka mora imati i određeni, karakteristični sjaj.

Kod angora kunića produktivnost u stvaranju vune osnovni je čimbe-nik isplativosti njihova uzgoja. O dobroj produktivnosti govorimo kad tri mjeseca nakon posljednjeg sisanja vuna naraste više od šest centimetara, te ako je puna i gusta.

Uzgojna vrijednost kunića govori o tome kako se određene osobine potrebne za visok stupanj produkcije mogu prenijeti na potomstvo. Ona se nadopunjuje s uporabnom vrijednosti kunića i često je odlučujući čimbenik u donošenju odluke o sposobnosti životinja za rasplod.

Ako kuniće nabavljamo od drugih uzgajivača za njeno utvrđivanje po-trebna je rodovnica (pedigre) ili neki drugi dokument koji sadrži tražene podatke. Dokumenti moraju sadržavati podatke o pasmini, datumu okota, broju kunića u tom okotu, te podatke o precima s majčine i očeve strane tri generacije unatrag.

149

kunićarstvo

Kad je riječ o vlastitu uzgoju, uzgojnu vrijednost ocjenjujemo s obzi-rom na uporabnu vrijednost predaka. Ako oni posjeduju određenu osobinu, u velikom broju slučajeva veća je vjerojatnost da će se ona i dalje nasljedno prenositi. Pri procjeni vrijednosti jedinki iz vlastita uzgoja rukovodimo se bilješkama koje moramo voditi za svaku životinju čije potomstvo namjera-vamo koristiti u daljem uzgoju.

Vrući ljetni mjeseci kunićima ne donose puno radosti. Visoke tempe-rature, sparina, neprozračene i prenapučene prostorije, nedostatak vode, po-kvarena i uparena hrana, razlozi su zbog kojih im više odgovaraju hladniji mjeseci u godini.

Sunčanica i omarica također su stalna prijetnja u uzgoju kunića tijekom ljetnih mjeseci. Sunčanica se javlja ukoliko je ži-votinja izravno izložena djelovanju sunče-vih zraka (crvenih i infracrvenih) koje pro-diru u glavu kunića i izazivaju pregrijanost (hipertermiju) mozga i moždanih ovojnica. Kao posljedica javljaju se smetnje ili u te-žim slučajevima zatajenja središta za termo-regulaciju, krvotoka i disanja. Termoregu-lacija je sposobnost organizma uspostaviti ravnotežu između stvaranja i odavanja to-pline. Prilikom uzgoja kunića u zatvorenim prostorima, sunčanica se javlja vrlo rijetko. Za razliku od nje pojava omarice (toplin-skog udara) u ljetnim mjesecima kod malih uzgajivača nije zanemariva.

Omarica je javlja u zatvorenim prostorima gdje nema izravnog utjeca-ja sunčevih zraka, a zbog visoke temperature i koncentracije relativne vla-ge, onemogućeno je odavanje tjelesne topline. Najosjetljiviji su mladi ku-nići koji još nemaju u potpunosti razvijenu termoregulaciju, te bređe ženke. Kod vrlo visokih temperatura može doći do uginuća i bez pojave znakova bolesti, dok kod klinički izraženog oblika bolesti oboljele životinje imaju povišenu tjelesne temperaturu, ubrzano dišu, leže na boku, potištene su, a iz usta i nosa izlučuje se krvavi iscjedak. Tjelesna temperatura zdravih kunića kreće se između 38,5 i 39,5° C.

Kunići vole hladnije mjesece

150

kunićarstvo

Zoohigijenski uvjetiU terapiji kao i u sprječavanju ovih neželjenih pojava bitno je pobolj-

šati zoohigijenske uvjete. Prostorije u kojima držimo kuniće moraju biti to-plinski izolirane da bi mogle ljeti štititi od vrućine, a zimi od hladnoće. Ku-nići ne smiju biti stisnuti u kavezima, već moraju imati dovoljno prostora. U svakom trenutku moraju imati na raspolaganju dovoljnu količinu higijen-ski ispravne vode za piće. Prostorije je potrebno što češće prozračivati, ali nikako ne smijemo stvarati propuh.

Visoka temperatura i vlaga, te loši zoohigijenski uvijeti ne moraju ob-vezno dovesti do izbijanja bolesti ili uginuća, ali će zato doći do smanjenja otpornosti organizma, a time i veće podložnosti drugim bolestima, smanje-nju prirasta ili smanjenoj reprodukcijskoj sposobnosti.

Zbog pojave većeg broja insekata, prvenstveno komaraca, veća je opa-snost od pojave miksomatoze u ljetnim mjesecima. Kokcidioza se također učestalije javlja u toplo doba godine, jer sporuliranju oocista pogoduju to-plina, vlaga i svjetlost.

ReprodukcijaVisoke ljetne temperature mogu izazvati i privremenu reprodukcijsku

nesposobnost koja je jače izražena kod mužjaka, premda se javlja i kod ženki. Mužjaci su slabo raspoloženi ili čak neraspoloženi za parenje. Dolazi do stvaranja manje pokretnih spermija ili njihova produkcija u potpunosti izostaje. Ženke također gube spolni nagon, a jajnici prestaju stvarati jajne stanice. Ukoliko se parenje ipak mora i može obaviti, najbolje je to učiniti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima kada su temperature zraka ipak nešto niže.

HranidbaVelike vrućine i sparine smanjuju potrebu kunića za hranom, a s druge

strane povećavaju potrebu za vodom. Smanjenom apetitu možemo pokušati doskočiti ponudom raznovrsne hrane kojom upravo ljetni mjeseci obiluju. Pri visokim temperaturama hrana se puno brže kvari, a pokvarena, gnji-la, pljesniva ili ukiseljena hrana, može dovesti do probavnih poremećaja i proljeva. Da bi to spriječili kunićima moramo davati higijenski ispravnu, svježu hranu čije ostatke treba redovito uklanjati. Zbog opasnosti da se hra-na zaostala po rubovima hranilica i pojilica pokvari, trebamo ih redovito i temeljito čistiti.

Iako svježa pitka voda kunićima mora biti dostupna tijekom čitave go-dine, u većim količinama ona im je potrebna upravo ljeti. Potrošnja vode, osim o temperaturi zraka, ovisi i o starosti i produktivnosti životinje, te vrsti hrane. Veću količinu vode kunići trebaju u toplo doba godine i to pogotovo

151

kunićarstvo

ako borave u prostorijama s visokom temperaturom i relativnom vlagom koje je teško provjetriti, te životinje koje su izložene izravnom djelovanju sunčevih zraka. Mladi kunići troše veće količine vode od odraslih jedinki. Odrasla životinja u prosjeku treba 2,5 dl vode dnevno. Navedena količina varira ovisno o vrsti hrane koju kunić uzima. Ukoliko jede veće količine svježe zelene hrane, potrebe za vodom bit će znatno manje u odnosu na hra-njenje suhom hranom, tvornički pripremljenim gotovim smjesama i većim količinama sijena. Nedovoljne količine vode mogu dovesti do smanjenog uzimanja hrane i posljedično smanjenog prirasta i otpornosti, a u vremenu nakon koćenja ženki i do kanibalizma. Potpuni nedostatak vode dovodi do uginuća. U razdoblju dojenja mladih ženki moramo osigurati veće količine vode od navedenih. Ponuđena voda mora biti higijenski ispravna, tempe-ratura koja je približna temperaturi zraka u prostoriji u kojoj kunić boravi. Ljeti, kada kunići češće piju, postoji opasnost od učestalog vlaženja pod-bratka. To dovodi do ispadanja dlake i posljedične upale. Životinji to smeta, grebe se i ozljeđuje, pa nastaju infekcije i gnojenje. Kako bi spriječili tu pojavu potrebno je ukloniti neodgovarajuće pojilice.

Lijepim izgledom ova pasmina privukla je mnoge uzgajivače. Poseb-nost ove pasmine je ta, što je nastala u našoj zemlji, priznata je i relativno mlada. Naime 1982. godine uzgajivači Bjelovara određenim kombinacija-ma parenja kunića velika činčila dobivaju posebne mutante (u pozitivnom smislu). Genotipska i fenotipska svojstva vrlo brzo su se ustalila i nastali su preduvjeti za priznavanje nove pasmine. Ženke sazrijevaju sa 7 mjeseci starosti, godišnje imaju do 4 okota s prosječno 7 do 10 mladih.

Oblik tijelaVeliki bjeloopaljeni kunić ima veliko i lijepo tijelo koje ne nalikuje

orijašu, mišićavo je i valjkastog oblika, što znači da je jednako duboko i visoko. Noge su jake, čvrste i uspravne. Cijelo tijelo odaje skladan izgled. Kod kunica je dozvoljen mali podbradak.

Hrvatski bijeloopaljeni kunić

Težina se ocjenjuje prema sljedećoj tablicikg 3,5 3,7 3,9 4,1 4,3 4,5-5,5 6bodova 5 6 7 8 9 10 9

152

kunićarstvo

KrznoDlaka krzna je srednje duljine,

vunica je gusta i dobro razvijena dok pokrovna dlaka ne smije biti preoštra. Zbog svoje posebnosti, štavljeno krzno djeluje vrlo dekorativno.

ObilježjaBijele oznake nalaze se oko očiju i

nosnih otvora. Također ih nalazimo na obrazima, kao obrub ušiju i klin zatiljka koji mora biti srednje veličine. Bi-jelo krzno zahvaća trbušni dio, prste prednjih nogu i unutarnju stranu stra-žnjih nogu i repa.

Glava je vrlo razvijena i izražena. Široko čelo i puni obrazi čine pa-sminsku vrijednost ovih kunića. Uši su mesnate i dobro obraštene.

Veliki bjeloopaljeni kunić uzgaja se u tri osnovne boje; crna, smeđa i plava. Pokrovna boja je sjajna, vrhovi osjastih dlaka su bijeli, jednoliko razdjeljeni i nadvisuju pokrovnu dlaku od trbuha prema stranama. Dozvo-ljene su tamne krilne mrlje. Donja boja je tamnoplava.

GreškeLakše greške čine loše i neravnomjerno raspoređene osjaste dlake i bi-

jela, prosjeda pokrovna boja na gornjem dijelu tijela, glavi i ušima. Također u lakše greške spada i preveliki podbradak i veliki klin zatiljka.

Teške greške su jako prosjeda (do srebrnasta) pokrovna boja, loše oznake i manjak jedne ili svih oznaka kao i potpuno bijela prsa.

lako su kunići poznati po dobroj plodnosti, ponekad uzgajivači imaju teškoća u postizanju željenoga visokog postotka oplodnje. Dolazi do pojave jalovosti (neplodnosti), koju možemo podijeliti na privremenu (prolaznu) i trajnu (stalnu).

Nakon utvrđivanja jalovosti, bitno je utvrditi uzrok i zatim ga ukloniti, ako je moguće. Kad uzrok pronađemo i nakon uklanjanja jalovost nestane, možemo je smatrati privremenom. U suprotnom, kod trajne jalovosti ne-plodne kuniće trebamo izdvojiti iz uzgoja, jer je takvo stanje nepopravlji-vo. Da bismo ove pojave ublažili, odnosno spriječili, moramo obaviti dobar odabir rasplodnih grla, osigurati njihovo optimalno iskorištavanje, te opti-malne uvjete prehrane i smještaja.

Jalovost kunića

153

kunićarstvo

Privremena jalovostU skupinu privremene jalovosti ubrajamo prividnu bređost, poremećaje

vezane uz godišnje doba, linjanje, bolesti nogu i nepravilno iskorištavanje.Prividna (lažna) bređost javlja se kada kod kunića dođe do ovulacije

bez oplodnje. Najčešći uzroci su parenje s neplodnim mužjakom, ili zajed-ničko držanje mladih ženki, koje onda skaču jedna po drugoj. Ova pojava učestalija je kod ženki koje se dulje nisu parile. Nakon ovulacije dolazi do stvaranja žutog tijela, koje putem hormona djeluje na reproduktivni sustav i sprječava dalje stvaranje i sazrijevanje jajašaca. Životinja se ponaša kao da je gravidna, iako nije. Neće dopustiti mužjaku da joj se približi, u kasnijoj fazi započinje s pripremom gnijezda, povećavat će joj se mliječne žlijezde koje mogu izlučivati i minimalne količine mlijeka. Ovo stanje traje od še-snaest do osamnaest dana. Nakon toga kunića je ponovno plodna i pokazuje želju za parenjem.

Godišnje doba kao uzrok privre-mene jalovosti moguće je u razdoblju kasnog ljeta i jeseni. Ljeti, osobito kad su temperature više od 30° C, dolazi do gubitka želje za parenjem i to i kod mužjaka i kod ženki. Ipak, ovo stanje je izraženije kod mužjaka. Uz gubitak že-lje za skokom, kod njih dolazi i do stva-ranja slabije pokretnih spermija, ili čak do potpunog prestanka njihove produk-cije. Kod kunića jajnici postaju neaktiv-ni i nema stvaranja jajnih stanica, a mogu se i privremeno smežurati. U po-voljnijim okolnostima (kad dolazi do skoka), zbog lijenosti mužjaka potrebno je više vremena za pripust, legla su manja, a mladunčad slabija. Zbog svega toga parenja u ljetnim mjesecima trebali bismo obavljati ili rano ujutro ili ka-sno navečer, kad su temperature zraka ipak nešto niže. Za jesenskih mjeseci, kad je razdoblje nešto slabije oplodnje, možemo ga poboljšati produživanjem svjetlosnog dana u nastambama (umjetna rasvjeta), te osiguravanjem visoko-kvalitetne hrane bogate bjelančevinama s dodatkom vitamina i minerala.

Linjanje može biti proljetno (prorjeđivanja dlake prije ljetnih vrućina) ili jesensko (dobivanje gušćeg krzna kao pripreme za zimske mjesece). U oba slučaja ono može negativno utjecati na plodnost kunića, i to prvenstve-no mužjaka. Razlog leži u tome što su bjelančevine glavni sastojak dlake i u razdobljima linjanja dolazi do njihove povećane potrošnje. To se onda ne-povoljno odražava na druge procese u organizmu, a poglavito na plodnost. Nagnječenja i natrljanja donjeg dijela stražnjih nogu kunića, kao i različite

154

kunićarstvo

druge patološke promjene na nogama dovode do smanjenja ili čak gubitka volje za parenjem. Zbog toga moramo redovito kontrolirati noge kunića i u slučaju bilo kakve promjene primjereno postupiti da se stanje ne bi po-goršalo. Nepravilno iskorištavanje u smislu preučestalog ili prerijetkog is-korištavanja također su mogući uzroci privremene jalovosti. Smatra se da mužjak, u prosjeku, može obaviti bez većih teškoća dva skoka dnevno, i to jedan ujutro i jedan popodne. U situacijama prevelike eksploatacije on će izgubiti volju za parenjem. Ako ga pak premalo iskorištavamo, nakon du-ljeg mirovanja prvi skokovi mogu biti jalovi zbog slabe vitalnosti spermija.

Trajna jalovostNajučestaliji uzroci trajne jalovosti su kriptorhizam, hormonalni pore-

mećaji, te nasljedni uzroci.Kriptorhizam je pojava kada se jedan ili oba testisa ne spuste u moš-

nje. Naime, nedugo nakon okotnje kod mladih mužjaka se testisi iz trbušne šupljine spuštaju u mošnje. To je značajno zbog produkcije spermija, jer na nju nepovoljno utječe tjelesna temperatura u trbušnoj šupljini koja je previ-soka. Ako oba testisa zaostanu u trbušnoj šupljini, takav je mužjak sigurno jalov (bez obzira na prisutnu želju za skokom) i obvezno se mora isključiti iz uzgoja. Ako zaostane samo jedan testis, drugi može normalno proizvoditi spermije. Iako takav mužjak nije sterilan, ne smatramo ga poželjnim za da-lji uzgoj jer je kriptorhizam nasljedan. Kod kunića hormonalni poremećaji mogu dovesti do neaktivnosti jajnika i posljedične jalovosti. Iako se hormo-nalnom terapijom navedeni poremećaji mogu prevladati, ona se zbog sku-poće i gospodarske neisplativosti ne primjenjuje, već se kuniće izdvajaju iz uzgoja. Uzrok jalovosti može biti i nasljedan. Najčešće se javlja kao poslje-dica nestručnih i duljih parenja u srodstvu. Ovo stanje je trajno, i nakon što ga utvrdimo jalove životinje izdvajamo iz daljeg uzgoja.

Ova knjiga pisana je s ciljem da

svojim raznovrsnim receptima

zadovolji ukuse velikog broja ljubitelja

dobre hrane, a sadrži recepte naših domaćih

jela i nesvakidašnje, već pomalo zaboravljene

recepte. Teži pripravljanju jednostavnih jela, onih

koja se brzo pripravljaju, a njeni kratki i jednostavni

recepti služe za pripravljanje jela u svakoj kuhinji.

Format: 14 x 20

Uvez: spiralni

Broj stranica: 264

www.gospodarski.hr

tel: 01/4816-145, 01/3843-555


CIJENA

60,00 kn

pošiljka se uvećava za cijenu poštarine

obračunatu prema cjeniku H

rvatske pošte

Ov

sv

za

do

jel

rec

ko

rec

Fo

Uv

Br

155

graditeljstvo

Povišene gredice uvelike olakšavaju uzgoj povrća, cvije-ća i raznih drugih kultura, bu-dući da pružaju iznimne uvjete za njihov uzgoj zbog izvrsne drenaže i gotovo idealne mje-šavine tla, koja se može oda-brati ovisno o kulturama koje se namjeravaju sijati i saditi. Naravno, ne smije se zaboraviti ni činjenica da se ne treba toli-ko saginjati kako bi se dohva-tile biljke što uvelike smanjuje fi zičku opterećenost za vrijeme radova u vrtu. Iz tog razloga, visina gredice ne bi trebala biti manja od 30 do 40 centimetara. Obzirom da bi sredina povišene gredice trebala biti dostupna u svakom trenutku i da bi trebalo izbjegavati njeno gaženje kako se ne bi sabijalo tlo, njena ši-rina ne bi trebala biti više od 1,4 metara. Naravno, dužina nije toliko bitna i ona će ovisiti samo o našim potrebama. Uzgoj u povišenim gredicama produžuje sezonu budući da se u proljeće brže zagrijava. Povišene gredice idealne su za vrtove koji imaju nezahvalno tlo, bez obzira na to radi li se pjeskovitom ili ilovastom tlu.

Odabir lokacijePovišenu gredicu moguće je smjestiti praktički bilo gdje u vrtu. Ideal-

na orijentacija je sjever – jug budući da većina kultura preferira dovolj-nu količinu sunčeve svjetlosti. Planiranu površinu neophodno je temeljito očisti od višegodišnjih korova. U slučaju da će se uzgajati kulture kao što je primjerice mrkva, potrebno je maknuti gornji sloj tla prije nego će se stavljati kompost. Svakako se ne smije zaboraviti da drvo od kojeg će se raditi okviri gredice bude otporno na truljenje, odnosno barem zaštićeno od truljenja. U tom slučaju, najbolje je kupiti daske koje su već prethodno tretirane zaštitnim sredstvom ili one tretirane pod visokim pritiskom. Na-ravno, moguće je koristiti i razne druge materijale kao što su cigla, kamen i slično.

g r a d i t e l j s t v og r a d i t e l j s t v o

Povišene gredice

156

graditeljstvo

Okvir gredicePri polaganju dasaka treba pripaziti na to

da gredica ne bude nakošena budući da bi to moglo dovesti do njene nestabilnosti. To je najbolje provjeriti tako što se dijagonala iz-mjeri mjernom trakom, a može poslužiti i špaga. Sve kutove najbolje je označiti tanjim šipkama ili bilo čime što možemo čvrsto za-biti u tlo kao što su primjerice štap ili klinovi (Slika 1).

Skidanje površinskog sloja tla i konstrukcija okvira

Nakon izmjere, daske se mogu maknu-ti kako bi se napravio vizualni okvir buduće gredice. To se napravi tako što špagom spoji-mo sve šipke ili štapove koje smo smjestili na same kutove buduće gredice. Lopatom se ski-da površinski sloj tla u širini od 20 (Slika 2). Sloj koji se skida ne treba biti dublji od 5 cm. On se okrene i smješta unutar same gredice. To

je potrebno napraviti kako bi poboljšali drenažu, ali i spriječili

rast korova u budućnosti.Nakon toga, daske se namještaju uz

označeni rub gredice i spajaju pomoću vi-jaka ili čavala. Odabir samih spojnih ele-menata ovisit će o veličini same gredice odnosno čvrstoći i težini drvenih elemena-ta. U svakom slučaju, potrebno je dodatno ojačati spojeve s pocinčanim elementima zbog stabilnosti konstrukcije (Slike 3).

Dodavanje komposta Kad su sve stranice pričvršćene, doda-

je se kompost (Slika 4). Ako je suh, po-trebno je dodati poprskati vodom, kako bi cijela površina bila jednako vlažna. Sre-dina bi trebala biti nešto viša, kako bi se cijela površina ravnomjerno rasporedila

Spajanje elemenata

Provjeriti sve kutove kako bi se dobio pravilan oblik

Skidanje sloja uz rub gredice

Dodavanje komposta

157

graditeljstvo

prilikom slijeganja. Također, površinu je moguće prekriti tanjim slojem malča kako bi se bolje čuvala vlažnost i spriječio rast korova. Uz okvir je potrebno zabiti dovo-ljan broj manjih kolčića ili klinova (ovisno o dimenzijama gredice) kako bi se pobolj-šala stabilnost cijele konstrukcije (Slika 5). Kako bi se olakšala buduća košnja, mogu-će je staviti malo tla uz vanjske stijenke gredice.

SadnjaPrije same sadnje, bilo bi dobro razmisliti koje kulture bi međusobno

bile tolerantne, kako bi se stvorio što zdraviji okoliš čime bi se smanjila odnosno potpuno isključila, buduća uporaba kemikalija protiv bolesti i štetnika. Da bi se biljke održale zdravima, dovoljno je slijediti neke osnovne savjete.

Kao prvo, biljke je preporučljivo saditi biljke u pravo vrijeme kako bi rasle u uvjeti-ma koji im odgovaraju.

Rotacijom usjeva doprinijet ćemo tome da tlo ne izgubi hranjive tvari koje tijekom vremena nestaju kada je cijelo vrijeme ista biljka na istom mjestu. To će spriječiti i ra-

zvijanje bolesti i štetnika. U slučaju da vrt posjećuje krtica, preporuča se stavljanje mreži-ce od nekog čvršćeg materijala. Ona se obično stavlja na dno gredice (Slika 6).

S vodom valja biti oprezan, jer previše natapanja može do-vesti do neželjenih posljedica. Pomoću lukova te plastične folije koja se stavi preko njih, omogućeno je produženje sezo-ne jer će se dobiti dodatan tje-dan za uzgoj tijekom proljeća i jeseni (Slika 7).

Stupići dodatno osiguravaju sta-bilnost

Postavljanje mreže

Lukovi preko kojih se stavlja folija

158

graditeljstvo

Mozaik je kreativno rješenje za dekoriranje prostorija, te manjih površi-na poput stolova, odnosno svih površina koje su od čvrstog materijala. Po-stoji nekoliko metoda izrade mozaika, opisujemo najjednostavniju - izravnu metodu. Pomoću nje može se uz malo truda i sredstava dobiti mozaik.

Izrada mozaikaNacrtajte skicu, koja može imati apstraktan uzorak, konkretan oblik ili

nešto drugo i prenesite skicu na površinu. U unutarnjim prostorima mo-zaik možete raditi na ravnim površinama kao što su drvo, knauf, ogledala, dok za vanjske prostore birajte podlogu od betona ili drugog neupijajućeg materijala. Drvo se za vanjske prostore ne preporučuje, pa ako imate ideju napraviti mozaik na stolu, radije izaberite betonski ili metalni stol.

Prenesite skicu na podlogu. Pločice razlupajte na način da ih stavite u platnenu vreću i lupate čekićem. Za precizne rezultate koristite rezač kera-mičkih pločica. Ako se radi o vanjskim prostorima, koristite fl eksibilno lje-pilo za pločice, dok za unutarnje prostore koristite obično ljepilo za pločice.

Na pripremljenu skicu počnite polagati komadiće pločica, na stražnju stranu svake pločice nanesite ljepilo i stavite na pripadajuće mjesto.

Alternativna metoda: ljepilo možete nanijeti na podlogu te na nju lijepiti ko-madiće mozaika, no, na ovaj način teže ćete pratiti vašu skicu. Treba paziti da je razmak između djelića mozaika svega nekoliko milimetara. Kada ste postavili sve djeliće mozaika, dobro je pričekati jedan dan kako bi se ljepilo osušilo prije nego ispunite prostore među komadićima pločica. Zadnji korak je ispuna fugir masom. Izmješajte masu i nanesite na mozaik, pritisnite kako bi ne bi ostalo

Mozaik od viška keramičkih pločica

Razni primjeri ukrašavanja mozaikom od keramičkih pločica

159

graditeljstvo

praznih prostora među pločicama. Vlažnom krpom obrišite fugir masu sa po-vršine pločica. Pazite da ne pritisnete mozaik prejako prilikom brisanja ispune. Sačekajte da se osuši (24 sata) i zatim dodatno obrišite prašinu s mozaika.

Potrebna oprema• Keramičke pločice (za vanjski prostor duplo pečene, za unutarnji pro-

stor pogodne su sve vrste pločica)• Ljepilo za pločice (za vanjski prostor fl eksibilno ljepilo, za unutarnji

obično ljepilo za pločice)• Fugir masa• Posuda za miješanje• Vlažna krpa• Čekić

Mali trikoviFugir masa u tamnijoj boji istaknut će vaš mozaik. Možete se igrati i sa ra-

zličitim bojama fugir mase i tako kombinirati boje, primjerice, tirkizna ispuna s bijelim pločicama izgleda atraktivno. Slobodno pustite mašti na volju, a za unu-tarnje prostore, u vaš mozaik možete ukomponirati staklene perle ili kamenčiće.

Izrada ornamenta od ostataka keramičkih pločica

160

graditeljstvo

Pukotine nastaju zbog različitih razloga, zbog pretjeranog opterećenja, uslijed potresa i najčešće uslijed temperaturnih promjena. Manje pukotine jednostavno je zagladiti glet masom, dok pukotine koje su veće i duže, do-bro je ispravno sanirati da bi se spriječilo širenje pukotine. Pukotine koje prodiru duboko u noseći zid dijeleći ga na dva dijela, treba sanirati uz po-moć stručnjaka.

Sanacija pukotineOko pukotine se najčešće nalaze odignuti dijelovi žbuke koje treba uklo-

niti, a samu pukotinu treba proširiti u dubinu i širinu za nekoliko centime-tara. Pukotina se ispere vodom, i na taj način se uklone ostaci prašine, a ujedno se i namoči zid, koji tad ne „vuče“ vodu iz smjese za ispunu pukoti-ne. Priprema smjese za ispunu, vrlo je bitna, jer svakako se mora paziti da smjesa ne bude prerijetka (tekuća) niti pregusta i treba paziti da se usitne sve grudice. U praškasti materijal, glet masu, ili za dublje pukotine brzosu-šeći cement, dodaje se voda i miješa do potrebne gustoće.

Gustoća se može provjeriti uzimanjem manje količine pripremljene smjese na zidarsku žlicu ili lopaticu za žbukanje. Pritom se smjesa mora zadržati na alatu okrenutom prema tlu. Ako smjesa brzo opadne, prerijetka je i treba dodati još praškastog materijala. Pregusta smjesa nije pogodna za izravnavanje, pa je u tom slučaju treba još malo razrijediti vodom.

Pukotinu treba ispunite pripremljenom masom za ispunu, do ravnine zida. Preko izravnane pukotine nalijepi se staklena mrežica, tako da ona prelazi i na neoštećeni zid. Staklena mrežica spriječit će ponovno pucanje pukotine, a na nju se nanese dodatni sloj mase i ostavi da se suši 24 sata.

Osušenu masu izbrusi se brusnim papirom, te oboji.

Sanacija vanjskih zidova Očisti se pukotina do cigle, te se proširi 10 centimetara sa svake stra-

ne do zdravog dijela žbuke. Pukotina se ispuni mortom malo manje od ravnine žbuke, te prekrije metalnom mrežicom koja se pričvrsti uz zdravi zid plastičnim tiplama. Nanese se dodatni sloj morta preko mrežice, do ravnine zida, ostavi da se osuši 24 sata, nakon čega se izbru-si površina i nanese završni sloj žbuke.

Kako popraviti napuknute zidove?

Najvažnije je da se pukotine saniraju što je prije moguće, kako se zidovi ne bi doveli u trajno oštećeno stanje

161

graditeljstvo

Potrebna oprema: lopatica za žbuku (špatula), gleter, posuda za miješa-nje glet mase, glet masa ili brzosušeći cement, staklena mrežica, metalna mrežica (za sanaciju vanjskih zidova), brusni papir, boja za zid.

O ko pukotine treba ukloniti odignute dijelove žbuke

Preko pukotine nalijepi se staklena mrežica

Pogletanu pukotinu, odnosno i osušenu masu, izbrusi se bru-snim papirom i oboji

Linoleum je prirodno antibakterijski i biorazgradivi materijal. Ako tra-žite podnu oblogu koja se lako postavlja i održava, linoleum je jedan od boljih izbora. Posljednjih godina linoleum je doživio novo lice i više ga se ne smatra staromodnim rješenjem. Oblici i uzorci koji se nalaze na tržištu mogu se kombinirati u kreativna rješenja, koja su praktična i lijepa.

PostavljanjeOperite i očistite pod 24 sata prije ljepljenja linoleuma. Izmjerite povr-

šinu prostorije i prema tome odrežite linoleum, uzimajući u obzir cijevi, zi-dove i stupove koji se možda nalaze u prostoriji. Uz rub zida zalijepiti prvi dio linoleuma. Postupno stavljajte ljepilo na pod, zagladite ga gladilicom, te postupno lijepite linoleum. Ako dolazi do preklapanja uzorka, sa stražnje strane postavite obostranu ljepljivu traku na način da se polovica nalazi na jednoj površini linoleuma, a druga polovica za drugoj plohi linoleuma. Po završetku ljepljenja linoleuma, na rubove se postavljaju pripadajuće lajsne.

Mali trik za podstanareUmjesto ljepila može se za cjelokupno postavljanje koristiti obostrana

ljepljiva traka, što je idealno rješenje za podstanarske stanove kojima treba kratkoročna obnova, bez naknadne sanacije starog poda.

Potrebna oprema – linoleum, ljepilo za linoleum, obostrana ljepljiva tra-ka, skalpel, rubne lajsne, gladilica.

Polaganje linoleuma

162

graditeljstvo

Silikon se često koristi u kupaonicama radi brtvljenja, najčešće kade i umivaonika oko spoja sa zidom. Međutim, na mjestima na kojima se vlaga dugo zadržava, na silikonu se pojavljuje plijesan. Stvaranju plijesni pogo-duju toplina, slabo provjetravanje i slaba osvjetljenost, odnosno nedosta-tak sunčeve svjetlosti. Plijesan se pojavljuje u obliku tamnih mrlja i kad se pojavi na jednom mjestu vrlo brzo se širi. Ove mrlje najčešće nije moguće ukloniti, te silikon vremenom sve više poprima tamnosmeđu ili crnu boju.

S obzirom na to da je prisutnost plijesni u prostorijama u kojima se bo-ravi samo po sebi štetno za zdravlje, a da silikon na kojem se pojavila plije-san estetski izgleda vrlo loše, potrebno je ukloniti stari silikon i staviti novi.

Svatko tko je jednom probao ukloniti stari silikon imao se priliku uvje-riti da to nije nimalo lak posao. No, postoji sredstvo koje ovaj mukotrpan posao olakšava - antikorozivni sprej. (Prije nanošenja svakako provjerite na manjoj površini da li će sprej nanijeti štetu).

Najprije poprskate sprejem cijelu dužinu silikona i sačekate 15 do 20 minuta da počen djelovati. Nakon toga nožem odvojite silikon s jedne i s druge strane. Ovo morate napraviti cijelom dužinom silikonske trake koju želite ukloniti.

Pri ovome vodite računa da nožem ili skalpelom ne oštetite podlogu na kojoj se nalazi silikon, u ovom slučaju plastičnu kadu. Nakon toga uklonite staru silikonsku traku i naravno dobro operete i obrišete mjesto na kome ćete ponovo stavljati silikon.

Antikorozivni sprejevi nisu čudotvorno sredstvo kojim se silikon lako uklanja već značajna pomoć u odnosu na uklanjanje isključivo nožem, kad se silikon raspadao na male komade i s uklanjanjem se vrlo sporo napre-dovalo, dok je po nanošenju spreja nož lako odvajao veće komade starog silikona od pločica i plastične kade. Uz ovaj „sam svoj majstor“ način po-stoje i razna kemijska sredstva za uklanjanje silikona, koja se mogu naći u specijaliziranim trgovinama boja i lakova.

Uklanjanje starog silikona

Kupaonska kada prije i nakon uklanjanja starog pljesni vog silikona

163

graditeljstvo

Garažna vrata izložena su vanjskim utjecajima, suncu, kiši, snijegu, pro-mjenama temperature, pa se njihova funkcija i izgled mogu narušiti. Stara garažna vrata od drva vremenom se više ne mogu dobro zatvoriti, jer su se izvitoperila ili napuhnula od vlage i starosti, a popravak je gotovo nemoguć i neisplativ. Jednostavnije je promijeniti vrata. Ista je stvar ako imamo stara i hrđava željezna vrata.

Kod odabira novih garažnih vrata potrebno je paziti da izaberemo kvalitetna garažna vrata. Garažna vrata se dijele na dvije osnovne vr-ste: rolo i sekcijska garažna vrata. Vrata mogu biti ručna ili automatska (električna).

Ako se odlučimo se automatska vrata, potrebno je osigurati dovod elek-trične energije u blizini vrata.Vrata se sastoje od panela koji mogu biti obič-ni ili termoizolirani. Ako je garaža u sklopu (grijane) kuće, preporučuje se ugradnja termoizoliranih vrata.

Automatska garažna vrata imaju ugrađen elektromotor, čije cijene se kreću od nekoliko stotina kuna za nepoznate proizvođače, pa do 1000 ili 2000kn za motore kvalitetnijih proizvođača. Rolo vrata se slično kao i pro-zorske rolete, namotavaju u kutiju iznad otvora, pa mora biti više mjesta izvan otvora. Sekcijska idu pod strop.

Kako odabrati garažna vrata? Prvo što treba je izmjeriti širinu i visinu otvora gdje idu vrata. Nakon

toga izmjerite prostor iznad otvora sve do stropa. Ako nemate bar 40-ak cm slobodnog prostora iznad otvora vrata, pa do stropa, vrlo vjerojatno nećete moći ugraditi rolo garažna vrata, već vam preostaju sekcijska ili kombini-rana.

Napomena – kutija za rolo vrata može se montirati i s vanjske strane, ne nužno samo s unutarnje. Izmjerite slobodan prostor sa svake strane otvora. Sada kada imate sve mjere, možete kre-nuti dalje.

Razmislite hoćete li automatska ili ručna garažna vrata? Ručna su jeftinija, ali automatska pružaju puno veći kom-for. Razmislite hoćete li ugraditi pješačka vrata u sklopu garažnih? Hoćete li ugra-diti prozore ili rešetke na vrata? Sve ovo utječe na cijenu, pa je dobro razmisliti

Izbor garažnih vrata

164

graditeljstvo

oko ovih stvari. Kontaktirajte 5-6 tvrtki i zatražite ponude na temelju ovih podataka za koje ste se odluči-li. To je to, pričekajte ponude, do-bro ih sve usporedite (jer ona koja je u prvi tren najpovoljnija, možda u stvari i ne bude kada dobro pro-učite sve stavke), odaberite jednog proizvođača .

Garažna vrata podložna su vre-menskim utjecajima i s vremenom se više ne mogu dobro zatvoriti, jer su se sva izvitoperila i napuhnula od vlage i starosti, a popravak je gotovo nemoguć i neisplativ, pa je jednostavnije promijeniti vrata

Sekcijska automatska (električna) garaž-na vrata

Rolo garažna vrata s kutijom montira-nom s vanjske strane

www.gospodarski.hr

tel: 01/4816-145, 01/3843-555

[email protected]

CIJENA49,00 kn


Isporuka: odmah

Format: 20 x 16,5 cm

Uvez: broširani

Broj stranica: 64

165

voćarstvo

Iako su Sjedinjene američke države izrazito najveći proizvo-đač ove osobite kulture, njezin uzgoj sve se više širi i na ostatak svijeta. U Hrvatskoj se plodo-vi pekan oraha sve češće mogu naći u trgovinama, a među po-trošačima u svijetu su već odav-no traženi. Pekan orah je po obliku i veličini sličan našem običnom orahu, nešto je tamnije smeđe boje, dok je plod punijeg okusa i manje gorkast. Desetgo-dišnje stablo naraste oko 5 me-tara, a postoje primjerci stariji više od 300 godina.

Pekan orah (Carya illinoiensis) visoko je listopadno drvo, koje u prosje-ku dosegne visinu između 20 i 40 metara, dok je obujam krošnje između 10 i 20 metara. Starija stabla mogu imati promjer debla širok i do dva metra. Biljka se oprašuje vjetrom i ima monoecijske cvjetove, odnosno muški i ženski cvjetovi su odvojeni, ali se nalaze na istom drvu. Prašnici su viseći i dugi do 18 cm, dok su ženski cvjetovi manji i smješteni su zajedno, u sku-pinama od 3 do 6 cvjetova.

Plodovi pekan oraha su ovalno-duguljasti, dugi od 3-6 cm, široki 1,5-3 cm. Ljuska, koja štiti jezgru ploda, ima de-bljinu od 3-4 mm, u razvitku ploda zelene je boje, a zriobom postane tamno smeđa i puca na 4 dijela i otkriva oraščić s tan-kom korom. Plod dozrijeva sre-dinom listopada, a do rujna je jezgra djelomično tekuća i tek se krajem zriobe u potpunosti otvrdne.

v o ć a r s t v ov o ć a r s t v o

Pekan orah

Stablo pekan oraha staro 200 godina

166

voćarstvo

Okus ploda je pun, bogat i putrast i za razliku od običnog oraha, nije gorkast. Plod se može jesti u svježem stanju ili koristiti za spravljanje ra-znih jela, osobito slastica.

Osim ploda, može se iskoristiti i drvo pekan oraha i to u proizvodnji namještaja, podnih i zidnih obloga, a vrlo korisna je i primjena drva kao goriva prilikom dimljenja suhomesnatih proizvoda.

Isplativost proizvodnjeRazdoblje u životnom ciklusu kad se biljka ograničava samo na vegeta-

tivni rast, iznimno je dug i traje od 10 do 12 godina, a brzina ulaska u pro-duktivnu dob, kad biljka daje plodove, varira od pojedinih sorti i uzgojnih mjera.

Dugo razdoblje do početka davanja ploda zapravo je razvojno nasljeđe vrste koje joj omogućava da se izbori za svoje mjesto pod suncem u borbi za životni prostor s ostalim biljnim vrstama. S ekonomskog stajališta, to produžuje vrijeme kad uzgoj i proizvodnja ove vrste postaje rentabilna i zahtjeva podrobnu i unaprijed planiranu fi nancijsku pripremu u podizanja

voćnjaka. Brzina ulaska u produktivnu dob tako

postaje važan selekcijski kriterij u odabiru sorte, jer je za svakog uzgajivača poželjan što raniji povrat investicije. Nažalost, kod selektiranih kultivara koji ranije rađaju, javlja se veći stupanj slabije ispunjenih jezgri ploda, što je češći slučaj kod stari-jih stabala i rezultira manjom isplativosti proizvodnje.

Podizanje nasadaS obzirom da je po visini i promjeru

krošnje pekan vrlo sličan običnom i drugim poznatijim vrstama oraha, opi-sani savjeti vrijede podjednako za ove voćke. Uzgoj ovih kultura zahtjeva veliku zemljišnu površinu. Za plantažnu proizvodnju poželjno je da je na izabranom tlu prošlo više od 10 godina od krčenja šume, da bi se spriječi-la mogućnost da na novoposađene biljke utječu toksini korijenja šumskog bilja koji nastaju truljenjem nakon krčenja. Optimalna tla su višegodišnji pašnjaci, ili tla koje su obrađivao na duži niz godina.

Potrebne vrijednosti pH reakcije tla su između 5,5 i 6,5, a u slučaju vri-jednosti manjih od 5,5, tlu trebaju vapneni dodaci. Brežuljkasti krajevi su najpogodnije lokacije za uzgoj, jer strujanje zraka ubrzava nestanak jutarnje

Zreli plodovi

167

voćarstvo

rose, što može bitno smanjiti mogućnost pojave raznih bolesti. Pod sličnim uvjetima uzgoj je moguć i na nizinskim položajima.

Za orijentaciju redova prepručuje se smjer sjever-jug, ili zapad-istok. Razmak između redova, kao i razmak u redovima, predstavlja najveći pro-blem uzgajivačima, jer je pri podizanju nasada neisplativo ostavljati velike razmake dok su voćke mlade, a veći razmaci, od 10 metara i više, između stabala, nužni su da bi se izbjegla skučenost krošnje stabala kad narastu. Zadržavanje početnog, manjeg razmaka, rezultira smanjenim urodom, jer se plodovi razvijaju samo na osunčanim dijelovima krošnje.

Orezivanje voćaka i smanjenje krošnje, zahvat je koji kratkotrajno može održati dostupnu i potrebnu količinu sunčevog svjetla svim voćkama, ali se time ujedno i smanjuje mogući urod. Kao rješenje, obavlja se postupak pro-rijeđivanja stabala kad sklop postane pregust. U tom postupku, na početku zasnivanja voćnjaka, ostavljaju se manji razmaci u redovima i između re-dova, te se vremenom i razvojem biljaka, uklanjaju suvišne voćke iz redova da bi se postigli optimalni uvjeti za razvoj plodova.

Ako se planira ispaša stoke u mladim nasadima, potreban je oprez da ne bi došlo do oštećivanja voćaka (lomovi grana i ožiljci na deblima), a u starijim nasadima ispaša se treba izbjegavati za vrijeme berbe radi onečišćenja plodova.

Uzgoj u našim obalnim područjimaPekan orasi vole vruća i duga ljeta, ali blage zime, pa se nameće zaklju-

čak da bi naši obalni krajevi bili vrlo pogodni za uzgoj pekana. Uostalom,

Voćnjak u punom rodu

168

voćarstvo

najveće plantažne površine u SAD nalaze se u južnim saveznim državama s blagom klimom.

S obzirom na podneblje, najbolje vrijeme za sadnju pekan oraha kasna je jesen, ali i tijekom zimskih mjeseci, kako bi se voćka lakše ukorijenila i adaptirala prije proljetnog rasta. Sadnice visine do 2 metra, sade se u jame široke oko 50-60 cm i duboke od 70-90 cm.

Ovoj vrijednoj kulturi najviše odgovaraju crvena i pjeskovito-ilova-sta tla. Korijen mladog stabla prodire u dubinu od 1,5 m, dok starije stablo može prodirati i ispod 3 metra, međutim većinski dio korijenove mreže, odgovoran za crpljenje hranjiva i vode iz tla, nalazi se u sloju od 50 cm ispod površine. Iz tog razloga, na pjeskovitim tlima koja slabije zadržavaju vodu potrebna je dodatna briga oko natapanja da bi biljke imale dovoljnu količinu dostupne vode što ovisi i o godišnjem dobu i starosti voćke.

Prehrambena vrijednost plodaPostoji više od 200 sorti pekan oraha. Idealan izbor se odnosi na sor-

tu koja brzo daje plod, koja je otporna na moguće bolesti i štetnike i koja ima visoko kvalitetan plod. Neki od kultivara koji ispunjavaju te uvjete su Moreland, Elliot, Cape Fear, Burton itd. Ova vrsta ima odvojene muške i ženske cvjetove koji se nalaze na istom stablu, ali moguće je da cvatu u različito vrijeme, pa su za oprašivanje i davanje uroda potrebne najmanje dvije različite sorte.

Kao i obični orasi, pekani su bogat izvor bjelančevina i omega-6 neza-sićenih masnih kiselina i imaju veliku nutritivnu vrijednost. Učestalo kon-zumiranje pekana, smanjuje rizik od bubrežnih kamenaca, a antioksidativne tvari koje sadrži pekan, kao i biljni steroli, mogu reducirati visoki i štetni kolesterol i tako spriječiti bolesti srca u nastajanju.

Klinička istraživanja provedena u Americi, otkrila su da svakodnevno konzumiranje količine pekan oraha koja stane u šaku, proizvodi isti učinak u smanjivanju kolesterola kao uzimanje lijekova s tom svrhom. Štoviše, od svih orašastih vrsta, pekan sadrži najviše vitamina E, koji je prirodni anti-oksidans i štiti stanice od niza mogućih oštećenja, a prema nekim studijama postoje dokazi da antioksidansi štite organizam i od ozbiljnih bolesti, kao što su Alzheimerova, Parkinsonova, rak i bolesti srca.

Redovita konzumacija ovih oraha osigurava različite prehrambene do-brobiti našem tijelu. Osim vitamina E, pekan orasi bogati su i vitaminom A, folnom kiselinom (posebice važnom za trudnice), kalcijem, magnezijem, fosforom, cinkom i vitaminom B, a ranije je dokazana i njihova učinkovi-tost u smanjenju razine kolesterola, te sprječavanju razvitka raka dojke i pluća.

169

voćarstvo

Prednosti uzgojaPekan orah je vrsta koja

ima dug životni i produk-tivni vijek koji traje duže od 100 godina i kad počne da-vati plod, koji je vrlo tražen i cijenjen, ekonomska raču-nica pokazuje kako je uzgoj i proizvodnja pekan oraha vrlo isplativa i čak idealna za voćare amatere koji imaju neiskorištene parcele, ali ma-njak vremena potrebnog za intenzivan uzgoj. Nakon početnog napora oko podizanja nasada, u kasnijim godinama se radni sati potrebni za uzgoj smanjuju, osobito ako se veći dio radova u voćnjaku obavlja strojno, uključujući i berbu.

Potražnja na tržištu za ukusnim pekan orasima uvelike nadmašuje po-nudu, stoga se ni voćari koji bi ozbiljno krenuli u podizanje nasad pekan oraha, ne bi trebali brinuti za plasman proizvoda. U ovom trenutku nema uvoznika ni proizvođača sadnica pekan oraha u Hrvatskoj.

Jezgre oraha

Nova sorta jabukeSorta SmittenTM se-

lekcionirana je na No-vom Zelandu od više poznatih sorti (Gala x Braeburn, te Fujii, Fiesta i Falstaff). Sor-ta dozrijeva 10 dana prije sorte gala i ima izvrstan odnos šećera i kiselina. Izvrsne je teksture s više od 15 Brix-a suhe tvari, te s iznimnom sposobnošću za duže skladištenje, osobito kada se uzima u obzir vrijeme dozrijevanja sorte.

Testiranje na plodovima, kao i biologiji rasta i rađanja ove sorte jabuke započela su još 2005. godine, gdje su već prvi rezultati bili više nego zado-voljavajući.

170

voćarstvo

171

voćarstvo

Zimska zaštita višegodišnjih nasada

Preparati zimske zaštite su kombinirani insekticid-fungicid-akaricid na-mijenjeni za suzbijanje štetnika (zimska jaja i odrasli oblici), te uzročni-ka bolesti u višegodišnjim nasadima (voćkama, vinovoj lozi, maslinama). Tretiranjem nasada smanjuje se populacije štetnika i uzročnika bolesti, što rezultira kasnijim razvojem istih u nasadima, te kasnijom potrebom za upo-trebom prvih zaštitnih sredstava u sezoni. Smanjenje broja prskanja u vege-taciji u nasadima, ima dobru ekološku i fi nancijsku stranu. Zimskom zašti-tom omogućavamo nasadu da se normalnije razvije u proljeće, bez potrebe trošenja energije biljke na štetu uzrokovanu štetnicima i bolestima.

Zimska zaštita sastoji se od bakra i rafi niranog mineralnog ulja. Proizvod je tekuće formulacije, te se vrlo dobro miješa s vodom. Po svom sastavu je niske toksičnosti, te nije štetan za pčele i druge korisne insekte, zbog čega se preporučuje i u integralnoj zaštiti bilja. Proizvod djeluje ovicidno, akari-cidno, fungicidno i insekticidno na štetnike i uzročnike biljnih bolesti.

Na stablu voćke, čokotu vinove loze, maslini postoje brojna mjesta, kao pukotine, udubljenja ili nerazrasle rane, pogodna da se u njih uvuku ličnike štetnika: štitastih uši, jaja od lisnatih uši, crvenog pauka, jabučne krvave uši i dr. Spore biljnih bolesti također se nalaze na kori, te prezimljuju u zimskim oblicima. Štetnici i uzročnici bolesti koji prezime u nasadu, čim se ostvare uvjeti pogodni za razvoj (temperature i vlaga), kreću s napadom te se razmnožavaju, šire zarazu i smanjuju u konačnici prinose nasada.

Aktivna tvar bakar ima fungicidno djelovanje, gdje usvojen od strane pa-togena razara enzimske procese, te uništava micelij. Metalni bakreni ioni su djelotvorni protiv algi, bakterija i gljiva. Bakar je mikrohranjivo koje se nala-zi prirodno u tlu. Nakon stoljeća korištenja, bakar je postao uobičajeno sred-stvo za kontrolu bolesti i profesionalnu proizvodnju. Mineralno parafi nsko ulje je destilat nafte, visoke čistoće, kojeg karakterizira izuzetna viskoznost i elastičnost. Prilikom primjene se lijepi za tretiranu površinu i čini nepropusni fi lm. Taj fi lm onemogućava pristup kisika organizmima koji prezimljuju na kori, čime im se onemogućava proces disanja, te ugibaju.

Prskanje se obavlja na temperaturi višoj od pet Celzijevih stupnjeva. U maslinicima i voćnjacima najbolje je tretiranje obaviti u vrijeme mirova-nja vegetacije kada nema još kolanja sokova u biljkama, te kada nema ni-kakvih naznaka aktivnosti u pupovima.

Vrlo je važno napraviti pravilnu zimsku zaštitu, kako bi nasad ušao u ve-getaciju što zdraviji. Zimska zaštita smanjuje i do 50 posto prskanja u vrijeme vegetacije, ako se uporabi zimi i na pravilan način. Nije riječ sasmo o očitoj materijalnoj uštedi već i o izravnoj koristi za maslinik, vinograd ili voćnjak: bolja je zaštita od štetnika i bolesti, a osjetno se smanjuje uporaba pesticida.

172

voćarstvo

Većina postojećih stabala starinskih sorti jabuka na našem području u razdoblju je sta-renja i odumiranja pa ih treba posebno njego-vati.

Njega starih stabala se sastoji prije svega od rezidbe. Rodne grane starinskih sorti jabuka nalaze se uglavnom samo na obodu krošnje, rast grana je minimalan, a korijenov sustav se uglavnom više ne obnavlja što kod starih sta-bala smanjuje rodnost i kvalitetu plodova.

Pravilnom rezidbom stara stabla jabuke se pomlađuju, produžuje im se životni vijek i razdoblje rodnosti. Nakon pomlađivanja sta-blo bolje rodi, a plodovi su kvalitetniji. Re-

zidbom se odstranjuju oštećene i suhe grane kao i one koje su se objesile zbog preobilnog roda iz prethodne godine. Krošnja se prorjeđuje izreziva-njem svake druge grane i na taj način stimulira se rast novih grana. Intenzi-tet rezidbe prilagođava se stanju krošnje, tako da se slabija krošnja orezuje manje, a gusta intenzivnije. Nakon intenzivne rezidbe, tijekom dvije godine zdrava voćka obično potjera dosta novih grana koje treba ponovo prorijediti i njima formirati novu, pomlađenu krošnju. Ovakvim se zahvatom može sačuvati voćka za još neko vrijeme i spasiti sorta od izumiranja.

Sa starih stabala potrebno je također uklo-niti imelu, veoma čestog nametnika koji na zapuštenim stablima može u potpunosti obra-sti krošnju i ugušiti čitavo stablo. Imela je poluparazit kojeg uglavnom šire ptice razno-seći ljepljive sjemenke po granama voćaka. Klijanjem sjemenke razvijaju se haustorije, svojevrsne sisaljke koje prodiru u provodne snopiće kore iz koje crpe vodu i potrebne mi-nerale za svoj razvoj. Razvojem se formira zimzeleni grm promjera i do jednog metra. Jača obraštenost imelom uzrokuje sušenje pojedinih grana, a često puta i čitavog stabla.

Neodržavanje starih stabala i zaraštenost imelom jedan je od najčešćih uzroka nestaja-nja mnogih starinskih sorti jabuka.

Pomlađivanje starih stabala jabuka

Stablo jabuke obraslo imelom

173

voćarstvo

Godišnji ciklus trajnih nasada vinove loze, voćaka i maslina obuhvaća osnovnu gnojidbu i prihranu. Osnovna gnojidba obavlja se u jesen ili u rano proljeće i njome se unose hranjiva slabo pokretna u tlu poput fosfora, kalija i kalcija, pa se jesenskim, zimskim ili ranoproljetnim oborinama isperu do zone korijena gdje se usvajaju.

Količina mineralnih gnojiva ovisi o kemijskoj analizi tla kao i tipu tla. Vinova loza, voćke i maslina uzgajaju se na različitim tipovima tala svoj-stvenim po svojim pedološkim osobinama. To su najčešće pseudoglejno smeđe glinasto tlo, crvenica, smeđe tlo na vapnencu, rendzine, izrazito kar-bonatna tla i druga tla. Izvor biljnih hranjiva, posebno fosfora i kalija, pred-stavljaju NPK mineralna gnojiva raznih omjera. Na crvenicama i kiselim tlima, osim NPK, unosi se i kalcij u obliku kalcijsko magnezij-karbonata ili kalcij-karbonata u količini 1 - 4 tone/ ha, radi obogaćivanja tla kalcijem koji je nedostatan na takvim tlima. Pseudoglejna tla (smeđa glinasto-ilova-sta tla) slabo su opskrbljena s fosforom i kalijem pa se obogaćuju unosom 400 – 500 kg/ha (ili 40-50 kg/1000 m2 ili 40 -50 g/m2) NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili PK 20-30 ili NPK 8-26-26. Kod zasebne gnojidbe vinove loze po trsu se dodaje 80 grama jednog od navedenih gnojiva.

Gnojidba kod sadnje voćakaAko se radi o gnojidbi sadnih jama, prilikom sadnje mladih sadnica do-

daje se 20 - 40 grama spomenutog mineralnog gnojiva u sveukupnu masu zemlje za veličinu jame 40 x 60 x 40 cm. Crvenice su tla vrlo povoljnih fi zikalno kemijskih značajki iz čega proizlazi i njihova visoka plodnost. Odlikuju se visokim sadržajem kalija, a niskim fosfora i zato se pri izboru gnojiva koriste NPK formulacije s visokom koncentracijom fosfora poput NPK 7-20-30 i NPK 8-26-26 u količini 300 – 380 kg/ha što odgovara 30 – 38 g/m2 ili 30 – 38 kg/1000 m2. Ukoliko je kalij vrlo visok (iznad 40 mg /100 gr tla) tada se trajni nasadi gnoje s fosfornim gnojivom MAP-om u količini 150 – 200 kg/ha (15 - 20 kg/1000 m2 ili 15 – 20 g/m2). Smeđa karbonatna tla i rendzine (bijela tla ili fl iš) alkalne su reakcije i obično s visokim sadržajem karbonata, ali malim koncentracijama hranjiva. Stoga se na tim tlima preporučuju sulfatne formulacije NPK poput NPK 7-14-21 u količini 600 – 800 kg/ha (60 - 80 kg/1000 m2 ili 60-80 g/m2) ili 120 - 150 grama po trsu. Ipak, zanimljivo je napomenuti da je najveći prinos ploda masline na takvom tlu, u Kaštel Lukšiću, postignut gnojidbom s 300 kg/ha (30 kg/1000 m2) NPK 5-15-30 uz 100 kg/ha (10 kg/1000 m2 ili 10 g/m2) MAP-a, te proljetnom prihranom s 300 kg/ha KAN-a uz prskanje preko

Gnojidba trajnih nasada

174

voćarstvo

lista tekućim mineralnim gnojivima: Fertinom V, Fertinom B, Fertinom R i Fertinom Fe. Spomenutim načinom gnojidbe postignut je prinos od 50 kg po stablu u devet godina starom masliniku opremljenim sustavom za nata-panje.

Proljetna gnojidba dušikom (na svim tipovima tala)Od kraja veljače do kraja travnja obavlja se prihrana trajnih nasada duši-

kom primjenom UREE ili KAN-a. Ukoliko se sav dušik dodaje primjenom UREE tada se količine kreću od 180 – 200 kg/ha (18 – 20 grama/m2 ili 18-20 kg/1000 m2) ili 30 - 40 grama po trsu, a ako se dodaje primjenom KAN-a gnoji se sa 350 – 380 kg/ha ( 35 – 38 g/m2 ili 35 – 38 kg/1000 m2) ili 60 – 70 grama po trsu. Obično se u praksi dvije trećine dušika unosi kra-jem veljače, početkom ožujka, davanjem 150 kg/ha (15 g/m2) UREE, dok se krajem travnja prihranjuje sa 150 kg/ha (15 g/m2) KAN-a. Kod zasebnog gnojenja vinove loze to znači dodati u ožujku 20 - 30 grama UREE i krajem travnja, početkom svibnja 30 grama KAN-a po trsu.

Prihrana putem lista (folijarna prihrana) Može se obavljati i prije kretanja vegetacije voćaka u stadiju pupova,

kada se primjenjuje bor primjenom Fertine B ili Fertine R. Kod maslina i vinove loze, bor se dodaje dva tjedna prije cvatnje. Nakon cvatnje Fertine se primjenjuju nekoliko puta tijekom rasta ploda.

Za prihranu voćaka i maslina preporučuje se:• Fertina V je otopina makro i mikro hranjiva (dušik, fosfor, kalij, želje-

zo, mangan, bakar i cink) i utječe na veličinu i obojenost ploda kao i povećanje šećera, suhe tvari te randmana ulja u maslina

• Fertina B je otopina mikroelementa bora. Služi za bolju oplodnju i ra-zvoj cvijeta i ploda. Preventiva je protiv plutastih nakupina u plodu i prijevremene dozrelosti plodova. Prva primjena slijedi dva tjedna prije cvatnje, a kasnije prema potrebi 1 - 2 puta s 1 % koncentracijom (1 litra Fertine na 100 litara vode), osobito na karbonatnim tlima

• Fertina Fe je otopina željeza. Namijenjena je za sprječavanje i otkla-njanje kloroze uslijed nedostatka željeza na karbonatnim i alkalnim tlima. Primjenjuje se kao 0.1 – 0.2 % otopina putem lista (0,1 – 0,2 litre Fertine Fe /100 litara vode)

• Fertina Ca služi za opskrbu kalcijem pogotovo na kiselim tlima i crve-nicama. Učvršćuje meso i kožicu ploda, sprječava gorke i lenticelarne pjege na plodu, produžuje trajnost ploda, usporava štetne oksidacijske procese raspadanja mesa ploda. Primjenjuje se 1 - 2 % otopina, 2 - 4 puta tijekom razvoja ploda

175

voćarstvo

• Fertina R otopina (N, K, B, Mg, Zn ) namijenjena je ublažavanju i sprječavanju kloroze uslijed manjka željeza i cinka, pospješuje oplod-nju, povećava koncentraciju šećera i suhe tvari u plodu voća, te naku-pljanje ulja u plodu masline. Primjenjuje se u 2 % koncentraciji; prije cvatnje (2 litre Fertine R na 100 litara vode), te 2 – 4 puta tijekom rasta ploda.

• Otopina UREE može se primjenjivati tijekom intenzivnog rasta ploda kao 0,5 % do 1 % otopina (500 - 700 grama UREE /100 litara vode) za voćke, ili 3 – 5 % otopina za masline (3 - 5 kg UREE/100 litara vode).

Za prihranu vinove loze preporuča se Fertina G, Fertina B, Fertina Fe, Fertina Ca, Fertina R i UREA.

• Fertina G je otopina N, K, B, Fe, Mg namijenjena ublažavanju i sprje-čavanju željezne kloroze, rehuljavosti grozda (opadanje bobica), po-spješuje oplodnju, povećava koncentraciju šećera i suhe tvari u bobici. Primjenjuje se prije cvatnje 1 – 2 puta u 1 % koncentraciji i nakon cvatnje 2 – 4 puta u 2 % koncentraciji.

• Fertina B je otopina mikroelementa bora. Služi za bolju oplodnju i razvoj bobice. Preventiva je protiv rehuljavosti grozda. Prva je primje-na dva tjedna prije cvatnje, a kasnije prema potrebi 1 - 2 puta s 1 % koncentracijom (1 litra Fertine na 100 litara vode), osobito na karbo-natnim tlima.

• Fertina Fe je otopina željeza namijenjena za sprječavanje i otklanjanje kloroze uslijed nedostatka željeza na karbonatnim i alkalnim tlima. Primjenjuje se 0.1 – 0.2 % otopina putem lista (0,1 – 0,2 litre Fertine Fe /100 litara vode) .

• Fertina Ca služi za opskrbu kalcijem osobito na kiselim tlima i crve-nicama, učvršćuje meso i kožicu bobice, produžuje trajnost bobice. Primjenjuje se 1 - 2 % otopina, barem 2 - 4 puta tijekom razvoja ploda.

• Fertina R osim dušika, kalija, magnezija i bora, sadrži cink za suzbi-janje kloroze prouzročene manjkom cinka. Primjenjuje se prije cvat-nje, a na alkalnim tlima 2 - 3 puta nakon zametanja bobica u 2 % otopini.

• Otopina UREE opskrbljuje vinovu lozu dušikom, a primjenjuje se u 0,5 – 0,7 % otopini (500 - 700 grama UREE/100 litara vode).

Primjenom navedenih mineralnih (tekućih i čvrstih) gnojiva omogućuje se pravilan rast i razvoj, kvalitetniji plodovi i potpuno iskorištenje genet-skog potencijala trajnih nasada.

Petrokemija d.d.

176

voćarstvo

Asimina triloba - novo eko voće(Indijanska banana - paw-paw)

BotanikaAsimina je listopadno drvo sjevernog umjerenog pojasa. Iz porodice

je jabuka Annonaceae, a porijeklo je Sjeverna Amerika , srodnik Gravi-

ole Annone Muricate. Paw-paw je zanimljiva kao jedinstvena i neobična voćka piramidalnog oblika ravnog debla s bujnim tamno-zelenim visećim listovima, koji na jesen postaju zlatno-smeđe boje. Jednogodišnje biljke je potrebno dobro zalijevati i držati djelomično u hladu. Nakon toga rast ubrzava i drveće u pravilu treba više sunca i za pet do sedam godina na-raste 2-3 metara u visinu. Isti efekt se može postići i sa crijevima za brzi rast, tako da istu visinu od 2-3 m dostiže za 2-3 god, a u rodnost dolaze u 4 ili 5 godini. Kod nas se pokazalo savršeno za uzgoj jer je otporna na dva velika problema - mraz i tuču. Kasni mraz 15.05.2012. nije napravio apsolutno nikakvu štetu za razliku od ostalog voća. A tuča koja se do-godila 15.08.2012. također nije napravila nikakvu štetu jer su u toj fazi plodovi zeleni, jako tvrdi i jednostavno odbijaju tuču. Razrezani listovi, kod drugih biljaka, od tuče se osuše dok je na indijanskoj banani prisut-na posjekotina ali list ostaje u punoj formi. Za sada dvije plantaže u EU, Donja Stubica i Donja Bistra, odlična forma te prvom berbom u 2014., te prvi plastenički uzgoj Graviole

Tlo i uzgojPaw-paw raste najbolje na plodnom, dobro dreniranom i kiselom (pH

5,5-7,0) tlu. U pravilu treba izbjegavati teška, mokra i lužnata tla. Kod sad-

177

voćarstvo

nje voćkica preporučeni razmak stabla od stabla je 4 m,a između redova 3 m. Smjer redova sjever-jug. Moguće je nabaviti sadnice 13 godina koje odmah plodonose, sedmogodišnje sa plodovima u 2016.godini i četverogo-dišnje koje sa će prve plodove imati 2018. godini.

Voćka cvjeta u travnju, a cvjetovi su u boji i pojavljuju se pojedinačno te mogu doseći do 5 cm u promjeru. Prirodni oprašivači su razni kukci i muhe,a može se oprašivati i ručno četkicama. Plodovi dozrijevaju od kolo-voza do listopada i težine su od 50-500g, te veličine 7-15 cm.

Gnojidba i štetniciU svom izvornom staništu štetočina je moljac Talponia plummeriana

zbog koje usahne cvijet, ličinka leptira Eurytides Boleyn Zebra-gusjenica lastinog repa hrani se lišćem, te površina ploda može biti pokrivena crnim mrljama čiji uzrok je gljivična zaraza.

Visoka razina prirodnih spojeva u stablu čine ga vrlo otpornim na kukce i druge štetočine kojih u našim krajevima i nema.

Gnojidba se može vršiti u proljeće, a za zdravi snažan rast primije-niti cca 1-2 litra humusa u kombinaciji sa komponziranim BIO gnojem ITALPOLLINE - isto ponoviti u jesen. Nužno redovito zalijevanje tije-kom sušnih razdoblja, u vodu dodati po potrebi Italpollinina hranjiva gno-jiva. Ubrzavanje plodonošenja za 1-2 godine , kao i povećani prinos.

Ljekovitost biljkePawpaw je izvrstan izvor hrane . Plod je najbolje jesti svjež kad je

potpuno zreo, a tada je tropskog ,slatkog i sočnog okusa poput kreme od banane- od kuda dolazi i ime , te voćnog i cvjetnog mirisa. Kožica ploda je tvrda, zelena a pri dozrijevanju postaje žuta i crvena. Kada plod prere-žemo u unutrašnjosti se nalazi meso bijelo-žute boje meko i slatko, sadrži puno vitamina, minerala, aminokiselina, posebno kalcija i željeza, te veli-ku energetsku vrijednost.

Unutar ploda nalaze se dva reda smeđih sjemenki koje su duge i do 3 cm. Sjemenke sadrže alkaloid koji je emetik, ako se sjemenke žvaču utje-ču na probavu sisavaca ali ako se progutaju cijele samo prođu kroz pro-bavni trakt. Listovi, grančice i plodovi sadrže aktivnu tvar pod imenom annonaceous acetogenins-asimicin koji je antikancerogena tvar i koristi se za proizvodnju lijekova protiv raka – 10.000 puta jači od kemoterapi-je /PAW PAW KAPSULE-kao i od njenog srodnika Graviole kapsule ili prah/.

178

voćarstvo

Kulinarstvo i čuvanjeKada su potpuno zreli plodovi mogu stajati na sobnoj temperaturi oko

dva/pet dana, dok u hladnjaku mogu stajati preko tjedan dana. Ako plodovi nisu sasvim zreli mogu stajati u hladnjaku i preko dva tjedna i tada zreli na sobnoj temperaturi nekoliko dana.

Primarna namjena plodova je konzumacija u svježem obliku. Može se koristiti kao dodatak u raznim slatkim desertima i receptima s malo topli-ne tj. kuhanja ili pečenja(voćni napici, sladoled, voćna salata). Zbog svojih antikarcinogenih svojstava sigurno će biti jako tražena kao suho voće ili hladno prešani sok.

Hrvatska je jedna od prvih zemalja gdje se Indijanska banana sadi ma-sovno i to sadnicama 13 godina koja odmah plodonosne, a potencijal je takav da bi se ovo egzotično voće moglo izvoziti i u USA gdje je ogroman interes za iste zbog njihovih ljekovitih svojstava.

Provjerite na internetu priču o njenom srodniku GRAVIOLI, ostavlja bez daha.

179

vinogradarstvo

Svim suvremenim uzgojnim oblicima zajedničko je da trs ima stablo određene visine. Vi-sina stabla ovisi o mnoštvu čim-benika od kojih se najvažnijim smatraju okolišni uvjeti ili pri-mjena specifi čne ampelotehni-ke u vinogradu. Visinom stabla određujemo na kojoj će visini biti ostatak trsa, primjerice rod-ni dijelovi i u konačnici samo grožđe.

Visina stabla je bitna jer u nekim graničnim uvjetima s opasnošću od kasnog proljetnog mraza ukoliko je vinograd na ravnici možemo višim stablom spriječiti stra-davanje pupova ostavljenih rezom.

Zimska rezidba se provodi prije kretanja vegetacije u proljeće (prije bu-brenja pupova). Rezidba nakon prvih znakova početka vegetacije u proljeće (nakon početka suzenja) može odgoditi početak bubrenja pupova i na taj način smanjiti opasnost od kasnog proljetnog mraza, međutim, kao poslje-dica dolazi do kasnijeg dozrijevanja grožđa.

Nisko stablo primjenjuje se uglavnom u kombinaciji s niskim sustavom uzgoja koji se koristi u sušnijim područjima, zbog općenito nedostatka uvjeta za razvoj visokih sustava uzgoja bez navodnjavanja. Nisko stablo koristi se u slučaju da je vinograd bez armature što se postiže račvastim uzgojnim oblikom.

Račvasti uzgojni oblikOvaj uzgojni oblik koristi se kod vinograda bez armature i za sorte koje

postižu zadovoljavajuću rodnost i na kratkom rezu. Ovakav način uzgoja loze primjenjuje se u uvjetima koji onemogućavaju suviše bujan rast vinove loze. Radi se prvenstveno o područjima s nedostatkom vode u vegetaciji. U ovakvim vinogradima primjena bilo kakve vegetacije gotovo je nemoguća, a svi zahvati uglavnom se obavljaju ručno. Obično se radi o manjim vino-gradima, vinogradima na jako nagnutim terenima i vinogradima uz more koji su često na terasama. Kako kod ovog uzgojnog oblika nema redova

v i n o g r a d a r s t v ov i n o g r a d a r s t v o

Posebni uzgojni oblici vinove loze

180

vinogradarstvo

s armaturom, oni nisu plošni već se pružaju u svim smjerovima, a razmak između susjednih trsova obično je jednak u redu i između redova. U pravilu se takav razmak kreće oko 1 m u oba smjera.

Glavna namjena ovog sustava je na položajima gdje postoji malo pro-stora za uzgoj vinove loze, u kombinaciji s uvjetima koji ne dozvoljavaju suviše bujan rast trsova, kako bi se maksimalno iskoristio takav prostor.

Ovisno o tome da li smo koristili gotove cijepove kod podizanja nasa-da, ili smo prethodno posadili podlogu na koju smo naknadno cijepili sortu vinove loze, razlikuju se i postupci s njegom mladog nasada u prvoj godi-ni. Kod sadnje podloge, u prvoj godini se zapravo radi na njenom maksi-malnom ukorjenjivanju, pa se obično ne plijeve mladice. Ovisno o načinu cijepljenja (obično je to prije druge vegetacije metodom zrelo na zrelo) u narednoj vegetaciji se nastoje stvoriti što bolji uvjeti za rast mladice koja krene iz nacjepljenog pupa.

U ovoj fazi formiranja kod ovog uzgojnog oblika nužan je kolac kako bi se mladica koja će postati stablo razvila ravna i uspravna, a nakon nekoliko godina, kad stablo odeblja, kolac više nije potreban.

Ukoliko su povoljni uvjeti nakon treće godine imamo mladicu dovoljno razvijenu kako bismo je orezali na visinu uzgoja koja u pravilu kod ovog sustava nije viša od 30 - 40 cm. Nakon rezidbe na visinu uzgoja, u narednoj vegetaciji odnjeguju se tri mladice koje se na početku naredne vegetacije režu na kratke reznike od 2 pupa. Nakon toga u narednim godinama rez se

Formiranje račvastog uzgojnog oblika1. Uzgoj jedne dovoljno razvijene mladice ovisno o načinu sadnje/cijepljenja trsa u

drugoj ili trećoj godini nakon sadnje2. Rezidba mladice na početku naredne godine na visinu stabla od 30-40 cm3. Uzgoj 3 vršne mladice u narednoj vegetaciji i plijevljenje ostalih4. Rezidba na tri kratka reznika (2 pupa) iz razvijenih mladica na početku naredne ve-

getacije -začeci krakova kod račvastog uzgojnog oblika5. Razvoj mladica u narednoj vegetaciji i6. Rezidba u nastavku uzgoja, donja mladica na sarom rezniku reže se na novi reznik

od 2 pupa, a ostatak starog reznika se uklanja.

1 2 34 5 6

181

vinogradarstvo

sastoji od toga da se od dviju ili tri razvijenih mladica iz svakog reznika ona donja uvijek reže na novi reznik (dva do 3 pupa), a ostatak starog re-znika sa gornjim mladicama se u potpunosti uklanja.

Na ovaj način ovaj se sustav vrlo sporo izdužuje, pa spuštanje tj. obnav-ljanje pojedinih krakova nije potrebno i do 20 godina.

Obnavljanje tj. spuštanje izduženih krakova provodi se zasebno za svaki krak. U vegetaciji se kod plijevljenja ostavi jedna mladica pri osnovi kraka, koja se nakon toga reže na kratki prigojni reznik (1 pup), a nakon godine dana mladica izrasla iz nje koristi se kao rodni reznik, a ostatak kraka iznad nje se uklanja.

LepezaU suvremenom vinogradarstvu postoji i modifi kacija račvastog sustava

uzgoja radi primjene mehanizacije i formiranja redova. Novi sustav naziva se lepeza. Osnovna razlika u odnosu na račvasti sustav uzgoja jest, što su krakovi smješteni u smjeru reda čime je on sužen i omogućen je ulazak strojeva između redova. I dalje se radi o sustavu s malim opterećenjem po trsu, ali su razmaci između redova nešto veći u odnosu na razmak unutar reda.

U pravilu se kod ovog sustava kao i kod račvastog po trsu ostavljaju po tri rodna reznika s 2-3 pupa. Uz ovaj sustav uzgoja za razliku od račvastog koristi se armatura. Ona se sastoji od jedne jednostruke i udvojenih žica i to u dvije ili tri razine kako bi se mladice držale unutar reda i ne bi ulazile u međuredni prostor.

KordonacKordonac je nešto složeniji uzgojni obliki kod njega se na stablo nastav-

ljaju krakovi koji nose ogranke s rodnim i prigojnim elementima.Ovisno o vrsti rodnih elemenata koji se nalaze na ograncima, razlikuje-

mo kordonce s kratkim ili dugim rodnim drvom. Kordonac može biti jed-nostruki i dvostruki tj. može u odnosu na stablo imati krakove na jednu ili na dvije strane. Kod dvostrukog kordonca opterećenje po trsu je veće, ali su razmaci između trsova veći te je primjereniji je za bujnije sorte i podloge.

Kordonci s kratkim rodnim drvom, tj. reznicima nakon formiranja vrlo su jednostavni za rezidbu, a primjereni su za sorte sa zadovoljavajućom rodnošću na kratkom rodnom drvu, u uvjetima gdje nema ograničenja u op-skrbi vodom u vrijeme vegetacije, za razliku od račvastog uzgojnog oblika i lepeze. Mogu se koristiti i u kontinentalnom i u primorskom dijelu hrvatske međutim mnoge kontinentalne sorte pokazale su bolje rezultate s uzgojnim oblicima s dugim rodnim drvom.

182

vinogradarstvo

Rezidba jednostrukog i dvostrukog kordonca provodi se na način da se uvijek najniže smještena mladica na svakom rezniku reže na novi reznik, a ostatak starog reznika se uklanja. Unatoč tome kod ovog sustava dolazi do relativno brzog izduživanja ogranaka, pa se već nakon pet godina mora ostaviti mladica pri bazi ogranka, ili na grani tik uz izduženi ogranak koja će se kasnije pretvoriti u novi ogranak, a izduženi će se ukloniti.

Formiranje jednostrukog kordonca1. Formiranje ovog uzgojnog oblika započinje s uzgojem jedne mladice u prvoj godini,

koja se ukoliko dovoljno naraste, u drugoj godini reže na visinu uzgoja. Nakon toga se na njoj ostavljaju tri najviše mladice, a ostale oplijeve tokom vegetacije.

2. U trećoj godini u proljeće ostavlja se najpogodnija mladica za krak kordonca koji će se vezati ravno uz žicu, a na suprotnoj strani kratki reznik

3. U narednoj vegetaciji razviju se mladice iz pupova na kraku i rezniku4. Na početku četvrte godine na kraku kordonca ostavljaju se 2-4 reznika ovisno o

željenom opterećenju trsa, i jedan reznik na prošlogodišnjem rezniku5. Izgled trsa na početku pete godine - potpuno formirani jednostruki kordonac

Dvostruki kordonac 1. Do početka treće godine formiranje dvostrukog kordonca napreduje jednako kao i

jednostrukog, pa tako imamo krak i reznik na trsu koji nose mladice2. Nakon reza u trećoj godini na prvom već formiranom kraku ostavljamo 2- 3 reznika

ovisno o željenom opterećenju trsa, a iz jedne od mladica na rezniku ostavljamo drugi krak kordonca koji vežemo ravno uz žicu.

3. Izgled trsa na početku četvrte godine, iz reznika na prvom kraku i iz drugog kraka razvile su se mladice

4. Rezom na početku četvrte godine na reznicima prvog kraka rezom uvjek iz donje mladice ostavljamo novi reznik od 2 pupa, a na drugom kraku ostavljamo jednaki broj reznika kao i na prvom kraku.

1 2 3 4 5

1 2 3 4

183

vinogradarstvo

Suzbijanje korova u vinogradima je obradom, košnjom ili herbicidima. Našim vinogradarima je do 2013. godine bilo je na raspolaganju samo de-setak herbicidnih aktivnih tvari s oko dvadesetak pripravaka što često ne može zadovoljiti sve potrebe raznolikog hrvatskog vinogradarstva. Ula-skom u Europsku uniju svi herbicidi koji se koriste u vinogradarstvu Unije dostupni su i našim vinogradarima.

Dobro je poznato da korovi nisu toliko štetni što vinovoj lozi oduzima-ju hraniva iz tla, već prije svega što joj konkuriraju u vodi. Jače zakorovlje-ni vinogradi, osim što pružaju povoljnije uvjete za razvoj bolesti i štetnika, daju manje urode i lošiju kakvoću grožđa. Kemijska borba protiv korova stoga ima veoma važnu ulogu u uzgoju vinove loze, posebno tamo gdje je zbog specifi čnih položaja, uzgojnih oblika, razmaka sadnje i sl. otežana obrada ili košnja korova.

Općenito, se herbicidi mogu podijeliti u dvije grupe; one koji uništavaju porasle korove putem njihovih zelenih organa, te herbicide koji spriječava-ju nicanje korova iz tla.

Herbicidi za uništavanje izraslih korovaU ovu svrhu uglavnom se koriste totalni sistemični herbicidi koji ulaze u

unutrašnjost korovske biljke i tako je uništavaju, te kontaktni herbicidi koji samo sprže dijelove biljke koji su poprskani herbicidom.

Najpoznatiji iz ove skupine su herbicidi na osnovi aktivne tvari glifosa-ta (Roundup, Cidokor, Dominator, Boom effect, Clinic, Cosmic, Gallup 360, Glyphogan, Glyfos, Glyfonova, Herkules super, Oxalis, Total 480 SL, i dr.). Ovi herbicidni pripravci suzbijaju porasle jednogodišnje i višego-dišnje korove, uskolisne i širokolisne. Treba ih koristiti s velikim oprezom, po tihom vremenu, pazeći da sredstvo ne dođe na zelene organe kulturne biljke, jer osim korova mogu također oštetiti ili uništiti vinovu lozu i dru-ge kulturne biljke. Najbolje djelovanje glifosatnih herbicida je po toplom vremenu dok pri nižim temperaturama korovi usporeno upijaju herbicid pa se i rezultati vide sa zakašnjenjem. Kiša koja padne unutar šest sati nakon prskanja smanjuje djelotvornost ovih herbicida, pa tretiranje često valja po-noviti.

Neki sistemični herbicidi uništavaju samo uskolisne korove (trave), a ne smetaju širokolisnim kulturnim ili korovskim biljkama. Takvi herbicidi, do-zvoljeni u uzgoju vinove loze, na osnovi su cikloksidima (Focus ultra) i kvizalofopa (Pantera i dr.).

Herbicidi u vinogradu

184

vinogradarstvo

U treću grupu herbicida iz ove skupine spadaju kontaktni herbicidi koji djeluju tako što sprže samo poprskane zelene biljne organe. Ovdje se ubra-jaju preparati na osnovi dikvata i glufosinata.

Reglone je kontaktni herbicid koji služi za tzv. usmjereno suzbijanje korova. Koristi se prvenstveno za uništavanje jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova. Reglone najbolje i najbrže djeluje za toplog vremena.

Basta se koristi u dozacijama od 2-4 l/ha, uz utrošak vode od 300-500 l/ha. Ako je moguće Bastom treba raditi kod više vlažnosti zraka, ali prskati samo korove koji nisu mokri od kiše ili rose. Nastojati da se prskanje izve-de najmanje 6 sati prije eventualne kiše.

Ako navedeni herbicidi kojim slučajem dođu u kontakt sa zelenim orga-nima vinove loze, također mogu napraviti štete, ali se ovdje uglavnom radi o manjim štetama, više neugodnim oku, nego opasnim.

Herbicidi koji spriječavaju nicanja korova U našem vinogradarstvu trenutno ima malo herbicida čije glavno svoj-

stvo je spriječiti nicanje korova. Neki ranije jako poznati herbicidi koji su se koristili protiv nicanja korova više nisu dozvoljeni (simazin - Radokor, terbumeton - terbutilazin – Caragard, napropamid – Devrinol, diklobenil - Casoron).

Oksifl ourfen (Galigan 240 EC) je stariji herbicid iz ove grupe koji dobro suzbija širokolisne a slabije uskolisne korove. Zbog moguće fi to-toksičnosti, osobito ako se radi o vinogradu s niskim uzgojnim oblicima, treba ga primjeniti dvadesetak dana prije kretanja vinove loze, najbolje na golo tlo.

Dva nova herbicida, Chikara i Pledge, ako se pravilno primjene, daju u vinogradu odličnu zaštitu od korova. Za pravi uspjeh važno je naglasiti da se površina tla, uz propisanu dozaciju sredstva, mora kvalitetno poprskati. To prije svega znači da se tretiranje mora izvesti uz utrošak većih količina vode. Prskati treba po tihom vremenu, prije kretanja vegetacije, jer u vino-gradima niskog uzgojnog oblika oba herbicida mogu izazvati prolazne štete na mladim izbojima loze.

Chikara se koristi u vinogradima starijim od 4 godine, u dozacijama od 60-200 g/ha. Po preporukama proizvođača, najbolji rezultati se postižu ako se prska golo tlo, prije nicanja korova, uz utrošak 150 g herbicida i 200-500 l vode na 1 hektar. Prskati treba po tihom vremenu, pri umjerenim tem-peraturama, prskalicama niskog pritiska. U propusnim tlima treba koristiti manje dozacije. Chicara suzbija uskolisne i većinu najvažnijih širokolisnih korova. Herbicidno djelovanje Chikare traje oko 5 mjeseci. Ukoliko na po-vršini tla ima ranije poraslih korova, Chikari je uputno dodati neki herbicid na osnovi glifosata.

185

vinogradarstvo

Pledge se također koristi u vinogradima starijim od 4 godine, u dozaci-jama od 0,8-1 kg/ha; znatno manjim ako se radi o propusnim tlim. Bolje suzbija širokolisne nego uskolisne korove. Najbolje djeluje ako se prskanje izvede po goloj površini. Ne prskati po netom obrađenoj površini tla, niti po jakom vjetru. Ukoliko ima od ranije poniklih korova, treba dodati neki herbicid na osnovi glifosata. Za prskanje valja koristiti prskalice s niskim pritiskom.

Primjeri iz vinogradarske prakseUpotreba herbicida u vinogradarstvu ovisi o više čimbenika, najviše o

načinu uzgoja vinove loze, odnosno o tome da li se radi o vinogradima sa žičanom armaturom ili o vinogradima slobodnog uzgoja.

Na plantažama se između redo-va korovi uništavaju mehaničkom obradom dok se unutar reda najče-šće koriste herbicidi. Ovaj uski po-jas ispod samih trsova vinove loze prska se krajem zime ili u rano pro-ljeće herbicidima koji spriječavaju nicanje korova (Pledge, Chikara), a kasnije kada porastu korovi koje su navedeni herbicidi propustili do-datno se još jedanput prska herbici-dom na osnovi glifosata. Ukoliko se tijekom ljeta pojavi još nešto korova, njihovo suzbijanje se može izvesti Bastom, odnosno Focusom ili Panterom, ako se radi samo o uskolisnim korovima.

U vinogradima slobodnog uzgoja bez žičane armature, održavanje površine tla bez korova predstavlja znatno veći problem. Nakon jesensko-zimske obrade vinograda, prska se čitava površina jednim od herbicida koji spriječavaju nicanje korova (Chikara, Pledge) Dodatno uništavanje korova koje su spomenuti herbicidi propustili, obavlja se tijekom proljeća i ljeta nekim pripravkom na osnovi aktivne tvari glifosata, ili Bastom.

U vinogradima koji se ne obrađuju, površinu tla, prije kretanja, treba prvo poprskati jednim od herbicida koji spriječavaju nicanje korova, a za-tim kasnije još izvesti 1-2 tretiranja herbicidima na osnovi glifosata ili Ba-stom. Druga je mogućnost da se čitava površina vinograda prska dva puta herbicidima na osnovi glifosata, a treći put (po potrebi, lokalno) Bastom. U praksi to znači da se od početka ožujka do kraja travnja svi porasli korovi prskaju glifosatom, prvi put. Drugo prskanje glifosatom izvodi se mje-

Plantažni vinograd, obrada između redo-va, herbicidi unutar reda

186

vinogradarstvo

sec-dva nakon prvog (ovisno o porastu korova). Ponekad treba tijekom ljeta i treće tretiranje, ali sada se više ne smije koristiti glifosat već glufosinat (Basta).

Ovisno o terenu, načinu uzgoja vi-nograda i pristupačnoj mehanizaciji, trebalo bi odabrati jedan od navedenih načina upotrebe herbicida. Svi se her-bicidi moraju upotrebljavati u skladu datih uputa, što znači da valja poštivati propisane dozacije, potrebnu količinu vode za prskanje, vrijeme primjene i mjere opreza.

U vinogradima se nikako ne smiju koristiti herbicidi koji nisu dozvoljeni u vinovoj lozi.

Osobito treba voditi računa o izboru herbicida i njihovim dozacijama u vinogradima koji se nalaze na jako propusnim tlima.

Ako je moguće, svake godine treba koristiti herbicide različitog kemij-skog sastava. Time se, uz smanjenu mogućnost stvaranja otpornih korov-skih biljaka, olakšava razgradnja i spriječava jače nakupljanje herbicida u tlu te njihovo ispiranje u podzemne vode i vodotoke.

Potrebno je naglasiti da su herbicidi nužno zlo, ali istovremeno zaključiti da su oni velika pomoć u suvremenoj poljoprivredi. Razumnom primjenom i odnosom prema herbicidima treba učiniti sve da ova sredstva ne postanu neprijatelji ljudi i okoliša.

Vinograd slobodnog uzgoja, obrada i herbicidi

Biomasa je treća po veličini primarna energija u svijetu, nakon ugljena i nafte. Ona ostaje glavni izvor energije za više od pola svjetske populacije, te osigurava oko 1,25 milijarde tona ekvivalenta nafte primarne energije, što je oko 14% svjetske godišnje potrošnje energije. Osnovni izvori bioma-se su ostaci iz poljoprivrede i šumarstva, energetski usjevi, kao i organski otpad.

Neiskorištena biomasaTijekom proizvodnje grožđa u intenzivnom uzgoju, nakon rezidbe, osta-

ju velike količine neiskorištene orezane biomase, koje u većini slučajeva vinogradarima predstavlja problem kojeg rješavaju spaljivanjem. Hrvatska

Iskorištenje orezane loze

187

vinogradarstvo

raspolaže s ukupno 34 000 ha nasada vinove loze u intenzivnom uzgoju (Statistički ljetopis, 2009). Temeljem istraživanja, uzimajući u obzir starost nasada, sortu, uzgojni oblik, te prosječan razmak između i unutar redova, utvrđen je teoretski prosjek orezane biomase od 0,89 kg/trsu, tj. cca. 4,2 t/ha. Nadalje, obzirom na prosječnu energetsku vrijednost vinove loze od 17.050 MJ/kg, dolazimo do podatka da 72.546,89 MJ/ha, odnosno sveuku-pno 2.466,59 TJ energije godišnje ostaje neiskorišteno. Obzirom na zabri-njavajući podatak Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i gra-diteljstva, da Hrvatska troši samo 0,18% obnovljivih izvora energije i ovaj „mali“ segment poljoprivrede mogao bi u jednoj mjeri pridonijeti energet-skim ciljevima, ali i obvezama Hrvatske kao članice EU.

Orezana biomasa najčešće se koristi u obliku briketa ili peleta, a da bi-smo mogli pristupiti tim tehnološkim procesima, moramo imati na raspo-laganju prikladnu mehanizaciju koja nam omogućuje učinkovitije i ekono-mičnije prikupljanje orezane biomase. Strojeve koji se koriste za tu namjenu možemo podijeliti na:

● strojeve za prikupljanje i iznošenje orezane biomase (vile, balirke),● strojeve za usitnjavanje orezane biomase, ● specijalne malčere sa spremnikom za usitnjenu biomasu.

Prikupljanje i iznošenje orezane biomaseStrojevi za prikupljanje i iznošenje ore-

zane biomase su traktorske vile i balirke za orezanu rozgvu.

Nošene vile na trozglobnoj poteznici s produženim prstima spadaju u najjednostav-niju opremu koja se koristi za ovu namjenu. Dužina prstiju na vilama je do 2,2 m, a za-hvat je uvjetovan širinom nasada. Prednost ovakvog načina rada je jednostavna izvedba i dobar učinak agrega-ta. Ovi strojevi imaju i određene nedostatke - između redova osta-je još znatna količina nepokupljene mase, ti-jekom izvlačenja dio pokupljene mase ispad-ne, velik broj prohoda agregata i znatno sabi-janje tla. Oblikovana bala

Bala nošena vilama

Balirka za biomasu

188

vinogradarstvo

Pojedine izvedbe vila nam ujedno služe za manipulaciju već formiranih bala. Balirke za biomasu su sve popularnije u novije vrijeme, te se također jednako prikladno mogu koristiti u voćnjacima i maslinicima.

Način rada može biti dvojak – uz namatanje neusitnjene rozgve, koja se potom namata i veže uzicom, postoji i način da se obavlja usitnjavanje za-hvaćene mase, koja se potom puni u vreće.

Postupak baliranja je u potpunosti automatiziran, a manje od minutu je kvalitetnoj balirki dovoljno za cjelokupni proces prihvaćanja, formiranja i ispuštanja bale izvan stroja. Masa same bale se kreće oko 25 - 35 kg, koja svojim dimenzijama (širina 60 cm, promjer 40 cm) ne predstavlja značajni-je probleme kod manipulacije.

Balirke mogu prikupljati i balirati grane debljine do 4 cm, uz širinu za-hvata 1,5 - 2,0 m.

Strojevi za usitnjavanje Strojevima za usitnjavanje orezane biomase (u ili izvan nasada) auto-

matski pripremamo biomasu za daljnje tehnološko zbrinjavanje bilo u vidu peleta ili briketa. Današnja razina tehnike i tehno-logije nudi veliki izbor i takvih strojeva, različitih tehničkih izvedbi koji se jednako kvalitetno mogu koristiti u vinogradarstvu, u voćarstvu i šumarstvu.

Orezana biomasa doprema se do podešavajućeg ulaznog mjesta (koša), gdje pomo-ću dva nezavisno pogonjena valjka (fi ksnog i samoniveli-rajućeg) počinje usitnjavanje. Usitnjena biomasa potom do-

lazi do cijevi za izbacivanje koja ima mogućnost ro-tacije od 360°. Usitnjivač novije izvedbe, dizajniran za prethodno baliranu orezanu biomasu, za svega 60 do 90 sekundi usitni umetnutu balu.

Kako, što je navedeno, postoje različite izvedbe i tipovi navedenih strojeva, širine 1 - 1,5 m, visine 1,50 - 2,60 m te dužine 2,30 - 3,70 m uz masu 50 - 900 kg. Ovisno o tipovi-ma strojeva različiti su i učinci koji se kreću od cca 2 – 12 m3/h.

Specijalni malčeriKako i u slučaju strojeva za usitnjavanje tako i kod specijalnih malčera

sa spremnikom za usitnjenu biomasu na tržištu se nudi širok spektar različi-tih izvedbi i tipova.

Stroj zausitnjavanje biomase

Stroj za usitnjavanje balirane biomase

189

vinogradarstvo

Način rada specijalnih malčera je identičan klasičnom malčeru sa čekići-ma, samo što u ovom slučaju usitnjena orezana biomasa ne ostaje u nasadu

u vidu malča, već odlazi u hidraulički pogo-njen spremnik koji ima mogućnost istovara biomase na visinu od 1,5 do 2,5 m. Ovisno o izvedbi, broj čekića je od 16 do 24 po stroju.

Širina samih uređaja je prilagođena među-rednom razmaku unutar vinograda, a kapa-citeti spremnika su od 0,9 – 1,86 m3. Mase im se kreću od približno 600 do 1000 kg, a preporučena debljina orezane biomase je od 5 do 7 cm.

Temeljem navedenog može se zaključiti da orezana biomasa vinove loze predstavlja vrijednu sirovinu za proizvod-nju energije, čija rentabilnost posebno dolazi do izražaja ukoliko se raspola-že prikladnom mehanizacijom za prikupljanje, usitnjavanje, te manipulira-nje orezane biomase.

M alčer sa spremnikom

Brajde (pergole, odrine) spadaju u visoke sustave uzgoja (više od 150 cm) koji imaju specifi čno izvedenu armaturu. Specifi čnost armature je izvedba „krova“ koji nosi glavninu vegetativne mase, a može biti otvorenog ili zatvorenog tipa, te koso ili vodoravno usmjeren. Ovakva izvedba arma-ture omogućuje da ukupna lisna površina bude maksimalno izložena osvjet-ljenju, dok grozdovi slobodno vise ispod armature što omogućava njihovo bolje dozrijevanje, zaštitu i berbu. U velikim plantažnim nasadima najza-stupljeniji sustav uzgoja je pergola zatvorenog ravnog krova, pergola „ten-done“. Visina pergole „tendone“ je između 200- 220 cm, ovisno o sorti-mentu i mehanizaciji koju koristimo.

Uzgojni oblici:Najčešći uzgojni oblik kod ovog sustava uzgoja je četverokrak koji

obično formiramo kroz pet godina od sadnje. U prvoj godini nakon sadnje pustimo dvije do tri mladice da se razvi-

jaju do visine 160-180 cm. U proljeće druge godine, od postojećih rozgvi odaberemo najbolju i orežemo ju na dva pupa, a dvije mladice iz tih pupova pustimo da se slobodno razvijaju u visinu. U trećoj godini na visini nešto niže od zadnje armaturne žice (180-200 cm) ostavimo četiri do pet vršnih pupova iz kojih se razvijaju mladice koje usmjeravamo po horizontali per-

Uzgoj na brajdi

190

vinogradarstvo

gole. U četvrtoj godini odaberemo četiri najbolje raspoređene rozgve koje skraćujemo na 4 do 5 pupova i na taj način formiramo krakove. U proljeće pete godine na svakom kraku ostavljamo po jedan reznik (2-3 pupa) i lu-canj (10- 15). Ukupno opterećenje iznosi dakle 48 do 72 pupova po trsu.Prinos kod ovakvog sustava uzgoja kreće se između 20 i 25 t/ha, ovisno o sortimentu, razmacima sadnje, opterećenju, mogućnosti natapanja.

Ostali oblici pergola, otvo-renog kosog ili ravnog kro-va, rijetko su zastupljene u proizvodnim nasadima. Osim toga takvi sustavi uzgoja za-htijevaju i složenije uzgojne oblike što dodatno komplicira proizvodnju.

Brajde koje susrećemo na okućnicama primarno nisu namijenjene gospodarskom iskorištavanju već je njihova osnovna funkcija estetska, iskorištenje i ople-menjivanje slobodnog prostora na okućnici te zasjenjivanje i stvaranje hla-da. Izvedbe ovakvih brajdi najčešće individualno određuju sami vlasnici.

Najzastupljeniji primjeri brajdi na okućnicama su u osnovi varijante per-gola zatvorenog krova. Najbolji efekt kod formiranja ovakvih brajdi posti-žemo ako neparne trseve u redu formiramo u visini „krova“ na trokrak a parne na dvokrak ili kordonac za vertikale brajde.

Dvokrak i jednostrani ili dvostrani kordonac formiramo na visini 70 do 90 cm.

Valja napomenuti da je s estetskog stajališta kordonac puno prihvatljiviji, jer je rast mladica izraženiji, a njihov raspored ujednačen. Međutim formiranje kordonca je složenije i potrebna je veća stručnost pri njegovom održavanju. Dvokraki uzgoj se puno jednostavnije formira i lakše održava. Rast i raspo-red mladica kod dvokraka je slabiji, mladice rastu širom, te je potrebno više rada da bi se usmjerio njihov rast.

Izbor sorata:Brajde u proizvodnim nasadima su primarno namijenjene za uzgoj stol-

nog grožđa. Najzastupljenije sorte su Afus ali bijeli, Muškat hamburg crni, Kraljica vinograda bijela, Cardinal crveni, Italija bijela.

Međutim kod brajdi na okućnicama za špalir ili za okomice natkrivenih brajdi, možemo odabrati i vinske kultivare (Chardonnay, Plemenka bijela, Plemenka crvena) jer iako manje bujnosti, jednolično će popuniti površinu brajde do visine 180- 200 cm.

191

podrumarstvo

Od davnina se vrenje mošta i dozrijevanje vina odvijalo u drvenim bačvama. Još su na-rodi Mezopotamije prevozili vino u bačvama izrađenim od palminog drveta, a šira primje-na hrastovih bačava započela je za vrijeme Rimskog Carstva i koristi se već dva tisućljeća. Već su tada vinari primijetili da drvena hrastova bačva, osim što služi za čuvanje vina, una-pređuje i neke senzorne osobi-ne vina, vino postaje „mekše“ i boljih aromatskih svojstava. Danas, kada raspolažemo s najsuvremenijom tehnologijom, još uvijek ne-zaobilazno koristimo drvo kao nezamjenjivi faktor u dozrijevanju crnih i bijelih vina.

Bačva za barrique Pojam barrique potječe iz Francuske i odnosi se na najčešće korište-

nu paljenu hrastovu bačvu u vinarstvu, zapremine od 225 litara. Osim toga označava naziv postupka za dozrijevanje bijelih i crnih vina, te u skladu s time i naziv za vino koje je tim postupkom proizvedeno. Općenito govore-ći, jedan od najvažnijih parametara u kvaliteti vina je balans između sortne arome, bukea starenja i karaktera drva, hrastovine. Dozrijevanjem vina u drvetu ostvarujemo sporu oksidaciju vina koja poboljšava senzorna svoj-stva vina, mekša tanine, te ekstrakciju fenola hrastovine kao svojevrstan začin vinu.

Naime, odležavanjem vina u drvenim bačvama zbivaju se složeni pro-cesi esterifi kacije i ekstrakcije vanilina i tanina iz drva, te oksidacije što se regulira debljinom i duljinom dužica te volumenom bačve. Paljenjem ba-čve dolazi do razgradnje fenola (tanina) koji se izlučuje iz novog drveta, također, toplina razgrađuje lignin drva (građevna jedinica drva) i oslobađa hlapive fenole koji utječu na aromu vina. Takva vina okusom i mirisom podsjećaju na pečeni kruh, pržene bademe, vaniliju, klinčić itd. Osim toga paljenjem se lakše savijaju dužice drva i smanjuje se njihovo pucanje usred

p o d r u m a r s t v op o d r u m a r s t v o

Barrique

192

podrumarstvo

savijanja prilikom izrade barrique bačve. Pa-ljenje dužica obavlja se na otvorenom pla-menu, pa tako razlikujemo tri tipa paljenja: lagano, srednje i jako paljenje, a u kojoj je vino ležalo, dobro se osjeti prema intenzitetu arome dima i paleži. Lagano paljenje je samo površinsko, i ne ulazi u dublje dijelove drva. Srednje paljenje prodire do 2 mm dubine, dok jako paljenje prodire 3-4 mm dublje.

Kada vino staviti u barrique? Postoje dva načina. U barrique bačvu

može ići mošt u vrenju ili vino nakon vrenja u cilju dozrijevanja. Vino koje je samo dozri-jevalo u bačvi, dobije više arome hrastovine od vina koje je prošlo vrenje u istoj bačvi. To se objašnjava djelovanjem kvasaca i njihovim vezanjem s komponentama hrastovog drveta.

Vrijeme koje vino provede u barrique bačvi ovisi o sorti, stilu vina, go-dini i vinaru. Većina hrastovih spojeva arome, fenola, prijeđu u vino tije-kom prvih par mjeseci, a daljnjim čuvanjem dolazi do lagane mikrooksida-cije kojom vino postaje sve ozbiljnije.

Ekstraktom bogata, al-koholna vina mogu pod-nijeti duže dozrijevanje, međutim za „tanja“ vina, to je dosta kraće. Što se tiče životnog ciklusa ba-čve, smatra se da nakon 4-6 godina ona iscrpi svoje osobine. Što je bačva stari-ja potrebno je duže i vino držati u njoj da se postignu zadovoljavajuće aromatske

osobine. Treba naglasiti da nije istinito, kako se često ističe, da je jedna vrsta hrasta superiornija u kvaliteti od drugoga i da nije nebitno od kojeg se hrasta rade bačvice. Najcjenjeniji je francuski. U Kaliforniji preferiraju američki, a mi naravno tvrdimo da je slavonski među najboljima.

Svaka vrsta ima određene osobine, te će na vino djelovati na svoj jedin-stveni način. Upravo iz tog razloga vinari u podrumima imaju velik broj bačvica od drveta različitog podrijetla, kako bi međusobnim miješanjem dobili vino najbolje kvalitete.

193

podrumarstvo

Vina koja prije svega mame svojom ružičastom bojom u različitim nijan-sama postaju sve popularnija. Ružičasta vina, rosé vina ili opolo po našem zakonu o vinu, jesu vina proizvedena od sorti crnog grožđa. Ne smiju se proizvoditi kupažom bijelog i crnog vina (samo preradom mješavine crnog i bijelog grožđa) dok je u nekim zemljama dozvoljeno kupažiranje bijelih i crnih vina (Australija, Južna Amerika). Kako bismo proizveli ružičasto vino, grožđe ne smije sadržavati tvari boje u soku, već samo u kožici. Ruži-časta vina po kemijskom su sastavu i organoleptičkim svojstvima kategorija vina između bijelih i crnih vina. Okusom i kemijskim sastavom slična su bijelim, a bojom crnim vinima. U istočnom dijelu još ih nazivamo ružice ili rumenke, a u Dalmaciji opolo pod kojim se podrazumijevaju rosé vina intenzivne boje.

Rosé su lagana, pitka vina če-sto svježa, umjerenih koncentraci-ja alkohola i najčešće se proizvo-de kao suha. Sorte koje se najviše koriste za proizvodnju su pinot crni, syrah, grenache, merlot, mal-bec, game, cabernet sauvignon, tempranillo, sangiovese i zinfan-del. Izbor sorti uglavnom ovisi od regije iz koje dolaze vina, tako da Španjolci vole koristiti tempra-nillo i garnachu, kod Talijana je naravno sangiovese najzastuplje-niji, Amerikanci često koriste zin-fandel, njima inače omiljenu sortu, dok se kod nas koriste prokupac, game, cabernet sauvignon, pinot crni, merlot...

Mnoga su proizvedena od visoko kvalitetnih sorti poput cabarnet sauvi-gnona, merlota, syraha, grenacha… Boja ovih vina kreće se od veoma svi-jetlih kao što je boja crvenog luka, preko boje trešnje, pa do boja zagasitih nijansi, odnosno do ružičastih vina koja se približavaju crvenim vinima, a posebno su tražena vina lososovog mesa. Boja, kao i arome najviše ovi-se od sorte od koje se dobiva vino, kao i od vremena koje sok provede u kontaktu s kožicom grožđa. Kod nas su često ružičasta vina tamnije boje i najčešće se pune u boce od bezbojnog stakla. Najbolja su kad se piju ras-hlađena na 10 – 12 oC. Idealno su vino za proljetno i ljetno uživanje, kao aperitiv, te uz lagane salate, predjela i deserte.

Ružičasta (rosé) vina

194

podrumarstvo

Postoje dva osnovna načina proizvodnje ružičastih vina:Tehnologija proizvodnje koja je slična proizvodnji bijelih vina i tada se

mogu dobiti rosé vina od svjetlijih nijansi do tamnije obojenih. Crno grož-đe se mulja i runji, masulj se sumpori i ide na ocjeđivanje. Tada je samotok vrlo svijetle boje. Vrši se prešanje ocjeđenog masulja, a samotočna frakcija ide na fermentaciju zajedno s prešanom frakcijom.

Tehnologija proizvodnje koja je slična proizvodnji crnih vina i tada se dobiju rose vina tamnijih nijansi ružičaste boje koja ide sve do crvene boje. Grožđe se mulja, runji i masulj se podvrgava maceraciji. Hladna maceracija pri niskim temperaturama omogućuje izdvajanje boje iz kožice koja prelazi u sok, a ne protječe zajedno s alkoholnom fermentacijom. Maceracija obič-no traje 3-24 sata, nakon toga masulj ide na ocjeđivanje i na prešanje. Što je maceracija duža, dobivaju se intenzivnije obojena rosé vina.

Maceracija je jedan od najvažnijih procesa u proizvodnji vina jer utječe na tip, karakter, trajanje dozrijevanja i kakvoću vina općenito. Tijekom ma-ceracije, u masulju se tvari iz krutih dijelova bobice grožđa (sjemenke i ko-žice) ekstrahiraju u grožđani sok (mošt). Izdvajanje i otapanje spojeva koji čine sortnu aromu i boju, a vezani su u stanicama kožice, mesa i sjemenke, olakšavaju enzimi koji također dolaze iz zdrobljenih stanica grožđa. Mace-racijom masulja proizvode se sva crna vina, a ograničenom maceracijom i neka bijela vina.

Crna vinaPigmenti koji se ekstrahiraju tijekom maceracije daju boju crnom vinu, a

čine ih antocijani. Boja, odnosno nijansa vina ovisi i o pH vrijednosti - što je ona viša, crno vino je intenzivnije boje, s crvenim nijansama. Fenolni spojevi koji utječu na astringentan, trpki okus crnih vina su tanini. Koncen-tracija fenolnih spojeva u vinu ovisi prvenstveno o sorti, stupnju zrelosti grožđa, klimatskim uvjetima, tlu i ampelotehnici. Glavni čimbenici macera-cije tijekom koje dolazi do ekstrakcije fenolnih spojeva su sorta, temperatu-ra, koncentracija alkohola i sumpornog dioksida te duljina trajanja.

Pigmenti koji čine boju, ekstrahiraju se puno brže nego molekule tanina. Iz tog razloga, pri kraćoj maceraciji rezultat može biti dobra obojanost vina, s minimalnim dozama tanina što je poželjno za vina koja se piju kao mlada. Ako je maceracija produžena (nakon prestanka fermentacije) koncentracija tanina u vinu je visoka. Takva vina su uglavnom izrazito „tvrda“, astringen-tna i zahtijevaju duže dozrijevanje.

Maceracija masulja

195

podrumarstvo

Vrlo kratkom maceracijom prije početka fermentacije, koja traje od sve-ga nekoliko sati do 24 sata, dobivaju se rosé vina. Intenzitet boje kod rosé vina ovisi o duljini trajanja maceracije, odnosno što je ona dulja, boja je intenzivnija.

Klasična crna vina se proizvode dužom maceracijom tijekom koje pro-tječe fermentacija. Njezino trajanje može biti od 3-4 dana za lagana, svježa vina pa do uobičajene prakse od 14 - 21 dan. U iznimnim slučajevima ma-ceracija može trajati 4-5 tjedana za snažnija, taninska vina za dugo dozri-jevanje. Sorta, kakvoća grožđa i željeni stil, odnosno tip vina su čimbeni-ci koji određuju duljinu trajanja maceracije, tijekom i nakon fermentacije. Neke sorte su bogate taninima i intenzivne boje, poput Cabernet Sauvigno-na, dok neke sorte poput Pinota crnog imaju manje tanina i svjetlije su boje. Tanini su bezbojni spojevi, međutim, pridonose intenzitetu boje vina pove-zivanjem s antocijanima.

Jedna od metoda dobivanja jače obojanih vina je termovinifi kacija- za-grijavanje grožđa ili masulja, prije fermentacije. Ekstrakcija antocijana i ta-nina ovisi o temperaturi koja može biti od 40- 80 °C. Ovaj način proizvod-nje vina je prikladan za dobivanje mladih vina za brzu potrošnju, ali ne i za vina za dulje dozrijevanje.

Bijela vinaDuljina maceracije u proizvodnji bijelih vina ovisi o sorti, zrelosti grož-

đa i željenom stilu vina. U proizvodnji pjenušca mogu se tako prešati cijeli grozdovi da se izbjegne i minimalna maceracija, a u svrhu dobivanja pot-puno neutralnog baznog vina. Kratka maceracija uobičajeno traje 1-4 sata, a duga i do 24 sata. Svrha duge maceracije je bogatija, sortna aroma, što je posebno značajno za aromatične sorte i vina za dulje dozrijevanje. Da bi se izbjegla pojačana ekstrakcija fenolnih spojeva koja mogu uzrokovati gor-činu i posmeđivanje vina, kod bijelih sorata se uglavnom provodi hladna maceracija na 10-15 °C.

Tehnologija maceracije bijelog grožđa pod nazivom „kakhetian“ stara je nekoliko tisuća godina, potječe iz Gruzije i vjerojatno je najstarija metoda proizvodnje koja se još uvijek koristi. U Gruziji se proizvode najpoznatije amfore odnosno „kvevri“ u kojima se provode dugotrajne maceracije grož-đa autohtonih sorata i čuvanje vina. Kvevri su velike zemljane posude (20-5000 L) izolirane pčelinjim voskom i najčešće ukopane u tlo ili ugrađene u

Vino iz amfore

196

podrumarstvo

podove vinskih podruma. Prije upotrebe posude se peru hladnom i toplom vodom i 10 %-tnom vinskom ili limunskom kiselinom. Poželjno je i da se prije prve fermentacije amfora koristi više puta za pretok vina. Grožđe koje ulazi u amforu s ciljem proizvodnje vrhunskog vina trebalo bi biti malog prinosa po trsu (više šećera, ekstrakta…), zdravo, dozrelo i iz ekološkog uzgoja. U amfori može fermentirati samo mošt, masulj ili masulj s petelj-kama poznat kao „chacha“. Tradicionalno se dodaju svi dijelovi grozda, ali se ponekad pojedini dijelovi izdvajaju (npr. zelene i nezrele peteljke). Po-stupak uglavnom ovisi o kakvoći grožđa i karakteru vina koje se planira proizvesti.

Prednost ove tehnologije je spo-rija fermentacija pri temperaturama koje uglavnom ne prelaze 20 °C. Ti-jekom spontane fermentacije, amfore su otvorene, a klobuk koji se stvara na vrhu treba potapati nekoliko puta dnevno, zbog što bolje ekstrakcije spojeva u mošt. Nakon fermentacije, počinje taloženje krutih dijelova grož-đa na dno i amfora se zatvara, ali ne hermetički, dopuštajući otpuštanje CO2 koji nastaje i tijekom malolaktič-ne fermentacije. Tek nakon tog procesa (obično sredinom prosinca) amfora se hermetički zatvara - stavlja se hrastov poklopac, zatim glina ili vosak i sloj zemlje ili pijeska za bolju toplinsku izolaciju. Uobičajeno je dozrijeva-nje na talogu u trajanju od 5-6 mjeseci koje se odvija pri temperaturi od 12-15 °C. U tom razdoblju vino se obogaćuje spojevima iz kožica, peteljki, ali i kvasaca. Sjemenke se uglavnom prve talože, a zahvaljujući obliku amfore imaju i najmanji kontakt s vinom čime se sprječava pretjerana ekstrakcija gorkih tanina. Nakon odvajanja od taloga (na proljeće), vino se vraća u čiste amfore u kojima se relativno brzo opet stvara talog, pa se obično opet nakon dva mjeseca bistro vino pretoči u čistu amforu. Vino može dozrije-vati u amfori 2-3 god, ali i 20 god. Tijekom dozrijevanja kroz pore glinene amfore odvijaju se lagani procesi oksidacije, ali i evaporacije, pa je poželj-no i povremeno nadolijevanje amfore do vrha, ako je potrebno.

Vina dobivena ovom metodom se u potpunosti razlikuju od standardnih bijelih vina. Prva od mnoštvo razlika se očituje u boji koja je mnogo tamni-ja, gotovo narančasta ili jantarna, ponekad s ružičastim nijansama. Među-tim, najveća razlika je u koncentraciji polifenolnih spojeva, koja je poslje-dica dugotrajne maceracije, a često prelazi i 2 000 mg/L, dok standardna bijela vina sadrže najčešće 150-300 mg/L. Osim polifenolima, „narančasta“

Amfore za vino

197

podrumarstvo

vina su bogata i aromatskim spojevima koja daju kompleksnu, začinsku aromu. Visoka koncentracija polifenola djeluje i antimikrobiološki što sma-njuje potrebu za sulfi tiranjem vina.

Mnogi proizvođači ne dodaju SO2 ili dodaju male koncentracije pri-je punjenja u boce. 90-ih godina prošlog stoljeća renesansu ovakve proi-zvodnje su potaknuli talijanski proizvođači iz regije Friuli Venezia Giulia. Tako je Oslavje središte vinara slovenskog podrijetla u Italiji koji proizvode svjetski poznata „prirodna“ ili „narančasta“ vina. Proizvodnja se iz Italije (Gravner, Radikon) proširila i na susjedne regije u Sloveniji (Movia), Hr-vatskoj (Kabola, Roxanich, Clai, Tomac, Krauthaker), a postoji i u Francu-skoj, Njemačkoj, Novom Zelandu i Kaliforniji.

Medena rakija, medova rakija, medica...postoji puno naziva za ovo jako alkoholno piće koje je sve popularnije. Riječ je o likeru koji se dobiva mije-šanjem destilata (rakije) poljoprivrednog podrijetla i meda, a liker ima naj-manju alkoholnu jakost od 15% vol.

Likeri su jaka alkoholna pića koja sadrže najmanju količinu od 100 g/L šećera, stoga se od medica uvijek očekuje slatkast okus i bogata aroma meda. Valja istaknuti da mno-gi, najčešće iz neznanja medicu pogrešno na-zivaju i “medovina”. Međutim medovina je vino od meda.

Mnogi su se već sigurno okušali u pri-pravljanju ovog likera. Međutim, treba znati da o budućoj kvaliteti medice uvelike ovisi koji tip rakije koju koristimo u miješanju s medom. Najčešće se koriste voćne rakije, rakija od jabuka, rakija od kru-šaka i šljivovica. Ove rakije čine medicu svojstvenom, jer pridonose kom-pleksnosti okusa i mirisa zbog voća od kojeg su napravljene. Ako želimo dobiti medicu s izrazitom aromom meda, tada je bolje koristiti rakiju ko-movicu ili vinovicu koje su obično neutralnijih mirisa. Najjaču aromu meda postižemo koristeći rakiju od meda koja se dobiva vrenjem i destilacijom otopine meda.

Izrazito je važna kvaliteta rakije! Zabluda je ukoliko se smatra da se kvalitetna medica može dobiti iz loših sirovina, ili da je to „spas“ za lošu rakiju. Sve počinje od izbora kvalitetnih sirovina, rakije i meda.

Liker od meda

198

podrumarstvo

Ako rakiju proizvodite sami pridržavajte se načina dvostruke destilacije na jednostavnom destilacijskom kotlu. Potrebno je pažljivo destilirati uz iz-dvajanje prvog, srednjeg i zadnjeg toka. Prvi tok predstavlja 1-2% od uku-pne količine sirovine koja se zagrijava u kotlu i obavezno se uklanja. Drugi tok predstavlja količina koja se skuplja do alkoholne jakosti od 45 - 50% vol., a treći tok se skuplja do 5% vol. i ponovo destilira. Naravno nikada se ne možemo slijepo držati ovih vrijednosti. One služe kao orijentacija, a prekidanje tokova ovisi o kvaliteti, zdravstvenom stanju i tipu sirovine koji destiliramo.

Ako pak birate rakiju nekog drugog proizvođača tada obratite pozornost na miris i okus rakije. Oni moraju biti zdravi i svojstveni sirovini od kojeg je rakija dobivena. Rakija ne smije imati naglašeni miris na ljepilo ili lak za nokte. Taj miris potječe od estera etil-acetata koji vuče podrijetlo iz zdrav-stveno loše sirovine, lošeg vrenja i nestručne destilacije.

Koja vrsta medaOvisno o samoj količini, kvaliteti te vrstama meda koji se miješa s raki-

jom dobiva se medica s različitim intenzitetom boje, okusa i mirisa. Ukoliko koristimo kestenov med, dobiti ćemo jaču boju i jači, pomalo gorči okus medice. Također i med medljikovac daje jaču boju medu. Ako želimo medi-cu lakših aroma i niže boje, tada koristimo bagremov med.

Dodatkom propolisa u gotovu medicu dobivamo ljekovit napitak ugod-nog, malo gorčeg okusa. Jednako tako dodatkom male količine limunovog soka i/ili korica možemo dati poseban karakter medici. Time postižemo svjež i kiselkast okus. Važno je napomenuti da posude ili boce s medicom kod dozrijevanja trebaju biti u prostorijama bez prisutnosti drugih rakija ili namirnica kako ne bi poprimile strane mirise. Nakon nekoliko mjeseci odležavanja stvara se talog u boci ili posudi koji tvore čvrste, netopljive tvari iz meda. Pažljivo se otoči bistri dio od taloga i puni obično u prigodne suvenir fl aše. Ukoliko ne želite bistru medicu, ovaj posao možete presko-čiti. Sadržaj alkohola ovisi o načinu izrade i kreće se od 20 - 30% vol., a ponekad i 30 - 40% vol.

Danas postoji velik broj recepata za izradu ovog napitka. Svima je za-jedničko miješanje meda i rakije u određenim omjerima. Obično se odnos meda i rakije kreće od 0,3 – 1 kg meda na 1L rakije. Mijenjanjem omjera utječemo na intenzitet slatkoće, boje i okusa medice. Također se može i miješati više vrsta meda. Ukoliko zagrijavamo rakiju radi lakšeg otapanja meda treba znati da svako zagrijavanje preko 40°C mijenja kemijski sastav meda i utječe na smanjenje njegovih ljekovitih svojstava. Također dolazi i do gubitka hlapljivih tvari u rakiji, prvenstveno aroma i alkohola. Stoga je bolje med otapati u rakiji na sobnoj temperaturi.

199

podrumarstvo

Kada govorimo o vinu, jedna od nezaobilaznih tema je utjecaj vina na zdravlje. Za vino se može reći da je mnogo više od alkoholnog pića. Mnoge su znanstvene studije u svijetu potvrdile da umjerene količine vina pomažu zdravlju, a ljudi koji uopće ne piju vino imaju kraći očekivani životni vijek i češće su bolesni od onih koji umjereno piju. Vino sadrži veliko bogatstvo sastojaka koji pozitivno utječu na zdravlje čovjeka, no prije svega kao i ostale namirnice, vino treba konzumirati u umjerenim količinama jer preko-mjerne količine mogu negativno utjecati na čovjekov organizam.

Francuski paradoksPozitivni učinci vina gotovo da su zaboravljeni svugdje osim u Francu-

skoj u kojoj ljudi nikad nisu prestali vjerovati u narodnu medicinu i ljekovi-tost vina. Francuzi su bili i među prvima koji su i znanstveno dokazali ono što su ljudi od pamtivijeka znali – da u umjerenim količinama vino (osobito crno) doista pogoduje zdravlju. Tako se pojavio “francuski paradoks” (french paradox), koji je učinio prekretnicu u konzumaciji vina u 90-im godinama (kada je otkriven) . Pod tim pojmom podrazumijeva se pomalo neobična situ-acija u kojoj Francuzi usprkos nezdravoj prehrani i načinu života imaju naj-manje srčanih oboljenja, a uz to i malen broj oboljelih od raka. Kako je to moguće? Odgovor nam daje kardiolog prof. Serge Renauld, autor Francuskog paradoksa koji kaže da Francuzi piju vino uz svako jelo i kako je upravo crno vino najsnažniji lijek ikad otkriven u prevenciji oboljenja krvožilnog sustava te kako razumno pijenje vina može smanjiti rizik od srčanih bolesti do 40%.

Sastojci vina koji utječu na naše zdravljeAlkohol

Alkohol iz vina djeluje na probavni sustav jer ubrzava lučenje sline i en-zima za razgradnju hrane, hrana se brže razgrađuje, pa je općenito i probava bolja. Prisutnost alkohola djeluje na širenje krvnih žila što olakšava protok krvi i disanje, smanjuje se rizik od krvnih ugrušaka, te pozitivno djeluje na krvni tlak, a povećava se HDL („dobar“ kolesterol). Zbog širenja žila poja-čava se prokrvljenost kože i osjećaj topline. Osim toga, alkohol potiče rad spolnih žlijezda, bubrega, mjehura i jetre, koji zbog bolje prokrvljenosti bolje rade i bolje izlučuju otrovne tvari, pa se organizam lakše „čisti“. Povećava se opskrbljenost mozga kisikom i njegov rad. Alkohol iz vina brzo ulazi u krvo-tok i djeluje na sve dijelove našeg tijela, no samo ako je konzumacija umje-rena, to je djelovanje pozitivno na naš organizam. Pozitivni učinci vrlo lako postaju negativni ako se pretjera s količinom pa tada alkohol ubija stanice mozga i uzrokuje cirozu jetre. Za one koji ga prekomjerno uživaju povećava rizik od moždanog udara i mnogih vrsta raka. Istraživanja su pokazala da je uz pušenje pretjerano konzumiranje alkohola najrizičnije za razvoj raka.

Vino kao lijek

200

podrumarstvo

Vitamini i mineraliU vinu se nalaze i veliki broj vitamina i minerala važnih za ljudski or-

ganizam to vitamin: A, B1, B2, B3, B6, B9, B12, C, E, a od mineralnih tvari: kalij, natrij, kalcij, magnezij, željezo, mangan, cink, bakar, jod, fosfor i klor, aluminij i silicij.

Polifenoli Za zdravstveni učinak najzaslužniji su polifenoli. To su organski spojevi

karakteristične građe kojih ima u vrlo raznolikom obliku u grožđu, odakle dospijevaju u mošt i u vino. Njihova nazočnost u većoj ili manjoj mjeri utječe na stabilnost i čuvanje vina, na njegovu boju, miris i okus kao i na hranjivu vrijednost vina, pa upravo zahvaljujući bogatstvu polifenola, vino je uvršteno u prehrambeni proizvod. Polifenoli u organizmu djeluju kao jaki antioksidansi, te kao razbijači štetnih tzv. slobodnih radikala koji su odgo-vorni za oštećenja stanica, starenje, bolesti krvnih žila i srca, aterosklerozu i tumore. Najdjelotvorniji od svih polifenola je resveratrol.

Resveratrol nastaje kao posljedica obrambenog mehanizma zbog napada plijesni. To znači da u pojedinim sortama grožđa nema standardnog sadržaja resveratrola, već on oscilira. Ako je godina sušna, nema plijesni, nema re-sveratrola, barem ne u većim količinama. Ako je pak godina vlažna, plijesan napada vinovu lozu i stvara se resveratrol. Nalazimo ga više u crnom vinu zbog maceracije grožđa, jer se na taj način resveratrol izlučuje iz kožice i sjemenke, pa su zato crna vina boga-tija polifenolima i stoga prednjače u zdravstvenom pogledu. Resveratrol je privukao najviše pažnje kod istraživa-ča i možda je najvažniji sastojak u cr-nom vinu koji pomaže u sprječavanju oštećenja krvnih žila, smanjuje “loš” kolesterol i sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. Blagotvorno djeluje i na mozak. Istraživači su zabilježili da je dnevno uzimanje resveratrola uzrokovalo značajno smanjenje plaka (naslage proteina) u mozgu, koji inače doprinosi pojavi neuroloških bolesti (Alzhei-mer i dr). Resveratrol smanjuje znakove upalnih bolesti crijeva, uključujući proljev i rektalno krvarenje. Također može smanjiti mast jetre, krvni pritisak kao i razinu šećera. Odličan je saveznik i zaštitnik pušača kao i svih onih koji imaju neko oštećenje pluća ili tumor, jer povisuje unutar stanične razine glutationa u stanicama pluća. Sva ova istraživanja pokazuju velika ljekovita svojstva resveratrola, no ona su i dalje u tijeku, jer još uvijek njegov mehani-zam nije do kraja objašnjen.

Ovo su samo neka od blagotvornih utjecaja vina na naše zdravlje zbog kojih se preporuča njegova konzumacija, a najbolje ga je konzumirati uz

Čaša vina ili kapsula resveratrola?

201

podrumarstvo

večeru, jer ga tako organizam najbolje podnosi. Preporučene količina vina kod prosječnog sadržaja alkohola (10-11 vol%) iznosi dvije čaše na dan (0,2 L) za žene i tri čaše na dan (0,3 L) za muškarce, što znači oko 20 g alkohola za žene i 30 g alkohola za muškarce.

Iako se u svijetu već godinama širi glas o korisnosti vina kao prevenciji raznih bolesti, u nas se o tome nekako malo vodi računa, tek se bojažljivo spominju polifenoli i resveratrol u vinu te antioksidacijska aktivnost vina. Od bolesti srca i krvnih žila najviše se umire, a crno vino štiti upravo taj su-stav. No, treba napomenuti da vino nije lijek već zdravstveno preporučljiva namirnica. Izvrsna je ideja izdvajanje resveratrola u kapsule koje se mogu redovito uzimati, no zašto se odreći užitka poput čaše dobrog crnog vina...

Ključ je u umjerenosti, treba odrediti svoju osobnu granicu, odnosno odrediti gdje je ona granica do koje vino čini dobro našem tijelu i duhu.

Temperatura u vinskom podrumuPrema načinu gradnje, razlikujemo nadzemni, polupodzemni i podzemni

podrum. Ako podrum nije podzemni, većina svih otvora, vrata i prozori tre-bali bi biti na sjevernoj strani, s time da ih se izolira od utjecaja topline. U podzemne podrume valja ugraditi ventilaciju, kojom se prema potrebi, uvo-di čisti zrak, a izbacuje loš - ustajali.

Svi spomenuti prostori, koji jednom riječju čine PODRUM, moraju tije-kom godine imati određenu temperaturu i vlažnost zraka, i to posebno u di-jelu gdje vino u bačvama i cisternama dozrijeva i u bocama gdje se odvijaju procesi “dozrijevanja” vina.

S obzirom na temperaturu, najbolji je podzemni podrum, jer je u njemu tijekom godine temperatura stalna, oko 11,5 °C, za razliku od polupodze-mnih i nadzemnih podruma. U podrumima gdje izolacija nije provedena kako valja, u zimskim mjesecima niske temperature sprječavaju razvoj vina, a u ljetnim pak visoke temperature pogoduju razvoju patogene mikrofl ore (bakterije koje izazivaju bolesti vina). Tada se vino mora dodatno sulfi tirati.

Osim temperature u podrumu je važna relativna vlažnost zraka. O njoj

Kretanje temperature tijekom godine o dubini podruma u našim klimatskim uvjetima

Mjesec Nadzemni podrum

Polupodzemni podrum (1-2 cm dubine)

Podzemni podrum

(4 m i više)

siječanj 2-3 °C 7-10 °C 11-11,5 °Ctravanj 16-18 °C 9-11 °C 11-11,5 °Clipanj 18-19 °C 11-13 °C 11-11,7 °Ckolovoz 20-26 °C 14-18 °C 11,3-12 °C

ovisi hlapljenje vina, pojava gljivica i plijesni, a i korozi-ja svih kovinskih predmeta u podrumu. Relativna vlaž-nost ne smije prelaziti 80%, a najpovoljnija je od 65 do 70% pri temperaturi od 12 do 15 °C. Relativna vlažnost mjeri se higrometrom.

pošiljk

a se u

većava za cije

nu pošt

arine o

bračunatu

pre

ma cje

niku Hrv

atske p

ošte

tel: 01/4816-145

01/3843-555


www.gospodarski.hr


Opseg: 224 stranice u boji

Uvez: broširani

Ova knjiga je priručnik podrumaru

ali i svakom pokloniku vina, a njome

smo prvenstveno željeli na

jednostavan ali i stručan način

prikazati proizvodnju vina

vinarima-amaterima.

Knjiga opisuje sve postupke o

proizvodnji vina u kućanstvu,

tehnologiju od berbe do prvog

pretoka, a na kraju knjige poseban

prilog ZAKON O VINU.

CIJENA

60,00 kn

203

naš Jadran

Masline u našim južnim krajevima skoro svake godine obilato cvjetaju, ali oplodnja cvjetova i zametanje plodo-va vrlo često je slaba i izostaje urod. Jedan od glavnih uzroka je što se u maslinicima ne nalaze sorte oprašivači, koje bi svojim polenom mogle oploditi dru-ge sorte. Poznato je da u našim maslinicima prevladava najviše Oblica, pa je mnogo nasada mo-nosortno, dakle sa samo jednom sortom. O tom se pitanju nekad malo vodilo brige, a stanje nije ni danas potpuno zadovoljavajuće pri podizanju novih nasada, ali i pri ob-novi starih. To je jedan od čimbenika rodnosti maslina, ali postoje i dru-gi čimbenici, koji su povezani s klimom, a to su: temperatura u vrijeme cvatnje, oborine, vjetar, relativna vlaga zraka i dr., ali veliki utjecaj ima i čovjek, koji agrotehničkim mjerama održava masline (rezidba, gnojidba, zaštita, obrada i dr.).

Nepotpuni cvijetovi Poznato je u svijetu, pa i kod nas da najveći broj sorata maslina u cvat-

nji imaju veliki broj nepotpunih (sterilnih) cvjetova koji se ne mogu oplodi-ti. Postotak tih nepotpunih cvjetova u prosjeku je u pojedinih sorata od 20

– 70%. Nažalost naša najraširenija sorta Oblica pojedinih godina nosi od 30 do 65% nepotpuno razvijenih cvjetova koji se ne mogu oploditi, zato što se tučak izrodio, zakržljao, ili se nije razvio. Sorta Lastovka obično ima od 20 do 30% , Uljarica oko 30%, Piculja oko 30%, Bjelica oko 25, Dužica 30 do 40% nepot-punih cvjetova. Introducirane tali-

n a š J a d r a nn a š J a d r a n

Raspored sadnje maslinikasa sortama oprašivačima

OblicaOblica

204

naš Jadran

janske sorte: Leccino ima od 10 do 20%, a Pendolino manje od 10%, te francuska sorta Picholine oko 20% nepotpunih (sterilnih) cvjetova. Istina, postotak se nepotpunih cvjetova, iako u osnovi nasljedan, ipak više ili ma-

nje mijenja ovisno o rodnosti u pret-hodnoj godini, ishranjenosti stabla, klimatskim prilikama i dr., ali uvijek ostaje trajan problem.

Druga teškoća u uzgoju masli-na, vezano za to pitanje, što se naj-veće broj sorata nije u stanju oploditi u dovoljnoj mjeri s polenom vlastita cvijeta, nego joj je potreban polen druge sorte, koja cvjeta istodobno, da

se podudara u vremenu cvatnje. Dakle, maslini je potrebna strana oplodnja, u čemu se slažu svi maslinarski stručnjaci, jer oprašivanje s drugom sortom donosi bolju oplodnju i veće zametanje plodova.

Pri cvatnji maslina, cvijet ne posjećuju pčele i drugi kukci, koji preno-se pelud sa cvijeta na cvijet i tako potpomažu oplodnju. Zbog toga se ma-slinov polen prenosi isključivo vjetrom i zato je maslina anemofi lna biljka. Prema nekim talijanskim istraživačima, dokazano je da vjetar može pre-nijeti pelud na velike udaljenosti čak 5 – 8 km daleko na drugu maslinu. Također su vrlo važne i agrometeorološke prilike tijekom cvatnje, posebno kiša, magla, vjetar i temperatura zraka.

Sve su to ozbiljne teškoće, koje prate maslinu u doba cvatnje i zbog čega je oplodnja, a time i rodnost nije svake godine zadovoljavajuća, uspr-kos svim agrotehničkim mjerama.

Raspored kod sadnjeTreba voditi računa na koji način kod sadnje rasporediti nekoliko so-

rata koje će se međusobno oprašivati. Izlaz je kod podizanja maslinika, po-saditi dvije do tri sorte koje istodobno cvjetaju, i koje se međusobno mogu oploditi. Bez obzira što vjetar može prenijeti pelud na veće udaljenosti, naj-bolje je imati u masliniku sorte oprašivače. Američki stručnjaci smatraju da je najbolje kad se sorta oprašivač nalazi na udaljenosti od 25 do 30 metara od stabla koje oprašuje. Takve je sorte najbolje posaditi u sredini maslinika, ili u smjeru uobičajenih vjetrova u doba cvatnje, ili na početku i na kraju reda.

Kod nas se puno radilo i još se uvijek radi na istraživanju oprašivanja maslina. Znanstveno je utvrđeno, a praksa i potvrdila, da su za sortu Oblicu najbolji oprašivači: Drobnica, Uljarica, Levantinka i Piculja. Sorta Drob-nica, Uljarica i Levantinka cvjetaju istovremeno sa sortom Oblicom, dok

PendolinoPendolino

205

naš Jadran

sorta Piculja cvate nešto kasnije. Mastrinka je također dobar oprašivač Oblice. Za sortu Lastovku utvrđeni su oprašivači: Drobnica, Levantinka, Piculja i Uljarica. Za sortu Dužica dobri su oprašivači: Drobnica, Levan-tinka i Uljarica. Između sorte Oblice i Lastovke postoji vrlo slaba moguć-nost oprašivanja. Za uvezenu sortu Leccino, dobri su oprašivači Pendolino i Frantoio. No, najveći je problem što sve spomenute sorte ne cvjetaju isto-dobno, pa oplodnja ni uz dobre oprašivače nije uvijek najbolja.

Postavlja se pitanje koliko dugo traje sama cvatnja i u kojem se inten-zitetu otvaraju cvjetovi i kakav utjecaj ima rana, odnosno kasna cvatnja na uspjeh oplodnje. Dužina same fenofaze varira od 10 – 15 dana, jer se cvje-tovi postupno otvaraju.

Prvih četiri do pet dana najprikladniji su za oplodnju, jer se tada otvara najveći broj potpunih, hermafroditnih cvjetova. Ako u vrijeme cvatnje pada kiša, onda je to štetno, jer ispiraju polen sa cvijeta, ili zrnca polena sljeplju-ju i onemogućavaju njihovo raznošenje. I visoke temperature preko 28 °C nisu prikladne za dobru oplodnju posebno u tijeku najtoplijeg dijela dana (od 10 do 14 sati).

Najbolji su za oplodnju masline sunčani, topli dani s laganim povje-tarcem, koji mijenja smjer s kretanjem sunca, što znači ujutro lagani „sje-veroistočnjak, u podne južni, a pred večer jugozapadni blagi povjetarac. Nije dobra ni cjelodnevna tišina bez laganog vjetra, jer nema raznošenja polena.

Kod sadnje maslinika u kojem je veći postotak sorta Oblica, potrebno je zasaditi dva do tri oprašivača, dakle Drobnicu, Dužicu i Uljaricu. A za primjer ako se sadi maslinik sa 100 maslina, sadnja se preporuča Oblica 80%, (80 sadnica), uz oprašivače: Drobnica 5%, (5 sadnica), 5% Le-vantinka, (5 sadnica) i 10% Uljarica ili Dužica, (10 sadnica).

Sorta Lastovka počinje najranije cvjetati od prije nave-denih sorti. Oblica u usporedbi s Lastovkom kasni s početkom fenofaze cvatnje od 3 – 5 dana u prosjeku 4 dana. Dužica u uspo-redbi s Lastovkom kasni od 2 – 4 dana, a u usporedbi s Oblicom u nekim godinama početak feno-faze je raniji za 2 dana, u drugim godinama cvjeta istovremeno ili kasni za 1 dan, a sve to ovisi o temperaturama i oborinama.

Potrbno je u maslinike unositi sorte oprašivače, mjenjati dosadašnje navike, ako želimo imati redovite i veće prinose ploda masline.

LastovkaLastovka

206

naš Jadran

Natapanje maslina

Natapanje maslina kap po kap

Ako ima vode, nema suše. Maslina je kultura koja je izdržljiva bez vode, ali uz natapanje daje jako dobre rezultate i prinose. Natapanje među-tim postiže pravu svrhu ako se provodi u vrijeme kad je voda maslini naj-potrebnija. Ne treba čekati ljeto kad je suša očita. Maslini je voda potrebna od početka resanja do stvrdnjavanja koštice u plodu, a to je od travnja do kraja srpnja, punih 120 dana. Ako je pak proljeće sušno, treba manjak obo-rina nadoknaditi. Maslina se zadovoljava s manjim količinama vode, nego agrumi i breskve. No to ne znači da natapanje mora biti oskudno. Za vri-jeme normalne kiše padne 20 litara vode na 1 m² ili 200 m³ na 1 ha. Na-tapanje mora proizvesti učinak ne obične, nego obilne kiše. Ako se naime natapa manjom količinom vode, gubici su veći, voda ne prodire u dubinu tla, brzo isparava, pa maslina nema velike koristi.

Danas kod podizanja suvremenih intenzivnih nasada, nemoguće je postići dobre rezultate bez agrotehničkih mjera, kao što su natapanje, gnojidba, rezidba, te zaštita od bolesti i štetočina. Natapa-nje je potrebno u svim komercijalnim maslinicima u kojima se žele postići do-bri i ekonomski rezultati.

U prvim fazama rasta u početku vegetacije, korištenje natapanja po-spješuje rast izboja i cvjetova. Dovolj-na količina vode potrebna je u vrijeme otvrdnjavanja koštice, dok se kasnije natapanje koristi zbog regulacije veličine ploda. Maslina vodu teže koristi iz dubljih slojeva, pošto je korijenov sustav masline uglavnom u plitkom sloju. Korijen masline najčešće ne prelazi dubinu preko 1,4 m, dok na pje-skovitim tlima prodire do 2 m dubine.

Za natapanje maslina najviše se koriste sustavi koji trajno ostaju u ma-sliniku, i postavljaju se nadzemno.

Najčešće se koriste dva osnovna tipa natapanje: kap na kap, i nata-panje mikrorasprskivačima. Koristi se i jedan i drugi tip, mada je sustav s rasprskivačima u jednoj prednosti pred sustavom kap na kap. U maslinici-ma se natapa sloj od 40 – 60 cm tla jer je u tom profi lu i najveća aktivnost korijenova sustava.

Kod toga vrlo je važna i struktura tla, jer na taj način ovisi i dulji-na zadržavanja vode koja je biljci dostupna. Skeletoidna tla i ona laganije

207

naš Jadran

Natapanje maslina mikrorasprskivačima

strukture zadržavaju oko 60 - 80 mm/m vode, dok kod teških tala, zadrža-vaju više od 120 – 160 mm/m vode, i na taj način biljci je omogućeno dulje razdoblje dovoljne vode (vlage).

Vrlo je važno da u sušnom razdoblju, u jednoj prosječno sušnoj godini, za maslinik u prosječnoj zemlji , za jedno normalno zalijevanje treba 20 -30 litara vode po jednom metru četvornom.

Područja gdje se masline uzgajaju najčešće su položaji gdje nema stal-nih izvora vode tijekom godine. Najpogodnija je izgradnja umjetnih aku-mulacija izrađenih u samom masliniku. Kapacitet ovisi o površini maslini-ka. Voda, da bi se osigurala rade se mini akumulacije različitih kapaciteta od 100 do 4000 m³, pa i većeg kapaciteta. Unutrašnjost akumulacije na-pravljene u masliniku oblaže se nepropusnom plastikom. Veličina akumula-cije ovisi i o izboru sustava za natapanje, a danas su to najčešći kap na kap i mikrorasprskivači.

Sustav kap na kap, i danas se koristi, posebno u proizvodnji povrća, grožđa, voća i maslinarstvu. Osnovni je princip ove metode kapanja da iz cijevi voda izlazi kroz kapaljke kapanjem i vlaži tlo neposredno uz biljku, tamo gdje se nalazi najveća količina korijena. Na taj način je gubitak vode smanjen na minimum.

Sustav kapanja odlikuje se velikim brojem tehničkih rješenja, pa se može podijeliti na dva osnovna sustava: sustav s ugrađenim kapaljkama u cijevi i sustav s kapaljkama koje se ugrađuju bušenjem u cijevi.

Kod navodnjavanja maslina puno se više koriste kapaljke koje se bu-šenjem ugrađuju u cijev u zoni korijena masline. Inače ove su kapaljke jako dobre za blago nagnute terene, a takvih ima dovoljno.

Navodnjavanje mikrorasprskivačima daje izvrsne rezultate i smatra se jednim od najboljih u natapanju maslina.

Koje su prednosti ovog sustava? Prednosti su relativno mala potrošnja vode, i gotovo cijeli korijenov sustav je osiguran vodom, pristupačna je ci-jena i laka montaža.

Ovaj se sustav sastoji od pla-stičnih rasprskivača visokih cca 25 – 30 cm, koji su postavljeni na dovodnu cijev ispod krošnje ma-sline. Njihov promjer zalijevanja je od 4 -8 m, a kapacitet je od 30 – 300 l na sat vode.

Sustav natapanja je jedna in-vesticija koja traje gotovo kao i maslinik, a vrlo zahvalan za bolji i sigurniji prinos maslina.

208

naš Jadran

U nas se uzgajaju uglavnom pojedinačna sta-bla, rijetke su skupine s više njih, a još su rjeđe veće površine (manje plantaže) s natapanjem. Op-ćenito se može reći kako je uzgoj bajama ekstenzi-van, njegovom se uzgoju ne poklanja odgovaraju-ća pažnja.

Oblik krošnjeU uzgoju bajama u našim južnim krajevima

najviše prevladava slobodni uzgoj krošnje i nema izrazitih i tipičnih uzgojnih oblika. Ponegdje su krošnje u obliku vaze, koja se najviše približava prirodnom obliku stabla. No, poneke sorte imaju prirodnu naklonost stvaranja svojstvenog oblika krošnje. Tako pr. sorta Knez Crnomir i Texas stva-raju usku, vitku krošnju, dok Carski kasni, Non Pareil i Ai stvaraju široki oblik krošnje. Zbog toga se u prvih nastoji rezati na vanjski postrani pup ili granu, a druge na unutrašnji pup ili postranu granu.

Rezidba u tijeku ljeta od posebna je značaja, jer se orezuju oboljele grane, vodopije i svi izboji koji se pojave na deblu i kosturnim granama, kao i suvišna vegetacija na vrhovima grana, što stablu olakšava bolju izdržljivost na sušu. Istodobno se ispravljaju posljedice nastale zimskom rezidbom.

Pomlađivanje starijih stabala provodi se samo ako je zdravstveno stanje stabla dobro. S pomla-

đivanjem bi, trebalo započeti postupno i pravodobno, kad je zacjeljivanje rana brže i uspješnije. Iako je drvo bajama vrlo tvrdo, ipak se na velikim rezovima mogu naseliti gljivice i drugi štetnici drva. Zbog toga je potrebno sve veće rane premazati nekim od premaza. Po-trebno je također napomenuti da se sta-ri bajami teško obnavljaju ako se režu po kosturnim granama I. i II. reda. Naj-bolje je u takvim slučajevima pomlađi-

Rezidba rodnih bajama

1. Rodni dugi izboj2. Kratki rodni izboj3. Dva postrana cvjetna

pupa, a u sredini lisni (drvar)

Prstenasto nerazgranato drvo nastalo rastom svi-banjske kitice

209

naš Jadran

vanje obavljati postupno u više godina, granu po granu. Ponekad je bolje i ne pomlađivati stara stabla bajama, jer to ne donosi uspješne rezultate.

Rezidba bajama daje svoj puni učinak ako je istodobno slijede gno-jidba, obrada i zaštita od bolesti i štetnika, a posebno kada bi bilo moguće stabla natapati vodom u sušnom dijelu godine.

Lavanda je čarobna biljka. Osva-ja prelijepom ljubičastom bojom cvje-tova i smirujućim i opuštajućim miri-som. Samoniklo raste uz našu obalu i po otocima, a sve se više uzgaja i u unutrašnjosti.

Mnogi lavandu povezuju s mi-risnim vrećicama koje se stavljaju u ormare i štite odjeću od moljaca, no ona se već skoro 2500 godina s uspje-hom koristi pri liječenju različitih tjelesnih i psihičkih tegoba. U srednjem vijeku ušivala se u kape kako bi njen miris sprječavao glavobolju i bistrio um, a eteričnim uljem raskuživali su se predmeti i prostorije, štitilo od kuge, dezinfi cirale i čistile rane. Eterično ulje se dobiva parnom destila-cijom svježih vršaka stabljike s cvatovima i u njemu je koncentrirana sva snaga ove biljke.

Pod imenom „lavanda“ kriju se različite vrste, brojni križanci i uzgo-jeni klonovi lavandi. Na tržištu se najčešće nalaze eterična ulja prave la-vande (Lavandula offi cinalis, sinonim L. vera, L. angustifolia), lavandina (Lavandula x hybrida), širokolisne lavande (Lavandula spica, sinonim L. latifolia) i španjolske ili francuske lavande (Lavandula stoechas).

Kod nas poznata „hvarska lavanda“ ili lavanda budrovka je križanac prave lavande i širokolisne lavande, dakle lavandin.

Lavandini sadrže veće količine eteričnog ulja (0,9 - 4,5%) od prave lavande (0,5-1,5%) pa su isplativiji za proizvodnju, iako im djelovanje nije potpuno isto, a u eteričnom ulju sadrže veće količine kamfora. Pravi pozna-vatelji ulja već po mirisu mogu odrediti od koje je vrste.

Eterično ulje prave lavande ima ima slatkast, medno-cvjetni miris. Blagog je djelovanja, ne iritira kožu i djeluje izrazito smirujuće. Eterično ulje širokolisne lavande ima blago bockavi miris s osvježavajućom notom

Tajne lavandina ulja

210

naš Jadran

i osobito je pogodno za primjenu u kozmetici jer ima izrazito blagotvorno djelovanje na kožu. Njeguje ju i regenerira pa je upravo njega najbolje naka-pati na opečeno mjesto kod manjih opekotina da bi se izbjegli bolni plikovi. Kod lavandina, ovi-sno o klonu, do izražaja više dolazi umirujući, antibakterijski, protugljivični ili njegujući učinak. Eterično ulje španjolske lavande može imati i štetnih učinaka pa se koristi samo pod nadzorom, kod nas se ne uzgaja, ali zbog klasova tamnoljubičastih cvjetova koji na vrhu imaju brakteju u obliku lep-tirovih krila ova se lavanda sadi u dekorativne svrhe.

Djelovanje ulja lavande Eterično ulje lavande je bezbojna ili žućkasta tekućina, ugodnog mi-

risa, aromatičnog i nagorkog okusa. Jedno je od rijetkih eteričnih ulja koje se može nerazrijeđeno nanositi na kožu, no ipak ga je, već i zbog lakše aplikacije, bolje razrjediti s malom količinom biljnog ulja. Ima antiseptič-ka, antimikrobna, antivirusna i protuupalna svojstva. Odlično se miješa s

većinom eteričnih ulja, osobito s ci-trusnim uljima, borom, ružmarinom, geranijem itd. U prirodnoj medicini poznata su brojna ljekovita svojstva lavandinog ulja. Koristi se kod uboda insekata jer naneseno direk-tno na mjesto uboda ublažava svrbež i crvenilo te ubrzava oporavak kože. Njime se mažu rane, ozljede i opeko-

tine. Čest je sastojak pripravaka kojima se tretiraju određene kožne bolesti, kao što su ekcemi, akne. Nakapano u aroma lampicu može poslužiti kao učinkovita mjera za zaštitu od komaraca i muha jer im je taj miris jako od-bojan. Preporuča se u terapiji živčane napetosti, stresa, depresije i nesanice. Djelotvorno je kod prehlade i infekcije dišnih puteva. Nekoliko kapi ulja lavande u bademovom ulju bit će odličan pripravak za masažu kod upale mišića i reumatskih bolova. Takva masaža pozitivno utječe i na raspolože-nje. Učinkovite su i ljekovite kupke s par kapi ulja lavande. Blagotvorno će djelovati na kožu i na čitav organizam.

Ulje lavande ne smije se koristiti u slučaju preosjetljivosti na pojedine sastojke, a ne preporuča se za vrijeme trudnoće i dojenja.

Velike količine lavandinog ulja koriste se u industriji sapuna, losiona, parfema i dezodoransa. U prehrambenoj industriji koristi se kao aroma, ali i kao prirodni konzervans, je r ima jako antimikrobno djelovanje.

r ima e

k. tnih

211

naš Jadran

Za mirtu postoje još nazivi: mrča, mrta, rujevka, martina, mr-tinka, jurovika, marča i dr. Mirta naraste u grm visine od 3 do 5 metara, listovi su joj nasuprotno smješteni, sitni i na kratkoj petelj-ci, ovalni ili lancelasti, kožasti i sjajni, a pri vrhu su suženi i zaši-ljeni. Njeni listovi imaju ugodan aromatični miris, te se vrste ove porodice ubrajaju u začinsko bi-lje. List sadrži eterično i mirisno ulje, 45 mg vitamina C, kineola, mirtenola i terpena. Cvijetovi su bijeli i nježni, ugodna mirisa s pet latica i mnogo prašnika. Cvate krajem svibnja, u lipnju, srpnju i u kolovozu. Plodovi su okruglaste ili ovalne bobe 5 – 8 mm promjera s ostatkom čaške na tjeme-nu. Dozrijevaju u mjesecu studenom, plodovi su mesnati, tamnoplave boje, presvučeni maškom, i u njima je mnoštvo sjemenki.

OsobineRaste samoniklo po toplim i sunčanim obalnim područjima, jer je osjet-

ljiva na studen.Voli tlo neutralne ili blago kisele reakcije, otporna je na po-solicu. Stoka je ne brsti i nema štetočina. Sastavni je dio šumske vegetacije sredozemnog pojasa. Drvo mirte je fi no i jednolične teksture, svjetložute ili svjetlosivo-crvenkaste boje. Dobro se obrađuje, daje dobar ugljen i upotre-bljava se za izradu manjih predmeta, podložaka i štapova. Kod nas je dosta rasprostranjena na srednjem i južnom dijelu jadranske obale i na otocima.

UpotrebaMirta se koristi u kozmetici i medicini. Rimljani su je koristili prili-

kom blagdana i vjenčanja. Asirci i Babilonci upotrebljavali su mirtu kao sredstvo za iskašljavanje. Rimljani su koristili mirtu za ublažavanje že-lučanih tegoba. Prema spisima Hipokrata, Plinija, Diskoridesa, Galena i arapskih liječnika, drevna medicina obilno je koristila mirtu. Koristi se za: probavne smetnje, za bolesti crijeva, za bolesti mjehura, za upalu zubnog mesa, za liječenje proširenih vena, za uništavanje štetnih bakterija na otvo-renim ranama. Koristi se za liječenje probavnih tegoba, bolesti crijeva, bo-lesti mjehura, liječenje zubnog mesa, sluznice usta. List mirte koristi se za zaustavljanje krvarenja. Mirta je simbol ljubavi i plete se u svadbene vijen-ce. Eterično ulje od mirte koristi se za sve tegobe dišnih puteva, kronič-nog kašlja, kod pada imuniteta, a dosta se koristi u masaži i aromaterapiji.

Zaboravljeno blago Sredozemlja

212

naš Jadran

tel: 01/4816-145

01/3843-555


www.gospodarski.hr


Opseg: 184 stranice u boji

Uvez: broširani

pošiljk

a se u

većava za cije

nu pošt

arine o

bračunatu

pre

ma cje

niku Hrv

atske p

ošte

CIJENA

60,00 kn

Jedinstvena knjiga i putokaz

pri uzgoju i gnojidbi povrća

velikih i malih povrtlara,

amatera i profesionalaca. Osim

važnih prehrambenih

vrijednosti povrća, knjiga

opisuje osnovne značajke

obrade tla, topline i svjetlosti,

vode i zalijevanja,

razmnožavanja, te opsežan

prikaz radova po mjesecima.

POVRCE IZ VLASTITA VRTA

,

213

povrćarstvo

Presadnice povrća mogu se proizvesti u grijanim ili ne-grijanim zaštićenim prostorima, a sade se u zaštićene prostore ili na otvoreno. Proizvodnjom presadnica povrća u zaštićenim prostorima skraćuje se vrijeme potrebno za rast na otvorenom polju, odnosno, omogućava se ranija proizvodnja na otvore-nom, a time i bolja godišnja izmjena kultura, te veće isko-rištenje proizvodnih površina. Moguć je izbor boljih i ujedna-čenijih biljaka za sadnju, zbog čega usjevi povrća uzgojeni iz presadnica imaju ujednačeniji rast i dospije-vanje u tehnološku zrelost, te daju veće prinose.

Presadnice „golog“ korijenaSve tehnologije uzgoja presadnica mogu se podijeliti u dvije skupine:

uzgoj presadnica “golog” korijena i uzgoj presadnica s grudom supstrata oko korijena. U uzgoj presadnica “golog” korijena spadaju sve tehnologi-je uzgoja presadnica povrća u kojima se proizvedene presadnice za sadnju “čupaju” iz tla ili nekog drugog supstrata. Pritom sitniji dijelovi korijena ostaju u tlu, a korijen je nedovoljno zaštićen u transportu i sadnji. Glavni

je nedostatak ove tehnologije što vrijeme duže od nekoliko sati između “čupanja” i sadnje uzrokuje gubitak turgora listo-va (presadnica izgleda uvelo), veći je zastoj u rastu i gubici u primitku presadnica. Ovakav način uzgoja uglavnom se ko-risti pri uzgoju presadnica na gredicama ili u niskim tuneli-ma.

p o v r ć a r s t v op o v r ć a r s t v o

Uzgoj presadnica u kontejnerima

Presadnice u kontejnerima

214

povrćarstvo

Presadnice s grudom supstrataZa razliku od presadnica

“golog” korijena, presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, različita volumena i oblika grude oko korijena, ovi-sno o uzgajanoj vrsti. Uz znat-no smanjenje utroška rada, zbog jednakog razmaka između bilja-ka postiže se veća ujednačenost uzgojenih presadnica, a i usjeva nakon sadnje. Ova tehnologija omogućuje bolje iskorištenje sjemena i osigurava točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno, berbe. Budući da se presadnice pre-voze i sade s grudom supstrata u kojoj je određena količina vode i biljnih hraniva, spriječeno je isušivanje korijena, visok je primitak presadnica i praktično nema zastoja u rastu. Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvo-renom, presadnice s grudom supstrata mogu se skladištiti nekoliko dana. Najvažnije tehnologije uzgoja presadnica s grudom supstrata su uzgoj u pa-pirnatim lončićima, uzgoj u prešanim blokovima i kao najraširenija, uzgoj u kontejnerima.

Kontejneri se izrađuju od polistirena ili polietilena visoke gustoće. Du-žine su oko 50 cm i širine 30 do 35 cm, tako da se na m2 površine može smjestiti oko 6 kontejnera. Ovisno o promjeru lončića, njihov broj u kontej-neru može varirati od 20 do više od 200. Za kupusnjače i poriluk najčešće se koriste kontejneri s 209 lončića; za salatu sa 160; za papriku i rajčicu na-mijenjenu za uzgoj na otvorenome sa 104, a za uzgoj u zaštićenom prostoru sa 60, odnosno, 40 lončića; za tikvice, krastavce i lubenice sa 40 lončića. Svaki lončić na dnu ima otvor za procjeđivanje suvišne vode. U uzgoju pre-sadnica u kontejnerima koriste se supstrati dobrog kapaciteta za vodu i zrak te njihovog povoljnog odnosa. Supstrati su sterilizirani tako da ne sadrže uzročnike biljnih bolesti, sjeme korova i štetnike.

SjetvaRučna sjetva može se obaviti u sandučiće napunjene supstratom na

razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu, ili strojno u kontejnere s 200 do 400 lončića. Poslije sjetve, sandučići ili kontejneri se drže jedan na dru-gome u prostoriji s optimalnom temperaturom za klijanje i visokom vlagom zraka. Nakon jednog ili više dana, kad započne klijanje, kontejneri se pre-

Uzgoj presadnica u zaštićenom prostoru

215

povrćarstvo

nose u zaštićeni prostor, gdje se postavljaju jedan do dru-goga. U zaštićenom prostoru kontejneri se postavljaju iznad razine tla ili na rešetkaste sto-love, kako bi se spriječilo pro-rastanje korijena kroz otvor na dnu i potaklo savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića.

U uzgoju presadnica cele-ra i plodovitog povrća (rajčice, paprike, patlidžana) provodi se pikiranje biljčica, odnosno, presađivanje na veći razmak u stadiju razvijenih kotiledona ili kasnije u stadiju jednog do dva prava lista. Svrha pikiranja je proizvesti kvalitetnije presadnice. Biljči-ce prolaze svojevrsni stres, koji dovodi do kratkotrajnog zastoja u rastu, što se očituje u skraćenju i debljanju stabljike. Kidanje vrška korijena stimulira pojavu postranih korjenčića.

Negrijani zaštićeni prostor Povrtna vrsta Sjetva Sadnja na otvoreno (od do)

SalataKupusnjačeRajčica i paprikaKrastavacKupusnjače

2./2.2./2.3./2.4./1.6./1.

3./3.3./4.5./1.5./1.7./1.

3./44./1.5./2.5./2.7./2.

Grijani zaštićeni prostorSjetva Sadnja u grijani zaštićeni prostor (od do)

Rajčica i paprikaKrastavacSalataSalata

12./2.1./1.10./1.12./1.

2./3.2./2.11./1.1./2.

3./2.2./3.11./2.1./3.

Sjetva Sadnja u negrijani z.p. i na otvoreno (od do)Rajčica i paprikaKrastavacSalataSalataCeler

2./2.3./3.1./1.2./1.2./1.

4./2.4./3.2./3.3./2.4./3.

5./1.5./1.1./3.3./3.5./1.

Mogućnosti korištenja zaštićenih prostora (mjesec/dekada) za proizvod-nju presadnica

Rajčica uzgojena iz presadnica

216

povrćarstvo

Uzgojem presadnica u kontroliranim uvjetima grijanog zaštićenog prostora biljke se optimalno razvijaju, ranije dospijevaju u rod i bolje se koristi površina. Previsoka vlažnost, visoka temperatura i smanjena osvi-jetljenost biljaka utječu na razvoj nježnih i izduženih biljaka podložnih napadu bolesti. Zato je neophodno zaštićeni prostor za proizvodnju pre-sadnica svakodnevno provjetravati u najtoplijem dijelu dana. Nakon nica-nja temperatura se snižava ispod optimalne kako bi se spriječilo izduživa-nje biljčica u uvjetima slabog osvjetljenja u zimskom razdoblju. Pojavom prvih pravih listova održava se optimalna temperatura do razdoblja kalje-nja, kojeg trebaju proći presadnice prije presađivanja na otvoreno. Kalje-nje se sastoji u postupnom sve jačem provjetravanju zaštićenog prostora i snižavanju temperature supstrata i zraka kako bi se biljke prilagodile vanjskim uvjetima.

Za lakše vađenje presadnica sa cijelom grudom supstrata iz lončića kao i manje izraženom stresu biljaka po presađivanju na otvorenom, potrebno je pred sadnju prestati natapati. Nakon sadnje će voda iz okolnog vlažnijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omogućiti korijenu opskrbu vodom. Ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otječe iz grude, tj. iz neposredne blizine korijena, biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano navodnja-vanje može doći do venuća posađenih presadnica.

Povrće u kratkom vegetacijskom razdoblju razvija dosta nadzemne ze-lene mase, a pojedine kulture poput korjenastog povrća i podzemne mase. Stoga mu gnojidbom, i organskim i mineralnim gnojivima, treba osigurati u tlu dovoljnu količinu lako pristupačnih hranjiva.

Primjenom organskog gnojiva, najčešće dobro fermentiranog stajskog gnojiva, tlo postaje rahlije, prozračnije, bolje je propusnosti za vodu, brže se zagrijava u proljeće, jer bolje upija i provodi toplinu što vrlo povoljno utječe na brži početni razvoj mlade biljke. Tlo koje je bogato organskom tvari ima bolju mikrobiološku aktivnost. Najbolje ga je unijeti u tlo u jesen zaoravanjem, međutim ukoliko se to ne obavi tada može i u proljeće, s tim da se koristi u količini od 25 - 40 kg na 10 m2. Treba napomenuti da su pojedine vrste povrća različito osjetljive na stajsko gnojivo. Dok plodovito povrće možemo uzgajati već iste godine na tlu koje je pognojeno stajskim gnojivom, kod korjenastog, lisnatog i mahunastog povrća moramo pričekati godinu ili dvije kako bismo ga uzgajali. Primjenom samo stajskog gnojiva

Gnojidba povrća

217

povrćarstvo

ne osiguravamo povrću dovoljnu količinu hranjiva, pa se uz gnojidbu staj-skim gnojivom obavezno primjenjuju i mineralna NPK gnojiva.

Osjetljivost na klorSve vrste povrća nisu jednako tolerantne na klor koji je sastavni ele-

ment nekih NPK gnojiva. Rajčica, paprika, krastavac, lubenica i dinja su osjetljive na povećanu koncentraciju klora u otopini tla, uslijed čega može doći do deformacije listova, kloroze pa i oštećenja cijele biljke. Radi toga se za osnovnu gnojidbu ovih kultura koristi sulfatno gnojivo koje ne sadrži klor kao što je NPK (SO3) 7-14-21 (24). Ovo gnojivo se nalazi i u malom pakiranju od 3 kg pod nazivom Florin 4.

Plodovito povrće (rajčica, paprika, krastavci, patlidžan, tikvice) vrlo dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima, stoga je njegova primje-na neizostavna agrotehnička mjera u proizvodnji. Uz organsko gnojivo na tlima koja su slabo opskrbljena fosforom i kalijem, primjenjuje se još i 0,8 - 1,0 kg/10 m2 NPK 7-14-21 s tim da se 2/3 gnojiva unese dubokom obradom u jesen ili rano u proljeće, a preostala 1/3 se unosi u tlo prilikom pripreme tla za sadnju nekim rotirajućim oruđem. Pred sadnju dodaje se također i Urea N 46 N koja sadrži amidni oblik dušika koji se duže zadr-žava i duže djeluje u tlu. Ona se primjenjuje u količini od 0,15 - 0,2 kg/10 m2. Tijekom vegetacije obavljaju se dvije prihrane KAN-om u količini od 0,1 - 0,15 kg/10 m2. Prva prihrana obavlja se nakon što se presadnice dobro ukorijene, a druga prihrana nakon zametanja prvih plodova. Urea i KAN također se nalaze u malom pakiranju pod nazivom Florin 6 i Florin 7.

Kod povrća koje nije osjetljivo na klor kao što je mahunasto, korje-nasto ili zeljasto povrće izbor NPK formulacije ovisi o vrsti tla i namijeni uzgoja tako da se za osnovnu gnojidbu ovih kultura primjenjuju formulacije NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-15-30, PK 20-30 ili NPK 15-15-15, ovisno o odnosu hranjiva u tlu.

Gnojidba korjenastog povrćaZa korjenasto povrće karakteristično je da dolazi na drugo mjesto u

plodoredu i najbolje uspijeva nakon kultura koje su bile obilno gnojene staj-skim gnojem. Razlog tome je što gnojidba stajskim gnojem ili nerazgrađeni biljni ostaci, mogu izazvati grananje i nepravilnost zadebljalog korijena i time omogućiti napad raznim štetnicima iz tla. Prije sjetve mrkve, peršina i pastrnjaka obavlja se gnojidba s 0,8 kg/10 m2 NPK 7-20-30 te se uz to dodaje i Urea u količini od 0,2 kg/10 m2.

218

povrćarstvo

Gnojidba mahunarkiMahunasto povrće, kao grah i grašak, također su kulture osjetljive na

stajski gnoj i ostala organska gnojiva. Primjena stajskog gnoja preporučlji-va je samo na tlima koja su siromašna humusom. Na plodnim tlima stajski gnoj može znatno povećati sadržaj dušika u tlu, što će imati za posljedicu prebujan rast biljaka i slabo zametanje mahuna. Grah i grašak su legumino-ze za koje je karakteristično da na korijenju imaju simbiotske bakterije po-sredstvom kojih se djelomično opskrbljuju dušikom iz zraka. Vrlo je važno da u prvim fazama razvoja imaju na raspolaganju dovoljno dušika dok ne počnu koristiti dušik iz kvržica. Radi toga se gnoje mineralnim gnojivima i to samo pri pripremi tla za sjetvu kad se primjenjuje oko 0,7 kg NPK (SO3) 7-14-21 (24) ili 0,5 kg NPK 7-20-30 na 10 m2. Nakon rasipanja gnojiva po proizvodnoj površini, tlo se preore ili prekopa. Treba izbjegavati pretjerano usitnjavanje (frezanje), jer do nicanja može nastati pokorica što otežava ni-canje i može biti uzrok neujednačenog nicanja, a zbog toga i nejednoličnog usjeva. Prihrana se ne obavlja jer se povećava bujnost, a smanjuje cvat i plod.

Petrokemija d.d.

Luk vlasac (Allium schoenoprasum L.) je zasigurno jedna od naj-ljepših začinskih biljaka koje se mogu vidjeti u kućnim vrtovima. Pri-pada porodici lukova (Alliaceae), a ističe se zbog svojih dekorativ-nih ljubičastih cvatova, pa se često može prona-ći kao ukrasna vrsta.

Vlasac – začin i ukras

Raste samoniklo na vlažnim livadama, no takve divlje forme vlasca za razliku od kultiviranih imaju grube i tvrde listove. Uzgaja se zbog nježnih, cjevastih i aromatičnih listova, koji se kao začin koriste isključivo svježi, jer kuhanjem i sušenjem vlasac gubi vrijednost.

219

povrćarstvo

Otporan na niske temperatureUpotpunjuje okus brojnim jelima, a omiljen je zbog blage arome i jer

nema ljutine poput ostalih srodnih vrsta. Za razliku od češnjaka i luka, ova višegodišnja vrsta ne oblikuje lukovicu, te je dobro otporan na niske tem-perature, a može podnijeti u tlu i oštre kontinentalne klime. Njegovi fi no nasjeckani svježi listovi dodaju se pred kraj kuhanja u juhe, umake i jela s krumpirom. Obogaćuje okus salatama, mladom siru i maslacu ili služi kao dekoracija narescima.

Njegovi listovi predstavljaju vrijedan izvor minerala (kalij, kalcij, ma-gnezij, željezo), vitamina (C, A, B1 i B2) i fi toncida. Fitoncidi su tvari biljnog porijekla koje sprječavaju razvoj štetnih mikroorganizama, te nas na taj način štite od prehlada. Listovi djeluju kao blagi antiseptici, jačaju apetit, pospješu-ju probavu, a imaju i diuretska svojstva (potiču izlučivanje tekućine).

Vlasac je nezahtjevna biljka koja raste na sunčanom i u polusjenovi-tom mjestu u vrtu, ali u ljetnim mjesecima mu je potrebno osigurati dovolj-no vlage. Može se razmnožavati generativno u proljeće (sjetvom sjemena) ili vegetativno u jesen (dijeljenjem biljke). Ukoliko se razmnožava sjetvom sjemena, treba imati na umu da sjeme brzo gubi klijavost, pa je stoga po-trebno koristiti samo jednogodišnje sjeme. Za uzgoj na otvorenom priklad-niji je uzgoj iz presadnica proizvedenih u kontejnerima. Posijan iz sjemena razvija se dosta sporo, pa se njegovi listovi mogu koristiti tek polovicom ljeta. Međutim, kako ima izunimnu sposobnost grananja, ubrzo stvara kom-paktni bus koji do jeseni ima i do 80 izboja. Dijeljenje biljke se obično pri-mjenjuje kod uzgoja u posudama, jer se tim načinom razmnožavanja vlasac brže razvija. U zimskim mjesecima, kada je biljka u fazi mirovanja, dijeli se samo korijen što olakšava razmnožavanje.

BerbaListovi vlasca se režu malo iznad razine tla kada narastu 15 do 20 cm,

te se slažu u vezice. U prvoj godini se obično bere 2 puta, dok se u drugoj godini mogu ostvariti i 4 berbe. Cvate u drugoj go-dini, pa prva proljetna ber-ba mora biti prije nego što potjeraju cvjetne stabljike. Isto tako, zadnja berba ne smije biti prekasno, kako bi vlasac proizveo dovolj-no asimilata (rezervnih tvari) za sljedeću vegeta-

220

povrćarstvo

ciju. Osim na otvorenom, vlasac se može uzgajati u posudama i držati na prozorskoj dasci gdje će uvijek biti nadohvat ruke, što je posebno važno u zimskim mjesecima. Pred-nost tako uzgojenog vlasca je što se može rezati prema potrebi, a konti-nuiranim rezanjem se dodatno poti-če stvaranje novih listova i grananje biljke. U dekorativnim posudama može se držati i drugo začinsko bi-lje poput bosiljka, origana i timija-na, čime se oblikuje mali aromatič-ni vrt na vlastitoj prozorskoj dasci ili neposrednoj blizini kuće. Uko-liko nema prikladnijeg mjesta, luk vlasac u posudi može prezimiti i na otvorenom, gdje će ponovno potjerati svježe listove sljedeće proljeće.

TomTato je biljka na-stala križanjem popularnih biljaka koje se nalaze u gotovo svakom vrtu – raj-čice i krumpira. Nitko nije mogao ni zamisliti kako će savršeno i skladno izrasti, krumpir, tamo gdje mu je i mjesto - pod zemljom, a na stabljikama i do 500 sočnih plodova cherry rajčice.

Kako je objavio bri-tanski Guardian, biljka koja rađa rajčicom, a gomolj joj je krumpir, uzgojena je i puštena u prodaju u Velikoj Britaniji. Ovu biljku simboličnog imena, kompanija Thompson & Morgan prodaje za 14,99 fun-ta, što je oko 135 kuna.

TomTato - i krumpir i rajčicu

Biljka rađa plod rajčice, a gomolj joj je krumpir

221

povrćarstvo

“Ovo je 100 posto prirodno, nije genetski modifi cirano. Bilj-ka je prirodna i sigurna, svaka je cijepljena rukom što je delika-tan posao”, izjavio je znanstvenik Michael Perry.

U Velikoj Britaniji već su uspijevali nacijepiti rajčicu na krumpir, ali Thompson & Morgan kažu kako je ovo prva komercijal-no uspješna izvedba. “Već neko-liko godina pokušavamo uzgojiti TomTato, a konačni rezultat znat-no je bolji nego što sam se nadao: stabljika je puna ploda čiji okus rajčicu kupljenu u trgovini čini ne-jestivom, a uz to dobijete i dobar krumpir za poslije u sezoni”, rekao je direktor tvrtke Paul Hansord.

Pod zemljom se nalazi gomolj, a na sta-Pod zemljom se nalazi gomolj, a na sta-bljikama i do 500 sočnih plodova cherry bljikama i do 500 sočnih plodova cherry rajčicerajčice

NA NOVOJ ADRESI

tel: 01 2945 830 | fax: 01 2921 901

e-mail: [email protected] | www.zeleni-hit.hr

radno vrijeme: pon-pet: 8:00 – 16:00, subota: 8:00 – 12:00

222

povrćarstvo

Uzgaja se izravnom sjetvom od kraja lipnja do početka kolovoza na razmak između redova oko 40 cm i razmak unutar reda do 10 cm. Na ma-njim površinama uobičajena je i sjetva širom (omaške) pri čemu je najčešće potrebno provesti prorjeđivanje.

Kao i kod ostalog korjenastog povrća, ne preporučuje se izravna gno-jidba stajskim gnojem, već se postrna repa uzgaja nakon kulture gnojene ne-kim organskim gnojivom. Za ostvarenje prosječnog prinosa od 40 t/ha repe preporučuje se gnojidba sa 150 kg N, 50 kg P2O5 i 250 kg K2O. Prihrana dušikom se može provesti prilikom međuredne obrade, kako uslijed predsje-

„Baby“ postrna repa

Vezica postrne repe

tvene primjene prevelike količine dušika ne bi došlo do naglog rasta i spužvaste strukture zadebljalog hipokotila. Također, obilna gno-jidba dušikom rezultirat će bujnim rastom lisne mase, a smanjenim razvojem korijena, odnosno, hipo-kotila.

Iako se najčešće uzgaja kao postrni usjev, u europskim je zemljama čest i proljetni uz-goj ovog povrća. Sjetvom tije-kom ožujka i travnja ostvaruje se berba zadebljalog hipokotila za 60 do 80 dana. Zadebljali korje-novi manjeg promjera na tržištu se prodaju u vezicama zajedno s lišćem, dok se krupnijim kor-jenovima pri berbi uklanja lišće. Očišćena i sortirana repa može sa kratkotrajno skladištiti u mreža-stim vrećama ili dubokim letva-ricama u podrumima, dok se za dugoročno skladištenje većih ko-ličina može preporučiti čuvanje u trapovima.

Sjetva postrne repe

223

cvjećarstvo

Nekad su naše bake čitavo ljeto sakupljale sjeme cvijeća u vrtu, označavale i spremale. Danas sjeme možemo nabaviti u velikim trgovačkim centrima i poljoapotekama, upakirano u primamljive vrećice i po pristu-pačnim cijenama. Gledajući sli-ke na vrećicama možemo lijepo isplanirati izgled svog vrta. No, najčešće se razočaramo. Posije-mo sjeme, strpljivo čekamo da ono nikne, ali rezutata nema. U čemu je problem?

U Hrvatskoj nema proi-zvodnje sjemena cvjetnih vrsta, pa je čitava ponuda temeljena na uvoznom sjemenu upitne kvalitete. Pod kvalitetom sjemena podrazumijevamo odre-đenu vlagu, čistoću, energiju, klijavost, masu 1000 sjemenki i zdravstveno stanje sjemena. Proizvodnja i plasman sjemena na tržište podliježu mno-gim zakonima i pravilnicima. Kontrola počinje već u polju, a nastavlja se u laboratorijima za ispitivanje kvalitete sjemena. Samo ono sjeme koje udovoljava propisanim zahtjevima kvalitete, može biti plasirano na tržište. Osnovni parametri kvalitete sjemena (klijavost i čistoća) propisani su pra-

c v j e ć a r s t v oc v j e ć a r s t v o

Spremanje sjemena tradicijskog cvijeća

224

cvjećarstvo

vilnicima kod svih vrsta poljoprivrednog sjemena, osim kod cvijeća. Uvo-znici i distributeri sjemena nisu odgovorni ako stave na tržište sjeme cjetnih vrsta čija klijavost je 0%.

Vrtlari amateri posljednjih godina pokušavaju obnoviti tradicijske se-oske vrtove, ali zbog loše kvalitete sjemena kupuju gotove presadnice u velikim trgovačkim centrima i na tržnicama. Ponuda presadnica svake go-dine sve je bogatija novim cvjetnim vrstama, dok tradicijskih cvjetnih vrsta nema u ponudi. Zjevalice (Antirrhinum majus), lijepe kate (Calistephus chinensis), uresnice (Cosmos bipinatus), mini dalije (Dahlia pinata), dra-goljubi (Tropaeolum majus), kadifi ce (Tagete sp.) i cinije (Zinia elegans) bili su obvezni stanovnici predkućnica i tradicijskih vrtova, a danas kao da su zaboravljeni.

Tradicijske cvjetne vrste zahtijevaju puno manje pažnje oko uzgoja, otpornije su na sušu, napade bolesti i štetnika, same se rasijavaju, pa nas uvijek mogu iznenaditi kombinacijom boja.

Osim kao ukras u vrtu, tradicijske cvjetne vrste koristile su se kao re-zano cvijeće za ukrašava-nje domova, crkva i groblja. Svoje mjesto u vrtovima naš-le su i cvjetne vrste za izradu suhih cvjetnih aranžmana: suha bijela ruža (Ammobi-um alatum), statice (Limo-nium sinuatum), slamnati cvijet (Helichrysum bractea-tum), pijetlove kreste (Celo-sia spp). koje su ukrašavale domove u zimskim mjeseci-ma.

Dragoljub Zjevalica

Kadifi ca kao rezutat samorasijavanja

225

cvjećarstvo

Loša kvaliteta sjemena jedan je od uzroka nestajanja tradicijskih cvjet-nih vrsta. Proći će još neko vrijeme dok netko ne shvati da je kvaliteta sje-mena važna i kod cvjetnih vrsta, pa će promjene u pravilncima rezultirati kvalitetnijim sjemenom na tržištu.

Stalno se pozivamo na očuvanje tradicije i kulturne baštine, pa učini-mo i mi nešto da spasimo tradicijske cvjetne vrste od nestajanja. Moramo biti uporni i sijati sjeme koje kupujemo u nadi da ćemo uspjeti uzgojiti bar nekoliko biljaka i sami ubrati sjeme koje ćemo moći sijati iduće godine. Ponekad je dobro i ostaviti poneki cvijet da se sam rasije, jer bi se na pro-ljeće mogli ugodno iznenaditi.

Statice Slamnati cvijet

Biljke za veće posude

Sam naziv upućuje da je riječ o biljkama koje uzgajamo u većim lon-cima i posudama, kao što su bačvice, zdjele, košare ili žardinjere. Radi se u stvari o lončanicama koje su prerasle veličinu uzgojnog lonca pa ih stoga moramo presaditi u velike posude ako ih želimo dalje uzgajati.

Najviše nas zanima uloga ovih biljaka u suvremenom načinu stano-vanja. Značajna je mogućnost njihovog premještanja, možemo ih prenijeti u razne prostore koje želimo uljepšati i stvoriti ugodan kutak. Postavljamo ih na pločnike uz kuću, pokraj ulaznih vrata, u pusto dvorište duž praznog zida, na sjenoviti ili osunčani balkon, na terasu, krovni vrt, u hodnik, sobu ili ured. Ovakve biljke će oživjeti prazan betonski prostor gdje ne možemo saditi drugo bilje. Prati ih život, zelenilo i veselje. Na taj način stvaraju in-timni ugođaj, koji po želji možemo mijenjati. Pomicanjem “zelenih” kulisa stvaramo nove intimne prostore. Našoj dosjetljivosti neće biti kraja prepu-

226

cvjećarstvo

stimo li se mašti pri razmještanju biljaka u većim posudama. Njihova pred-nost je u brzoj mogućnosti premještanja s mjesta na mjesto. Ako upoznamo ovu skupinu biljaka uspješno ih možemo primjeniti u svakodnevnom živo-tu. U posudi može biti više mladih biljaka zajedno, koje će raznim visina-ma rasta nadopunjavati jedna drugu. Aukuba i bršljanolisna aralija lijepo pristaju zajedno, isto tako juka i kordilina, kasija i rogač itd. I površinu ze-mlje u posudi ne ostavljamo bez zelenila. Ispod visokostablašice zasadimo neku od nježnih penjačica koja će se ovijati oko debla. Podrast za sjenovite prostore može biti Vinca major, Saxifraga sarmentosa ili Sedum sieboldii. Često se sade i viseće petunije i pelargonije, osobito ako treba sakriti neu-glednu posudu. Iz velikog izbora biljaka, koje se sade u veće posude, spo-menuti ćemo najpoznatije predstavnike ove grupe.

Abutilon, sobni sljez, ima cvijet nalik na zvono. To je sobna lončanica koja kada naraste nema dovoljno prostora u sobi, pa je sadimo u veću po-sudu. Poznat je Abutilon striatum “Thompsonii” žuto-pjegastih listova, a za podrast sadimo A. megapotamicum “Aureum” koji svojim visećim granama prekriva posudu. Uzgajamo li ga kao stablašicu, grane vise i doimaju se

kao žalosna vrba.Aucuba japonica “Variegata” posebno je

lijepa aukuba s pjegavim lišćem. Dobro podno-si hladan prostor, dok u vinorodnim krajevima uspijeva na otvorenom u sjeni ili polusjeni.

Cordyline s vrstama C. australis, C. indi-visa i C. terminalis su vrlo dekorativne biljke za zelene površine osobito kada biljka razvije više deblo. C. terminalis nešto je osjetljivija kod prezimljavanja, traži svijetli prostor i tem-peraturu 7 do 10° C.

Datura su-aveolens ima bijele cvjetove opojnog mirisa,

cvate u kratkim razmacima cijelo ljeto. Ova biljka voli samoću, pa se ne sadi s drugim biljnim vrstama. Prezimljuje pri temperaturi od 5 do 10° C.

Evonymus japonicum je zimzeleni grm, a u posudama obično uzgajamo šareno-lisne vrste.

227

cvjećarstvo

Fatsia japonica, sobna aralija, je biljka lijepih prstastih listova. U pri-obalju zimi ostaje na otvorenom uz zaštitni zid. Cvat je grozdast, a poje-dini cvjetići su bijele boje. Plodovi su mesnati, crne boje. Fatsia je posebno lijepa u posudi kada razvije više de-blo. Šarenolisna vrsta “Variegata” je osjetljivija, tijekom zimi traži tempe-raturu od 8 do 12° C.

Nerium oleander možemo držati na jakom suncu, no moramo mu osi-gurati dovoljno vode, što osobito vri-jedi tijekom ljetnih mjeseci, kada ga zalijevamo dva puta dnevno. Pogodan je za uzgoj na južnim balkonima i te-rasama.

Pittosporum tobira ukrasni je grma našeg priobalnih vrtova i parkova. Ima kožasto tamnozeleneo, zimze-leno lišće, u proljeće cvate žućkasto-bijelim cvjetovima. Uspijeva na suncu i u hladu. Cvijet opojno miriše. Zbog osobitog izgleda treba mu dati samo-stalan prostor. U sobi ovu biljku držimo uz prozor, a prezimljuje u hladnom i svijetlom prostoru pri temperaturu 5 do 8° C.

Sparmania africana, sobna lipa, poznata je sobna biljka. Kako je svake godine treba podmladiti, neće se suviše razrasti. Možemo je prikratiti do polovine i suvišne sitne grane odrezati. Uskoro će potjerati jake grane koje će cvasti. Podmlađu-je se kada ocvate. Starije biljke traže veliku posudu radi hrane i vode. Ne podnosi propuh.

Yucca gloriosa posebno je li-jepa tek kada naraste u oblik drvca, sličan palmi. Uzgajamo je na trav-njaku, sunčanoj terasi ili balkonu. Juke su biljke sunca, uvjet da ova biljka cvate je vrućina. Cvat je vrlo velik, ponekad i preko 1 m visine.

228

cvjećarstvo

Ne samo crveni makovi Za makove je karakteristično da se cvjetni pupovi okrenuti prema do-

lje, na povijenim stabljikama, za otvaranja okreću prema gore, oslobađajući tanke, u početku nagužvane latice, koje uskoro poprimaju zdjeličast oblik. Na cvjetovima makova ističe se žuta ili tamna sredina, a latice nekih vrsta pri dnu imaju tamnu mrlju.

Turski ili orijentalni mak (Papaver orientale) trajnica je dugačkih, jako ure-zanih i dlakavih listova, visoka oko jed-nog metra. Cvjetovi su pojedinačni i vrlo krupni, živocrvene ili narančastoskrletne boje cvjetova, ružičaste i bijele, s tamnim plavim pjegama pri dnu latica. Cvate u svibnju i lipnju, a nakon cvatnje dotad im-presivni listovi požute, pa ih možete odre-zati. Krajem ljeta ponovo potjeraju mladi izboji, i možete očekivati drugi, jesenski cvat, nešto slabiji od prvog. Ovu nesvaki-dašnju trajnicu sadimo u manjim grupama uz prikladne partnere koji će popuniti ljet-nu prazninu.

Planinski mak (P. alpinum) kratko-vjeka je niska trajnica fi nih sivkastih li-stova, prikladna za kamenjare. Ljeti cvate gotovo nesrazmjerno krupnim bijelim ili žutim cvjetovima.

Divlji mak, mak turčinak (P. rhoeas) jednogodišnja je vrsta čije uzgojene sorte cvatu jednostrukim ili punim cvjetovima, crvene, ružičaste ili bijele boje, na stablji-kama visokim nešto preko pola metra.

Vrtni mak (P. somniferum) uspravna je jednogodišnja biljka sivkasto zelenih listova, visoka do 90 cm. Cvate ljeti kru-pnim većinom jednostrukim cvjetovima, promjera desetak centimatara, uglavnom u nijansama ružičaste i purpurne boje - za ovaj je mak karakteristična boja sljeza.

229

cvjećarstvo

Makovi traže sunčani položaj ili blagu polusjenu, vlažno ali propusno tlo s nešto vapna. Izrazito loše podnose presađivanje, jer imaju dugačko osjetljivo korijenje. Zato se makove mahom uzgaja iz sjemena na trajnom mjestu, i po potrebi prorjeđuje. Trajnice je moguće uzgojiti i iz korijenovih reznica zimi. Mnogi se makovi obilno sami zasijavaju ako ostavimo tobol-ce sa sjemenom da dozriju na biljci.

Jednogodišnji makovi dobro izgledaju u masi, kombinirani s drugim cvijećem poput različka, ivančica, lupinusa i mirisne grahorice. Možemo ih zasijati na gola mjesta u vrtu kao prekrivače tla, a u kombinaciji s ukrasnim travama daju dojam cvjetne livade.

Cvjetovi maka mame nas na branje, ali su u vazi nažalost kratka vije-ka. Trajnost odrezanih cvjetova se može nešto produljiti spaljivanjem sta-bljike na mjestu reza odmah po branju, da bi se spriječilo istjecanje mlječ-nog soka.

Lokalno stanovništvo stotinama godina koristi je kao pomoć kod ra-znih zdravstvenih tegoba. U novije vrijeme graviola se koristi kao dodatak prehrani, kao dopuna klasičnoj medicinskoj terapiji kod dobroćudnih, ali i zloćudnih tumora.

Graviola raste u područjima visoke vlage u kojim su zime relativno tople. Biljka ne podnosi temperature ispod 5° C jer na nižim temperaturama dolazi do oštećenja lišća i sitnih grana. Temperature ispod 3° C predstav-ljaju veliku opasnost za biljku, jer na toj temperaturi plodovi postaju suhi i gube na kvaliteti.

Uzgoj Kod nas je moguće uzgajati gra-

violu na otvorenom tek na južnom ja-dranu, na položajima koji su zaštićeni od bure i juga. S obzirom da je jako osjetljiva na niske temperature mjesto sadnje treba pažljivo birati. Na konti-nentu se može uzgajati samo u grija-nom plasteniku/stakleniku.

Graviola ima ugodan, slatkast okus, kao kombinacija ananasa i jago-da s kremastom notom koja podsjeća

Graviola

230

cvjećarstvo

na kokos ili bananu. Plod se može jesti sirov ili se od njega radi sok.

Za liječenje se koristi lišće, kora, plod i sjemenke. Graviola ima bijeli cvijet vrlo ugodnog mirisa,

posebno u jutarnjim satima. Plod sadrži vrlo visoku koncentraciju ugljikohi-

drata, posebno fruktoze, sadrži znatne količine vitamina C, B1 i B2. Važno je još jednom napomenuti da je cijelo stablo graviole potpuno iskoristivo. Glavna važnost ove biljke je u njezinoj snažnoj učinkovitosti u borbi protiv raka. Dokazano je da pomaže kod raka svih vrsta.

Osim što pomaže kod raka, graviola djeluje antimikrobno, antibakterijski i kod gljivičnih infekcija, učinkovita je kod crijevnih parazita, snižava visoki krvni tlak, koristi se protiv depresije, stresa i drugih živčanih poremećaja.

Kroton – ljepota lišća

Iako je kroton jedna od najrašire-nijih sobnih biljaka relativno rijetko se uzgaja. Uzgojeno je mnogo varijeteta i svi imaju izrazito žute rebraste šare koje su međusobno spojene jarkim bojama. Ključ uspjeha uzgoja krotona je u odr-žavanju podjednake temperature u svako doba godine. Kroton je jedna od rijetkih sobnih biljaka kojoj je potreban svijetli položaj.

Na odraslim biljkama ljeti se razvije nježan, neupadljiv klas sitnih cvjetića. U dobrim uvjetima biljka će rasti godinama, dok je početnici sma-traju kratkotrajnom lončanicom.

Najvažnije je osigurati biljci dovoljno svjetla, što ima više svjetla to je ljepša boja listova. Može stajati na suncu, ali ne cijeli dan. kada stoji na suncu ne smije se orošavati kako se ne bi pojavile opekline. Temperatura se ne smije mijenjati, jer tada dolazi do propadanja biljke. Ljeti se zalijeva umjereno, jednom ili dva puta tjedno, zimi jednom tjedno. Ne smijemo do-zvoliti da se zemlja u loncu potpuno isuši, ali niti da biljka stoji u vodi. Pre-sađuje se u travnju i svibnju kada je korijenje zbijeno, a novi listovi mali. Možemo ga razmnožavati reznicama s vrhova stabljike u proljeće. Reznice se ukorjenjuju pri temperaturi od 24o C i velikoj zračnoj vlazi. Ljeti se sva-kih 145 dana prihranjuje tekućim gnojivom za lisnate biljke.

231

ljekovito bilje

Šarenilom boja, raznovr-snošću oblika i bogatstvom mi-risa cvijeće duboko djeluje na naše emocije pa ne čudi njegova povezanost s čovjekom od naj-starijih vremena. Cvijećem su se oduvijek ukrašavali domovi, uli-ce, trgovi i svetišta, dočekivali visoki gosti, pratili umrli na put u onaj svijet. Njime se liječila duša i tijelo. Zahvaljujući cvije-ću nastala su brojna kulturno po-vijesna, znanstvena i umjetnič-ka djela. Stoljećima je poznato njegovo djelovanje na očuvanje zdravlja i otklanjanje brojnih zdravstvenih tegoba. Posljednjih godina cvi-jeće se sve češće koristi kao neobičan i ukusan dodatak slatkim i slanim jelima, iako prvi zapisi o jestivom cvijeću potječu još iz 2. stoljeća prije Krista. Svaki dio svijeta ima svoju tradiciju u korištenju cvjeća u jelima. U kuharicama naših prabaka spominje se korištenje cvjetova tratinčice, neve-na, jaglaca i ljubičica, na Dalekom istoku prednost su imali cvjetovi jasmi-na, frezija, gladiola, a u Kini i Japanu se i danas poslužuju cvjetovi mirisne magnolije, jednodnevnog ljiljana i krizanteme kao posebna poslastica. Pri korištenju cvjetova uvijek treba imat na umu da smijemo upotrebljavati samo cvjetove za koje smo sigurni da su jestivi i koji su dobiveni ekološ-kim uzgojem, a nikako one iz cvjećarni.

RAZLIČAK (Centaurea cyanus L.)

Poznat i pod imenima plavulja, modrulja ili modruš, nekada je za-jedno s kamilicom i makom bio čest korov po žitnim poljima, no zbog primjene suvremenih sredstava za uništavanje korova danas je na tim površinama veoma rijedak pa se za

l j e k o v i t o b i l j el j e k o v i t o b i l j e

Jestivo i ljekovito cvijeće

232

ljekovito bilje

potrebe kozmetičke ili farmaceutske industrije uzgaja. Različak naraste u vi-sinu do 80 cm i ima razgranatu stabljiku koja u donjem dijelu nosi perasto razdijeljene listove s peteljkom, a u gornjem duguljaste, cjelovite i sjedeće listove. Boja listova je sivkasta zbog mnoštva sitnih, poleglih dlačica. Karak-teristične čupave cvjetne glavice prekrasne plave boje razvijaju se već krajem svibnja pojedinačno na vrhovima stabljike i ogranaka. Građene su od cjeva-stih cvjetova koji su u unutrašnjosti glavice manji, a po obodu veći. Zbog te neobično lijepe plave boje cvijet različka postao je simbol neba i nebeske sreće, i zaista se tamo gdje različci cvjetaju u velikom mnoštvu čini da se nebo na tren spustilo na zemlju. Nebeska simbolika različka poznata je već u starom Egiptu, gdje su se cvjetovi stavljali u lijes umrlih da bi im osigurali sretan put u nebesko kraljevstvo. U antici je različak važio za ljekovitu biljku protiv zmijskih ugriza jer je prema grčkoj mitologiji kentaur Hiron, kojemu je otrov divovske višeglave zmije Hidre uzrokovao trovanje, ozdravio tako što je na otvorenu ranu stavio cvijet različka. Različak je bio jedan od naci-onalnih simbola Njemačke. Nalazio se na amblemu njemačkog cara Vilima I (1797-1888), a vezan je uz njegove uspomene iz djetinjstva kada je pruska vladarska obitetelj bježala od Napoleona. Kraljica Lujza pokušavala je upla-šenu djecu razvedriti pletenjem vjenčića od različkovih cvjetova. Danas je ta biljka u većem dijelu Europe poznata kao simbol vjernosti i predanosti.

Ljekovitost različkaU ljekovite svrhe koriste se cvjetne glavice (Flores Cyani). Prilikom

branja najbolje je odrezati cijele biljke, vezati ih u snopiće i posušiti na zraku, zaštićene od sunca. Na taj način cvjetovi će zadržati svoju karakteri-stičnu plavu boju.

Od ljekovitih tvari cvjetovi sadrže gorku tvar centaurin, antocijanski heterozid cijanin, trjeslovine, pektine, smole i sluzi.

Pripravljanje čaja: 1-2 čajne žlice usitnjenih cvjetnih glavica preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piju se tri šalice čaja tijekom dana, prije jela ili između obroka.

Čaj se nekada koristio za bolje izlučivanje mokraće, kod želučanih i cri-jevnih tegoba, za bolji rad jetre i žuči, kod upala jajnika, reume, gihta, kod upale desni i sluznice usta, za liječenje ozljeda i nečistih rana itd. Još uvijek se može naći u mješavinama za navedene tegobe, uglavnom zbog poboljšanja okusa čaja i ljepšeg izgleda čajne smjese, iako nije potpuno bez ljekovitog učinka. Dokazano je da ima i antimikrobna svojstva. Sjemenke su se nekada koristile kao blagi laksativ za djecu, a čaj od listova kao sredstvo za ublažava-nje reumatskih tegoba. Danas se cvijet različka prvenstveno upotrebljava kod upale i crvenila očiju te upale i otečenosti očnih kapaka. Mlakim čajem se ispiru oči ili se u njega namoče blazinice od vate i stavljaju na oči kao oblog.

233

ljekovito bilje

Različak pripada rodu Centaurea (zečina) koji je u nas zastupljen sa oko 35 vrsta. U narodnoj se medicini ponegdje spominju još Centaurea montana, gorska zečina ili plavičje i Centaurea jacea, livadna zečina ili vasiljak, koje se koriste slično kao i različak. Zanimljivo je napomenuti da ovom rodu pripada i nekoliko rijetkih i endemičnih vrsta, među kojima je najpoznatija dubrovačka zečina (Centaurea ragusina) koja raste u pukoti-nama okomitih karbonatnih obalnih stijena u okolici Cavtata i na otocima. U vrtovima se mogu vidjeti brojne ukrasne vrste koje se, osim u plavoj, uz-gajaju i u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji. One se ne koriste za dekoraciju jela niti za ljekovite pripravke.

CRVENA DJETELINA (Trifolium pratense L.)

Crvena djetelina je u nas poznata i rasprostranjena više-godišnja biljka koja kao divlja raste po livadama, a često se uzgaja kao stočna hrana. Ima snažan vretenast korijen i sta-bljiku koja naraste u visinu 20-50 cm. Trodijelni (vrlo rijetko četverodijelni) listovi su u do-njem dijelu stabljike na dugim peteljkama, a u gornjem na kraćim. Liske su jajaste ili eliptične sa blijedozelenim šarama. Grimizno-crveni, leptirasti cvjetovi, dugi 1-1,6 cm, združeni su u glavičaste cvatove. Ispod cvjetnih glavica nalaze se uvijek po 1-2 lista. Plod je malena, okru-glasta mahuna sa 1-2 sjemenke, koju zatvara uveo vjenčić. Biljka cvate od svibnja do rujna i omiljena je medna paša.

U ljekovite svrhe skupljaju se cvjetne glavice ili nadzemni dio cvatuće biljke. Od ljekovitih tvari u biljci se nalaze trjeslovine, glikozidi, izofl avoni (genistein, formononetin), kumarini, eterično ulje, salicilna kiselina, vitami-ni (A, C, B-kompleks) i minerali (kalcij, krom, željezo, magnezij). Izofl a-voni u biljci djeluju poput estrogena.

Pripravljanje čaja: 4-6 cvjetnih glavica preliti s četvrt litre kipuće vode i procijediti nakon 15 minuta. Piju se 2-3 šalice čaja dnevno.

Ako se biljka uzima u obliku ekstrakta doza je 20-30 kapi tri puta dnevno.

Ljekovito djelovanje: U narodnoj medicini čaj se tradicionalno koristi protiv kašlja, bronhitisa i astme, kod bolesti jetre, za tzv. proljetno čišćenje krvi te za bolji opravak organizma nakon preležanih bolesti. Ima antiviru-

234

ljekovito bilje

sno i antifungalno (protugljivično) djelovanje. Zbog trjeslovina koje ima u svom sastavu čaj se može preporučiti kod upale želučane i crijevne slu-znice, proljeva i kao oblog za rane. Pomaže kod različitih kožnih bolesti, ekcema, akni i psorijaze, a zbog svoje blagosti osobito je pogodan za dječ-je ekceme. U novije vrijeme istražuje se i antikancerogeno djelovanje ove biljke. Smatra se da β-sitosterol inhibira rast tumorskih stanica, a također smanjuje resorpciju kolesterola i tako sprječava nastanak arterioskleroze tj. ovapnjenja krvnih žila. Salicilna kiselina, poput aspirina, sprječava stvara-nje ugrušaka u krvi, a fi toestrogeni ublažavaju menstrualne grčeve i ublaža-vaju klimakterične tegobe uspostavljajući ravnotežu hormona u organizmu.

O važnosti estrogenog djelovanja možda najslikovitije govori podatak da su poznati slučajevi spontanog pobačaja kod stoke koja se prejela crve-nom djetelinom.

Crvena djetelina u kuhinjiUsitnjene cvjetne glavice mogu se stavljati na sendviče, dodati u po-

vrtne salate, rižota. Posve mladi listovi mogu se pripremiti kao varivo. Ku-haju se 5-10 minuta, a zbog veće količine celuloze teže su probavljivi.

Riža s crvenom djetelinomSastojci: 3 šake listova i cvjetova crvene djeteline (listove razdijeliti

na liske, a cvjetne glavice razdijeliti na polovine ili četvrtine). 2 žlice ma-slinovog ulja, 1 šaka svježe sjecknih listova paprene metvice, 125 g riže, 4 žlice svježe iscijeđenog soka naranče.

Priprema: rižu skuhati u kipućoj slanoj vodi i ocijediti. Dok je još vru-ća umiješati maslinovo ulje i sok naranče. Na kraju umiješati djetelinu i listiće mente.

Divlja maćuhica Divlja maćuhica je sitna, jednogo-

dišnja biljka iz porodice ljubica (Vio-laceae). Samoniklo raste po strništima, poljima, vrtovima i suhim livadama. Ima trobridastu, šuplju stabljiku, visoku 20-30 cm, s nasuprotno smještenim listovi-ma na dugim peteljkama. Listovi su du-guljastog , jajastog ili srcolikog oblika, po rubu sitno nazubljeni, s prstasto raz-dijeljenim palistićima uz stabljiku. Iz pa-zušca listova, na dugim peteljkama, razvijaju se pojedinačni trobojni cvje-tovi, najčešće ljubičaste, žute i bijele boje. Biljka cvjeta gotovo cijelo ljeto.

235

ljekovito bilje

Za ljekovitu i kozmetičku uporabu bere se nadzemni dio cvatuće biljke i suši na prozračnom i sjenovitom mjestu. Sušenje treba obaviti u što kraćem roku kako bi se očuvala prirodna boja i sačuvale najvažnije ljekovite tvari: trjeslovine, saponini, fl avonoidi, spojevi salicilne kiseline, sluzi, eterično ulje i gorke tvari. Suha biljka nema miris, a okus joj je blago oštar i sluzav. Kori-sti se za pripremu čaja, tinkture, masti, kreme, sirupa i ljekovitog vina.

Priprema čaja: Jednu čajnu žlicu suhe, usitnjene maćuhice preliti sa 2 dl kipuće vode i procijediti nakon 10 min. stajanja. 2-3 puta dnevno piti šalicu čaja za proljepšanje tena i kod različitih kožnih oboljenja (ekcemi, neurodermitis itd.).

Čaj od maćuhice od davnina se koristio i kod reume , gihta, ovapnje-nja krvnih žila, bolesti mokraćnih puteva, prehlade i kašlja. To je potpuno opravdano jer se zna da sluzi ublažavaju kašalj, saponini olakšavaju iska-šljavanje, salicilna kiselina smiruje upalu kod reume i gihta te povoljno dje-luje na upale vena i nekih srčanih tegoba, rutin poboljšava čvrstoću i ela-stičnost krvnih kapilara te sprječava nastajanje modrica itd. Nezaslađeni čaj koristi se za ispiranje i tamponiranje kože, a osobito je pogodan za suhu i osjetljivu kožu. Dodaje se u vodu za kupanje dojenčadi i male djece sklone neurodermitisu kojima klasične kupke pogoršavaju stanje kože.

Vino od divlje maćuhiceSastojci: 30 g suhe, usitnjene maćuhice; 15 g korijena sladića (Glycyrr-

hiza glabra), 1litra bijelog vina.Priprema: maćuhicu preliti vinom i kuhati na laganoj vatri oko 5 minu-

ta. Dodati usitnjeni suhi korijen sladića i još kratko prokuhati. Vino ohladi-ti, procijediti te čuvati na tamnom i hladnom mjestu. Piti 2-3 puta na dan 1 malu čašicu vina.

Divlja maćuhica sastavni je dio mnogih čajnih mješavina za proljetno čišćenje krvi, protiv bubuljica i drugih kožnih nečistoća.

Čajna mješavina za čišćenje kože i bolji ten Sastojci: divlja maćuhica 15 g, gospina trava 10g, krušina 10g, breza

list 10 g, pirika korijen 15 g, jaglac cvijet 15 g, čičak korijen 25 g.Čajnu žlicu usitnjene mješavine preliti s 2 dl kipuće vode, poklopiti

i procijediti nakon 10 minuta. Popiti tri šalice nezaslađenog čaja tijekom dana, između obroka.

Krema od divlje maćuhice50 g usitnjenog pčelinjeg voska1,5 dl bademovog ulja50 ml jakog čaja od divlje maćuhice

236

ljekovito bilje

Vosak i bademovo ulje lagano zagrijavati nad parom vruće vode dok se vosak potpuno ne rastopi, a zatim lagano umiješati čaj pripremljen s de-stiliranom vodom. Maknuti s vatre i miješati dok se krema ne ohladi i zgu-sne, a zatim staviti u odgovarajuću posudu i zatvoriti.

RužaRuža je oduvijek bila više od ukrasnog,

mirisnog i ljekovitog cvijeta. Brojni zalju-bljenici u ruže i znanstvenici zaslužni su što danas postoji nekoliko tisuća različitih obli-ka i boja ruža. Među onima koje najbolje djeluju na naše zdravlje i ljepotu su turska ruža (Rosa damascena var. trigintipetala), galska ruža (Rosa gallica L.), ruža stolista (Rosa centifolia L.) i divlja ruža (Rosa ca-nina).

Ljekovitost ružeU laticama ruže nalazi se eterično ulje (0,01-0,04%), trjeslovine, vin-

ska, jabučna, jantarna i limunska kiselina te brojne aromatične tvari. Svježe i suhe latice od davnina se u narodnoj medicini koriste za izradu ljekovitih pripravaka. Suhe latice čuvaju se u tamnim, dobro zatvorenim staklenim posudama.

Čaj od latica ruže Dvije jušne žlice suhih, usitnjenih latica preliti s 3 dl kipuće vode,

poklopiti i procijediti nakon 5-10 minuta. Čaj se pije kod dišnih tegoba, za smirenje i bolje spavanje (može se sladiti medom), pročišćavanje krvi, bolesti jetre i žuči. Koristi se i kao lagani purgativ. Decilitar čaja prije jela pomaže pri obnovi crijevne fl ore uništene prekomjernim korištenjem anti-biotika.

Sirup od ružeDvije šake ružinih latica preliti s pola litre vrele vode i ostaviti po-

klopljene 24 sata. U procijeđenu tekućinu polagano zakuhati 250 grama šećera, a kad se sav šećer otopi dodati sok jednog limuna i kuhati još pet minuta. Piti 2-4 velike žlice sirupa tijekom dana kod dišnih tegoba. Neka-da se sirup osobito cijenio kao sredstvo za jačanje srca.

Rakija u kojoj su se desetak dana namakale ružine latice koristi se za masažu kod reume, gihta, protiv prhuti u vlasištu ili za uklanjanje akni.

237

ljekovito bilje

Ruža u kozmeticiLatice ruža osobito su omiljene u kućnoj kozmetici. Ruža čini kožu

nježnijom i mekšom te je pogodna je za njegu svih tipova kože, osobito za suhu kožu i kod popucanih kapilara.

Ružina vodica5-6 latica mirisne ruže3 dl destilirane vodeUsitnjene latice ruže preliti kipućom destiliranom vodom, ostaviti po-

kriveno 30 min. i procijediti.Ružina vodica koristi se kao tonik za čišćenje i njegu suhe i osjetljive

kože ili kao dodatak drugim pripravcima.

Eterično uljePravo eterično ulje ruže izuzetno je skupocjeno i oplemenjuju miris

najfi nijih parfema.

Ruže u kuhinjiRužine latice mogu se umiješati u salate, posipati po pitama od jabuka

ili višanja, koristiti za pripremu likera, octa ili slastica. Da bi se sačuvale na duže vrijeme mogu se kandirati, istim postupkom kao i ljubičice.

JORGOVAN (Syringa vulgaris L.)

Kao omiljen ukrasni grm uzgaja u velikom broju odlika po parkovima i okućnicama. Listovi su tamnozeleni, cjelo-vitog ruba, srcolikog ili širo-ko kopljastog oblika, smješte-ni nasuprotno. Cvjeta tijekom travnja i svibnja, a cvjetovi su najčešće ljubičaste, bije-le, blijedoružičaste ili bordo-crvene boje. Skupljeni su u piramidalne cvatove i šire oko sebe osebujan, ugodan miris. U narodnoj medicini koristi se u ljekovite svrhe, a svi dijelovi biljke veoma su gorki. Kora drveta i vanjski dio omotača ploda sadrže sastojke koji liječe malariju. Kora se skida u rano proljeće ili u jesen nakon sazrijevanja plodova. Sadrži sirigin, trjeslovine, gorke tvari, eterično ulje itd.

238

ljekovito bilje

Priprema čaja: 1 čajna žlica usitnjene kore drveta ili ploda namače se 2 sata u 2 dl vode, kratko prokuha, makne s vatre i ostavi poklopljeno 1 sat, a zatim procijedi.

Piju se 2 šalice čaja tijekom dana. Čaj se koristi i za zaustavljanje pro-ljeva i istjerivanje glista iz crijeva.

Pripravci od cvjetova jorgovana stoljećima su poznati kao pomoć kod probavnih tegoba, povišene temperature te reume i išijasa.

Ulje od cvjetova jorgovanaStaklenku sa širokim grlom napuniti cvjetovima (bez peteljki), zaliti ma-

slinovim uljem i ostaviti 3 tjedna na suncu ili toplom mjestu, a zatim procije-diti. Koristiti za masažu bolnih mjesta kod reume, gihta i upale živaca.

Liker od jorgovanacvjetovi od tri cvata jorgovana1 l džina1 naranča1 limun½ mahune vanilije100 g šećeraU staklenku sa širokim grlom staviti cvjetove jorgovana, sitno nasjec-

kanu koru neprskanog limuna i naranče, šećer i uzdužno prerezanu mahu-nu vanilije. Sve zaliti džinom, promiješati, zatvoriti i ostaviti 2-3 tjedna na sunčanom mjestu, uz svakodnevno miješanje ili protresanje. Nakon toga procijediti, uliti u odgovarajuću bocu i ostaviti još 2 mjeseca na hladnom i tamnom mjestu „da dozori“. Za bolji apetit i pospješenje probave uzimati 1-2 puta dnevno po 1 malu čašicu likera prije jela.

Dragoljub Među jestivim i ljekovitim cvi-

jećem posebno se ističe dragoljub ili kapucinka (Tropaeolum majus L.) koji kod nas raste kao omiljena ukrasna biljka po vrtovima, balkonima i pro-zorima, a samo ponekad pobjegne i u slobodnu prirodu. Domovina mu je Južna Amerika, točnije Peru, a u Eu-ropu je donešen početkom 17 stoljeća.

Biljka je puzajuća trajnica koja naraste u dužinu i do 3 m te se svo-jom mesnom, svijetlozelenom stabljikom ukorjenjuje na mjestima gdje do-

239

ljekovito bilje

diruje zemlju. Listovi su okruglasti, cjelovitog ruba, promjera od 5-7 cm, sa dobro vidljivim zrakasto raspoređenim žutozelenim žilama. Krupni cvjetovi karakterističnog trubastog oblika sastoje se od pet latica žute, narančaste ili crvene boje i imaju samo jednu ravninu simetrije. Dragoljub cvate od lipnja do rujna, a posebno voli sunčane ili samo djelomično zasjenjene po-ložaje. Ima poseban, oštar i ugodan miris i okus.

Ljekoviti dijelovi biljke su cvijet, list i sjeme. U njegovoj domovini starosjedioci ga uspješno koriste pri liječenju zagnojenih rana. Da bi bio učinkovit mora se koristiti svjež pa ga ne treba brati i sušiti za pripremu čajeva kao većinu drugih ljekovitih biljaka. I u farmaceutskoj industriji se prerađuje svježa biljka i koristi za izradu galenskih preparata. Od ljekovitih sastojaka sadrži glikozide, eterično ulje, fl avonoide, karotenoide, željezo, magnezij, C vitamin itd.

Glikozid glukotropeolin se pod utjecajem enzima mirozina razlaže u glukozu, kalijev kiseli sulfat i eterično ulje. Glavni sastojak tog ulja je hla-pljivi benzil-izotiocijanid od kojeg potječe karakterističan oštar miris i zbog kojeg dragoljub djeluje slično drugim biljkama koje u svom sastavu imaju sumporne heterozide, kao što su hren, rotkva i gorušica. Dokazan je široki antibiotski spektar eteričnog ulja protiv gram pozitivnih i gram negativnih bakterija pa se biljka koristi za izradu biljnih ljekova kod pijelonefritisa, infekcija dišnog i urogenitalnog trakta. Jača obrambene snage organizma pa pomaže kod prehlade i gripe, a ima i afrodizijačko djelovanje. Djelotvorna je i kod gljivičnih bolesti.

Kapi od dragoljuba100 g svježih listova usitniti i preliti s 500 ml 70%-tnog etilnog alko-

hola. Svakodnevno promiješati i nakon 3 tjedna tekućinu procijediti. Uzi-mati 3 puta dnevno po 20 kapi u malo vode ili čaja.

Ukoliko se tinktura korist za dezinfekciju gnojnih rana potrebno ju je razblažiti s destiliranom ili prokuhanom i ohlađenom vodom.

Dragoljub u kuhinjiZbog ugodnog, blago paprenog okusa dragoljub se koristi kao za-

činska biljka. Svježi listovi i cvijetovi dodaju se salatama, juhama, vari-vima, sirnim namazima, rižotima, tjestenini ili kao ukras raznim jelima. Cvjetni pupoljci i nedozreli plodovi kisele se i koriste kao pikantan za-čin.

Napomena! Uporaba svježeg dragoljuba i njegovih pripravaka pove-ćava osjetljivost prema alkoholu. Veće količine mogu izazvati nadražaj bubrega i sluznice želuca, a trudnicama se ne preporuča korištenje ove biljke.

240

ljekovito bilje

MaslačakMaslačak (Taraxacum offi ci-

nale Weber) zahvaljujući širokoj rasprostranjenosti i žutim, lako pre-poznatljivim cvjetovima pripada u najpoznatije jestive i ljekovite bilj-ke. Zbog dugotrajnog i čestog kori-štenja u narodu ima brojne nazive: mlečec, mliječnjak, gorko zelje, ra-dić, regvat, divlja žućenica, žuteni-ca itd.

Trajna je zeljasta biljka sa snažnim, vretenastim korijenom, dugačkim i do 30 cm. Duguljasti listovi složeni su u prizemnu rozetu. Mogu biti različito pilasto nazubljeni ili du-boko perasto urezani, dugi od 5-25 cm. Iz rozete izraste šuplja cvjetna sta-bljika koja, kao i ostali dijelovi biljke, sadrži mliječni sok gorkog okusa. Na vrhu stabljike formira se zlatnožuta cvjetna glavica sastavljena od velikog broja jezičastih cvjetova koji izgledaju kao latice. Nakon cvatnje glavica poprima izgled malog lampiona jer plodići na vrhu nose čuperak dlačica koji im omogućuje lako rasprostranjenje vjetrom.

Ljekovitost maslačkaZa ljekovite pripravke najčešće se koristi korijen, a ponekad cvjetovi

ili mladi, potpuno razvijeni listovi ubrani prije cvatnje. Korijen maslačka vadi se u rano proljeće ili u kasnu jesen. Opere se, očisti od nadzemnih dijelova i suši na temperaturi do 40ºC. Deblje korijenje dobro je uzdužno prerezati. Od ljekovitih tvari sadrži seskviterpenske laktone, sterole (tarak-sosterol), derivate kavene kiseline, kalij i inulin. Osušen korijen je bez miri-sa i ima sluzavo slatkasti okus.

Pripravljanje čaja: 1 čajnu žlicu suhog, usitnjenog korijena staviti u hladnu vodu, zagrijati do vrenja i lagano kuhati oko 5 minuta. Maknuti s vatre i procijediti. Čaj piti 2-3 puta dnevno pola sata prije jela.

Pripravljanje kapi: 50 g suhog, usitnjenog korijena močiti u 250 mL 705-tnog alkohola oko 3 tjedna, uz povremeno miješanje. Procijediti u ta-mnu bočicu i piti 2-3 puta po 25 kapi u malo vode.

Pripravci od korijena maslačka pomažu u detoksikaciji organizma, po-boljšavaju rad jetre, pospješuju izlučivanje žuči, djeluju na smanjenje ko-lesterola, poboljšavaju apetit, potiču probavu, pomažu kod kožnih bolesti, reumatskih tegoba i bolesti bubrega. Kako potiču metabolizam preporučuju se kod povećane tjelesne težine i celulita. Gorke tvari pojačavaju rad bron-

241

ljekovito bilje

hijalnih žlijezda i olakšavaju iskašljavanje. Prema nekim ispitivanjima ma-slačkom se može smanjiti i sklonost ka stvaranju žučnih kamenaca.

Pripravci od listova imaju diuretsko djelovanje pa se preporučuju kod potrebe za pojačanim mokrenjem, kao npr. kod infekcija mokraćnog susta-va i povišenog krvnog tlaka. Poboljšavaju krvotok i olakšavaju probavu. Od djelatnih tvari u njima se nalaze seskviterpenski laktoni, triterpeni, steroli, derivati taraksične kiseline, fl avonoidi (apigenin, luteolin), derivati cimetne kiseline, velike količine kalija itd. suhi listovi koriste se za pripremu čaja ili kapi, a od svježih se priprema sok.

Svježi sok iz listovaTri šake svježih listova preliti s 50 mL vode i dobro usitniti u elek-

tričnoj mješalici. Iscijeđeni sok čuvati u hladnjaku. Piti dva puta dnevno 1 jušnu žlicu soka dnevno.

Od cvjetnih glavica najčešće se pripravlja sirup, poznat kao med od maslačka: 2-3 šake cvjetova maslačka prokuhati u litri vode i ostaviti staja-ti preko noći. Slijedećeg dana tekućinu istisnuti i dodati 1 kg šećera i 1 ne-prskani limun s korom, narezan na ploške. Kuhati uz stalno miješanje dok se ne dobije gusti sirup. Puniti u staklenke sa širokim grlom. „Med“ djeluje na jačanje i čišćenje krvi te pospješuje probavu.

U nekim je zemljama vino od maslačka omiljeni napitak za jačanje i čišćenje krvi i za pospješenje probave. Priprema se od vode u kojoj su pro-kuhani cvjetovi maslačka, limunova korica i šećer, uz dodatak svježeg ili suhog kvasca.

Maslačak u kuhinjiMladi listovi maslačka najpoznatija su samonikla proljetna salata.

Beru se prije cvatnje biljke jer starenjem postaju gorki. Sadrže od 18-60 mg% vitamina C, oko 3 mg% željeza, 5-9 mg% karotina, 2,7 mg% bje-lančevina, 0,7 mg% masti i 8 mg% ugljikohidrata. Gorčina listova može se ukloniti močenjem preko noći u hladnoj vodi.

Listovi maslačka često se miješaju sa zelenom salatom i mladim lu-kom narezanim na ploške, uz dodatak začina i narezanih kuhanih jaja. Odlična salata može se pripremiti i dodavanjem listova maslačka salati od krumpira.

Od mladih listova može se pripremiti i namaz. Sitno se izrežu i izmije-šaju sa svježim sirom i začinima (sol, paprika), mladim lukom i rotkvicama.

Svjež ili kuhan korijen, tanko narezan, može se jesti na kruhu s masla-cem, a od suhog se može pripremiti i kava bez kofeina.

Mladi, još tvrdi cvjetni pupoljci mogu se pržiti, pirjati ili kiseliti u octu i koristiti kao začin umjesto kapara.

242

ljekovito bilje

TratinčicaKoliko je ova biljka omiljena u

narodu govore i brojni narodni nazivi: krasuljak, iskrica, katarinčica, bjelka itd. Botanički naziv (Bellis perennis) potječe od latinske riječi bellus, što znači lijep, i perennis, što znači trajan, izdržljiv, višegodišnji. Tratinčica mno-ge potsjeća na djetinjstvo i pletenje vjenčića od sitnih cvjetova ili na otkidanje bijelih jezičastih cvjetova u igri „voli me, ne voli ...“.

Tratinčica u kuhinjiPoklonici zdrave hrane iskoristit će mlade, nježne listove za salatu ili

kao dodatak drugim salatama, npr. salati od krumpira, pripremiti od njih varivo ili namaz. 100 grama svježih listova sadrži oko 20-40 miligrama vi-tamina C. Odličan namaz može se pripremiti od nasjeckanih listova izmi-ješanih sa svježim kravljim sirom, uz dodatak malo češnjaka, soli, papra i crvene paprike. Namaz se razmaže po kruhu i ukrasi laticama ili cvjetnim glavicama tratinčice. Od tvrdih i još zelenih cvjetnih pupoljaka marinira-njem se priprema začin sličan kaparima.

Ljekovitost tratinčiceTratinčica se u ljekovite svrhe koristi još od srednjeg vijeka. Priprema

se kao čaj, svježi sok, mast, vino itd. Bere se tijekom proljeća i suši u sjeni, na zračnom mjestu.

Pripremu čaja: potrebno je dvije čajne žlice suhih, usitnjenih cvjetova i listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piju se dvije šalice čaja tijekom dana u svrhu proljetnog čišćenja organiz-ma i uklanjanja umora, kod prehlade, kašlja, želučanih tegoba, bolesti jetre, žučnog mjehura, povećane mokraćne kiseline, reume, gihta i artritisa. Čaj se može koristiti i kao oblog kod kožnih bolesti i za bolje zarastanje rana.

Za bolne zglobove može se napraviti oblog od mljevenih listova tra-tinčice i svježeg neslanog maslaca ili masti. Mast za bolne zglobove prema starom narodnom receptu priprema se od svježih, usitnjenih listova tratinči-ce i crnog sljeza, u istim omjerima, koji se lagano prže u što manjoj količini neslane masti ili maslaca. Mast se ostavi stajati preko noći, a zatim se laga-no zagrije i procijedi kroz višeslojnu gazu. Zglobovi se lagano masiraju dva do tri puta dnevno.

243

ekologija

Ekološka zaštita bilja ne ba-zira se isključivo na izravnom uništavanju štetočina već i na samoj prevenciji njihove pojave. Potreba za tretiranjem biljaka zaštitnim sredstvima, pokazatelj je narušene prirodne, odnosno biološke ravnoteže, a primjenom sredstava koja su ekološki pri-hvatljiva tu ravnotežu zapravo pokušavamo ponovo uspostaviti.

Neka sredstva učinkovito djeluju na suzbijanje štetnih in-sekata, a njihovom primjenom ne djelujemo štetno na vlastito zdravlje kao ni na okoliš.

BOTANIČKI PESTICIDI – ova zaštitna sredstva dobivaju se ekstrak-cijom ljekovitog i začinskog bilja poput koprive, pelina, luka, kamilice, pa-prike…Prednost ovih pripravaka je svakako mogućnost njihove pripreme u kućnoj radinosti, ne postojanje karence te mogućnost primjene tijekom čita-vog vegetacijskog ciklusa biljke. Ovi pripravci ne djeluju na štetnika izrav-nim kontaktom već imaju repelentno djelovanje te jačaju otpornost biljaka.

Još jedan vrlo učinkovit botanički insekticid je piretrum, tj. ekstrakt bu-hača.

e k o l o g i j ae k o l o g i j a

Biološka sredstva i metode suzbijanja štetnika

Sušeni cvijet dalmatinskog buhača od kojeg se dobiva ekološki insekticid

244

ekologija

On spada u skupinu kontaktnih insekticida s totalnim djelovanjem, što znači da je otrovan kako za štetne tako i za korisne insekte. Tretiranje ovim insekticidom potrebno je izvršavati pred sam kraj dana budući da se fotola-bilni piretrum razgrađuje pod utjecajem svjetlosti.

SREDSTVA NA MINERALNOJ BAZI – vodena otopina sode bikar-bone u koncentraciji od 1-2 % može se primjenjivati za suzbijanje žitnog balca, koji je česti problem naših ratara, te za suzbijanje gusjenica.Uz sodu bikarbonu slobodno se može primjenjivati i stočna soda.

SAPUNI – kalijev meki sapun je sredstvo koje se može koristiti za suz-bijanje lisnih ušiju. Koristi se u koncentraciji od 1 % tj. 10 dkg sapuna oto-pimo u 1 L vruće vode te sve zalijemo s još 9 L hladne vode.

Važno je napomenuti da sapune poput kalijevog nije dobro miješati za drugim sredstvima za zaštitu, posebice sumporom.

Danas na tržištu postoje i preparati poput mikrobioloških insekticida koji kao djelatnu tvar koriste bakteriju Bacillus thuringiensis. Ovaj pripravak se koristi za suzbijanje gusjenica u mlađim fazama razvoja, a njegova je pred-nost što je selektivan, tj. ne djeluje štetno na korisne insekte uključujući pčele.

U voćnjacima se npr. preporučuje kombiniranje više metoda suzbijanja

Protiv žitnog balca koristi se vodena otopina sode bikarbone

štetnika. Osim sredstava koja se primjenjuju prska-njem, korisno je postaviti i atraktantne ploče i fero-monske mamce. Česta je pogreška postavljanje na-vedenih u unutarnje redove voćnjaka. Mamce i ploče potrebno je postaviti samo na rubne dijelove voćnjaka. Korisne životinje koje nam mogu pomoći u borbi protiv štetočine su svakako ptice kojima možemo postaviti kućice u blizini naših obra-divih površina kao i posude sa hranom i vodom.

Jedan od najsvestranijih načina zaštite biljaka koje uzgajamo je prašenje dija-tomejskom zemljom. Di-

245

ekologija

jatomejska zemlja na insekte (pa i na puževe) djeluje abrazivno, tj. poput sićušnih žileta te na taj način oštećuje njihove voštane ovojnice. Negativna strana ove metode je što ova tvar ne „raspoznaje“ korisnog kukca od štet-nog. Dijatomejska zemlja je sredstvo koje je kemijski inertno i ne stvara nikakve opasne ostatke (rezidue).

Primjena ekoloških sredstava ili metoda možda i neće polučiti jedna-ko dobre rezultate kao primjena jakih kemijskih sredstava i otrova ali valja imati na umu da je upravo konstan-ta korištenja spomenutih kemijskih preparata uzrok pojave rezistentnosti štetnika i poremećaja prirodne rav-noteže.

Gusjenice lisne sovice uspješno se suz-bijaju biološkim preparatima koji sadrže bakteriju Bacillus thuringiensis

Uz tradicionalnu sadnju na otvorenom, mladi luk se uzgaja i u zaštiće-nom prostoru, a zbog povećane potražnje u Hrvatskoj za zdravo uzgojenim mladim lukom, uz klasičnu konvencionalnu proizvodnju, sve je više zastu-pljena organska proizvodnja mladog luka u zaštićenom prostoru.

Organska poljoprivreda nije samo uzgoj bilja bez kemikalija i mineral-nih gnojiva već predstavlja skladniju proizvodnju od osnova uzgoja bilja do kakvoće vode i tla, raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, životnih vrijednosti i načina života.

Uzgoj mladog luka u zaštićenom prostoru tijekom zime je intenzivniji, jer u proljeće mladi luk ima posebno mjesto kao nezaobilazni dodatak pre-hrani te je potražnja mladog luka na tržištu veća, a potrošači su zainteresira-ni da se što ranije pojavi na tržištu.

Mladi luk podnosi hladnoćuOrganski uzgoj mladog luka treba provoditi u zaštićenim prostorima u

kojima se odvijala samo organska proizvodnja ili novopodignutim objekti-ma koji su namijenjeni za tu proizvodnju. U objektima u kojima je prethod-

Zdravi uzgoj mladog luka u zaštićenom prostoru

246

ekologija

no bila konvencionalna prozvodnja ne preporuča se organska proizvodnja zbog ostataka (rezidua) agrokemikalija u tlu. Pokrovni materijali koji se ko-riste za zaštićene prostore trebaju biti na temelju polietilena, polipropilena ili drugih polikarbonata. U organskoj proizvodnji uporaba PVC-a (polivi-nilklorida) se ne preporuča.

Mladi luk je zahvalna povrtna kultura za zimsku proizvodnju, jer nema velikih zahtjeva za visokim temperaturama tijekom svog razvoja.

U odnosu na druge povrtne kulture koje se uzgajaju u zimskom raz-doblju, mladi luk ima skromnije zahtjeve. Može se uspješno uzgajati na temperaturama od 8-10°C, a optimalna temperatura je 15-18°C. Dobro ukorijenjene lukovice mogu izdržati temperature i do –20°C. Pri niskim temperaturama dopuštena je toplinska izolacija u zaštićenom prostoru što omogućuje uspješan rast.

PlodoredU organskoj proizvodnji neophodno je uspostaviti intenzivan i složen

plodored, gdje se u jednoj vegetacijskoj sezoni na istom tlu uzastopno i istovremeno (kao miješane vrste), zahvaljujući pozitivnim biološkim odno-sima, uzgaja više vrsta povrća. U zaštićenom prostoru mladi luk se može uspješno uzgajati kao predkultura, međukultura ili postrna kultura.

U zimskom razdoblju mladi luk uzgaja se kao predkultura paprici, kra-stavcima, rajčici ili patlidžanu. Kao predkulture luku nisu preporučljivi grašak, lukovičasto cvijeće, te ostalo lukovičasto povrće. Luk se na istom mjestu smije saditi nakon tri godine, što je preventivna mjera protiv širenja

plemenjače, nemato-da i lukove muhe.

Priprema tla za sadnju

Luk je vrlo za-htjevan s obzirom na tlo te je najbolje saditi na pjeskovitim tlima bogatim or-ganskom materijom. U zaštićenim prosto-rima, za sterilizaciju supstrata i tla dopu-štene su toplinske metode solarizacije Uzgoj mladog luka u zaštićenom prostoru

247

ekologija

gnoja ili komposta. Popravljanje pH vrijednosti tla je unošenjem odgova-rajućih količina sredstava za kalcifi kaciju. Gnojiva moraju biti iz organske proizvodnje, te ne smiju sadržavati ostatke antibiotika, teških metala i dru-gih štetnih tvari. Osim mineralnih gnojiva, u prihrani nije dopušteno kori-stiti ni treset (kao osnova za proizvodnju), kompost od gradskog otpada, kompost od mulja iz uređaja za pročišćavanje, kanalizacijski mulj, gnojov-ku i gnojnicu. Prije sadnje tlo treba obraditi na dubini od 20 do 25 cm, a poslije se tlo freza, poravna. Završna faza pred sadnju je markiranje gredica širine 120 cm s razmakom između gredica 40 cm.

Za sadnju mladog luka koristi se zdrav i kvalitetan sadni materijal iz organskog uzgoja. Treba odabrati sorte luka intenzivnog porasta u početnoj fazi rasta, te autohtone sorte u cilju očuvanja biološke i genetske raznoliko-sti. Najbolje je za proizvodnju koristiti krupnije lučice promjera od 2 do 3 cm, jer iz krupnije lučice se veoma brzo formira mladi luk.

U praksi se paralelno s pripremom tla pripremaju lukovice za sadnju radi bržeg ukorjenjivanja. Postoji više načina za pripreme lukovica za sadnju – jedan od načina je da se lukovice prekriju slamom, te drže u toploj prostori-ji od 5 do 7 dana i zalijevaju toplom vodom (40-45°C).

SadnjaUčinkovit način obrade lukovice za sadnju je odsjecanje vrata lukovice

čime se omogućuje brzo nicanje i povećanje prinosa. Sadnja mladog luka je

i zaparenjem, te fi zikalne metode. Solarizacija je jed-na od mjera higi-jene u zaštićenom prostoru pomoću koje se uništava-ju ne samo korovi nego i sjeme koro-va u tlu.

Priprema tla se sastoji od osnov-ne gnojidbe zrelim stajnjakom u koli-čini od 3 do 5 kg/m2 i za gnojidbu je dopuštena upora-ba zrelog stajskog

Lukovice se sade plitko, dovoljno da se ne vide iz tla, s raz-makom sadnje od 10 do 15 cm od reda do reda i od 2 do 5 cm u redu

248

ekologija

od listopada do kraja veljače, a obavlja se u redove pripremljenih gredica. Razmak sadnje je od 10 do 15 cm od reda do reda i od 2 do 5 cm u redu. Lukovice se sade plitko, dovoljno da se ne vide iz tla. Nakon sadnje lukovi-ce treba zaliti s 10 do 12 l/m2 tople vode (30-35°C).

Najpogodnija je sukcesivna sadnja u razmacima od 15 do 20 dana što osigurava kontinuiranu berbu i lakši plasman.

Njega tijekom vegetacije sastoji se od okopavanja, zalijevanja i održava-nja temperature u zaštićenom prostoru. Zavisno od stanja u objektu zalije-vanje treba provoditi svakih 10 dana sa8-10l/m2 vode. Tijekom vegetacije obave se 1 do 2 međuredna okopavanja, zavisno od toga ima li korova ili se stvorila pokorica. Radi sprječavanja pojave korova i pozitivnog utjecaja na tlo unutar i između redova, može se koristiti malč materijal (slama) ili pokrivala za tlo koja se mogu reciklirati.

U zaštićenim prostorima sa sustavom za grijanje, za vrijeme sunčanih dana treba održavati temepraturu od 18 do 20 °C, odnosno 14°C za vrijeme oblačnih dana.

Mjere zaštiteZaštita bilja od štetočina u organskoj proizvodnji provodi se prvenstve-

no preventivnim mjerama odnosno svim agrotehničkim mjerama koje sprje-čavaju pojavu, razvoj i širenje štetočina. Za zaštitu od bolesti i štetočina dopuštena je uporaba bioloških pripravaka pripremljenih na gospodarstvu od prisutnih biljaka, kao i biotehničkih mjera za zaštitu bilja. Uz dozvoljena sredstva u organskoj proizvodnji luka, značajno mjesto zauzimaju prirodni neprijatelji štetočina luka koje treba štititi i stvarati im što povoljnije uvjete života. Najčešći štetnici luka su lukova muha (Delia antiqua) i lukov mo-ljac (Acrolepiopsis assectella).

Lukova muha se može suzbijati primjenom različitih mjera od kojih su najvažnije sadnja zdravog sadnog materijala, sadnja mladog luka u plodo-redu, uništavanje zaraženih biljaka, sadnja na većoj udaljenosti od površina na kojima je godinu prije bio zaraženi luk.

U organskom uzgoju mladog luka za suzbijanje lukove muhe koristi se otopina šećera. Ako se između redova luka posije mrkva, njezin specifi čan miris odbija lukovu muhu. Najvažnije bolesti luka su plamenjača (Pero-nospora destructor) koja se suzbija bakarnim sredstvima (Bordoška juha) i siva plijesan ( Botrytis spp.).

BerbaMladi luk se bere kad dostigne visinu 40 cm u fazi 6-8 listova. Pri opti-

malnim temperaturama luk se bere oko 45 dana od sadnje, a pri nižim tem-

249

ekologija

koji su zastupljeni u vrlo malim količinama. Od mnogobrojnih minerala u mladom luku najznačajniji je sumpor (50 mg/100g) koji daje karakteristični miris i okus, te sadrži dosta kalija, fosfora i kalcija.

U njemu ima rijetkih oligoelemenata, kao što su selen koji pospješuje obranu imuniteta, te je dobar protiv starenja stanica, mangan koji je dobar aktivator mnogih enzima, fl uor pogoduje zdravlju zuba i kostiju.

Mladi luk ima hipoglikemijsko djelovanje i sprječava pretjerano pove-ćanje šećera u krvi.

Blagotvorno djeluje na kardiovaskularni sustav, te sprječava stvaranje ugrušaka i čuva od začepljenja krvnih žila.

peraturama rok berbe se produljava i traje do 60 dana.

Kod kupnje mla-dog luka na tržnici ili u velikim trgovačkim centrima treba voditi računa da su glavice čvrste i bijele, a vr-hovi svježi i zeleni. Mladi luk treba ko-ristiti odmah ili dva dana nakon kupnje, a čuvati ga treba u do-bro zatvorenoj posudi u hladnjaku, jer vrlo brzo gubi na nutritiv-noj vrijednosti.

Mladi (proljetni) luk je bogat vodom koja može dosegnu-ti do 93% za razliku od starog luka gdje postotak vode varira između 86 i 89 %.

Mladi luk ima i manji postotak uglji-kohidrata, lipida, bje-lančevina i ostalih energetskih sastojaka

Mladi luk se bere oko 45 dana od sadnje kad dostigne visinu 40 cm u fazi 6-8 listova

250

ekologija

Pokusi pokazuju da rajčice iz organskog uzgoja sadrže veće količine fe-nolnih spojeva od konvencionalno uzgojenih. Fenolni spojevi su organske molekule koje se nalaze u mnogim vrstama povrća i za koje je dokazano da blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje. Skupina znanstvenika je prethodno demonstrirala da organski sok od rajčica kao i ketchup imaju veći sadržaj po-lifenola od soka i ketchupa koji su proizvedeno od konvencionalnih rajčica.

Tijekom proizvodnje soka i ketchupa, razine polifenola su niže, stoga je bilo potrebno potvrditi da razlike koje su uočene u prethodnim istraživanji-ma imaju svoj uzrok u samim plodovima rajčice, a ne u tehnologiji njihove prerade.

Pogodnost za zdravljePolifenoli – prirodni antioksidansi biljnog porijekla – s nutricionističkog

gledišta imaju iznimnu važnost budući da sa njihova konzumacija povezuje sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih i degenerativnih bolesti kao i od pojave nekih vrsta raka. Znanstvenici koji su proveli studiju analizira-li su varijetet rajčice pod imenom Daniela te utvrdili njen fenolski profi l koristeći tehnologiju tekuće kromatografi je u kombinaciji sa spektrometri-jom mase. Pomoću ove metode, uspjeli su identifi cirati 34 različita fenolna spoja u rajčicama. Koristi uzimanja polifenola u hrani je ta što oni sadrža-

Organski uzgoj rajčica

Najnovija istraživanja pokazuju da rajčica iz organskog uz-goja sadrži više fenolnih spojeva koji imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje, od rajčice iz konvencionalnog uzgoja

vaju širok spektar takvih molekula. To bi ujedno i bilo pogodnije za zdrav-lje nego konzumacija suplemenata. Rajčice također sadržavaju liko-pen i ostale karotenoide te vitamin C.

Organski ili konvencionalni

uzgoj?Razlike između or-

ganskih i konvencio-nalnih rajčica mogu se objasniti s obzirom na

251

ekologija

gnojiva koja se koriste u oba slučaja. Organski uzgoj ne obuhvaća primje-nu dušičnih gnojiva, stoga biljke reagiraju na način da aktiviraju vlastite obrambene mehanizme, povećanjem razine svih antioksidansa. Što više stresa biljke prolaze, to više polifenola proizvode. Brojna znanstvena istra-živanja pokazuju da konzumacija tih antioksidansa znatno pogoduje zdrav-lju.

Znanstvenici smatraju da je potrebno provesti još nekoliko istraživanja koja bi rezulturala kliničkim dokazima da su organski proizvodi uistinu bo-lji za naše zdravlje od konvencionalnih.

Zdravi spojevi u rajčicama Razine fl avonoida se s vremenom povećavaju u usjevima koji se uzgaja-

ju na organski način, pokazuje dugoročna studija, dokazano je pokusima.Istraživanja ukazuju na to da konzumacija fl avonoida iz rajčica može za-

štititi organizam od raka, srčanih bolesti kao i ostalih bolesti koje se javljaju s obzirom na starost čovjeka.

U novoj studiji, znanstvenici su usporedili razine ključnih fl avonoida u rajčicama branima u razdoblju od 10 godina s dva polja – jednom na ko-jem je provođen organski uzgoj te drugim na kojem je uzgoj bio konven-cionalan i uključivao je uporabu komercijalnih gnojiva. Znanstvenici su se usredotočili na rajčicu iz razloga što je ona jedno od povrća koje se najviše i konzumira.

Pomoć u borbi protiv debljineZnanstvenici redovito izvještavaju o novim saznanjima kako prehrana

bogata voćem i povrćem reducira rizik od pojave pretilosti. Njihova se stu-dija fokusira na zdrave prirodne antioksidativne spojeve zvane fl avonoidi i fenolnim kiselinama a takvi se spojevi u velikoj mjeri pojavljuju u voću, povrću, orašastim plodovima te napicima na biljnoj bazi – kavi, čaju i vinu.

Znanstvenici su odavno upoznati sa činjenicom da fl avonoidi i fenolne kiseline imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje u smislu reduciranja rizi-ka od pojave srčanih udara, raka, pretilosti itd. međutim, nisu bili sigurni na koji točno način ti spojevi djeluju npr. na masne stanice.

Proučavanjem 15 fenolnih kiselina i šest fl avonoida i njihovog djelova-nja na masne stanice kod laboratorijskih kultura mišjih stanica, dobiveni su rezultati koji su pokazali da su masne stanice izložene pojedinim antioksi-dansima imale niže razine enzima koji formira trigliceride te niže akumuli-rane razine triglicerida – masnoća koje u višim razinama povećavaju rizik od srčanih bolesti.

252

ekologija

Provjeravanje roka trajanja namirnica uskoro bi moglo postati prošlost. Otkriven je prirodni konzervans koji hranu može održati svježom nekoli-ko godina.Konzervans nazvan bisin sprječava kvarenje hrane, čak i vina iz otvorene boce.

Naime, irski znanstvenici su otkrili prirodni konzervans koji hranu može održati svježom nekoliko godina. Bisin je sličan po kemijskom sastavu već poznatom konzervansu nisinu, koji se koristi za produljenje roka trajanja sira. Bisin se može pronaći u nekim bezo-pasnim bakterijama, a sprječava razmno-žavanje smrtonosnih bakterija kao što su E-coli, salmonela i listerija i može produži-ti život različitih namirnica čija je upotreba strogo vremenski ograničena, uključujući i morske plodove, sir i konzerviranu hranu.

Međutim, bisin neće sprječavati truljenje voća i povrća koje se razgrađuje na drugi na-čin.

Novi konzervans ne ugrožava kvalitetu hrane i za razliku od sličnih proizvoda potpu-no je prirodan. U nekim slučajevima namirnice mogu ostati svježe godinama, pa bismo prema riječima znanstvenima, “špagete koje smo kupi-li 2011. najnormalnije mogli koristiti 2021 ili čak 2031”. Prvi proizvodi koji sadrže ovaj revolucionarni konzervans na tržištu bi se trebali pojaviti za tri godine.

Med - prirodni konzervansKorištenje meda za konzerviranje namirnica bilo je poznato mnogim

starim civilizacijama. Po nekim navodima drevni narodi (Asirci, Egipćani, Persijanci, Rimljani) koristili su med za balzamiranje tijela umrlih. U to vrijeme postojala je i praksa da se sjeme plemenitih biljnih kultura, kao i svježe namirnice čuvaju u medu. Svojstvo meda da konzervira svježe meso, voće, povrće i druge lako kvarljive namirnice koristi se i dan danas u nekim dijelovima svijeta. Postoje i znanstveni dokazi o konzervirajućem svojstvu meda. U pokusima korišten je bagremov, lipov, livadski i šumski med, sta-

ezo-no-

o su duži-treba ući i nu.

uljenje ugi na-

valitetu a potpu-

namirrnnice ma

Prirodni konzervansi ukidaju rok trajanja hrane

U z novi konzervans na-mirnice bi mogle ostati svježe godinama

253

ekologija

rosti do tri godine. Za testiranje je koristeno mišićno tkivo, bubreg, jetra životinja za klanje, riječne ribe i kokošja jaja. Pokus se sastojao u tome što su u Petrijeve posude s medom stavljani komadi organa životinja i komadi riječnih riba i kokošje jaje.

Usporedno s oglednom serijom, provedena je i kontrolna serija na isti način kao i pokusna, s razlikom što je umjesto pčelinjeg meda korišten umjetni med (40 % glukoze i 30 % fruktoze u fi ziološkoj otopini). Dobro zatvorene Petrijeve posude čuvane su u sobnim uvjetima. Poslije isteka određenog roka izvršena je makroskopska procjena vanjskog izgleda, zatim boje, mirisa, konzistencije i drugo, kao i bakteriološko ispitivanje u smislu higijenske ispravnosti pokusnih primjeraka.

Rezultati su pokazali da su tretirani uzorci potopljeni tijekom četiri go-dine u pčelinjem medu sačuvali svoju svježinu. Bakteriološka zasijavanja hranjivih podloga nisu pokazala nikakav porast mikroorganizama.

Kontrolne probe s umjetnim medom već desetak dana poslije postav-ljanja pokusa pokazale su znake raspadanja uzoraka nakon čega su pokusi prekinuti.

Ekstrakti masline i grožđa kao prirodni konzervansi Prema najnovijim studijama, prirodni ekstrakti masline i grožđa pokazu-

ju bolje antimikrobno djelovanje protiv bakterija i gljivica, nego tri sinte-tička antioksidansa, što ukazuje na njihov potencijal kao prirodnih konzer-vansa. Ekstrakti dobiveni iz nusprodukata prilikom proizvodnje maslinovog ulja i vina pokazali su se uspješnijim u borbi protiv patogena poput E. Coli i Salmonelle od tri standardna antioksidansa (kvercetina, hidroksitirosola i oleuropeina), kako navodi najnovija studija objavljena u časopisu Innovati-ve Food Science and Emerging Technologies.

Iz dobivenih rezultata, tvrde istraživači, može se pretpostaviti da su pri-rodni ekstrakti grožđa i masline obećavajući prirodni konzervansi u hrani, uz posebnu primjenu u industriji hrane.

Trenutačno je sve što se da opisati kao “prirodno” vrlo privlačno u pre-hrambenoj industriji, a sve je veći otpor, kako na zakonodavnoj tako na potrošačkoj razini, protiv sintetičkih konzervansa. Tim težnjama se sve više priklanjaju i proizvođači i prodavači hrane koji nastoje udovoljiti zahtjevi-ma potrošača.

Znanstvenici su testirali djelovanje ekstrakata komine i tropa na pet mi-krobnih vrsta (E.coli, S.poona, B.cereus, S. cerevisiae and C.albicans). Te-stovi su pokazali da je ekstrakt grožđa najučinkovitiji antibakterijski agens, inhibirajući rast tri vrste bakterija ovisno o količini. Dokazano je da ek-strakt pokazuje veću antimikrobnu aktivnost od čistog, sintetičkog kverce-tina istih koncentracija. Istraživači primjećuju da osim što ih se može zvati „prirodnim“, ovi ekstrakti su jeftini izvor za dobivanje konzervansa jer su nusprodukti prilikom dobivanja maslinovog ulja i vina.

Ekološka kuharica

tel: 01/4816-145

01/3843-555


www.gospodarski.hr


Opseg: 160 stranica u boji

spiralni uvez

pošiljk

a se u

većava za cije

nu pošt

arine o

bračunatu

pre

ma cje

niku Hrv

atske p

ošte

CIJENA

60,00 kn

255

lov i ribolov

Mužjaci iz porodice jele-na nose rogovlje, i to je njihovo najuočljivije obilježje. Rogovlja praktično nema samo u kratkom vremenu, poslije odbacivanja i dok novo ne izraste toliko da se može zamijetiti. Od pripadnika porodice jelena - običnog jelena, jelena lopatara, srnjaka i aksis jelena - ovaj prvi ima najveće i najjače rogovlje.

Obični jeleni odbacju ro-govlje od veljače do travnja. Novo rogovlje odmah počinje rasti i rast traje 18 do 20 tjeda-na. Jelensko rogovlje prema nekim istraživanjima čini približno 3,9 do 6,3 posto težine tijela. To je u odraslih jelena 5 do 10 i više kilograma, a u naj-jačih i oko 15 kg.

Ako se uzme u obzir masa rogovlja, to je jedna od najbrže rastućih organskih tvari u životinjskom svijetu. Kod iznimno jakih jelena treba raču-nati s prosječnim dnevnim prirastom od oko 100 i više grama.

Drži se kako je rast i odbacivanje rogovlja svake godine nepotreban napor organizma. Naravno, lovci ne misle tako. Znanstvenici još nisu dali konačni sud o tome što će jelenu rogovlje. Primjerice, ako se misli kako se rogovlje razvilo za obranu od grabežljivaca, u tu svrhu može poslužiti samo oko 4 jeseca u tijeku godine, kada je izraslo i očvrslo. A rogovlje bi bilo potrebnije košutama za zaštitu mladunaca i vlastitu.

Zanimljivo mlado rogovlje Rast rogovlja vezan je s aktivnošću cijelog niza žlijezda s unutrašnjim

lučenjem. Mladi rog raste pod zaštitom lika ili basta, posebnog produženja kože rožišta, obraslog dlačicama. U vrijeme rasta tvari za građu rogovlja dovode se putem krvi kroz dvostruki optok donošenjem tvari na vrh. To je najmlađi dio roga, dok je vijenac najstariji. Tako i okoštavanje ide od naj-starijeg dijela prema najmlađem, odozdo prema gore.

Sigurno je kako je rogovlje jelena privuklo pozornost čovjeka po svo-joj masi i brzini rasta i po snazi i borbenosti jelena u vrijeme rike, kada je rogovlje okoštalo.

l o v i r i b o l o vl o v i r i b o l o v

Čudesno rogovlje jelena

256

lov i ribolov

Posebno je bio zanimljiv rog u rastu, mlad i neokoštao. Lovili su se jeleni s mladim rogovljem i od njih su se radila razna ljekovita sredstva. Važi to za narode Sibira i jugoistočne Azije.

Novija istraživanja su poka-zala kako količina vlage u mla-dom rogovlju dostiže 70 do 80 posto. Ono sadrži veliku količinu biološki aktivnih tvari i 20 mikro-elemenata. Sve to, kako se poka-zalo još u davnim vremenima, može pozitivno utjecati na brojne funkcije organizma čovjeka i lije-čiti mnoge bolesti.

Prema kineskoj farmakopeji mlado rogovlje povećava životnu snagu, učvršćuje volju, mišiće i kosti, li-ječi opću iscrpljenost, oslabljeli vid i sluh. Primjenjuje se pri liječenju reu-matizma, osteomielita i mnogih drugih bolesti. Pri stalnoj uporabi odgađa se približavanje starosti. Kineski liječnici preporučuju mlado rogovlje za liječenje impotencije u muškaraca.

Lijekovi od rogovljaU Rusiji su do nedavno lovili jelene s mladim rogovljem, a u posljed-

nje vrijeme se takvo rogovlje dobija od jelena koji se uzgajaju na farmama. Od nekoliko vrsta jelena, koji se uzgajaju, najbolje je rogovlje od sika je-lena. Mlado rogovlje se reže, konzervira i izvozi ili je za potrebe u Rusiji.

Postoji više načina konzerviranja, kako bi se sačuvalo lako kvarljivo mlado rogovlje i kako bi se očuvali korisni sastojci. Konzervirano mlado rogovlje sadrži samo 11 do 12 posto vlage, na presjeku je smeđecrvenkaste boje i ima ugodan miris suhog mesa.

Konzervirano mlado rogovlje u vidu praha, ekstrakta ili odvara koristi se za pripremanje ljekovitih preparata u Sibiru i zemljama jugoistočne Azi-je. U novije vrijeme mlado rogovlje ispituju farmakolozi i kliničari. Tako je došlo do proizvodnje lijekova od mladog rogovlja u Kini, Vijetnamu, Rusiji i nekim drugim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.

U Rusiji se već dugo proizvodi lijek pantokrin. Koristi se kao tonizira-juće i stimulirajuće sredstvo pri umnoj i fi zičkoj iscrpljenosti, u stanju aste-nije, neurastenije, arterijske hipotonije. No, lijek ima dosta kontraindikacija i mora se uzimati po liječničkoj preporuci.

257

lov i ribolov

Srneća divljač je brojna, svugdje rasprotranjena i hrana je mnogim ži-votinskim vrstama. Posebno se to odnosi na lanad. Mnoge od tih vrsta ne obavljaju selekciju nego samo u manjoj mjeri reguliraju brojnost srnećih populacija. Ako ulove samo poneko grlo, najčešće lane ili od bolesti ili sta-rosti onemoćalo odraslo grlo, njihov utjecaj na populaciju srneće divljači nije vrijedan spomena.

U takve vrste spada smeđi medvjed, koji je po sistematici mesojed, a zapravo je svejed, u čijoj prehrani biljna hrana čini oko 90 posto. Za lov divljih papkara je naš medvjed previše trom i prekomotan da bi lovio srne, kada ima dovoljno biljne hrane. Samo ako mu se ukaže prilika pokupi lane, koje je ostavljeno na nesigurnom mjestu, ili ulovi od bolesti ili starosti sla-bu odraslu divljač.

Više mu odgovara uginula sr-neća ili druga divljač, koju traži po-slije zime, kada još nema dovoljno biljne hrane. Srneća divljač poznaje medvjeda kao bezopasnog biljojeda i strvinara i ne obazire se na njega, ako se ne približi previše, a tada se oglasi.

Utjecaj medvjeda može se us-porediti s onim lisice, koja ulovi poneko slabo lane. Da taj utjecaj nije velik, svjedoči i činjenica da brojne populacije lisica, koje nemaju prirodnih regulatora, žive s isto tako broj-nim populacijama srneće divljači diljem Europe. Istina, snažni lisac može se specijalizirati za lov srneće divljači u dubokom snijegu, isto kao i pas lutalica.

Divlje svinje isto pokupe ostavljenu lanad, ali njihov utjecaj na broj-nost srneće divljači nije veći od navedenih zvijeri. Lane može uloviti i div-lja mačka, kuna zlatica i kuna bjelica i velika lasica. Od ptica sovuljaga buljina ugrabi poneko lane. Isto vrijedi i za surog orla tamo gdje mu se ži-votni prostor prekriva sa staništem srneće divljači. Kako suri orao pretežito lovi po goletima i pašnjacima iznad gornje granice šume, a srneća divljač se drži šume i blizine grmlja, rijetko uspijeva uloviti poneko lane. Orao štekavac može savladati i slabu odraslu srneću divljač, ali njegovo stanište je vezano za vodu i drugačija mu je prehrana. No, sve tri vrste ptica grablji-vica su ugrožene, rijetke i trajno zaštićene.

Lovci srneće divjači

258

lov i ribolov

Ris – najbolji “uzgajivač” srneće divljačiOd naših mesojeda samo se vuk i ris u većoj mjeri hrane srnećom div-

ljači i djeluju u prvom redu selektivno, a u manjoj mjeri reguliraju brojnost. To je samo tada, ako su vuk i ris zastupljeni u životnoj zajednici, u kojoj je i srneća divljač, u dovoljnom broju, a ne radi se samo o ostacima njihovih populacija ili pojedinačnim primjercima.

Način na koji vuk ili ris pribavljaju hranu lovom može se nazvati opor-tunističkim. Znači da se na nekom području uvijek lovi onaj plijen, koji se može najlakše uloviti. Svaki grabežljivac lovi tako da uz najmanji mogući utrošak energije u lovu dobije s plijenom što više energije u hrani. A ako nema dovoljno plijena, koji se lako lovi, lovit će onaj za koji treba više tru-da i napora.

Zato se vuk i ris, koje je razvoj osposo-bio za preživljavanje s različitim vrstama plije-na i u raznim životnim zajednicama, ne hrane svugdje i ne cijele go-dine istom hranom. U svakoj životnoj zajed-nici love po nekoliko najzastupljenijih vrsta, svaku od njih u godišnjem dobu, kada ju je najlakše uloviti. Primjer za to je, kada i ne djeluju selektivno, ako se stvori snježna pokorica, koja “nosi” te grabežljivce, a oštri papci srna propadaju u duboki snijeg i one postaju laki plijen.

Nekada su uništavali risa kao najveću štetočinu svih vrsta divljači i tako su ga istrijebili u mnogim europskim zemljama. Kasnije je dokazano kako iz populacije uklanja ponajprije za život manje sposobna grla. Zbog njegovog izrazito selektivnog utjecaja na populaciju danas ga poznavatelji prirode i lovstva drže najboljim “uzgajivačem” srneće divljači.

Novi grabežljivacDrugačija je situacija tamo, gdje su se ris ili vuk pojavili nakon dugog

vremena ili tamo, gdje ih prije nije bilo. Tamo se srneća divljač treba pri-viknuti na novog grabežjivca, za što joj ne treba puno vremena. To se do-godilo poslije reintrodukcije risa u Sloveniju i njegovog širenja u Hrvatsku i dalje na istok. Risu je potrebno prosječno pola kilograma mesa dnevno. Ako ulovi krupniji plijen, vraća se dok ga ne pojede, ukoliko ga ne otjera jači grabežljivac ili više njih, poplaši čovjek, ili se umiješaju lisice ili drugi

259

lov i ribolov

U našim lovištima su se promijenili životni uvjeti za divljač, pa je doš-lo do izmjene vrsta i brojnosti divljači. Manje je sitne divljači, a više je kru-pne papkaste, osobito srneće i divljih svinja. U mnoga lovišta su uspješno naseljeni mufl oni i jeleni lopatari, divokoza je vraćena tamo, gdje je nekad živjela.

Takvo stanje zahtijeva da lovozakupnici imaju na raspolaganju dovolj-no krvosljednika – pasa obučenih za nalaženje nastrijeljene krupne divljači. Krvosljednici oslobađaju muka nastrijeljenu divljač i sprječavaju gubitak vrijednih trofeja i mesa divljači.

Od davnina za lovišta divljači su uzgajani specijaliti. U lovištima, gdje prevladava sitna divljač, a ima i srneće ili i neke druge krupne, dovoljni su svestrani psi: ptičari, dizači ili jamari. Naravno, obučeni za rad na krvavom tragu.

Radno obučeni krvosljednik postiže pri nalaženju nastrijeljene divljači izvrsne rezultate. Može pratiti trag, koji je star deset i više sati, ne odvra-ćaju ga svježi tragovi iste ili druge vrste, koji se križaju. Na kraju, oglasi ranjenu divljač i na naredbu zaustavi je do dolaska strijelca (koji ne mora biti vodič psa, može biti i lovac, koji je nastrijelio divljač).

Uzmemo li u obzir kako se cijeli rad psa odvija na udaljenostima od nekoliko kilometara, često i po teškom terenu, da ranjena divljač pri tom treba prestati krvariti, onda je to zadivljujući rad psa. Uvjetovan je, ne samo izvrsnim urođenim osobinama psa, nego i sustavnom obukom, koja je usmjerena na praćenje hladnog traga. To je najzahtjevniji dio obuke, pri kojem je nužno koristiti prirodne i umjetne hladne tragove.

gotovani. Vuk treba više hrane, lovi na većem području i izrazitiji je lovac krupne divljači od risa.

Ris i vuk posebno smanjuju brojnost srneće divljači tamo, gdje ona živi izvan njene prave životne sredine, gdje nema zaklona od gustog gr-mlja. U gustišu je lov risa i vuka manje učinkovit. Ris zato čeka srneću div-ljač na premetima i ispasištima, gdje joj može prići na nekoliko skokova, jer nije istrajan trkač. Ako ne stigne plijen na udaljenosti od 20 m, odustaje.

Vuk je po prirodi trkač na duge staze, koji upornim gonjenjem izmori plijen, ali lovi i u čoporu, koji ima određenu lovnu taktiku. Na taj način vuk lovi sve životinje, koje se odluče na “trku na duge staze”. Srce i pluća srne-će divljači ne mogu izdržati dugačku trku. Zbog toga ona mora pred vukom što prije umaknuti u grmlje - na brisanom prostoru nema šanse.

Krvosljednik u lovu

260

lov i ribolov

Mladunci ptica su ili po-trkušci ili čučavci, iako ima i onih, koji su između ta dva tipa. Kada se radi o pernatoj divlja-či, potrkušci su pilići poljskih i šumskih koka, pačići, guščići i mladunci šljuka. Njihovi rodite-lji uglavnom gnijezde na tlu ili u gnijezdima na vodi, rijetko u du-pljama ili tuđim gnijezdima na drveću. Primjerice, divlja patka gluhara može gnijezditi i u dupljama i gni-jezdima vrana na drveću. Paperjasti pačići tada iskaču kao mali padobranci i ne povrijede se, a majka ih brzo odvede do vode.

Kod potrkušaca su jaja bogatija žumanjkom i proces embrionalnog ra-zvoja je puniji. Zato oni dolaze na svijet pokriveni gustim paperjem, vide, čuju i imaju gotovo uspostavljenu temperaturu tijela. Sposobni su se samo-

Za taj rad su specijalisti bavarski krvosljednik i hanoverski krvosljednik (njemačke pasmine) i alpski brak jazavčar (austrijska pasmina), koji je ranije bio svrstan u kratkonoge goniče. No, pas te pasmine je u prvom redu gonič i vrlo svestrano upotrebljiv. U Hrvatskoj se najviše koristi za lov divljih svi-nja. Može se rabiti i u jamarenju, jer rado ulazi u veće jazbine i lisičine.

Lovci su često u zabludi, jer krvosljednicima nazivaju i neke druge pasmine lovačkih pasa. Osobito se griješi s psom Svetog Huberta (belgijska pasmina). Unatoč svom engleskom nazivu (bloodhund), nije svrstan među krvosljednike, nego u visokonoge goniče.

Sigurno je kako u današnje vrijeme krvosljednik nalazi punu primjenu u lovištima, u kojima ima običnih jelena, jelena lopatara, mufl ona, divoko-za, srna i divljih svinja, ali i smeđih medvjeda. Netko bi mogao misliti kako je šteta ne koristiti bavarskog i hanoverskog krvosljednika i šire u lovu. Lovni kinološki stručnjaci drže kako pse tih pasmina uvijek treba spriječiti da gone zdravu divljač - njihov posao je isključivo rad na krvavom tragu.

Na kraju, mjerimo li korisnost krvosljednika i s ekonomskog gledišta, možemo doći do zaključka kako nam taj nezahtjevni pas višestruko nado-knađuje troškove i trud oko njegove nabave, obuke i držanja. Uz to, krvo-sljednici su psi dobroćudnog, milog ponašanja, manje ili više lijepi, ovisno o pasmini i ukusima.

Potrkušci

261

lov i ribolov

stalno kretati i tražiti hranu. Po stupnju razvitka mogu se usporediti s mla-duncima preživača i zeca među dlakavom divljači.

Roditeljska skrb se sastoji u vođenju po mjestima, koja su bogata hra-nom i sigurna, grijanju i “pokrivanju”, kada pada kiša i zaštiti od neprija-telja koliko je to moguće. Većinom samo majke vode mlade. Oba roditelja su “zadužena” za potomstvo kod trčke, jarebice grivne i divlje guske. Ako majka strada, svu brigu preuzima otac.

Pri kraju inkubacije, ptice čvrsto sjede na jajima - i po cijenu života. U drugoj polovini tog razdoblja majka se javlja svojim mladima u jajima, što doprinosi ujednačijenijem izvaljivanju i zapamćivanju glasanja i signala majke. Kasnije, dok su još u gnijezdu, dobro zapamte majku i svuda je slije-de. Pred valenje, a to je svojstveno i čučavcima, ptić u jaju zauzima pose-ban položaj. Leđa su jako svinuta, a glava je podvučena pod desno krilo i okrenuta prema tupom kraju jaja, tako da kraj kljuna iznutra dotiče ljusku. Na kraju gornjeg dijela kljun ptić ima tzv. jajčani zub, tvrdo rožnato zade-bljanje, koje služi za razbijanje ljuske jaja. Ptić se sam oslobađa iz jaja, bez pomoći roditelja.

Pokretanjem kljuna gore-dolje ptić prvo probija ljusku na jednom mje-stu, zatim na drugima. Kada je cjelovitost jaja narušena približno na četvr-tinu opsega, ptić se naglo ispravlja i, lomeći ljusku na dva dijela, oslobađa se. Taj proces traje nekoliko sati.

Kada se mladunci osuše, a to je na primjeru trčke jedan do dva sata, napuštaju gnijezdo. Majka javlja da je slijede, upozorava o raznim vrstama opasnosti – primjerice, iz zraka, o prestanku opasnosti, skupljanju itd. Mla-di se manje raznovrsno javljaju, a posebno su glasni, kada im je zima ili se izgube.

U Hrvatskoj žive tri vrste divljih golubova: golub pećinar, golub du-pljaš i golub grivnjaš. Golub pećinar ili divlji golub naša je stanarica u sre-dozemnom dijelu. Predak je domaćeg goluba, mnogobrojnih pasmina, a i gradskog goluba u gradovima i selima. Golub dupljaš je zaštićen i ne spada u lovnu divljač. Ugrožen je, jer u suvremenom gospodarenju šumama nedo-staje duplji za gniježdenje.

Golub grivnjaš je naš najveći golub, težine od 300 do 690 g. Procje-njuje se da u Hrvatskoj ima 30 000 do 50 000 parova. Nastanjuje područja s većim i manjim šumama, šumarcima, parkovima i mjesta gdje ima malo drveća. Selica je, koja zimuje u Sredozemlju.

Gniježdenje golubova grivnjaša

262

lov i ribolov

Golubovi grivnjaši se sa zimovališta vraćaju u ožujku i ubrzo po povratku izdvajaju se u parove. U to vrijeme mužjaci nastoje gukanjem privući žen-ke. U svadbenom letu mužjak uzlijeće koso uvis, “plješćući” vrhovima krila, a zatim se u kliznom letu spušta do ženke na grani drveta, gdje se pare. Ženka rijetko prati mužjaka u tom letu. Golubovi grivnjaši, koji žive u parkovima, izvode ljubavne igre i na tlu.

Nakon svadbenih iga-ra i parenja, golubica počinje graditi gnijezdo, za koje više građe donosi golub. Temelj gnijezda je ravno izrasla grana i nekoliko spletenih grančica. Čini ga tan-ki, rahli ukriž spletenih suhih grančica s vrlo plitkom udubinom u sredini. Stelje uopće nema ili je čini nekoliko stabljika i pera, pa se često jaja mogu vidjeti odozdo. Promjer gnijezda je 28 do 40 cm, visina 7 do 14, promjer ležišta 11 do 16 i dubina od 1,5 do 5 cm. Golubovi grivnjaši često koriste gnijezda pripadnica porodice vrana, malih sokolova, vjeverica i drugih ži-votinja, koja si preurede kako im odgovara.

Najčešće se gnijezda golubova grivnjaša mogu naći u visokoj i gustoj mladoj šumi, dovoljno visoko i sakrivena. Nađu se i drugdje pa i prilično nisko - na visini od 1,5 do 2 m.

Gniježdenje počinje u travnju, kada golubica snese obično dva bijela, sjajna jaja. Golub više sjedi na jajima danju, a golubica noću. Grivnjaši, dok sjede na jajima, plašljiviji su od mnogih drugih vrsta ptica. Ako se po-plaše, napustit će gnijezdo i više se neće vratiti. Zato se glavna zaštita u to vrijeme sastoji od osiguranja mira. Ako se slučajno zamijeti gnijezdo, treba to mjesto zaobići bez zadržavanja.

Nakon 17 dana izlegu se golubići, jako slabo pokriveni paperjem, sli-jepi i bespomoćni. Skoro uvijek od dva mladunca jedno je žensko, a drugo muško. Oba roditelja ih griju i hrane, prvo sirastom masom iz voljke, tzv. golubinjim mlijekom, a zatim u voljci nabubrelim i omekšanim sjemenkama.

Mladi brzo napreduju, osamostaljuju se i brzo napuštaju roditelje. Uz kratko vrijeme inkubacije, golubovi grivnjaši mogu imati dva do tri legla godišnje - sve do kolovoza.

263

lov i ribolov

Mrena, riba dna tekućih voda, može se uloviti na razne vrste sireva i gujavica, rovce, manje rakove ili rep većeg raka, razne vrste pijavica, razne ličinke kukaca, posebno ličinku vodencvijeta, obično i tijesto sa sirom... Najčešće ribolovci stavljaju mamac izravno na udicu. Rezultati nisu takvi, kakvi se očekuju. Mrena često zagrize, ali se više puta dogodi da se povuče na prazno.

Veći uspjeh u ribolovu mrene će se postići, ako se mamci montiraju kao za šara-na, kao boile - na uzicu, koja je svezana za udicu. Za to uzi-ca, na koju se stavljaju mamci, ne mora biti tanka, a može biti i upletena nit.

Mrena se lovi dubinski i pomoću plovka, ali i sportski-jim načinima - na varalice i umjetne mušice, pa i pravim mušičarskim priborom. Dubinski se može lo-viti klasičnim načinom - pomoću olova, koje se opire struji vode i drži udi-cu s mamcem na mjestu. Drugi način je pomoću kotrljajućeg olova, kojeg nosi struja vode. Tako se pretraži veći dio dna vode i veće su mogućnosti ulova.

Taj način ribolova zasniva se na činjenici da mrena aktivno traži hra-nu, ali i čeka da joj je donese struja vode. Moguć je tamo, gdje je struja vode dovoljno jaka da može kotrljati olovo po dnu i tako donijeti udicu s mamcem do mrene. Ali, tamo gdje olovo i udica s mamcem neće zapeti o prepreke na dnu i uz dno.

Za taj način ribolova potrebno je okruglo, probušeno olovo. Pričvrsti se za kraj uzice pomoću vrtilice, kako bi se izbjeglo upredanje uzice. Udica s prirodnim mamcem i bočnim predvezom stavlja se desetak centimetara iznad olova.

Zabacuje se u struju vode. Težina olova će se opirati struji vode, tako da će ga ona kotrljati po dnu sporije od toka vode. Kada se zategne uzica, olovo, udica i mamac krenut će uzvodno, ali samo dok se uzica ne olabavi. Zatezanjem i labavljenjem uzice pretražit će se tok vode u lukovima, kao kada se kosi kosom. Radi se tako, sve dok voda ne prestane kotrljati olovo, udicu i mamac ili dok ih ne odnese uz samu obalu vode, u kojoj se ribolovi.

Mamci za mrenu

264

lov i ribolov

Boile, mamci za šarana, za one koji ne znaju, moraju biti: jako ukusni, lako probavljivi, lako putovati po šaranovom probavnom sustavu i zadovo-ljiti njegove prehrambene potrebe. To su osnovni uvjeti za kvalitetne boile i dobar ulov šarana.

Potrebni sastojci za izradu boila su: boilev miks, jaja, aroma, sladilo. Po želji se mogu dodati: boja, aminokiseline, konzervans (ako se neće brzo potrošiti), apetitstimulator-atraktant, začini i drugi sastojci.

U praznu posudu se stave jaja i dobro promi-ješaju. Doda se aroma, sladilo, boja i po želji drugi sastojci. Strogo se moramo pridržavati na-putaka proizvođača, koji se nalaze na ambalaži. Obično se navodi koli-čina jaja, odnosno suhe

mase. Sve dobro promiješamo i dodamo boilev miks i miješamo, dok masa ne postane čvrsta.

Treba ostaviti stajati 45 minuta, kako bi se sastojci dobro spojili. Ako je masa premekana, doda se još miksa i promiješa. Kada je masa odstajala, načinimo “kobasice” željenog promjera, narežemo na podjednake komadi-će i načinimo kuglice. Kuhamo ih u kipućoj vodi od 2 do 6 minuta, ovisno o željenoj tvrdoći. Kada su kuhane, isplivaju na površinu vode.

Kuhane istresemo na rešetkasti okvir, načinimo rupice i ostavimo sušiti. Ne valja sušiti na krpi, jer se lako nakupi vlaga i kuglice se pokvare - pro-kisnu. Sušimo ih pola sata do tri dana. Ako želimo imati kao kamen tvrde kuglice, sušimo ih sedam dana. Tijekom sušenja ih više puta preokrenemo.

Kako izraditi boile

tel: 01/4816-145 01/3843-555

[email protected]

265

lov i ribolov

Potječe iz istočnoazijskih voda - slijeva rijeke Amur i drugih tamošnjih tekućih voda. Naseljava u prvom redu najprostranije dublje tokove. Nasu-prot tome, veoma dobro se odomaćuje u zatvorenim vodama s dosta hrane, pa tako i u Hrvatskoj.

Ima visoko, masivno, s bokova stlačeno tijelo, grublju veću glavu, gornja usta i ne-tipično nisko postavljene oči. Leđna peraja je skoro u ravni-ni trbušnih peraja. Prsne pera-je su relativno velike, izrazito šiljate. Krljušti su vrlo sitne, lako ispadaju. Trbuh od početka do analnog otvora čini izrazito oštru kobilicu, bez krljušti i veoma istaknutu iza trbuš-nih peraja.

Osnovna boja je monotono sivozelenkasta, bokovi su znatno svijetliji. Cijelo tijelo u boji daje izrazito srebrnasti dojam. Gornja peraja po boji od-govara tijelu, donje su svijetlje.

U svojoj domovini se mrijesti izravno u glavnom toku tekućih voda pri temperaturi vode od 26 do 30 stupnjeva. Inkubacija ikre se odvija tijekom njezinog putovanja vodom. Plodnost ženki je od oko 500 tisuća ikri. Nije poznato mrijesti li se učinkovito u našim vodama, no navodno se uspješno mrijesti u mađarskom dijelu rijeke Tise. U sportske vode dospijeva naselja-vanjem ili “bijegom” raznih razvojnih oblika iz umjetnog uzgoja.

Njegovo unošenje već od 6o-ih godina prošlog stoljeća je bilo svrhovito iz više razloga. Iako se u vanjskoh prehrani prvo hrani zooplanktonom, vrlo brzo (već pri dužini od 1,5 do 2 cm) prelazi na prehranu fi toplanktonom, koji naše ribe praktično ne koriste. U prehrani koristi cijeli stupac vode.

Veoma brzo raste – u 3. godini može dostići dužinu tijela od 50 cm i težinu od 2 do 3 kg, spolno sazrijeva u 5. do 6. godini života. Može postići dužinu od metar i težinu do 16 kg, doživi više od 20 godina.

Bijeli tolstolobik uvijek živi u brojnim skupinama, koje se katkad po-javljuju blizu površine vode. U velikom broju zimuju u dubokim dijelovi-ma voda. Zanimljiva je pojava da iskaču iz vode pri radu motora ili udaru vesla po vodi.

U ribnnjačarstvu bijeli tolstolobik povećava produktivnost ribnjaka, a u sportskim ribolovnim vodama može doprinijeti boljem korištenju njihove prirodne produktivnosti.

Bijeli tolstolobik

www.gospodarski.hr

tel: 01/4816-145, 01/3843-555

[email protected]

CIJENA60,00 kn


Isporuka: odmah

Format: 20 x 14 cm

Uvez: broširani

Broj stranica: 192

www.gospodarski.hr

tel: 01/4816-145, 01/3843-555

[email protected]

CIJENA60,00 kn


Isporuka: odmah

Format: 20 x 14 cm

Uvez: broširani

Broj stranica: 184

267

agroekonomika

S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo buj-nim podlogama imaju nešto kra-će razdoblje pune eksploatacije, u prosjeku 15 godina. Berba je kod takvog načina uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja, jer je potreban veći broj sadnica, obvezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomo-tehnika tijekom čitave vegetaci-je.

Trešnja zahtijeva srednje godišnje temperature zraka iz-među 10 i 17°C, a u doba dubo-kog mirovanja može izdržati temperature i do -30 °C. Izraziti je heliofi t, te zahtijeva puno svjetla i topline, a zadovoljava se s manjom količinom oborina (oko 500 mm godišnje). Odgovaraju joj duboka, dobro drenirana tla neutralne ili blago alkalne reakcije.

Važno je znati da je većina sorata samoneoplodna, pa su potrebni mul-tisortni nasadi, ili sadnja isključivo samooplodnih sorata, da bi se postigao uspjeh u proizvodnji. U slučaju multisortnih nasada, oprašivača ne smije biti manje od 15%.

Za pravilno oprašivanje potrebni su kukci, od kojih su najznačajnije pčele, ali i drugi kukci, osobito bumbari, ose i divlje pčele.

Prednost gustog sklopaU poluintenzivnim nasadima sadnja se obavlja na razmak 5,0 x 3,0

m. Gustoća sklopa iznosi 666 stabala/ha ili 15 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. U intenzivnim nasadima sadnja se obavlja na razmak od 5,0 x 1,5 m, uz gustoću sklopa od 1.330 stabala/ha; 5,0 x 1,25 m uz gustoću sklopa od 1.600 stabala/ha, pa sve do 4,0 x 0,6 m gdje je gusto-ća sklopa 4.150 stabala/ha ili 2,4 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu.

Prednosti gustog sklopa su što tako uzgajane voćke ulaze u rodnost već u drugoj, odnosno trećoj godini, a u petoj godini postižu punu rodnost s

a g r o e k o n o m i k aa g r o e k o n o m i k a

Uzgoj trešnje – zarada i na manjim površinama

268

agroekonomika

prirodom od 12 do 25 kg po stablu. Plodo-vi su najčešće ekstra i prve klase koji su naj-više traženi na tržištu.

Trešnje se beru kada su plodovi posve zreli, jer naknadno ne dozrijevaju. Kako čak 25% težine plod treš-nje dobiva u posljed-njem tjednu prije ber-be, berba se pokušava produljiti čim više da bi se urod poboljšao i dobio čim veći plod. Dozrijevanjem se povećava udio topivih tvari u plodu, ali se čvrstoća mesa smanjuje, stoga je dan početka berbe kompromis između ta dva čimbenika. Za svježu potrošnju plodovi se beru s peteljkom, ručno, što znatno poskupljuje proizvodnju. Mogu se čuvati u hladnjačama do 30 dana na temperaturama od 0-1°C, uz relativnu vlažnost zraka od 85%.

Plodovi sadrže vitamine C, B i A, biofl avonoide, anto-cijanin, melatonon, elagičnu kiselinu, koji pomažu u borbi protiv raka, preven-ciji srčanih bolesti, ublažavanju bolova uzrokovanih gih-tom i artritisom, kao i glavobolju. Zbog tih svojstava trešnja

se odavno koristi u narodnoj medicini, a vrlo slična zdravstvena svojstva imaju i plodovi višnje. Trešnja se većinom uzgaja za potrošnju u svježem stanju, manji broj uzgaja se samo radi prerađevina (kompoti, džemovi, mar-melade, sirovina za konditorsku industriju), a najmanje se uzgajaju isključi-vo za proizvodnju likera ili rakija.

Troškovi podizanja nasadaU RH se 2011. g. ukupno proizvodilo 6.241 tona trešanja, od čega je

većina proizvodnje bila ekstenzivna, za vlastite potrebe (4.121 tona ili 66% ukupne proizvodnje). Svakako je potrebno povećanje proizvodnje namije-

Proizvodnja trešanja u RH, tone

01.0002.0003.0004.0005.0006.0007.0008.0009.000

2007 2008

ukupno

2009

za tržište

2010

ekstenzivn

2011

no

1

269

agroekonomika

njene tržištu na suvremenim plantažnim nasadima, jer je ova voćna vrsta kod potrošača cijenjena i tražena, te na tržištu postiže dobru cijenu.

Intenzivna proizvodnja trešanja za tržište u RH

Godina Površina (ha) Proizvodnja (t) t/ha2006. 696 3.141 4,6

2007. 698 2.723 3,9

2008. 836 3.863 4,6

2009. 847 2.126 2,5

2010. 899 1.115 1,2

2011. 599 2.112 3,5

Mjerna jedinica kn/haPrinos kg/ha 10.000

Prosječna cijena kn/kg 7,40

Ukupan prihod kn 74.000,00Trošak gnojidbe kn 1.500,00

Trošak zaštite kn 5.225,00

Sanduci kn 8.000,00

Trošak berbe kn 12.500,00

Trošak rezidbe kn 3.750,00

Ostali troškovi kn 2.000,00

Trošak vlastite mehanizacije kn 2.882,00

Ukupni varijabilni trošak kn 35.857,00DOBIT kn 38.143,00

Prosječna proizvodnja trešanja po ha u promatranim godinama iznosi 3,4 tone, i pokazuje dosta velike oscilacije. Prosječan europski prinos treš-nja po ha u EU iznosi oko 4 t/ha, a u europskoj proizvodnji trešanja domi-nira susjedna nam Italija.

Za podizanje suvremenog nasada trešnje, kakvi su nam potrebni za in-tenziviranje proizvodnje, potrebno je oko 75.000,00 kn/ha, bez troška krče-nja prethodne vegetacije i bez postavljanja zaštitnih mreža, koje su neop-hodne za zaštitu od tuče, ali i za zaštitu od ptica koje napadaju ovo voće. Cijena zaštitne mreže po ha iznosi 80.000,00-100.000,00 kn.

Kalkulacija doprinosa pokrića kod proizvodnje trešnje u konti-nentalnim uvjetima, ha

270

agroekonomika

Pri uzgoju s razmacima sadnje od 4,0 x 2,0 m ostvaruje se pokriće varijabilnog troška po hektaru od 38.143,00 kn, što govori o trešnji kao dohodovnoj kulturi, ali uz ostvarenje visokog i kvalitetnog prinosa, ka-kvog tržište traži. U troškovima se ističe trošak berbe, na kojeg otpada 35% troška. Berač za sat vremena berbe nabere 20 kg ploda, a cijena sata rada se kreće oko 25 kn. Upravo je ovo i glavni problem u proizvodnji trešnje, jer je teško pronaći kvalitetnu radnu snagu, a trošak berbe izuzet-no je visok.

Trešnje je moguće uzgajati i u zaštićenom prostoru, u čemu danas prednjači Nizozemska, a takav uzgoj postoji i kod nas, u okolici Slavon-skog Broda.

Trešnje se kod ovakvog uzgoja uzgajaju pri gustoći sklopa od 6.000 – 9.000 sadnica/ha, uz predviđeni puni prinos od 30-50 t/ha. Uzgoj u za-štićenom prostoru omogućava raniji dolazak na tržište, te veći i kvalitetniji prinos, ali zahtijeva velika ulaganja u investiciju, te puno znanja uz korište-nje sofi sticirane tehnologije.

Trešnje se u zaštićenom prostoru uzgajaju i u Austriji, s ciljem do-bivanja ploda u ožujku, kada je moguće ostvariti visoku prodajnu cijenu, koja je neophodna za pokriće ove investicije. Ukupni trošak zasnivanja zaštićenog prostora, u austrijskom primjeru, na površini od pola hektara iznosi 320.000 €, i tu je uključen trošak sadnica, potpornja, sustava za grijanje i građevine.

Uzgajaju se sorte Early Star, Samba i Grace Star, na podlozi Gisela 5, s cijenom sadnice od 7,5€. Zaštićeni prostor grije se bioplinom, s tim da se grijanje uključuje od siječnja, jer je trešnjama potrebna određena suma niskih temperatura. Očekivani prinos je 18 t/0,5 ha, uz očekivanu zaradu od 10-12 €/kg ploda (maloprodajna cijena čileanskih trešanja je oko 1,5 €/100 g ploda).

Uzgoj trešanja na našim područjima defi nitivno ima perspektivu, jer ova voćna vrsta donosi dobar urod, a time i zadovoljavajući prihod na rela-tivno malim proizvodnim površinama.

Isplativa proizvodnja za jedno gospodarstvo već je na pola hektara pa do maksimalno 2 ha. Proizvodnja na manjim površinama omogućuje gos-podarstvu smanjenje troška berbe, jer je na manjim površinama može sa-mostalno obaviti. Stoga je ova voćna vrsta isplativa i zanimljiva i može se preporučiti i manjim gospodarstvima.

271

agroekonomika

Stolne sorte grožđa koriste se prvenstveno za konzumaciju u svježem stanju, te manjim dijelom za preradu sušenjem, konzerviranjem, kandi-ranjem i slično. Većina sorata stolnog grožđa ima puno manje šećera od vinskih sorata, te krupnije bobice s više mesa, pa stoga nije namijenjena proizvodnji vina. Takve sorte zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja od vinskih sorata, te puno više ručnog rada koji poskupljuje proizvodnju. Uglavnom se uzgajaju u visokim uzgojnim oblicima, najčešće pergolama ili tendonima, povezanim jakom armaturnom mrežom. Zbog toga je pro-izvodnja stolnog grožđa strogo specijalizirana djelatnost, s dosta visokim početnim ulaganjima.

Energetsko bogatstvoGrožđe je, od sveg svježeg voća, najbogatije ugljikohidratima, pa daje

znatnu količinu energije nakon konzumacije. Zrelo svježe grožđe sadrži grožđani šećer, tanine, vinsku, jabučnu i limunsku kiselinu, od minerala ka-lij, magnezij, fosfor, željezo, mangan, te vitamine A, C i gotovo sve vitami-ne B skupine osim vitamina B12. Kožica bobica je bogata balastnim tvari-ma, kao npr. celulozom i pektinom, zbog kojih povoljno djeluje na probavu i stimulira rad crijeva, te djeluje diuretički.

Proizvodnja stolnog grožđa u HrvatskojNajveći proizvođači unutar EU su uz Italiju, Španjolska i Grčka. Pro-

izvodnja stolnog grožđa u Hrvatskoj iznosi 15.100 tona, dok se uvozi još 9.200 tona, te Hrvatska zadovoljava svega 60% svojih potreba grožđa za svježu potrošnju, koja iznosi oko 5,5 kg/stanovniku.

Obalni dio Hrvatske ima idealne agroekološke i klimatske uvjete za uzgoj stolnog grožđa, uz potrebno natapanje.

Unatoč maloj proizvodnji stolnog grožđa u Hrvatskoj, turistička ek-spanzija i potražnja za tim voćem u vrijeme ljetnih mjeseci, kada se više-struko poveća broj stanovnika u obalnom dijelu Hrvatske, jasno upućuje da je velika prilika za mnoge proizvođače upravo uzgoj stolnog grožđa.

Stolne sorte grožđa zriju od kraja srpnja do prve dekade listopada. Moraju biti što ljepšeg izgleda, jer potrošači kupuju ˝očima˝. Dobra sorta ima srednje velik do velik grozd, sa što većim bobicama koje trebaju biti podjednake veličine. Kožica bobica treba biti mekana, hrustava, preporuč-ljivo s izraženim maškom, bez sjemenki ili sa što manje sjemenki. Bitna je

Ulaganje u proizvodnju stolnog grožđa

272

agroekonomika

izdržljivost kod transporta, u skladištu i u hladnjači. Osnovni cilj čuvanja stolnog grožđa u rashladnim hladnjačama je, da ono dođe na tržište izvan redovne sezone berbe, te time postigne veću prodajnu cijenu. Čuvanje ima ekonomsko opravdanje jedino ako prodajna cijena tako čuvanog grožđa po-kriva troškove čuvanja.

Nove nasade treba podizati uvođenjem novih tehnologija i novih kul-tivara, na odgovarajućim podlogama za određene tipove tla, jer se pogreške koje se naprave pri podizanju nasada odražavaju tijekom cijelog razdoblja proizvodnje.

Trošak podizanja novog nasada stolnog grožđa, 1 ha

Prva godina (priprema i sadnja)

Troškovi Kn/haKolci za uzgoj 2.500,00Lozni cijepovi 52.000,00Sredstva za zaštitu bilja 2.120,00Trošak materijala 56.620,00Kultiviranje i ravnanje tla prije sadnje 500,00Dovoz i razvoz sadnica i kolja 200,00Dovoz stupova 900,00Trošak rada strojeva 1.600,00Razmjeravanje i iskolčavanje 500,00Kopanje jama ručno ili motornim svrdlom 2.000,00Utovar i istovar kolja 400,00Priprema sadnica i razmještaj 700,00

Troškovi Kn/haStajsko gnojivo 4.400,00Mineralno gnojivo 6.100,00Trošak materijala 10.500,00Dovoz i rasipanje stajskog i mineralnog gnoja 1.470,00Rigolanje 7.000,00Trošak rada strojeva 8.470,00Utovar i istovar gnojiva 640,00Rasipanje gnojiva 480,00Trošak ručnog rada 1.120,00Ukupan trošak nulte godine 20.090,00

273

agroekonomika

Sadnja i ostali troškovi oko sadnje 5.000,00Zaštita (ukupno 7X) 1.350,00Trošak ručnog rada 9.950,00Ukupan trošak prve godine 68.170,00

Druga godina (postavljanje armature)

Troškovi Kn/haArmiranobetonski stupovi 31.500,00Sidra i zatezači 4.500,00Pocinčana žica 8.000,00Vezivo 520,00Sredstva za zaštitu bilja 2.120,00Cijevi za natapanje ‘’kap po kao’’ 10.000,00Trošak materijala 56.640,00Proljetna obrada 500,00Trošak rada strojeva 500,00Utovar i istovar stupova i žica 400,00Postavljanje stupova i žice 6.000,00Zaštita (ukupno 7X) 1.350,00Postavljanje cijevi sustava za natapanje 4.000,00Trošak ručnog rada 11.750,00Ukupan trošak druge godine 68.890,00

Treća godina

Troškovi Kn/haSredstva za zaš tu bilja 3.380,00Trošak materijala 3.380,00Međuredna obrada 1.800,00Trošak rada strojeva 1.800,00Zaš ta (ukupno 7X) 1.350,00Okopavanje unutar redova 4.000,00Rezidba, plijevljenje, iznošenje rozgve 1.600,00Ostali troškovi 2.000,00Trošak ručnog rada 8.950,00Ukupni trošak treće godine 14.130,00

Sveukupni trošak investicije (nulta-treća godina) 171.280,00 kn/ha

274

agroekonomika

Ukupna investicija u 1 ha nasada iznosi 171.280,00 kn, pri gustoći sklopa od 3.500 trsova/ha i uzgojnom obliku dvostrani kordonac ili zadar-ska lepeza. Ovdje se pretpostavlja uzgoj kultivara Cardinal.

Kalkulacija doprinosa pokrića uzgoja stolnog grožđa, 1 ha

Mjerna jedinica Po ha

Prinos kg/ha 10.000

Cijena kn/kg 8,00

Ukupan prihod kn/kg 80.000,00Pljevljenje kg/ha 7.500,00

Trošak mineralne gnojidbe kg/ha 2.230,00

Sredstva za zaštitu bilja kg/ha 7.953,00

Sanduci kg/ha 5.000,00

Vezivo kg/ha 400,00

Berba kg/ha 5.000,00

Rezidba kg/ha 9.800,00

Ostali troškovi kg/ha 1.000,00

Troškovi vlastite mehanizacije kg/ha 3.331,00

Ukupni varijabilni trošak kg/ha 42.214,00Doprinos pokriću kn/ha 37.786,00

Pokriće varijabilnog troška (doprinos pokriću) po 1 ha površine iznosi 37.786,00 kn, bez uračunatih poticaja. Od troškova uzgoja, posebno se ističe trošak rezidbe (23% varijabilnog troška), dok na trošak berbe otpada 12% troška. Visok je udio i troškova sredstava za zaštitu bilja (19% troška).

Hrvatska svakako ima potencijala za razvoj proi-zvodnje stolnih odlika grožđa na obalnom području. Velika je prednost blizina trži-šta što smanjuje troškove transporta i dis-tribucije, što svakako treba biti iskorište-no. Eventualni nedostatak je blizina Italije, koja je svjetski pro-izvođač stolnih sorti, te konkurira svojom blizinom domaćoj proizvodnji.

275

agroekonomika

Kvaliteta korištenih presadnica jedan je od ključnih elemenata svake uspješne povrćarske proizvodnje. Dobro razvijena i zdrava presadnica daje brz i snažan početni rast i omogućava, u konačnici, zadovoljavajući prinos kulture. Jako je bitna i sortna kvaliteta presadnice, jer sjeme dobrih sortnih osobina daje dobru uzgojnu kvalitetu sjemena i kvalitetu jestivih dijelova.

U poznate tehnologije uzgoja presadnica povrća ulazi uzgoj presad-nica na hranjivoj otopini, u niskim tunelima i kontejnerski uzgoj u zašti-ćenim prostorima. Uzgoj presadnica u niskim tunelima je do nedavno bio jedan od najraširenijih načina uzgoja, ali ga danas istiskuje kontejnerski uzgoj. Kako je razvoj presadnica na hranjivoj otopini brži nego kod kla-sičnog uzgoja, s početkom uzgoja se može krenuti tjedan dana kasnije od uobičajenog.

Najčešće se iz presadnica uzgajaju rajčice, paprike, kupusnjače i zele-ne salate. Proizvodnja povrća iz presadnica je sigurnija, a usjevi uzgojeni iz presadnica ranije ulaze u berbu, u odnosu na izravnu sjetvu na otvorenom, čime se ostvaruju više cijene na tržištu i proizvodnja čini ekonomski oprav-danom.

Kod uzgoja na hranjivoj otopini kontejneri plutaju na otopini iz koje supstrat izvlači potrebnu količinu vode s hranjivima, tako da zalijevanje nije potrebno. Uzgaja se najčešće u visokim ili niskim tunelima, i zbog uštede vremena potrebnog za zalijevanje, pogodan je za manja obiteljska gospodarstva.

Prednost uzgoja presadnica u kontejnerimaDok se uzgoj presadnica u tunelima sve više napušta zbog otežanog

održavanja tla u tunelu, kao i neujednačenosti dobivenih presadnica koje se presađuju golog korijena, presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpu-no pravilan i jednak vegetacijski prostor zbog čega su visoko ujednačene. Supstrati na kojima se presadnice uzgajaju u kontejnerima su sterilizirani, pa ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike kao ni sjeme korova.

Najveća prednost kontejnerskog načina uzgoja je da omogućava pre-sađivanje presadnica s grudom supstrata, pa biljke s prelaskom u poljske uvjete ne doživljavaju stres i nastavljaju s rastom. Kako se puno lakše pri-maju, podsađivanje gotovo nije potrebno.

Isplativost proizvodnje presadnica povrća

276

agroekonomika

Povrće iz presadnica dobivenih kontejnerskim načinom dospijeva rani-je za berbu i u pravilu daje veće prinose od nasada dobivenih iz presadnica golog korijena.

Kontejnerski način uzgoja posebno je prikladan za proizvodnju hi-brida povrća, kod kojih je sjeme iznimno skupo i stoga je važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica.

Ovakav način proizvodnje preporučljiv je za specijalizirane proi-zvođače koji se profesionalno bave uzgojem presadnica, jer su ulaganja u opremu za takvu proizvodnju jako visoka. Neophodna oprema se sastoji od grijanih zaštićenih prostora kao što su staklenici ili plastenici, linije za punjenje supstrata u kontejnere i sijaćice za sjetvu. Također je poželjno da proizvođač posjeduje komoru za naklijavanje sjemena i stroj za mehanič-ko pikiranje mladih biljčica.

Stavka Trošak, $

Priprema terena 1.000,00

Oprema 14.210,22

Stiroporni blokovi 2.512,00

Staze i okviri 2.574,20

Sustav za navodnjavanje 3.698,48

Sijačica 4.500,00

Bunar i pumpa 3.500,00

Drvena građa 110,72

Vrata 200,00

Beton 357,50

Usluge električara 7.500,00

Priključak plina 1.200,00

Podizanje zaštićenog prostora 3.507,20

Ukupno ulaganje 44.870,32

Procijenjeni troškovi ulaganja u jednu lađu (9×45 metara) zaštićenog prostora za kontejnerski uzgoj presadnica – američki primjer

277

agroekonomika

Procijenjeni troškovi kontejnerskog uzgoja presadnica u zaštićenom pro-storu – američki primjer

Ulaganja u zaštićeni prostor i samu proizvodnju su dosta velika, a pro-stori namijenjeni takvom uzgoju moraju imati mogućnost zagrijavanja i održavanja optimalne temperature i vlage tijekom čitavog vremena uzgoja.

U razdoblju od sjetve do nicanja održava se temperatura od oko 25ºC, uz kratkotrajno provjetravanje obično oko podneva. Od nicanja do formi-ranja prvog pravog lista temperatura se smanjuje na 18ºC, što se postiže intenzivnim provjetravanjem tijekom cijelog dana. Na ovaj se način želi spriječiti naglo izduživanje biljaka, a poticati razvoj korijenovog sustava. Nakon formiranja prvih listova, temperatura se održava u granicama opti-muma vrstu koja se proizvodi.

Za uzgoj se koriste kontejneri od polistirena ili plastike, koji su dugački 50 cm i široki 33 cm. Svaka pojedina povrtna vrsta zahtijeva različit volumen supstrata za ukorjenjivanje. Tako kontejneri za uzgoj kupusnjača najčešće sa-drže 209 sjetvenih mjesta, salate 160, paprike i rajčice za uzgoj na otvorenom 104, dok se dinje i lubenice siju u kontejnere sa 40 sjetvenih mjesta.

Stavka Trošak, $

Supstrat za sadnju 1.962,50

Zamjena kontejnera 314,00

Gnojivo (20-20-20) 39,00

Plin 928,00

Struja 32,00

Popravci 448,70

Zamjena plastičnog pokrova 377,75

Trošak rada:

Sjetva 502,40

Uklanjanje kontejnera 52,00

Trošak uprave 455,00

Trošak poslovanja 364,19

Ukupni godišnji trošak 5.475,54

278

agroekonomika

Troškovi proizvodnjeProsječan godišnji trošak proizvodnje presadnica u Americi iznosi

5.475,54 $, a u njega nije uračunat trošak sjemena, budući da on može zna-čajno varirati u ovisnosti uzgaja li se hibridno odnosno nehibridno sjeme, te ovisno o samoj vrsti povrća koja se uzgaja. Prihod od proizvodnje pre-sadnica ovisi o vrsti povrća koja se uzgaja, sorti i kvaliteta samih sadnica. Sadnice golog korijena ostvaruju nižu cijenu od kontejnerskih sadnica, ali su i ulaganja niža.

Za proizvodnju rajčice iz presadnica potrebna je količina sjemena od 6-8 g/m2 za pikirane presadnice, odnosno oko 2 g/m2 za nepikirane. Da bi se dobila paprika za tržište početkom svibnja, u priobalnom području u grijanim zaštićenim prostorima, sjetvu za uzgoj presadnica potrebno je planirati za kraj prosinca, a presađivanje krajem veljače.

U kontinentalnom području te je rokove potrebno pomaknuti za naj-manje mjesec dana, tako da se sjetva obavlja početkom veljače, a presađi-vanje početkom travnja, da bi za tržište paprika dospjela početkom lipnja kada još uvijek ima relativno visoku cijenu.

Potrebna količina sjemena paprike iznosi oko 7 g/m2, što ovisi o sa-moj sorti. Kod proizvodnje krastavaca je ekonomski najprihvatljivija pro-ljetna proizvodnja, za koju se sjetva obavlja krajem 11.mj., a koristi se uglavnom hibridno sjeme.

Iako je proizvodnja presadnica troškovno intenzivna, svakako ima svo-je mjesto u našoj povrćarskoj proizvodnji, uz potrebu stalnog praćenja no-vih tehnologija uzgoja i ponudu sortimenta koji zadovoljava potrebe kako proizvođača tako i potrošača povrća.

Presadnice krastavaca Presadnice rajčica

279

iz zakonskih propisa

U „Narodnim novinama“ broj 20/13 objavljen je Pravil-nik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Radi se o pod-zakonskom aktu čija je svrha normativno oblikovanje uvjeta za obavljanje dopunskih djelat-nosti na obiteljskim poljopri-vrednim gospodarstvima, čime se obavljanje takvih djelatnosti izvlači iz netransparentne „sive zone“, te omogućuje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima obavljanje dopunskih djelatnosti i ostvarivanje prihoda od istih unutar propisanih okvira.

U općim odredbama, člankom 1. defi niran je opseg normativnog obli-kovanja (vrste dopunskih djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gos-podarstvu, način i uvjeti za obavljanje tih djelatnosti, te uvjeti za upis u Upisnik dopunskih djelatnosti.

Što se smatra dopunskom djelatnošću na OPG-u ?U članku 2. defi nira se značenje pojedinih pojmova koji se pojavljuju

u pravilniku (OPG, izravna prodaja, poljoprivredni proizvodi, krajnji potro-šač, prerada).

Skrećemo pozornost na odredbu sadržanu u članku 2., stavku 5. kojom se dopunske djelatnosti na OPG-u defi niraju kao djelatnosti koje omogućuju bo-lje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:1. »obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo« (u daljem tekstu: OPG)

je gospodarstvo na kojem punoljetni članovi istog kućanstva obavljaju po-ljoprivrednu djelatnost koristeći vlastite i unajmljene resurse i upisano je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,

2. »izravna prodaja« je prodaja poljoprivrednih proizvoda i/ili prera-đevina iz poljoprivrednih proizvoda i/ili nepoljoprivrednih proizvoda i/ili

i z z a k o n s k i h p r o p i s ai z z a k o n s k i h p r o p i s a

Dopunske djelatnosti na OPG-u

280


usluga koje OPG proizvodi i prodaje krajnjem potrošaču ne dovodeći u pi-tanje druge propise;

3. »poljoprivredni proizvodi« jesu proizvodi iz članka 3. točka 2. Za-kona o poljoprivredi;

4. »krajnji potrošač« je fi zička osoba koja nabavlja hranu za udovolja-vanje vlastitih potreba, a ne koristi je niti u jednoj fazi poslovanja s hranom sukladno propisima o hrani;

5. »dopunske djelatnosti na OPG-u« (u daljem tekstu: dopunske djelat-nosti) jesu djelatnosti koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaci-teta te bolje korištenje rada članova OPG-a;

6. »prerada« podrazumijeva pojam sukladno propisima o hrani.

Vrste dopunskih djelatnosti U drugom dijelu Pravilnika (II. Vrste dopunskih djelatnosti na

OPG-u), odredbama sadržanim u članku 3. propisane su dozvoljene do-punske djelatnosti na OPG-u, a koje su detaljno razrađene u Dodatku I: Popis dopuštenih dopunskih djelatnosti na OPG-u u obliku tabličnog prikaza.

Na OPG-u su dozvoljene sljedeće vrste dopunskih djelatnosti:1. Izravna prodaja,2. Prerada poljoprivrednih proizvoda ljekovitog bilja, gljiva i šumskih

proizvoda,3. Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvod-

nja proizvoda od slame i pletarskih materijala,4. Turizam na OPG-u,5. Djelatnosti povezane s tradicijskim vještinama i znanjima na OPG-u,6. Proizvodnja i prodaja energije iz obnovljivih izvora od: šumske bi-

omase, stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice, drugih izvora biomase, izvora vode, vjetra i sunca,

7. Usluge u poljoprivredni i šumarstvu korištenjem poljoprivredne i šumske mehanizacije, opreme, uređaja i životinja, te njihovo davanje u na-jam,

8. Prenošenje znanja i vještina povezanih s poljoprivredom, šumar-stvom i dopunskim djelatnostima na OPG-u,

9. Ostale poljoprivredne djelatnosti koje se mogu registrirati kao do-punske djelatnosti na OPG-u.

(2) izravna prodaja iz točke 1. stavka 1. ovoga članka se može obavlja-ti na sljedeće načine:

1. na OPG-u (u dvorištima, proizvodnim objektima OPG-a, kušaonica-ma i na polju),

2. na štandovima i klupama na tržnicama na malo,

281


3. na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,4. na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova, i sl.,5. prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe, manifestacije i sl.),6. dostavom do potrošača,7. pokretnom prodajom (pokretna vozila, plovila, kolica),8. prodaja putem automata,9. kioska,10. prodaja putem interneta.Na OPG-u se može obavljati više vrsta dopunskih djelatnosti.Napominjemo da je odredbe ovog članka nužno sagledavati kao popis

dopuštenih djelatnosti, a djelatnosti koje nisu navedene u članku 3. i Dodat-ku I ne smatraju se dopuštenima i ne predstavljaju dopunsku djelatnost ko-jom se OPG smije baviti sukladno odredbama ovog Pravilnika. Obavljanje dopunskih djelatnosti protivno odredbama ovog Pravilnika može biti sank-cionirano sukladno drugim važećim propisima u RH, naročito iz domene poreznog zakonodavstva.

Način i uvjeti za obavljanje dopunskih djelatnosti na OPG-u

U ovom dijelu Pravilnika normirani su opći i posebni uvjeti za obav-ljanje dopunskih djelatnosti na OPG-u. Odredbama članka 4. propisano je da za obavljanje dopunske djelatnosti OPG mora ispunjavati i ostale uvjete sukladno posebnim propisima koji uređuju tu djelatnost, odnosno, ukoliko se za obavljanje dopunske djelatnosti na OPG-u traže posebne kvalifi kacije za osobe ili posebna tehnološka oprema, OPG neće biti u mogućnosti obav-ljati dopunsku djelatnost ukoliko ne ispunjava uvjete sukladno posebnim propisima kojima se normiraju takvi uvjeti.

Odredbama članka 5. ovog Pravilnika propisano je da je nositelj do-punske djelatnosti nositelj OPG-a ili član OPG-a uz suglasnost nositelja OPG-a, upisan u Upisnik. Za obavljanje iste vrste dopunske djelatnosti na OPG-u može biti upisan samo jedan nositelj. Za obavljanje različitih vrsta dopunskih djelatnosti može biti upisano više nositelja.

Pri obavljanju dopunske djelatnosti mogu pomagati svi članovi OPG-a koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i radnici na OPG-u sukladno posebnim propisima.

Odredbom članka 6. propisano je da se dopunska djelatnost mora obavljati na zemljištu i/ili u objektima koje su nositelj ili članovi OPG-a upisali u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, čime se isključuje obav-ljanje dopunskih djelatnosti izvan zemljišta i/ili objekata koja pripadaju OPG-u koji je prijavio dopunsku djelatnost.

282


Odgovarajuća stručna spremaSkrećemo posebnu pozornost na odredbu sadržanu u članku 7. Pravil-

nika kojom je propisano da nositelj dopunske djelatnosti na OPG-u mora imati odgovarajuću kvalifi kaciju (školsku ili stručnu spremu i stečeno zva-nje) potrebnu za obavljanje dopunske djelatnosti sukladno posebnim pro-pisima koji uređuju obavljanje pojedine dopunske djelatnosti. Navedena je odredba kogitivne (prisilne) naravi, a cilj joj je da se onemogući obavljanje dopunskih djelatnosti na OPG-u osobama koje ne raspolažu odgovarajućim kvalifi kacijama za obavljanje određene dopunske djelatnosti (npr. točka 3.3. Dodatka I - Prenošenje znanja i vještina povezanih s poljoprivredom, šumarstvom i dopunskim djelatnostima na OPG-u).

Posebni uvjeti za obavljanje dopunskih djelatnosti na OPG-u normi-rani su odredbama članka 8. ovog Pravilnika. Dopunska djelatnost prerade hrane obavlja se u registriranim ili odobrenim objektima sukladno propisi-ma o hrani.U okviru dopunske djelatnosti pružanja ugostiteljskih usluga na OPG-u pripremaju se i uslužuju jela, pića i ostali napitci od namirnica koje moraju biti iz pretežito vlastite proizvodnje, a sukladno propisima koji re-guliraju ugostiteljsku djelatnost. U okviru dopunske djelatnosti proizvodnje energije iz bio mase, udio sirovina koje potječu s vlastitog OPG-a mora biti najmanje 20% od količine ukupno potrebnih sirovina ne dovodeći u pitanje posebne propise.

Odrebom članka 9. propisano je da je dozvoljeni opseg obavljanja do-punske djelatnosti određen visinom godišnjeg dohotka iz dopunske djelat-nosti. Godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti je ukupni godišnji dohodak izdopunske djelatnosti ostvaren na OPG-u po svim vrstama dopunskihdje-latnosti i po svim nositeljima dopunske djelatnosti. Dozvoljeni prosječni godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti ne smije biti veći od 50% uku-pnog godišnjeg dohotka OPG-a.

Odredbama članka 10. ovog Pravilnika propisano je da OPG mora bilježiti primitke i izdatke iz dopunske djelatnosti u Knjizi primitaka i iz-dataka (Obrazac KPI) i utvrditi godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti. Godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti utvrđuje se kao razlika između primitaka i izdataka iz dopunske djelatnosti tijekom jedne kalendarske go-dine. Nadalje, odredbom stavka 3. ovog članka propisano je da Evidencija iz stavka 1. i 2. ovoga članka služi kao podloga za provjeru ispunjava li OPG uvjete iz članka 9. ovoga Pravilnika koji se odnose na opseg obavlja-nja dopunske djelatnosti. Ova Evidencija mora se čuvati najmanje 5 godina.

Dio IV., Uvjeti za upis u upisnik dopunskih djelatnosti na OPG-u sadr-ži odredbe koje se odnose na upis, promjenu i prestanak obavljanja dopun-ske djelatnosti na OPG-u, a sadržan je u odredbama članka 11. (postupak

283


upisa), članka 12. (promjena podataka i prestanak obavljanja djelatnosti) i članka 13. (provjera uvjeta i ispis iz upisnika).

Upis dopunske djelatnosti u UpisnikČlankom 11. propisano je da se dopunska djelatnost mora upisati u

Upisnik prije početka obavljanja, a Upisnik vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Upis se obavlja u regionalnim uredima/podružnicama APPRRR s obzi-rom na prebivalište nositelja OPG-a. (npr. ako nositelj ima prijavljeno pre-bivalište u Zagrebačkoj županiji, upis dopunske djelatnosti obaviti će se u regionalnom uredu, odnosno podružnici za Zagrebačku županiju). Zahtjev se mora podnijeti najmanje 30 dana prije početka obavljanja djelatnosti, a mora biti podnesen na obrascu koji je sastavni dio Priloga I ovog Pravilni-ka.

Uz Zahtjev se obavezno mora priložiti sljedeće:1. dokaz o osposobljenosti za obavljanje dopunske djelatnosti ako je

ista propisana posebnim propisima koji reguliraju dopunsku djelatnost,2. uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje tradicijskog ili umjetnič-

kog obrta (samo za OPG koja se bave tradicijskim ili umjetničkim obrtom),3. ovisno o dopunskoj djelatnosti:• rješenje o registraciji ili odobravanju objekta u poslovanju s hranom;• rješenje o registraciji ili odobravanju objekta i/ili subjekata u poslo-

vanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi;• rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkomdomaćinstvu;• presliku ovjerene sanitarne knjižice i dokaz o položenom tečaju higi-

jenskog minimuma (samo za one koji dolaze u kontakt s hranom).Na temelju podnesenog Zahtjeva Agencija upisom u Upisnik nositelju

dopunske djelatnosti izdaje izvod iz Upisnika koji je ujedno i potvrda o upisu u Upisnik. Upisnik sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresa i matični identifi kacijski broj poljoprivrednog gospodarstava, vrstu dopunske djelatnosti sukladno Dodatku I ovoga Pravilnika, te datum upisa/promjene/ispisa iz Upisnika.

Promjena podataka i prestanak obavljanja djelatnosti propisana je odredbama sadržanim u članku 12. Pravilnika tako da svaku promjenu koja se odnosi na sadržaj Zahtjeva i prestanak obavljanja dopunskih djelatnosti nositelj dopunske djelatnosti mora prijaviti Agenciji u roku od 30 dana od nastanka promjene. Odredbama članka 13. ovog Pravilnika propisano je da je provjera ispunjenosti uvjeta i ispis iz Upisnika u nadležnosti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija provjerava

284


ispunjavanje uvjeta iz ovoga Pravilnika, a ukoliko uvjeti nisu ispunjeni, Agencija ispisuje OPG iz Upisnika.

U V. dijelu (Prijelazne i završne odredbe) skrećemo pozornost na odred-be sadržane u članku 14., a odnose se na osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika već obavljaju dopunske djelatnosti na OPG u skladu s va-žećim propisima. Takve osobe podnose Zahtjev u skladu s ovim Pravilnikom u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Na taj je način zakonodavac propisao rok za prilagodbu odredbama ovog Pravilnika, a mišljenja smo da je navedeni rok odgovarajuć i dovoljno dug.

Postupak upisa, promjene djelatnosti i ispisa pojednostavljen je i unifi -ciran za sve koji ulaze u sustav obavljanja dopunskih djelatnosti, a relativno dug rok od godinu dana za prilagodbu, odnosno usklađivanje upisa za one koji se dopunskim djelatnostima već bave ohrabrujuće je i omogućuje po-stupnu prilagodbu.

Cilj ovog pravilnika je “ozakonjenje” obavljanja djelatnosti, te precizni-je određivanje dopunskih djelatnosti kojima se obiteljska gospodarstva mogu baviti, što je ostvareno putem Dodatka I koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Iako se na prvi pogled čini da je inzistiranje zakonodavca na formal-nim kvalifi kacijama, kao i propisivanjem da se dopunskim djelatnostima može baviti samo ako su ispunjeni tehnički uvjeti sukladno važećim propi-sima (npr. Zakonu o obrtu, Zakonu o hrani i dr.) kao uvjetom za bavljenje dopunskim djelatnostima strogo, treba imati u vidu činjenicu da bi propu-štanje normativnog propisivanja ovog limita moglo imati brojne štetne po-sljedice, koje se ne bi refl ektirale samo na obavljanje dopunske djelatnosti.

Ipak, za ocjenu uspješnosti ovog Pravilnika, kao i za njegove izmjene i dopune morati će proći određeno vrijeme primjene kako bi se mogli otkriti, te ispraviti njegovi eventualni nedostaci.

OPG izjednačen u pravima s tvrtkama

Od početka rješavanja pitanja sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi prošlo je 2 godine i mnogo je truda uloženo u usuglašavanje, dopisivanje i predlaganje, kako bi se riješio problem koji je dugo bio nerješiv u poljo-privredi. Kuponi za zapošljavanje sezonskih radnika olakšali su poslovanje poljoprivrednika, ali ima prostora za daljnje usmjeravanje tokova u područ-ju načina zapošljavanja. OPG se često susreće s nejednakom tržišnom utak-

285


micom u odnosu na tvrtke, ponekad i u odnosu na obrte. Tako smo imali primjer da se OPG u sustav PDV-a nije mogao prijaviti na natječaj za poti-cajno zapošljavanje.

Programi zapošljavanja Na ukazanu nelogičnost Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

omogućilo je da OPG u sustavu PDV-a dobije prava kao i ostale pravne osobe. Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje usvo-jeni su “Uvjeti i načini korištenja sredstava za provođenje mjera u 2013.” Unutar istog dokumenta u glavi IV “Kriteriji i uvjeti za primjenu mjera u točki 1.” kod utvrđivanja veličine poslodavaca na str. 24 je defi nirano da se pod pojmom poduzetnik, smatra svaka pravna i fi zička osoba koja sa-mostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, a što uključuje i obrte, samostalne djelatnosti i OPG u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak. OPG u sustavu PDV-a sada mogu iskoristiti sredstava unutar Javnog poziva za poticanje zapošljavanja.

Provedbene aktivnosti iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja usmjerene su na skupine nezaposlenih i neaktivnih osoba koje zbog svoje razine obrazovanja, nedostatka radnog iskustva, godina života, obiteljskih i socijalnih uvjeta nisu konkurentne, a niti pokretljive na tržištu rada. Dio provedbenih aktivnosti, a time i osigurana sredstva usmjerena su na poslo-davce kojima prijete teškoće u poslovanju kako bi zadržali u zaposlenosti osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina. Detalji se mogu potražiti na http://www.hzz.hr.

Usmjeravanje tržišta rada ili kako kvalitetu platiti višeTržište rada svakim danom nosi nove izazove i treba ga usmjeravati i

dograđivati, jer imamo zajedničke ciljeve, a to su povećati broj ljudi koji su zaposleni i pojednostaviti proceduru.

Jedan od sljedećih izazova je staviti izvan sive zone ljude koji se na-laze u situaciji da imaju već posao, ali žele još dodatno zaraditi. Samim zaposlenima time bi se dala sigurnost, jer bi se prestankom jednog posla, automatski aktivirao na drugom poslu. Omogućavati dobrim radnicima da se istaknu u svome području rada potičete konkurentnost, jer su poslodavci voljni izvrsnog radnika više platiti, a time bi i proračun više prihodovao.

Moguća rješenja treba tražiti unutar okvira koje već imamo, npr. mali obrtnici gdje se doprinosi plaćaju paušalno ukoliko je osoba već negdje za-poslena, ali se počinju naplaćivati kada je taj drugi ugovor o radu raskinut. Direktive EU treba promatrati sukladno primjerima u praksi, pogotovo starih članica EU, odnosno kakva rješenja su primijenjena, jer to utječe na konku-

286


rentnost, a time i na broj zaposlenih. Kod primjene novih propisa treba misliti i na funkcionalnost, odnosno njihove ekonomske održivosti. Mali poljopri-vrednici bi mogli imati teškoća, jer će se naći ispod točke pokrića, ukoliko moraju plaćati knjigovođu radi jednog ili više radnika, za nekoliko dana rada.

Treba naglasiti kako nije teškoća plaćanje poreza državi, nego funk-cionalnost procedura, odnosno oslobađanje administrativnog posla, bila bi zaista pomoć poljoprivrednicima.

Obzirom na obaveze koje je Republika Hrvatska preuzela članstvom u Europskoj uniji, ukazala se potreba za donošenjem izmjena i dopuna Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 76/11, stoga je donesen Pravilnik o izmjena-ma i dopunama Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava i objavljen u „Narodnim novinama“ broj 42/13.

Odredbe članka 1. Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodar-stava, nisu se mijenjale, tako da se ovim Pravilnikom propisuju način i uvjeti upisa i promjena u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava (dalje u tekstu: Upisnik), način usklađivanja sa svim upisnicima, registrima ili evidencijama što ih vodi ministarstvo nadležno za poljoprivredu (dalje u tekstu: Ministarstvo) ili ustanove u poljoprivredi te oblik i sadržaj obrasca prijave za upis i promjene.

Upisnik sadrži podatke o poljoprivrednom gospodarstvu, nositelju/odgovornoj osobi na poljoprivrednom gospodarstvu i članovima obi-teljskog poljoprivrednog gospodarstva, sjedištu poljoprivrednog gos-podarstva, gospodarskim objektima u sjedištu i izvan sjedišta, posjedu poljoprivrednog zemljišta, korištenju poljoprivrednog zemljišta, prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u i stoci. Na-vedeni podaci iz odredbe članka 2. također se nisu mijenjale u novom Pravilniku.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava

287


Jedinstveni matični identifi kacijski broj poljoprivrednog gospodarstva

U članku 3. Pravilnika o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava odredbe sadržane u stavku 1. i 2., a koje se odnose na nadležnost za pro-vođenje postupka upisa poljoprivrednog gospodarstva i izdavanje rješenja o upisu u Upisnik, koja je dodijeljena Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao i odredbe koje se odnose na dodjelu je-dinstvenog matičnog identifi kacijskog broja poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG) nisu se mijenjale. Ipak, članak 3. izmijenjen je na način da je odredba sadržana u stavku 3, po kojoj se jednom dodijeljeni MIBPG ne smije dodijeliti drugom poljoprivrednom gospodarstvu brisana i više se ne primjenjuje.

Pravo na upis u UpisnikOdredbe članka 4. stavka 1. kojima je kao uvjet upisa u Upisnik pro-

pisano posjedovanje poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja obuhvaća bilinogoj-stvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, te stavka 2. po kojem je Upis u Upisnik obvezan za poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za državnu potporu, za poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti upisana u upisnike, registre ili evi-dencije što ih vodi Ministarstvo ili ustanove u poljoprivredi, te za PG koja na tržištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na PG-u, nisu se mijenjale, kao što se nisu mijenjale niti odredbe sadržane u stavku 3, po kojem pravo na upis u Upisnik imaju pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fi zičke osobe državljani Republike Hrvatske s pre-bivalištem u Republici Hrvatskoj. Navedeni članak proširen dodavanjem odredbe sadržane u stavku 4. kojom je propisano da pravo na upis u Upi-snik imaju fi zičke i pravne osobe sa prebivalištem/sjedištem na teritori-ju Europske unije čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

Navedena odredba omogućuje ravnopravno sudjelovanje poljopri-vrednika iz drugih zemalja članica EU upis u Upisnik PG pod istim uvje-tima koji se odnose na domicilne proizvođače u Republici Hrvatskoj, uz uvjet da se PG nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

Odredbe članka 5. stavka 1. po kojima je propisano da su nositelj i članovi OPG-a punoljetne osobe koje stalno i/ili povremeno rade na gospo-

288


darstvu, članovi su istog kućanstva i imaju prebivalište na istoj adresi nisu se mijenjale.

Novost je sadržana u odredbi članka 5. stavka 2. kojom se propisuje da iznimno, osobe koje imaju prebivalište na istoj adresi mogu u Upisnik upisati zasebno poljoprivredno gospodarstvo ukoliko nisu članovi istog ku-ćanstva. Činjenicu da nisu članovi istog kućanstva s nositeljem već regi-striranog OPG-a na istoj adresi dokazuju Izjavom, ovjerenom kod javnog bilježnika, koja se nalazi na listu 8. obrasca Upisnika iz dodatka I, a koja je sastavni dio ovog Pravilnika.

Odredbe članka 5. stavka 3. nisu se mijenjale, pa tako članovi PG-a i dalje između sebe biraju nositelja koji je odgovoran za poslovanje PG-a, te popunjavaju obrazac izjave članova OPG-a o odabiru nositelja gospodar-stva koji se nalazi na listu 7. obrasca Upisnika iz dodatka I., koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Odredbe članka 6., 7. i 8. nisu se mijenale i dalje su na snazi, a odred-be članka 9. proširene su novim stavkom 5. kojim je propisano da su upi-sana poljoprivredna gospodarstva, ukoliko se bave pčelarstvom obvezna u roku od 30 dana od dana nastanka promjene prijaviti dokaz o upisu u Evi-denciju pčelara i pčelinjaka dostavom preslike obrasca upisa u Evidenciju pčelara i pčelinjaka.

Prijenos gospodarstva

Pravilnik je proširen odredbama sadžanim u član-ku 10.a, kojima je propisano da se Prijenos gospodarstva u cijelosti može izvršiti na temelju pravnog posla ili pravomoćnog rješenja nad-ležnog tijela na stjecatelja fi zičku ili pravnu osobu uz zadržavanje MIBPG-a gos-podarstva koje se prenosi. Odredbama sadržanim u članku 10.b propisano je da se promjena organizacijskog oblika gospodarstva može izvršiti na temelju pravo-moćnog rješenja nadležnog Izgled iskaznice obiteljskog poljoprivrednog gos-

podarstva

289


tijela, s time da gospodarstvo koje mijenja organizacijski oblik zadržava isti MIBPG.

U članku 12. stavku 6.točki 1. alineja 1. brisan je izraz “ribarstva i rural-nog razvoja”, a brisana je i odredba stavka 8. kojom je propisano da će od 1. siječnja 2012. godine Agencija izdavati Iskaznice s magnetnom trakom.

Skrećemo pozornost čitateljima da se Dodatak I i Dodatak III Pravilni-ka o Upisniku poljoprivrednih gospodarstava (»Narodne novine«, br. 76/11) zamjenjuju novim Dodatkom I i Dodatkom III, koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

U Dodatku II Pravilnika, koji je njegov sastavni dio, u Pregledu obve-zne dokumentacije po tipovima poljoprivrednih gospodarstava, u tablici A/Popis obvezne dokumentacije za upis u Upisnik i prijavu promjena, u retku pod naslovom »Tvrtka« i stupcu pod naslovom »Trgovačko društvo, zadru-ga« dodaje se tekst: »preslika Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjeka-ta prema NKD-u Državnog zavoda za statistiku (ostaje za arhivu)«.

U istoj tablici, u retku pod naslovom »Račun« i stupcu pod naslovom »Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo« riječi: »preslika kartice žiro-ra-čuna nositelja (ostaje za arhivu)« zamjenjuju se riječima: »preslika ugovora o žiro-računu nositelja (ostaje za arhivu)«.

Ovaj Pravilnik već je stupio na snagu, osim odredbe članka 4. stavka 4., koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

U svim oblicima prodaje i trgovanja u kojima se koristi gotovina, oso-bito fi skalizacije na tržnicama, pojačan je nadzor i propisuju se visoke ka-zne za svaki prekršaj. Obveza je svih koji posjeduju svježe voće i povrće s ciljem njihovog izlaganja ili ponude na prodaju, da se upišu u Upisnik trgovaca voćem i povrćem.

Taj upisnik je reguliran Pravilnikom o upisu u upisnik trgovaca voćem i povrćem (NN 91/20). kojim se utvrđuju uvjeti upisa i vođenja Upisnika trgovaca voćem i povrćem, te uvjeti za ovlašćivanje trgovaca za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima.

Pravilnikom o upisu u Upisnik trgovaca voćem i povrćem ( NN 91/10) propisuju se uvjeti upisa i vođenja Upisnika, kao i uvjeti za ovlaštenje tr-govaca za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima ( čl. 4., 5. i 6. Pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće – NN 77/10 ).

Upis u Upisnik trgovaca voćem i povrćem

290


Tko se smatra trgovcem?Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja i vodi Upisnik, odnosno bazu

podataka trgovaca voćem i povrćem, za koju su svi trgovci koji stavljaju na tržište svježe voće i povrće morali dostaviti Ministarstvu potrebnu doku-mentaciju do 31. prosinca 2010. godine.

Po defi niciji iz Pravilnika, trgovac je:1.bilo koja pravna ili fi zička osoba, pa tako i obiteljsko poljoprivred-

no gospodarstvo ( OPG ), koje posjeduje svježe voće i povrće namijenjeno izlaganju ili ponudi na prodaju; namijenjeno prodaji ili pak, stavljanju na tržište na bilo koji drugi način

2. bilo koja pravna ili fi zička osoba koja izlaže ili nudi na prodaju ili pak prodaje, odnosno obavlja bilo koju navedenu aktivnost vezanu za voće i povrće koje podliježe tržišnim standardima ( Pravilnik o tržišnim standar-dima z voće i povrće – NN 77/10 ).

Prije određenog vremena, službe zadužene za kontrolu prometa svježe robe na tržnicama i sprječavanje preprodaje ili prodaje iste na „crno“ za-plijenile su veću količinu voća i povrća od prodavača. Ta je vijest unijela nemir i zabrinutost kod većeg broja poljoprivrednika, proizvođača voća i povrća koji svoje proizvode prodaju na veletržnicama, tržnicama na malo ili na svom gospodarstvu.

Svi oni koji nisu sigurni da su evidentirani kao trgovci voća i povrća u predmetnom Upisniku, svoj status mogu provjeriti u Ministarstvu poljopri-vrede.

Ako do sada nisu evidentirani kao takvi, a žele prodavati voće i povrće dužni su podnijeti zahtjev za upis ( Dodatak I Pravilnika ).

Gdje se smije prodavati voće i povrće?Uz popunjeni zahtjev prilaže se dokaz da je pravna ili fi zička osoba

registrirana u sudskom ili obrtnom registru za trgovinu na veliko i/ili tr-govinu na malo, ili da je nositelj i/ili član poljoprivrednog gospodarstva registriran u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava (preslika Rješenja ) kada voće i povrće prodaje na malo izvan prodavaonica.

To znači da se prodaja može odvijati na štandovima i klupama na tržnicama na malo; na štandovima i klupama izvan tržnica na malo; po-kretnom prodajom; prigodnom prodajom na sajmovima i izložbama i sl., u proizvodnim objektima poljoprivrednih gospodarstava, kao i na veliko na tržnicama.

291


Upisom u Upisnik trgovaca voća i povrća moguća je i prodaja istog na daljinu internetom ili na drugi način.

Uz popunjen Zahtjev za upis ( Dodatak I ) i priloženu kopiju Rješenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava treba dodati i 70,00kn državnog biljega, te s povratnicom poslati na adresu Ministarstva poljo-privrede, Ul. grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, s naznakom: za Upisnik trgovaca voćem i povrćem.

Ako ste zametnuli Rješenje o upisu u Upisnik PG, prijepis istoga možete zatražiti uz 20,00kn državnog biljega, u nadležnom regionalnom Uredu Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – APPRRR.

„Ovlašteni trgovci“Pravne ili fi zičke osobe koje se bave prijevozom voća i povrća nisu se

obavezne upisati u Upisnik. Postoji i kategorija „ovlaštenih trgovaca“ koje može ovlastiti Ministarstvo na godinu dana. U tom slučaju moraju ima-ti stručno osoblje koje je prošlo obuku odobrenu od Ministarstva; moraju imati odgovarajuću opremu za pripremu i pakiranje voća i povrća; moraju se obavezati da će kontrolirati usklađenost voća i povrća koje otpremaju i da će voditi evidenciju o svim obavljenim kontrolama. Inspekcijski nadzor nad radom ovlaštenih trgovaca i ispunjavanju zadanih uvjeta provodi poljo-privredna inspekcija.

Zaštita potrošačaUpisnik trgovaca voćem i povrćem bi mogao unijeti više reda na naše

tržnice i pridonijeti zaštiti potrošača. Jedan od načina zaštite potrošača može biti i projekt „Certifi ciranje se-

ljačkih tržnica“ kojemu je cilj promovirati domaće proizvode. Kupcima se jamči porijeklo i svježina proizvoda koje kupuju, a proizvođačima se može olakšati plasman proizvoda i zaštititi ih od nelojalne konkurencije. Dobive-ni certifi kat potvrđuje da je proizvođač ponuđene poljoprivredne proizvode doista proizveo na svom gospodarstvu.

Ovaj projekt se na našim tržnicama provodi otprilike 6 godina. Do sada su uspješno certifi cirane tržnice u Varaždinu, Osijeku, Sisku, Daru-varu, Bjelovaru, Garešnici, Slatini, Koprivnici. Možemo očekivati da će se uskoro certifi cirati većina tržnica. Jedan od uvjeta za dobivanje Certifi kata je i upis u Upisnik trgovaca voćem i povrćem.

70,00 kn

za tri mjeseca

Pretplatite se!

BESPLATAN PRIMJERAK

S vama smo više od 170 godina!

293

dom i obitelj

U tisućama biokemijskih reakcija organizma sudjeluju i neophodni su vitamini. Nema li ih uopće u hrani, doći će do bo-lesti. No ako se hranom nešto od svega dobiva, ali nedovoljno za optimalno odvijanje biokemij-skih procesa – nastat će njihova usporena aktivnost, a neki će se prestati odvijati dok ne stigne po-trebna tvar. To će se odraziti na osjećaj zdravlja i pojavu brojnih smetnji koje se nikako ne daju povezati u sliku neke poznate bo-lesti. Izgleda paradoksalno da se dobro uhranjena zapadna populacija (gotovo polovica stanovništva je prede-bela) tako često žali na smetnje kao što su slabost, umor, depresija, nedosta-tak koncentracije, gubitak apetita, suhu kožu, promjene na noktima... da ne nabrajamo dalje jer tome nema kraja. Ove poteškoće mogu biti posljedica ne-dovoljnog unosa jednog ili više vitamina i minerala, a otkrivaju se mjerenjem serumskih vrijednosti koje su u tom slučaju snižene. Istraživanja pokazuju da današnji način prehrane itekako nosi rizik subkliničkog defi cita.

Razvoj kroničnih bolestiNo njegovo značenje za stanovništvo nije u individualnim smetnjama

već se radi o većoj opasnosti: dugi nedostatni unos zaštitnih tvari utječe na razvoj kroničnih bolesti – srca i krvnih žila, mozga i drugih orana, pojavi raka te ubrzava proces starenja! Zato sva upozorenja preventivne zdravstve-ne službe uvijek naglašavaju važnost dobre, uravnotežene prehrane, važ-nost svježe hrane biljnog porijekla i nerafi niranih žitarica...kako bi se unije-lo dovoljno zaštitnih tvari.

Jedan je razlog nedovoljna koncentracija zaštitnih tvari u namirnicama koje kupujemo. Drugi je razlog povećane potrebe organizma, a najgora je kombinacija jednog i drugog. Prvi razlog da u namirnicama nema dovolj-no zaštitnih tvari su neadekvatne agrotehničke mjere, dugi transporti, loše uskladištenje i sl.

d o m i o b i t e l jd o m i o b i t e l j

Vitamini nestaju u loncu

294

dom i obitelj

Tehnološki procesi pri preradi namirnica mogu još više umanjiti koli-čine važnih nutrijenata, a osobito vitamina. Postupci rafi niranja, konzervira-nja, smrzavanja i sl. mogu smanjiti sadržaj vrijednih nutrijenata i do 50 %.

Gubitak industrija nastoji kompenzirati tzv. obogaćivanjem. Primjeri-ce, kada se zrno žitarice ogoli – skine joj se ovojnica i klica – nepovratno se gubi oko 20 važnih sastojaka. Zato se – u tom slučaju bijelom brašnu, doda nešto B vitamina, kalcija... to je, naravno, dobro, ali nije dovoljno.

Gubitak vitamina u kuhinjiNo to nisu sve prilike u kojima se mogu uništiti vitamini ili bar bitno

umanjiti njihov prirodni sadržaj. Posljednja prilika za to je kuhinja. Osobito je žalosno vidjeti da oni koji uzgajaju i troše voće i povrće iz vlastitog do-maćinstva ne znaju to iskoristiti na najbolji način. Zato ćemo sve upozoriti na opasnosti koje vrebaju na najvrednije sastojke voća i povrća!

Najveći neprijatelji su toplina, svjetlost, zrak, a možemo reći i vrijeme.Povrće i voće gubi na vrijednosti onda kada ga se oguli, izreže (još je

gore sasvim ga usitniti na trenici ili mikseru) pa pustiti da stoji na zraku i svjetlu! Vrijeme i zrak uništit će uskoro brojne vitamine, enzime i važne antioksidanse.

Ostavimo li ih u vodi – vitamini topivi u vodi jednostavno će u nju iscuriti. Kuhamo li ih – nemojmo vodu u kojoj su se kuhali baciti, već je upotrijebimo! Zato savjet glasi – očistite i pripremite namirnicu tik pred ku-hanje! Nastojte povrće kuhati u što manje vode ili, još bolje, na pari! Tako će se koješta sačuvati bolje nego kuhanjem u puno vode. Sljedeći savjet glasi: jedite što više sirovog povrća – dakle, salate se traže! Ako već ku-hate povrće, onda nemojte tako da izgubi i dušu i tijelo već samo toliko da omekša! Razlog je opet isti – čuva se najvrednije!

Kako čuvati voće i povrće u domu? Pazite da je voće i povrće na hladnom i mračnom mjestu kao što je

hladnjak ili bar u zaštićenom podrumu. Voće i povrće može se spremiti u čvrsto zatvorene kutije da do njih ne može doći zrak ili u kutije sa sustavom za isisavanje zraka. Upozoravamo da pazite i na posuđe u kojem kuhate – držite se emajliranog, staklenog i keramičkog suđa koje je najsigurnije. Ako postoji oštećeno mjesto – bacite posudu jer postaje opasnost za vitamine.

Spomenuli smo i mogućnost da unos vitamina i minerala može biti nedovoljan i u prilikama kada su potrebe veće. To je slučaj kod vrhunskih športaša, rekonvalescenata nakon operacija i ranjavanja, nekih kroničnih bolesti te starijih osoba kod kojih nije problem uvijek u hrani nego poteško-ćama probavnog sustava da apsorbira dovoljne količine zaštitnih tvari.

Za njihove pojačane potrebe brine se farmaceutska industrija jer stav-lja na tržište bezbroj prehrambenih dodataka koji sadrže ono što se traži. Za sve druge to uglavnom ne važi ako paze da jedu prema preporukama stručnjaka za prehranu.

295

dom i obitelj

Zašto pijemo čaj?

Kultura pijenja čaja razvila se u 10. i 11. stoljeću u Kini i Japanu. Tek u 17. stoljeću su Nizozemci upoznali Europu sa čajem. Prvo su čaj pili samo bogati, ali kako je cijena čaja padala, tako se čaj počeo sve više piti i među siromašnijima, a upotreba širiti, te je čaj tako, nakon vode, postao najpopularnije piće na svijetu.

Zašto je kod nas kava na tronu, a čaj u njegovoj sjeni? A čaj se ne pije od jučer nego već 4.000 godina i to s razlozima koji našim ljudima vjero-jatno nisu dobro poznati.

Dar s nebaPonudite li našem čovjeku čaj, lako se može dogoditi da vas odbije

riječima “nisam bolestan”. Englez će, za razliku popiti čaj u svakoj prilici i neprilici najčešće uz dodatak malo mlijeka. I u cijelom svijetu nakon vode najviše se pije čaj. Legenda kaže da je neki kineski car rado pio prokuhanu vodu ispod nekog drveta s kojeg su listovi pali u tu vodu. Piće je bilo uku-snije od “gole” vode i nazvano je “dar s neba”.

Na istoku čaj se pije nekoliko puta na dan, uz obrok ili između njega.

Smanjuje znojenjeU arapskim zemljama gdje je alkohol zabranjen čaj se pije redovito

jer se cijeni njegovo osvježavajuće djelovanje, a i zbog toga što čaj sma-njuje znojenje. No, čaj je vrlo zanimljiv osobito nakon brojnih istraživanja djelovanja njegovih aktivnih sastojaka. Istina je da sadrži kofein – manje nego kava – ali i on podiže raspoloženje, osvježava i drži budnim slično kao kava. No, za razliku od kave u čaju se nalaze jaki antioksidansi. Osobito u zelenom čaju. Antioksidansi su ono zbog čega liječnici itekako preporučuju svakodnevno pijenje čaja. Zašto su tako važni?

Priča počinje s otkrićem slobodnih radikala koji oštećuju stanice tkiva i organa, a to je uzrok brojnih degenerativnih promjena i bolesti, nekih vrsta raka i u naj-manju ruku ubrzanog starenja. Antioksidansi ukidaju djelo-vanje slobodnih radikala i tako štite od brojnih bolesti. Zato su u prevenciju degenerativnih bolesti, raka, srčano-žilnih i drugih uvedeni antioksi-

296

dom i obitelj

dansi kao što je C i E vita-min, likopen i dr. No, onda je otkriveno da su neki an-tioksidansi mnogo, mnogo jači od ovih navedenih, a među njima su to polife-noli čaja. Osobito zelenog iako ih ima, ali manje, i u crnom čaju. Osobita pozor-nost obratila se podacima o raku, pa se danas zna da tamo gdje se zeleni čaj pije redovito nekoliko puta na dan prava je rijetkost naći rak jednjaka, želuca i jetre ali i rak prostate i dojke.

Zaustavlja rast zloćudnih stanica

Od brojnih sastojaka iz čaja je izdvojena tvar koja je pokazala da je u stanju zaustaviti rast zloćudnih sta-nica, a zove se epigalokatekin galat i pripada polifenolima. Ta tvar uništava enzim odgovoran za prehranu i rast malignih stanica. On najbolje djeluje preventivno, ali se pokazao i vrijednim pomoćnim sredstvom u borbi s već razvijenim tumorom.

Podiže obrambenu snagu organizmaNo ni to nije sve! Za čaj se vjeruje da djeluje protuupalno, smanjuje

kolesterol u krvi i mogućnost stvaranja ugrušaka, što, naravno, umanjuje mogućnost pojave srčanog i moždanog udara. Fitotvari u čaju odgovorne su i za dobru preventivu protiv virusnih infekcija kao što su gripa i herpes, jer podižu obrambene snage organizma. Čak i za sprečavanje alergija čaj ima svoja dobra svojstva jer blokira lučenje histamina i imunoglobulina E-tvari koje su presudne za alergijsku reakciju.

Čaj je – ako ne dodajemo šećer ili što drugo, bez kalorija, a takvog ga piju oni koji cijene njegovu aromu i miris. U čaju osim navedenih aktivnih tvari nema značajnijih drugih sastojaka osim fl uora, koji je, kad se čaj pije redovito, dovoljan da zaštiti zube od kvarenja. Zato liječnici preporučuju da se okanimo pretjeravanja s kavom i prihvatimo čaj, osobito zeleni.

Crni-indijski ili zeleni?Oba čaja potječu od iste biljke – Ca-

mellie sinensis, ali konačni rezultati se ra-zlikuju zbog tehnološke obrade. Zeleni čaj se kratko pari, pa suši, a zbog toga u njemu ostaje više aktivnih sastojaka, te na kraju postupka ostaje zelene boje. Ako se lišće čaja ostavi da dulje fermentira, ono će po-stati crno. Takav crni-indijski čaj čini 80% svjetske proizvodnje. Oba čaja po svojim svojstvima prilično sliče povrću te imaju sastojke koji ih čine važnim u nadopuni dobre prehrane.

297

dom i obitelj

Energetska pića reklamiraju se kao sredstva za povećanje budnosti i sna-ge. Navodi se da su to biljni pripravci koji sadrže i sve ostale ”prirodne” sa-stojke sugerirajući potrošačima da su to zdrava, prirodna i sigurna pića. Je li sve baš tako? Pripadnici starijih generacija možda nikad nisu ni čuli za ener-getska pića već se, ako već ne piju vodu, najviše drže “gemišta” i bevande.

Kome su energetska pića namijenjenaMarketinški stručnjaci u početku na njih nisu niti računali kao na ciljnu

skupinu, jer su u prvom planu bili mladi ljudi koji su željeli više energije za cjelonoćne zabave, športašima za ekstre-mne športove, onima u svijetu mode...

No kako je proi-zvodnja rasla tako se širio i krug potrošača, pa su se pića počela preporučivati i voza-čima kamiona, ljudi-ma koji naporno rade i žive stresno, studen-tima u tijeku napornih učenja i polaganja is-pita... jednom riječju svima u izuzetnim situacijama dobro bi došla energetska pića onda kada nisu sigurni da mogu izdržati napor koji ih čeka, održati budnost i koncen-traciju.

Dio stručnjaka smatra da razumna odnosno preporučena količina ener-getskog pića ne može škoditi dok su drugi mnogo oprezniji u donošenju svog suda. Protivnici kažu da je energetsko piće zavaravanje potrošača jer ne sadrži nikakve energetski bogate tvari koje bi metabolizacijom dale više energije već se radi o velikoj količini kofeina koji oslobađa adrenalin.

Sastav energetskih napitakaZbog adrenalina raste krvni tlak, poveća se razina glukoze u krvi i po-

većava mišićna aktivnost. Zato prije ikakvih zaključaka pogledajmo što je u sastavu energetskih pića

Kako energetska pića “daju krila”?

298

dom i obitelj

Kofein je glavni sastojak. Dok cola-cola sadrži po bočici 35 mg kofei-na, količina kofeina u limenci Red bulla je 80 mg. U nekim pićima se nađe i 500 mg kofeina. Kofein stimulira centralni nervni sustav, izaziva poviše-nje krvnog tlaka i ubrzanje srčanog rada, a potiče i produljeno djelovanje adrenalina, a i stvara ovisnost pa se pri odvikavanju javljaju glavobolja, razdražljivost i dr.

Taurin – je tvar koja sudjeluje u stvaranju žučnih kiselina pa se po-sredno povećava apsorpcija i iskorištavanje masti. Prosječan unos taurina hranom iznosi oko 400 mg pa stručnjaci smatraju da prosječni unos taurina u energetskim pićima od 3000 mg šteti zdravlju.

Glukuronolakton ili glukuronska kiselina sudjeluje u razgradnji i izba-civanju otrovnih i stranih tvari i tako olakšava taj posao jetri. Veće količine izazivaju kod eksperimentalnih životinja patološke promjene na bubrezima. Hranom se unese prosječno 1 do 2 mg /dan glukuronolaktona, a dozvoljeni unos u energetskom piću je 840 do 1800 mg/dan pa znanstvenici s rezer-vom gledaju na toliki unos.

Inozitol je tvar važna u metabolizmu masti jer ograničava odlaganje masti u jetri, ubrzava razgradnju i iskorištavanje masti u energetske svrhe.

L- karnitin također pridonosi boljem iskorištavanju masti, ali ga nema mnogo u energetskom piću.

Glukoza i šećer su sastojci koji pridonose podizanju glukoze u krvi, a mogu kod učestale primjene pića biti i jedan od uzroka šećerne bolesti. Ukoliko energetsko piće ne sadrži šećere, onda se zaslađuje umjetnim sla-dilima kao što su aspartam i sukraloza, a u čemu se opet stručnjaci ne slažu jesu li to neutralna ili za zdravlje škodljiva sredstva. Slažu se u tome da pića ne bi smjela sadržavati natrijev benzoat, jer on uz C vitamin potencira stvaranje benzena – potentnog karcinogena.

Što kaže zakonodavstvo?Europski znanstveni odbor za aditive i prehrambene tvari smatra da

nema štete za zdravlje ako se potrošač pridržava umjerene konzumacije. Hrvatski propisi traže da se napiše upozorenje na deklaraciji ako sadržaj kofeina prelazi 150 mg kofeina na litru pića “visok sadržaj kofeina”. Sma-tra se da bi minimalno upozorenje trebalo biti sljedeće: da se energetska pića ne daju djeci i trudnicama, navede količina koju se smije popiti i kako ono djeluje na ljude s različitim bolestima!

Mogle bi se postići veće energetske zalihe i njihovo bolje iskorištava-nje i na pametniji i sigurniji način, i svakako na jeftiniji način, ako živite aktivno koliko vam snaga dopušta, uz dovoljno sna, što manje živciranja i unosom hrane bogate nutrijentima.

299

dom i obitelj

Aristotel se jednom našalio pa je rekao: „Ako vino pijete umjereno, možete ga popiti koliko hoćete.“ Šalu na stranu, vino treba piti razumno. Ono može donijeti koristi ali i štete zdravlju. Jedno od značajnijih korisnih učinaka vina je da podiže razinu dobrog kolesterola u krvi. To znači da pomaže ravnoteži masnoća u krvi, čuvajući krvne žile i osiguravajući bolji protok krvi.

Vino je alkoholno piće, proizvod potpunog ili nepotpunog vrenja alko-hola svježeg grožđa ili njegova soka.

Što sadrži vinoRazlikujemo bijela, crna (crvena) i ružičasta vina. Bijela vina se proi-

zvode od bijelog grožđa, rjeđe od crnog, kad mu sok nije obojen. Crno vino dobiva se na gotovo isti način od zdrava, zrela crnog grožđa. Od crnih sorti grožđa proizvodi se i ružičasto vino ili ružica.

Je li crno vino lijek?

300

dom i obitelj

Vino sadrži najviše vode, od 84 do 92 posto, zatim etanola, od 9 do 16 posto, organskih kiselina (4 do 14 g u 1 litri vina), glicerola od 4 do 12 g, tanina od 0,1 do 5 g u 1 litri. Vino sadrži izvjestan broj mineralnih sastoja-ka, uglavnom soli natrija i magnezija, pretežno vezane za organske kiseline (vinsku kiselinu). Isto tako, vino je bogato vitaminima grupe B, a hranjiva vrijednost 1 litre vina je 600-700 kalorija, a kod slatkih vina može se kretati i 1400 kalorija. Jedna čaša (130 g) vina sadrži prosječno 90 kalorija.

Alkohol etanol i polifenolni sastojci, prvenstveno resveratrol, su medi-cinski najvažnije aktivne tvari. Prema preporuci svjetske zdravstvene orga-nizacije, obzirom na energetsku vrijednost vina, ali i toksičnost alkohola, preporuča se dnevni unos do 35 g alkohola za zdrave muškarce (oko 350ml vina, alkohola oko 12 posto), a za žene upola manje.

Povoljni učinci konzumacije vinaNajveći potrošači vina su Portugal, Španjolska, Francuska, Italija i

Grčka i, gle čuda, to su istovremeno zemlje s najmanjom učestalošću srča-nih oboljenja.

Resveratrol u vinu ima jako antioksidativno djelovanje. Znanstveno je dokazano da ta tvar u organizmu aktivira proteine koji su učinkoviti u bor-bi protiv srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, raka pluća, debelog crijeva i niza drugih organa. Resveratrola ima više u crnim, nego u bijelim vinima.

Razumije se, postoje i drugi korisni, povoljni učinci umjerene konzu-macije vina. On pojačava obrambene, imunološke sposobnosti organizma, potiče rad mozga, potiče probavu, pojačava apetit, izlučivanje žuči i mokra-će. Pozitivni učinci različitih sastojaka u vinu (njih oko 400), osobito poli-fenolnih (fl avonoida) danas su predmet sve brojnijih istraživanja u svijetu.

AlkoholizamKao i sve u životu, tako i vinska medalja ima onu drugu tamniju stra-

nu. Vino (crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno je zabranjeno u kroničnoj upali jetre (hepatitis). Za jetru je crno vino štetnije od bijelog.

Neumjereno konzumiranje vina štetno je i u čitavom nizu nervnih obo-ljenja. Budući da nadražuje nervni sustav, vino može uzrokovati i nesanicu.

Razumljivo, kontinuirano, često pijenje većih količina, vodi ravno u alkoholizam. Prekomjerne količine vina u organizmu postaju otrov, koji uništava čitav niz organa (jetra, gušterača, prostata, mozak, želudac, srce itd.). Dignimo čaše i poželimo jedan drugom dobro zdravlje.

Platon je možda bio vizionar kada je govorio kako Bog nije dao čovje-ku ništa izvrs nije od vina.

301

dom i obitelj

Tigrasti ko-marac je nova vrsta komarca u našim krajevima. Vrlo je agresivna vrsta. Od običnog komarca razlikuje se po boji tijela, po aktivnosti (tigrasti komarac je aktivan i danju) te po tome što tigrasti komarac ne „zuji”.

Tigrasti komarac (Aedes albopictus) je izvorno tropska i suptropska vrsta jugoistočne Azije, a širi se svijetom od kraja 1970. Naziv „tigrasti komarac” je dobio po bijelim prugicama koje ima po tijelu i nogama. Zbog klimatskih promjena i velike prometne povezanosti suvremenog svijeta, da-nas je rasprostranjen na svim kontinentima. Najčešći način prijenosa u nova područja je u automobilskim gumama u koje ženka komarca odlaže jajašca. U Europi je zabilježen prvi put 1979. godine u Albaniji.

Značaj ove vrste komarcaTigrasti komarac je biološki i zdravstveno vrlo značajna vrsta koma-

raca. Izuzetno je prilagodljiv novim uvjetima. Prema običnom komarcu je izrazito agresivan potiskujući ga s prostora u kojima se pojavi. Za razliku od običnog komarca koji je aktivan noću, tigrasti komarac je vrlo agresiv-na, dnevno aktivna vrsta, a napada tijekom cijelog dana. Ono po čemu se još razlikuje od običnog komarca je što ne „zuji”.

Tigrasti komarac - oprez s razlogom

Mjesta gdje se najčešće razmnožavaju komarci

302

dom i obitelj

Sa zdravstvenog stajališta je važan zbog sposobnosti prenošenja ra-zličitih arbovirusa poput uzročnika Chikungunya groznice, žute groznice, dengue i drugih uzročnika bolesti. U Europi su već zabilježene autohtone epidemije Chikungunya groznice u Francuskoj i Italiji 2007. i 2010. te den-gue u Francuskoj iz čega slijedi realna opasnost da se te bolesti udomaće u Europi, ukoliko se ne poduzmu preventivne mjere u punom opsegu.

Na koji se način zaštititiKomarac postaje aktivan kada temperatura zraka prijeđe 15°C. Da bi

smanjili broj komaraca u vašem vrtu, balkonu, okolini potrebno je:- detaljno očistite okoliš, posebno uklonite predmete na ili u kojima se

zadržava voda (limenke, plastične vrećice i druge predmete)- redovito održavajte zelenilo u vrtu i ispred kuće (redovito kosite tra-

vu, i režite zelenilo) kako bi se smanjila vlažna područja u koja ženka može odlagati jaja

- uklonite višak vode iz podmetača za cvijeće u koju ženke rado odla-žu jaja

Ukoliko primijetite veću brojnost komaraca na području gdje živite obratite se nekoj od o vlaštenih tvrtki za DDD-e poslove.

Klinčić za sveIzrazito mirisni, suhi, neotvoreni cvjetići zimzelenog drveta

Caryophyllus aromaticum iz obitelji mirte, čest su začin u kolačima, voćnim jelima, kompotima, vinima, likerima i čajevima. Koriste se ti-sućama godina kao začin, a jedna od najstarijih bilješki kaže da su Kinezi koji su željeli prići caru, morali staviti nekoliko klinčića u usta, da bi “osladili dah”.

lako ih danas ima posvuda, u prošlosti su bili vrlo skupi i imali golemu ulogu u svjetskoj povijesti, pa i ratovima. Naime, stanovnici Molučkih otoka, odakle klinčići potiču, sadili su po jedno drvo za sva-ko novorođeno dijete, jer su vjerovali da je sudbina djeteta povezana sa sudbinom drveta. Nizozemci su 1816. godine zapalili drveće, da bi povisili cijene klinčiću. Nastala je pobuna i krvava bitka, koja je zau-vijek promijenila tamošnji život.

SAVJET VIŠE: Klinčić se u našim krajevima najčešće dodaje kolačima i kuhanom vinu. No, sastojak je i nekih umaka, a za promje-nu probajte ga dodati u juhu od graška ili leće (i uklonite prije posluži-

vanja). Dovoljan je pokoji cvjetić, jer je izrazito mirisan.

303

dom i obitelj

Proljeće i rano ljeto predstavljaju sezonu malih kukaca, krvopija po-znatijih pod nazivom krpelji. Ipak, treba biti svjestan činjenice kako ove parazitske grinje nisu nimalo bezazlene jer osim životinja napadaju i čovje-ka.

Krpelji su doista veoma opasne parazitske grinje koje se dolaskom toplog i vlažnijeg vremena aktiviraju kada najvećim dijelom i ugrožava-ju zdravlje životinja i ljudi koji duže vremena provode u prirodi. To je i razumljivo ukoliko nam je poznato kako ove male grinje žive u brdskim šumama, te vrtovima i parkovima umjerenog područja. Stručna literatura ove kukce dijeli na krpelje šikare i krpelje nastambe. Krpelji nastambe nisu toliko opasni jer uglavnom parazitiraju na peradi. S druge strane, puno su važniji krpelji šikare ili tvrdi krpelji koji su dobili naziv po tvrdom, hitin-skom oklopu koji prekriva veći dio njihova tijela.

Krpelje ne čupajte na silu!Došli ste doma i niste osjetili ni kada ni kako vam se krpelj prihvatio

za kožu. Što vam je činiti? Najvažnije je da ne paničarite i da ga ne čupate na silu zato što bi mu glava mogla ostati u koži što bi pak izazvalo veli-ke komplikacije. Stoga, krpelja treba nekoliko minuta poklopiti vatom na-topljenom alkoholom nakon čega ga pokušavamo ukloniti dezinfi ciranom pincetom. Važno ga je i opreznim potezanjem pincetom izvući iz rane i to okretanjem, slično kao kad vadimo vijak. Ukoliko se nakon nekoliko dana na mjestu uboda zamijete promjene ili se počnu osjećati tegobe, potrebno se odmah javiti liječniku. Spomenimo kako se prve tegobe mogu osjetiti se-

dam do deset dana nakon uboda kada dolazi do poviše-ne temperature, glavobolje, bolova po tijelu te povra-ćanja i opće klo-nulosti organizma. Nakon nekoliko dana virus ulazi u živčani sustav kada i počinju jače glavobolje,

Zaštita od krpelja

304

dom i obitelj

vrtoglavice te duševne promjene koje mogu ostaviti trajne posljedice na ljudski organizam.

Ni kućni ljubimci nisu imuniPošto se puno više kreću po parkovima i različitom raslinju kućni lju-

bimci, misleći prije svega na pse i mačke, puno češće i postaju meta napada krpelja.

Stoga, nakon svake šetnje, neovisno gdje ste ga izvodili, psa treba pre-gledati i po mogućnosti detaljno iščetkati gustom četkom. Ukoliko ste na njemu pak zamijetili krpelja koji se ne da tako lako odstraniti najbolje je da «skoknete» do najbliže veterinarske stanice. Tamo će vam nakon detalj-nog pregleda i čišćenja psa od nametnika preporučiti korištenje namjenskih antiparazitnih sprejeva i losiona, koje uz različite antiparazitske šampone i zaštitne (repelentne) ogrlice možete nabaviti u svim bolje opskrblje nim centrima koji distribuiraju opremu za kućne ljubimce.

Kupinovo vinoOd davnina je poznato da kupinovo vino ima povoljan učinak

kod anemije, iscrpljenosti organizma, slabog apetita, loše cirkulacije i kožnih bolesti, te da pospješuje rad jetre i izlučivanje žuči. Preporuču-je se piti 1 dl vina dnevno pola sata prije jela, kroz duže vrijeme.

U malim količinama kupinovo vino može se pripremiti na više načina. Ovo je jedan od jednostavnijih.

Pripremiti: 4 kg kupina i 1 kg šećera. Kupine dobro zgnječiti i u bocu sa širokim grlom slagati red zgnječenih kupina i red šećera (ne do vrha boce zbog vrenja). Držati na toplom mjestu, danju po mo-gućnosti na suncu.

Nakon 10 dana sok procije-diti i ponovo uliti u staklenku da odstoji još dva tjedna. Talog pa-žljivo odstraniti, a bistri sok uliti u manje boce i lagano ih zatvoriti čepom napravljenim od višesloj-ne gaze. Nakon tjedan dana, kada je vrenje završeno, staviti plute ni čep i čuvati na hladnom mjestu.

305

zanimljivo i poučnoz a n i m l j i v o i p o u č n oz a n i m l j i v o i p o u č n o

Mistična simbolika broja se-dam može se naći u svim veli-kim svjetskim civilizacijama i religijama. Imamo sedam dana u tjednu, sedam stupnjeva usa-vršavanja, sedam sfera, odnosno nebesa, sedam je ružinih latica, a bilo je, i sedam samuraja, se-dam patuljaka... Sedam je sveti broj i obično donosi sreću. U ve-likim civilizacijama, počevši od egipatske, sedam je bio simbol vječnog života, potpun ciklus i dinamično savršenstvo. Mjese-čevo razdoblje traje sedam dana, a četiri razdoblja jednog Mjesečeva ci-klusa daju 28, odnosno zatvaraju ciklus. I u Sumerana se sedam pojavljuje kao sveti broj i uvijek odražava savršenstvo, ponekad i samo božanstvo. U Iranu, kad se dijete rodi, na prostirku se stavi svjetiljka, sedam vrsta voća i sedam vrsta aromatskih sjemenki, a dijete obično ime dobiva sedmog dana. Mnoge grčke predaje i legende sadrže broj sedam, a Filom napominje da i zbroj prvih sedam brojeva daje 28, gore spomenutu Mjesečevu cjelinu. Djevojka prije vjenčanja odlazi do rijeke i sedam puta puni i prazni svoj vrč, a onda u vodu baca sedam šaka žita, kao simbol plodnosti. U Siriji djevojka uroke koji joj priječe da pronađe muža zaranja u more i pušta da joj sedam valova prijeđe preko glave. Dijete će pak postati hrabro ako se pred njega, kad je staro sedam dana, stavi sablja. Za prerijske Indijance on je kozmička koordinata čovjeka. Kod Maya simbolizira skupinu poljo-djelskih bogova, ali i Velikog Medvjeda. Maye su sedmi dan smjestili u sredinu tjedna od 13 dana, znaka Boga jaguara i to je sretan dan. Kod Inka postoji sedam očiju ili oči sviju stvari, a kod afričkih Dogona broj četiri kao simbol ženskosti i tri kao muški simbol, u zbroju daju ljudsko savršenstvo. Kod velikih religija sedam igra također veliku ulogu. Važan je za Apolonov kult u kojem su se svečanosti svetkovale sedmog dana u mjesecu. U Kini su se također svečanosti održavale sedmog dana. Postoji sedam Budhinih

Simbolika broja sedam

306

zanimljivo i poučno

znamenja. Kada se zbroje teologalne vrline; vjera, nada, milosrđe, s četiri osnovne vrline; oprezom, umjerenošću, pravednošću i snagom dobivamo i sveukupnost moralnog života. To je i broj kružne dovršenosti i obnove. Bog je šest dana stvarao svijet, a sedmi je dan proveo ne radeći učinivši ga svetim danom. Tako da to nije isključivo odmor nego kruna stvaranja, ali i simbol saveza Boga i čovjeka. Prema Talmudu Adam dobiva dušu prvog dana u četvrtom satu postojanja, a u sedmom satu se udvostručuje; dobi-va Evu. U Bibliji svijećnjak ima sedam krakova, sedam nebesa u kojima borave anđeli, Salomon hram podiže za sedam godina, a i sedma je godi-na godina odmora. U Starom se zavjetu broj sedam pojavljuje 77 puta. Za zauzimanje Jerihona sedam svećenika sa sedam trubalja mora sedam puta obići grad. Iz potopa će biti spašeno sedam čistih životinja od svake vrste. On je i ključ otkrivenja. Po Augustinu sedam je mjera vremena zemaljskog hodočašća čovjekova, a broj sedam je poziv čovjeku da se okrene Bogu. Sedam je ključ Evanđelja po Ivanu i 40 puta pojavljuje se u Otkrivenju, a u Apokalipsi najavljuju konačno izvršenje Božje volje na svijetu. U islamu sedam je sretan broj, simbol savršenstva. Za hodočašća u Meki sedam puta treba obići kabu. Muslimanski mistici tvrde da Kuran ima sedam značenja. Budha je, kad se rodio, izmjerio univerzum učinivši sedam koraka u sva-kom od četiri smjera. Hipokratova misao: broj sedam svojim tajnim silama održava u postojanju sve stvari. On omogućuje život i kretanje, on ima utje-caj čak i na nebeska tijela.

Muha kroz brojkeKao prenosioci zaraznih bolesti muhe su krive za

smrt 1/3 europske populacije u 14. stoljeću. Mogu se naći u svim dijelovima svijeta osim polarnih pod-ručja. Više od 33 milijuna mikroorganizama može biti u njihovom probavnom traktu, a puno više na tijelu i nogama. Očekivani životni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca. Par muha može izleći više od milijun potomaka u 6-8 tjedana. Iza svake muhe koju vidite ima barem još 20 muha koje se skrivaju.

Kućna muha leti brzinom od 6,5 km/h.

307


Svaka biljka za rast i razvoj koristi određenu količinu topline. No, zato se danas u praksi koristi upravo računanje temperaturnih suma (TS), jer su one jedna od mjera kojom se odražava količina akumulirane topline ali iznad odabranog temperaturnog praga, odnosno biološkog minimuma

Temperaturni prag Temperaturni prag 5º C koristi se za izračunavanje TS namijenjenih pše-

nici i zobi, prag 10º C namijenjen je izračunavanju TS kod soje, kukuruza, šećerne repe, ali i vinove loze, dok se prag 15º C koristi uglavnom za agru-me.

Izračunavši TS utvrdili smo kako je ove godine u usporedbi s prošlom godinom u Osijeku akumulirano od 1. svibnja do 15. kolovoza 47 TS ma-nje, dok je sijanja Sunca bilo 106 sati više. No, i u Slavonskom Brodu aku-mulirano je ove godine TS (27) manje, a sijanja Sunca 83 sata više. Vino-gradare iz Daruvara sigurno veseli podatak kako je i tamo ove godine bilo 106 sati sija-nja Sunca više, a samo 25 TS manje.

U Varaždinu i Križevci-ma razlika akumuliranih TS u odnosu na prošlu godinu beznačajno je mala, pa je na spomenutim lokalitetima aku-mulirano samo 14 TS manje. Međutim, sijanja Sunca na spomenutim lokalitetima je više 113 sati.

Ubrzano dozrijevanjeDakle, iako je od 1. svib-

nja do 15. kolovoza akumu-lirano TS beznačajno manje, a ponegdje isto u odnosu na

Zrioba i temperaturne sume

308


prošlu godinu, više sati trajanja sijanja Sunca ubrzalo je ne samo dozrijeva-nje grožđa, nego i ostalih poljoprivrednih kultura.

Nema sumnje da su i maksimalne temperature zraka veće ili jednake 30.0˚ C tijekom kolovoza dale svoj doprinos bržem dozrijevanju poljopri-vrednih kultura.

Maksimalna temperatura zraka veća ili jednaka 30.0º C bila je Varaždinu tijekom 12, Zagrebu i Bjelovaru 14, Osijeku 16, a u Slavonskom Brodu i 20 dana. Tijekom prvih 15 dana ovog mjeseca njena je vrijednost narasla u Zagrebu do 32.4º C, Daruvaru 33.0º C, Osijeku 34.3º C, a u Slavonskom Brodu i do 35.0º C.

Ludbreg kao centar svijeta

Drugi je mirakul o Ludbregu kao centru svijeta. Prema prastaroj legendi, s ovoga mjesta bijahu opisani krugovi zemaljski i na njiho-vim obodima smještene europske metropole. Stari Rimljani izgradili su ovdje svoj Castrum Iovia s forumom i termama.

Legenda je poticala znatiželju i istraživačku strast, a u 18. stoljeću istražio ju je fi lozof, matematičar, fi zičar, teolog i pisac Kazimir Be-deković (1727-1782), veliki promicatelj Newtonove teorije, pa i čuve-ni Rudolf Fizir (1891-1960), pionir zrakoplovstva, no najzaslužniji za njegovu međunarodnu promidžbu je dr. Erasmus Weddingen, švicar-ski fi lozof, veliki prija-telj Ludbre-ga i njegov počasni gra-đanin, koji je razvio suvre-menu mira-kulsku priču o Ludbregu kao centru svijeta.

309


Biokemičari su otkrili novu ulogu vitamina C kod biljaka koji ima važnu ulogu u povećanju stvaranja blizanaca, pa i trojki plodova i sadnica biljaka.

Vitamin C poznat je kao dobar lijek za prevenciju skorbuta, bolesti koja utječe na sintezu kolagena, upotrebu željeza, te razvoj imunosnih stanica. On također poboljšava funkciju kardiovaskularnih stanica, te se koristi za regeneraciju vitamina C. Vitamin je prisutan u velikim količinama kod po-jedinih voćnih vrsta poput citrusa, te nekih povrtnih kultura (zelenih lisna-tih). Međutim, u malim je razinama prisutan kod onih usjeva koji imaju najveću važnost za ljude, a to su žitarice.

Znanstvenici su otkrili da povećanje razine dehidroaskorbat reduktaze (DHAR), prirodnog enzima koji reciklira vitamin C u biljkama i životinja-ma i održava razinu tog vitamina, rezultira stvaranjem blizanaca i trojki sadnica iz samo jednog sjemena.

Povećana sposobnost plodnostiVrijednost ovog otkrića leži u potencijalu za proizvodnjom genetski

identičnih sadnica i povećanjem produktivnosti visoko vrijednih usjeva. Sposobnost da se poveća plodnost može biti iznimno korisna kada je pri-rodna stopa plodnosti niska ili je vrijednost usjeva visoka, kao u slučaju kukuruza u čijem bi slučaju proizvodnja višestrukih embrija značajno po-većala njihov sadržaj proteina. Dodatni broj sadnica po sjemenu mogao bi povećati i šanse za preživljavanje nekih vrsta.

Isto kao i kod ljudi, blizanci kod biljaka mogu biti genetski identični ili različiti. Znanstvenici su otkrili da su blizanci i trojke stvoreni kod biljaka duhana kad je razina vitamina C bila povećana bili pravi blizanci ili trojke i bili su genetski identični.

Znanstvenici su željeli pokazati kako je ubrizgavanje vitamina C u tučak biljaka bilo dovoljno da se proizvedu blizanci ili trojke i da vitamin uzroku-je da se zigota tj. oplođena stanica podijeli na dvije ili tri stanice prije nego što te stanice nastave kroz put slijedeće stadije razvoja da bi proizvele bli-zance ili trojke. Budući da su raniji stadiji razvoja embrija toliko univerzal-ni među biljnim vrstama, za očekivati je da će vitamin C imati sličan efekt kod gotovo bilo koje vrste.

Iako je korištena biljka duhana za ovo istraživanje, vitamin C mogao bi generirati blizance i trojke u kod drugih biljnih vrsta.

Vitamin C povećava proizvodnju sjemena

310


Vitamin C i blizanciPitanje koje je potaknulo ovo istraživanje bilo je može li vitamin C ima-

ti takav učinak i na ljude. Za razliku od većine životinja, ljudska bića ne mogu sama proizvesti vitamin C već ga moraju u svoj organizam unositi putem prehrane. Unatoč tome što se razvoj životinjskih i biljnih embrija razlikuje po mnogo čemu, način proizvodnje genetski identičnih blizanaca u ovoj studiji je sličan načinu na koji nastaju blizanci kod ljudi, po tome što ta prva podjela oplođenog jajašca u dvije zasebne stanice rezultira na-stankom dva zasebna embrija - odnosno razvijaju se dva ploda kod biljaka ili dva fetusa kod ljudi. Unatoč razlikama u pojedinim fazama razvoja em-brija kod ljudi i biljaka, ključni učinak vitamin C ima prilikom prve diobe stanica. Nijedna studija koja povezuje vitamin C s blizancima kod ljudi do danas još nije provedena.

Vitamin C podjednako je važan kako za zdravlje biljaka tako i ljudi te djeluje kao važan antioksidans. Kod biljaka, važan je za normalno odvija-nje fotosinteze, za kontroliranje usvajanja vode, za zaštitu od ozona te za poboljšavanje rasta. Znanstvenici koji su pomogli razvoju tehnologije za povećanje sadržaja vitamina C u biljkama, pokazali su da takvo povećanje može pomoći biljakama da se obrane od razarajućeg djelovanja ozona, koji je vrlo opasan sastojak smoga. Također je dokazano da reduciranje enzima dehidroaskorbat reduktaze povećava otpornost biljke na sušne uvjete.

Božićna himnaTiha noć (Stille Nacht)

Pokraj svih lijepih angolosaksonskih duhovnih božićnih pjesama, koje se na engleskom jeziku nazivaju „carols“ i koje su kroz mnoge obrade prodrle i u jazz, pop i rock-glazbu, kod nas je ipak s najviše ljubavi posvojena i prihvaćena njemačka „Stille Nacht“. Blagdanski je idilična i bajkovita već i sama priča o tome kako su se pred Bo-žić 1818. u malom austrijskom mjestu Oberndorfu pokraj Salzburga sljubili prostodušni pobožni stihovi župnika Josepha Mohra s notama učitelja Franza Xavera Grubera. Pjesma o tihoj i svetoj noći jedan je od najljepših i već čitava dva stoljeća najpopularnijih primjera božić-nih uspavanki. Te naročito nježne i sjetne melodije u glazbenim bašti-nama i božićnim tradicijama svih naroda kršćanskog civilizacijskog i duhovnog kruga uvijek su kao naročit ukras pratile prevladavajuće božićne pjesme himničnog karaktera.

311


Ljubitelje cvijeća i vrtlare privlače gredice i vrtne posude ispunjene ra-znobojnim cvijećem, a znanstvenike na Sveučilištima Cambridge i Bristol zanimalo je što to kod cvijeća više privlači pčele nego ljude. Objavljeno nedavno u britanskom časopisu „Functional Ecology“, njihovo istraživanje otkriva da stanice na laticama cvjetova koje imaju karakteristike čička ima-ju bitnu ulogu kao pomoć pčelama pri hvatanju na cvjetove – posebice pri uvjetima pojačanog vjetra.

Studija se fokusira na specijalne stanice pronađene na površini latica, čija se zapanjujuća struktura najbolje vidi pod elektronskim mikroskopom.

Skrivene značajke cvjetovaVelik broj cvjetnih vrsta koje su uobičajene u našim vrtovima ima izra-

žene konične stanice latica. Ruže imaju zaobljene konične stanice latica dok petunija ima vrlo izdužene stanice, što daje njezinim cvjetovima go-tovo baršunast izgled, posebice vidljiv kod onih varijeteta koji su tamnije boje.

Skupina znanstvenika prethodno je otkrila da pčele, kad imaju na izbor zijevalicu (Antirrhinum sp.) s koničnim stanicama te mutirani varijetet bez njih, odabiru prvi budući da im takve konične stanice pomažu da se uhvate za cvjetove, primjerice, poput čička, kod kojeg se pčele kandžicama zakva-če za procjepe između stanica. U usporedbi sa mnogim vrtnim cvijećem, zijevalica ima vrlo složen cvijet; pčele moraju sletjeti na vertikalno lice i otvoriti teški otvor da bi mogle dosegnuti nektar.

Koristeći dvije vrste petunija, jednu s koničnim stanicama te jednu sa mutiranim ravnim stanicama, istraživači su pustili roj bumbara, koji nisu nikad prije vidjeli petuniju, na pašu u veliku kutiju koja je sadržavala oba tipa tog cvijeta. Otkrili su da su i bumbari preferirali cvjetove s koničnim stanicama.

Nakon toga su smislili kako mogu imitirati način na koji se cvijeće miče na vjetru, koristeći laboratorijsku treseću platformu koja se inače koristi za miješanje tekućina, te je na nju stavljeno cvijeće. Kako se povećavala br-zinu trešnje, oponašajući povećanu brzinu vjetra, pčele su povećale svoju preferenciju prema cvjetovima s koničnim stanicama.

Rezultati su dali ekolozima dublji uvid u interakciju između biljke i oprašivača.

Što kod cvijeta najviše privlači pčele?

312


Pčelinji odabirBiolozi s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu otkrili su da mala doza

uobičajeno korištenih pesticida na usjevima pretvara pčele u „izbirljive jel-ce“ i utječe na njihovu sposobnost da usmjere druge članove svoje zajedni-ce na dobre izvore hrane.

Rezultati njihovih eksperimenata daju preporuke koji bi se pesticidi tre-bali upotrebljavati na usjevima koje oprašuju pčele te daju objašnjenje za jedan od glavnih uzroka nedavnog opadanja broja pčelinjih kolonija.

Od 2006. godine, pčelari u Sjevernoj Americi i Europi izgubili su otpri-like po jednu trećinu svojih pčelinjih zajednica svake godine zbog „pore-mećaja propadanja kolonija“. Dok točan uzrok toj pojavi još nije poznat, znanstvenici vjeruju da su upravvo pesticidi doprinijeli tom padu.

Jedna grupa pesticida, poznatih pod nazivom neonikotinoidi, zaokupila je pozornost i pčelara i znanstvenika.

Biolozi su fokusirali svoju studiju na specifi čni neonikotinoid pod na-zivom imidakloprid, čija je uporaba zabranjena na određenim usjevima u nekim europskim zemljama.

Otkriveno je u istraživanjima da su pčele, koje su tretirane sa malom po-jedinačnom dozom imidakloprida, u usporedbi s tim što bi dobile u nektaru,

postale „izbirljivi jelci“.Drugim riječima, pčele su oda-

brale hraniti se samo slađim nek-tarom te su odbijale nektar manje slatkoće s kojim bi se u normalnim okolnostima hranile i koji bi osigu-rao važnu dozu hranjivosti za ko-loniju. Uz to, pčele obično potiču i usmjeravaju članove svoje zajedni-ce na kvalitetne izvore hrane njišu-ćim plesom, a otkriveno je da treti-rane pčele također i plešu manje.

Izloženost količinama pestici-da prethodno smatranih sigurnim mogu negativno utjecati na zdravlje pčelinjih zajednica.

Znanstvenici su istaknuli da medonosne pčele koje preferiraju samo slađu hranu mogu dramatično reducirati količinu potrebnih sred-stava koje donose u koloniju. Dalj-

Znanstvenici su otkrili da građa latica cvje-tova utječe na odabir pčela na koji će cvijet sletjeti

313


nje redukcije u njihovim zalihama hrane se mogu pojaviti kada pčele više ne mogu komunicirati sa svojim rođacima.

Da bi testirali kako se preferencija prema izvorima šećera mijenja pre-ma djelovanju imidakloprida, znanstvenici su „upregnuli“, tj. imobilizirali pčele na način da su im samo glave pokretne. Stimulirajući pčelinja ticala sa zašećernom vodom, znanstvenici su otkrili koja je koncentracija zašeće-rene vode dovoljna da bi se pčela njome počela hraniti. Koristeći uzlaznu koncentraciju šećera u vod u u rasponu od 0 do 50 %, znanstvenici su doti-cali antene svake pčele da bu ustanovili da li pčele otvaraju dijelove svojih usta. Pčele koje su tretirane imidaklopridom su bile manje voljne hraniti se vodenom otopinom šećera slabe koncentracije od onih koje nisu tretirane.

Mitovi o ružiI u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt

u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e. Epikur jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepote, ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok su Afroditine sluge pri-likom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruža, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Postanak crvene ruže, po mitologiji, vezan je za smrt Adonisa, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je, po vjerovanju, bio smrtno ranjen od vepra. Afrodita mu je prite-kla u pomoć, ali se morala provići kroz gust zasad bijelih ruža i tada je

iz njenog izranjenog tijela pote-kla krv i obojila u cr veno sve

okolne bijele ruže.

iz njenog izranjenog tkla krv i obojila u cr

okolne bi

314


Rast korova nakon izuzet-no toplog pa i vlažnog tla vrlo je intenzivan. Svak-og tko god ima bilo što posađeno u vrtu, vinogradu, voćnjaku ili na oranici brine vrlo intenzivan rast ko-rova. Želja nam je da se korovi ne prošire, odnosno da ne prekriju mlade, tek izniknule biljke. Poljodjelci koriste herbicide, a poneki motike. Točno je da je korištenje motike najteži, ali zato i najučinkovitiji način uništavanja korova.

Osim navedenog, obradom tla, reguliramo vodozračne prilike u tlu, omogućujemo tlu takozvano lakše disanje, a time i oslobađanje većih količina ugljičnog dioksida iz tla. Naime, zrak u makro porama tla u neprestanom je kruženju stvarajući vezu između tla i atmosfere.

Količina zraka u tlu je vrlo mala, no ipak dovoljna da korijenj u bilja-ka osigura dovoljno kisika. I ne samo korijenju, nego i heterotrofnim or-ganizmima u tlu. Kretanje zraka u tlu je vrlo važno, jer se time postiže prozračivanje tla, a time i veću prisutnost kisika u tlu.

Prisjetimo se, obradom tla reguliramo odnose vode i zraka u tlu pa tako utječemo i na toplinska svojstva naših tala. Naime, vegetativna masa pol-joprivrednih kultura ovog je mjeseca još uvijek nedovoljna da prekrije tlo između redova, tlo je direktno izloženo sunčevom zračenju, jače se zagri-java pa je i gubitak vode iz tla evaporacijom relativno velik. Pravilnom ob-radom tla i otjecanje vode po površini tla je umanjeno i voda lakše i brže dopire do zone korijenja.

Vjerujemo da će ovaj tekst uvjeriti, te potaknuti na razmišljanje da tlo i u vrućim ljetnim danima treba plitko obrađivati. Njegujući tako naše usjeve, oni će nas na kraju ipak obilno nagraditi.

“I tlo diše”

315


Spavanje se može činiti vrlo jednostavnim, no činjenica je kako znanost još uvijek nije posve razjasnila ulogu i razlog spavanja čak ni u ljudi. Ta-kođer je nejasno i što se točno događa u organizmu i mozgu prilikom spa-vanja, odnosno sna. Čovjek i većina životinja spavaju noću iz jednostavnog razloga što su noći hladnije od svijetlog dijela dana te je za noćnu aktivnost i održavanje tjelesne temperature potrebno više energije. Dodatna uloga spavanja je nadomjestak glikogena u mozgu koji se troši tijekom budnih sati. Osim toga tjelesna temperatura ima “cirkadični ritam” i najniža je u noćnim satima, čime se dodatno priječi nepotreban gubitak energije.

Koliko spavaju? O spavanju životinja poznato je još manje, jer nam ne mogu prenijeti

svoja iskustva, već o spavanju životinja učimo njihovim promatranjem, te praćenjem rada mozga. Dok spavaju, živa bića zauzimaju karakterističan položaj, bilo da legnu poput ljudi, objese se glavom na dolje poput šišmiša, stoje poput konja, slonova i žirafe ili leže poput većine domaćih životinja (pas, svinja, mačka, krava). Spavanje je stanje koje je lako promjenjivo jer nastupa buđenje, i svjesno stanje neophodno za očuvanje života u slučaju opasnosti. Čini se kako sve životinje spavaju, iako postoje značajne razlike u duljini, načinu i obrascu spavanja. Žirafe, primjerice, spavaju samo 30-ak minuta dnevno, a k tome je spavanje podijeljeno u više intervala. Nasuprot tome, neke vrste šišmiša provedu spavajući čak 20 sati tijekom dana. Zani-mljivo je kako mesojedi spavaju znatno dulje od biljojeda. U vremenu koje provedu spavajući prednjače divlje mačke, jer spavaju oko 16 sati dnevno, dok krave i konji spavaju samo oko 3 sata na dan. Zvijeri, naime, za kratko vrijeme lova izgube silnu količinu energije, ali obrok koji su osigurale do-statan je za ostatak dana, čak i za nekoliko dana. Razumljivo je kako si me-sojedi, kao predatori, mogu priuštiti dulja razdoblja odmora i spavanja, za razliku od biljojeda koji predstavljaju plijen. Preživljavanje biljojeda u pri-rodi stoga ovisi i o njihovoj budnosti i spremnosti za bijeg. Baš poput ljudi, i većina sisavaca spava dulje kao mladunčad, a manje kao odrasle jedinke. No, i ovdje postoje razlike i odstupanja, jer se čini kako mladunčad dupina i kitova ubojica uopće ne spava tijekom prvih mjeseci života. Još dalje u nespavanju idu neke vrste ptica selica, koje uopće ne spavaju tijekom puta koji katkada traje i nekoliko tjedana, sve dok ne dođu do krajnjeg odredišta. S druge strane, neke životinje, poput odraslih dupina, spavaju doslovce “s pola mozga” ili “s jednim okom otvorenim “.

Kako spavaju životinje

316


Je li san neophodan životinjama?Iz razloga koji nam još uvijek nije zasigurno poznat, spavanje je neophod-

no za život i preživljavanje sisavaca. Štakori kojima je uskraćena mogućnost spavanja počinju gubiti tjelesnu težinu unatoč povećanom teku i unosu hrane, gube sposobnost regulacije tjelesne temperature, razvijaju sklonost infekcija-ma (što upućuje na oštećenje imunološkog sustava), te brže ugibaju.

Spavaju li ribe?Proučavanje spavanja u beskralješnjaka i jednostavnijih organizama do-

datno je otežano, jer se ne može mjeriti električna aktivnost mozga, te se proučavanje spavanja svodi na uočavanje promjena karakterističnih aktiv-nosti, tipičnih položaja tijela i promjena koje nastupaju nakon podražaja iz okoline. Tako za ribe i vodozemce još uvijek nije pouzdano poznato spa-vaju li, ili samo zauzimaju karakterističan stav tijela dok odmaraju mišiće.

Kako spavaju psi i mačke?Svakako se u proučavanju obrazaca, duljine i načina spavanja u živo-

tinja najdalje otišlo u kućnih ljubimaca - pasa i mačaka. Mačke u pravilu vole spavati na povišenom i toplom mjestu, za što su upravo idealni kućni kamini na kojima mačke provedu većinu zimskih dana. Psi spavaju u svim položajima i, ako je ikako moguće, što bliže vlasniku. Česta je pojava da pri spavanju psi laju, štucaju, reže, a katkada i trče. Ukoliko ih se probudi, izgledaju zbunjeno i izgubljeno poput ljudi koji se trgnu iz dubokog sna.

Kava – najvažnija kultivirana biljka

Kava je podrijetlom iz etiopskog visokog područja. Danas je zastuplje-na u mnogim tropskim područjima, a uzgaja se obično ispod drveta koje pruža sjenu, na 600 do 1200 metara nadmorske visine. Jedna je od naj-važnijih gospodarskih biljaka. Oko 25 milijuna ljudi zarađuje njenim uzgo-jem, a oko 1/3 čovječanstva pije kavu. Zrna kave su sjemenke kavina ploda. Meso ploda se uklanja odmah nakon berbe. Najvažnija vrsta je C. arabika koja daje skoro 3/4 svjet-

ske proizvodnje.

317

318

Aleksinica: stočni sajam svakoga drugog ponedjeljka.Aržano: tjedni svakog utorka; godišnji: 19. III. i 8. IX.Babina Greda: mjesečni svakog 10. i 25. u mjesecu.Beli Manastir: mjesečni svake nedjelje po-slije 1. u mjesecu; ako je 1. u nedjelju, sajam se održava iduće nedjelje.Benkovac: tjedni svakog ponedjeljka od VI. do XI. mjeseca; mjesečni svakog 10. u mjesecu.Berek: tjedni subotom; godišnji za sitnu i krupnu stoku: 28. II., 9. IV., 22. V., 29. IX., 31. X., 7. XII.Bizovac: mjesečni: 10. I., 3. II., 20. III., 20. IV., 20. V., 2. VI., 21. VII., 8. VIII., 20. IX., 10. X., 10. XI., 21. XII.Bjelovar: tjedni svakog četvrtka; mjesečni svakog ponedjeljka u mjesecu.Bosiljevo: stočni sajam svakog ponedjeljka.Bošnjaci: mjesečni svakog 8. u mjesecu. Bribir: 29. VI., 29. IX. Brinje: tjedni svakog ponedjeljka.Budimci: godišnji: 25. III., 12. VIII., 23. IX. Buje: mjesečni svakoga drugog ponedjeljka i svakoga petog utorka.Buzet: svakoga prvog petka i svakoga tre-ćeg četvrtka u mjesecu.Cetingrad: godišnji 19. III.Cista Provo (Imotski): tjedni svakog če-tvrtka; godišnji: 23. IV. i 18. X. Čađavica: tjedni svakog četvrtka; godišnji: 25. I., 23. IV., 26. VI., 21. IX., 3. XII.Čakovec: tjedni svake srijede.Čazma: tjedni svakog utorka.

Pregled sajmova u Hrvatskoj

(tjedni, mjesečni i godišnji)

Ćeralije: tjedni svake prve i treće nedjelje u mjesecu.Desinić: tjedni svakog utorka, godišnji: 25. IV., 16. VI., 26. VII. i 18. VIII.Donja Dubrava (Prelog): godišnji: 19. III., 13. VII., mjesečni prvi četvrtak poslije 15. u mjesecu, tjedni četvrtkom. Donja Stubica: tjedni ponedjeljkom i svake 1. i 3. subote u mjesecu.Donji Andrijevci: mjesečni svakog 8. i 22. u mjesecu.Donji Lapac: tjedni svake srijede.Donji Miholjac: tjedni za sitnu stoku sva-kog četvrtka; godišnji sajmovi: 11. II., 22. III., 17. IV., 29. V., 25. VI., 26. VII., 13. VIII., 26. IX., 25. X., 11. XI., 13. XII. Drenovci: mjesečni svakog 15. u mjesecu.Drniš: svakog 5. u mjesecu od 5. VI. do 5. XI.Duga Resa: stočni sajam svakog petka. Dugo Selo: tjedni svakog ponedjeljka.Đakovo: mjesečni svakog 1. i 15. u mjese-cu, osim onih mjeseci u kojima se održavaju godišnji sajmovi; godišnji sajmovi: 20. I.,15. III., 24. IV., 24. VII., 26. X., 24. XI., 21. XII. (seli u Piškorovce). Đurđenovac: godišnji: 15. III., 10. IV., 12. IX.Đurđevac: tjedni četvrtkom, mjesečni sva-koga prvog četvrtka poslije 1. i 15. u mje-secu.Ferdinandovac: tjedni ponedjeljkom; go-dišnji: 30. V., 29. VIII., 6. XII.Feričanci: godišnji: 14. III., 1. VI., 19. VIII. i 27. X.Gaj: tjedni svake subote, mjesečni svakog 5. u mjesecu.Gaj kod Lipika: svaki 19. u mjesecu.

319

Garešnica: tjedni svakog utorka; mjesečni sajmovi krupne stoke svakog 6. u mjesecu.Glina: tjedni svake srijede. Gola: svake srijede poslije 1. i 15. u mje-secu.Gornja Rijeka: tjedni svakog utorka. Gornja Stubica: tjedni svakog četvrtka. Gospić: svakog petka. Gračac: svake subote. Grubišno Polje: tjedni svakog ponedjelj-ka; mjesečni: 13. I., 10. II., 20. III., 10. IV., 24. V., 6. VI., 10. VII., 4. VIII., 15. IX., 4. X., 8. XI., 15. XII.Hercegovac: tjedni svakog četvrtka; mje-sečni svakoga prvog četvrtka u mjesecu.Hrvatska Kostajnica: tjedni svakog pone-djeljka.Ilok: tjedni svakog petka. Imotski: tjedni svake srijede. Ivanec: tjedni svake srijede. Ivanić Kloštar: svaka treća subota u mje-secu. Ivanić Grad: tjedni svake subote.Ivanska: tjedni svakog utorka; mjesečni: 17. I., 17. II., 16. IV., 7. V., 25. VI., 17. VII., 28. VIII., 14. IX., 10. X., 15. XI., 11. XII. Jakovlje: tjedni svake srijede; mjesečni sva-ke prve srijede u mjesecu. Jastrebarsko: tjedni svakog ponedjeljka; godišnji 7. I. i 7. XII.Kalinovac: tjedni svakog ponedjeljka; mje-sečni svakog prvog ponedjeljka u mjesecu.Karlovac: svaki petak.Kaštel Stari: tjedni svake subote; godišnji: 29. VIII. i 3. X.Kistanje: tjedni svakog petka. Klanjec: tjedni petkom.Klis: 1. i 2. V., 1. i 2. IX. Kloštar Podravski: tjedni svakog utorka; mjesečni svakog prvog utorka u mjesecu; godišnji: 21. III., 8. VI., 5. VII.

Knin: tjedni svake subote i mjesečni svakog 25. u mjesecu od VII. do XI. mjeseca.Komletinci: mjesečni svakog 18. u mjesecu.Koprivnica: tjedni svakog ponedjeljka; mjesečni u petak poslije 15. u mjesecu.Korenica: tjedni svake subote. Koška: godišnji: 5. II., 31. III., 3. V., 27. VI., 15. VII., 15. VIII., 8. IX., 23. X., 16. XI., 8. XII.Križevci: tjedni svakog petka. Kutina: tjedni srijedom. Lasinja: mjesečni ponedjeljkom poslije 1. i 15. u mjesecu, godišnji: 19. III., 18. IV., 20. VII., 22. VIII. i 19. XI. Lipovljani: mjesečni (veliki) sajam svakog 15. u mjesecu. Lovinac: tjedni utorkom.Luka: tjedni: svakog petka u godini; godiš-nji: 12. III., 23. IV., 22. V., 24. VI., 22. VII., 17. VIII., 29. IX., 18. X. i 11. XI. Ljubešćica: svaki prvi utorak u mjesecu. Motovun: svakog 3. ponedjeljka. Našice: mjesečni svake prve subote u mje-secu; godišnji: 15. I., 5. II., 22. IV., 10. VIII., 5. X. i 25. XI.Nijemci: mjesečni svakoga prvog ponedjelj-ka u mjesecu.Nova Bukovica: tjedni svake druge i četvrte srijede u mjesecu. Nova Gradiška: tjedni svake subote. Nova Kapela: tjedni svakog petka; godišnji: 24. II. i 12. VIII.Nova Rača: 14. I., 9. II., 19. III., 25. IV., 28. V., 30. VI., 20. VII., 15. i 16. VIII., 8. i 9. IX., 16. X., 25. XI. i 15. XII.Novigrad Podravski: tjedni svakog petka; mjesečni svakoga prvog petka u mjesecu.Novo Virje - Drenovica: tjedni svakog pet-ka; mjesečni svakog petka poslije 1. u mje-secu.Novska: tjedni svakog ponedjeljka; mjeseč-ni svakog 3. u mjesecu.

320

Nuštar: mjesečni svakog 5. i 15. u mjesecu.Obrovac: tjedni svakog četvrtka. Ogulin: tjedni svake srijede. Okučani: tjedni svakog petka. Omiš: tjedni svake subote. Orahovica: tjedni svake subote; godišnji sajmovi: 28. I., 28. IV., 21. VII., 16. IX., 20. XI.Oroslavje: tjedni svakog utorka. Osijek: tjedni svakog petka. Otočac: tjedni srijedom. Otok: mjesečni svakoga prvog četvrtka u mjesecu.Pakrac: tjedni četvrtkom. Pazin: mjesečni svakoga prvog utorka u mjesecu.Perković: tjedni svakoga petka (od l. V. do 30. X.).Perušić: tjedni svakog četvrtka. Petrinja: tjedni utorkom: godišnji sajmovi: 10. VIII. i 21. XII.Pisarovina: mjesečni svakoga prvog utorka u mjesecu.Pitomača: tjedni svake srijede, mjesečni svake prve srijede u mjesecu. Piškorevci: mjesečni svakog 1. i 15. u mje-secu, osim onih mjeseci u kojima se održa-vaju godišnji sajmovi: 20. I., 12. III., 24. IV., 24. VII., 26. X., 24. XI, 21. XII.Pleternica: mjesečni svake prve srijede u mjesecu; godišnji: 20. II., 29. IV., 20. VII., 25. IX., 10. XII. (ako sajam pada u nedjelju ili na državni praznik, tada se održava dan poslije).Podgorač: godišnji: 12. II., 11. V., 20. VII., 5. VIII., 9. X., 6. XI., 28. XII.Podravska Slatina: tjedni svakog petka, godišnji: 18. III., 9. VII., 2. X., 17. XI.Pokupsko: svakog četvrtka u mjesecu.Popovača: mjesečni svake 1. subote.Poreč: svakoga prvog petka u mjesecu.Požega: mjesečni svakoga prvog pone-djeljka u mjesecu; godišnji: 12. I., 15. III.,

27. IV., 3. VIII., 9. X., 29. XII. (ako sajam padne u nedjelju ili na državni praznik, tada se održava dan poslije).Posavski Bregi: svake 1., 2. i 4. subote.Prelog: tjedni svakog utorka.Prgomet: tjedni svakog ponedjeljka.Samobor: tjedni svake subote; godišnji: 14. II., 19. III., 22. V., 28. VII., 10. VIII., 21. XII.Sela kraj Siska: stočni sajam svaki utorak.Senj: tjedni svakog četvrtka.Sesvete: tjedni svakog četvrtka, godišnji: 25. V., 22. VII., 2. XI.Severin: tjedni svake srijede.Sikirevci: 16. III. i 16. V.Sinj: tjedni svake subote.Skradin: tjedni ponedjeljkom, godišnji: 8. IX., 30. IX., 27. X.Slano: godišnji 2. VIII.Slatina: tjedni svakog petka; godišnji: 18. III., 9. VII., 2. X., 17. XI.Slunj: tjedni četvrtkom.Sokolovac: tjedni utorkom; mjesečni sva-kog utorka poslije 1. u mjesecu. Split: tjedni svakog ponedjeljka i četvrtka. Staro Petrovo Selo: tjedni svakog četvrtka. Ston: godišnji 23. VII.Sunja: tjedni petkom; godišnji: 19. III., 28. VI., 22. VII., 29. IX.Sutina: 20. VII.Sveti Ivan Zelina: tjedni ponedjeljkom.Sveti Ivan Žabno: tjedni svake srijede, mje-sečni: 11. I., 8. II., 1. III., 15. IV., 16. VII., 25. VIII., 23. IX., 22. XI., 29. XII. Svetvinčenat: svakog trećeg utorka u mje-secu.Šljivoševci: godišnji: 15. II., 10. III., l. IV., 28. IV., 15. V., 4. VI., l. VII., 26. VIII., 15. IX., 5. X., 20. XI. Štefanje: tjedni svake srijede. Tinjan: mjesečni svakoga drugog utorka u mjesecu.

321

Trilj: 28. i 29. IX.Trnjani: mjesečni svake prve i treće subote, godišnji: prve subote u kolovozu i 25. XI. Trogir: tjedni subotom. Udbina: tjedni svakog ponedjeljka; godišnji prve nedjelje u listopadu. Uljanik: tjedni ponedjeljkom.Valpovo: tjedni svake srijede; mjesečni sva-ke prve srijede poslije 1. u mjesecu, godišnji sajmovi: 25. I., 21. II., 25. III., 12. IV., 5. V., 21. VI., 12. VIII., 12. IX., 21. X., 16. XI., 5. XII.Varaždin: tjedni četvrtkom. Varaždinske Toplice: tjedni svake subote. Velika Gorica: tjedni svakog petka. Veliki Grđevac: tjedni petkom; svakog 3. i 23. u mjesecu; mjesečni: 26. I., 22. II., 11. III., 15. IV., 10. V., 17. VI., 24. VII., 23. VIII., 24. IX., 23. X., 22. XI., 29. XII.Veliki Prolog: 14. i 15. VIII. Veliki Zdenci: tjedni svake srijede.Veliko Trgovišće: prvi utorak u mjesecu. Vid-Narona (kod Metkovića): godišnji 5. VIII.Virje: tjedni subotom; mjesečni treće subote u veljači, ožujku, listopadu i prosincu; go-dišnji: 20. I., 4. IV., 11. V., 21. VI., 25. VII., 18. VIII., 21. IX., 11. XI.

Virovitica: tjedni četvrtkom. Višnjan: svakoga trećeg četvrtka u mjesecu. Voćin: tjedni nedjeljom. Vodnjan: svake prve subote u mjesecu. Vrbovec: tjedni utorkom; mjesečni i go-dišnji: 20. I., 21. II., 19. III., 25. IV., 4. V., 15. VI., 5. VII., 5. VIII., 21. IX., 15. X., 3. i 28. XI., 20. XII.Vrbovsko: svakoga drugog utorka u mjese-cu, godišnji Martinjski sajam 11. XI. Vrgorac: tjedni subotom; godišnji 29. VI. Vrhovine: tjedni utorkom. Vrlika: tjedni svakog četvrtka; godišnji: 25. VII. i 1. X. Vrpolje: mjesečni svakog 4. u mjesecu.Zadvarje: godišnji 12. i 13. VI. i 23. i 24. VIII. tjedni utorkom.Zaton: 2. V., 27. VII. i 16. VIII.Zavojane: 1. i 2. IX.Zlatar: tjedni svakog utorka; mjesečni svaki prvi utorak u mjesecu.Zrin: tjedni četvrtkom.Zvonimirovac: tjedni svake srijede.Žminj: svake druge srijede u mjesecu.Županja: mjesečni svakog 2. u mjesecu.

Dragi čitatelji, kako bi naš Pregled sajmova bio točniji i potpuniji, zahvaljujemo na vašim ispravcima i

dopunama, očekujući i dalje vašu suradnju!

322

323

324

K A Z A L O

KALENDAR RADOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4RATARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29MEHANIZACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45KRMNO BILJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59ZAŠTITA BILJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71STOČARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87VETERINARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99MLJEKARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109PERADARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121PČELARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133KUNIĆARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145GRADITELJSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155VOĆARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165VINOGRADARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179PODRUMARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191NAŠ JADRAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203POVRĆARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213CVJEĆARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223LJEKOVITO BILJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231EKOLOGIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243LOV I RIBOLOV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255AGROEKONOMIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267IZ ZAKONSKIH PROPISA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279DOM I OBITELJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293ZANIMLJIVO I POUČNO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305SAJMOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317

325

Bilješke

326

Bilješke

327

Bilješke

328

Bilješke

73

Documents

Gospodarski kalendar 2014