Upload
miljenko-hajdarovic
View
295
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
Popovača19.4.2016.
Sadržaj prezentacije:
Informacije o Cjelovitoj
kurikularnoj reformi
Predstavljanje prijedloga kurikuluma
Povijesti
Informacije o raspravi
Često postavljena
pitanja
Što uključuje kurikularna reforma?• Kurikularna reforma jedna je od prvih mjera kojom
započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije
• 130 stručnjaka je od 2012. do jeseni 2014. radilo na Strategiji
• omogućiti svakom djetetu razvoj koji je u skladu s njegovim mogućnostima i željama, u okruženju koje je usmjereno prema njegovim potrebama, koje je poticajno i prijateljsko
• omogućiti svakom pojedincu cjeloživotno učenje u svrhu zadovoljavanja vlastitih interesa, lakše zapošljivosti i postizanja više kvalitete života
Cilj kurikularne reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, kako bi se:• Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje,
usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja
• Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece
• Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
Gdje smo trenutno?
Stručna rasprava - ŽSV
• Županijska stručna vijeća sudjeluju u raspravi (34 stručna skupa diljem Hrvatske)
• Kreiraju vlastite zaključke i preporuke koje se objavljuju na web stranici Kurikuluma
www.kurikulum.hr/zakljuci_sa_skupova/
"Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz niza stručnih razloga podržava prijedlog novog kurikuluma povijesti. Nastavnici Odsjeka za povijest aktivno će se uključiti u pripremu i izvođenje programa stručnog usavršavanja nastavnika povijesti, te će raditi na pripremi nastavnih materijala, priručnika/udžbenika u skladu s potrebama i prijedlozima/zahtjevima koji im budu ponuđeni.„
18.4.2016.
Stručna rasprava - individualno• Individualni stručnjaci mogu
osobno mišljenje poslati kao doprinos stručnoj raspravi putem web stranice Kurikuluma
www.kurikulum.hr/individualna_strucna_rasprava
www.kurikulum.hr
I. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA
Ukupno 52 dokumenta!
Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK)• predstavlja izvorište za
izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih kurikularnih dokumenata
• svi kurikularni dokumenti slijede vrijednosti, ciljeve i načela ONK-a
Nacionalni kurikulumiNacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava. U njima se navode struktura područja i međupredmetnih tema; načela organizacije, učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja na određenoj razini, odnosno vrsti odgoja i obrazovanja.
Područja kurikuluma
• određuju se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje u širim područjima učenja
• ovi dokumenti izravno utječu na izradu predmetnih i modularnih kurikuluma
Međupredmetne teme
Ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema različito se ostvaruju, a neki se od njih izravno ugrađuju u predmetne kurikulume.
Okviri
Okviri osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.
Odgojno-obrazovni ciklusi
Povijest
Model kasnije orijentacije – opća gimnazija (šk.god. 2020./2021.)
*Pogledajte prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje (link:
http://www.kurikulum.hr/dokumenti-nacionalnih-kurikuluma/)
Eksperimentalno uvođenje
• 60 eksperimentalnih škola (48 OŠ + 12 SŠ)
• Kriterije za prijave škola odrediti će MZOS
• Postoji izniman interes škola za sudjelovanje
• Nastavničko vijeće i roditelji učenika moraju prihvatiti sudjelovanje
Prema planu ministra Predraga Šustara, javni poziv za škole provest će se istodobno s javnom i stručnom
raspravom o reformskim dokumentima
Petogodišnji proces uvođenja
• Postepeni proces uvođenja kurikuluma u sve razrede i sve škole je važan radi:
1. Postepenog usavršavanja učitelja
2. Pripreme nastavnih materijala
3. Pripreme državne mature
Stručno usavršavanje učitelja?
• Plaćeno iz sredstava Europskog socijalnog fonda, bez davanja škola i nastavnika
• Promjena dosadašnjeg načina stručnog osposobljavanja
• Usmjereno na škole • Umrežavanje škola
Udžbenici?
• Kurikulum se uvodi postepeno tijekom 5 godina što svima koji su zainteresirani (učitelji, izdavači, stručnjaci na fakultetima, udrugama, društvima, institutima, itd.) daje vremena za kreaciju novih nastavnih materijala
• Prilika za učitelje da iskažu svoju kreativnost!
Državna matura?
• Zadržava se državna matura kao vanjski ispit kojime završava gimnazijsko obrazovanje
• Ispit državne mature se transformira u skladu s ishodima novih kurikuluma
• Na primjeru nastavnog predmeta Povijest na državnoj maturu provjerava se usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda na unaprijed zadanim tematskim primjerima
Na isti način se može provesti i natjecanje iz
povijesti!
Kako želimo poučavati povijest u školama?Zašto je
povijest u školi?
Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (bez ishoda i njihove razrade)
Prijedlog kurikulumaNastavni predmet PovijestČlanovi stručne radne skupine izabrani po javnom pozivuSonja Bančić, Osnovna škola Stoja, PulaNeven Budak, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijestRona Bušljeta, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odjel za edukacijske znanosti i izobrazbu nastavnikaMirela Caput, Prva riječka hrvatska gimnazija, RijekaMartina Glučina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen, Gimnazija MetkovićMiljenko Hajdarović, Srednja škola ČakovecDaniela Jugo-Superina, Osnovna škola Fran Franković, RijekaSnježana Koren, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest (voditeljica)Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar, Medicinska škola Bjelovar, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola u Bjelovaru
Članovi Stručne radne skupine iz Jedinice za stručnu i administrativnu podrškuIvan Alić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaLoranda Miletić, Agencija za odgoj i obrazovanje
II. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA
KURIKULUMPREDMETAPOVIJESTPODRUČJE KURIKULUMA
MEĐUPREDMETNE TEME
OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA
OKVIR ZA VREDNOVANJE
NACIONALNI KURIKULUM
RIPOO, OŠ, GIM, SO, UO OKVIR ZA POUČAVANJE
UČENIKA S TEŠKOĆAMA
OKVIR ZA POUČAVANJE
DAROVITIH UČENIKA
Kako je nastao kurikulum?Lipanj 2015 Natječaj za
članove stručne radne skupine
Rujan 2015
Početak rada stručne radne
skupine
Siječanj 2016
Objava radne verzije
kurikuluma
Veljača 2016
Objava prijedloga
kurikuluma i stručna rasprava
1Povezivanje
hrvatskog iskustva i novih
kurikulumskih trendova u
svijetu
2Definiranje
opisa predmeta, odgojno-
obrazovnih ciljeva i
koncepata predmeta
3Definiranje i
razrada odgojno-
obrazovih ishoda
4Opisivanje
povezanosti s drugim
područjima i temama; kako
učiti i poučavati; vrednovanje
ishoda učenja
5Konzultiranje
kritičkih prijatelja i
dorada dokumenta
Vrste kurikuluma
OTVORENI
fleksibilnost u odabiru sadržaja i načina rada; upute unutar kojih se
stvaralački realizira izvedbeni program podložan promjenama u hodu, inicijativi učenika i nastavnika
ZATVORENI
kronološki tijek povijesti detaljno je razrađen kroz teme i sadržaje nastave;
ne dopušta slobodu i kreativnost učeniku i nastavniku; nema vremena za spontane ili neplanirane situacije;
nastavnik samo prenosi propisani sadržaj
MJEŠOVITI
danas se smatra modernim oblikom; manje je propisan, postoje samo
kurikulumski okviri u koje u ugrađene izvedbene jezgre; aktivacija učenika u
stjecanju znanja, spodobnosti i vještina; ne traži se enciklopedijska
potpunost
Pešorda, S. (2008). Kurikulum i nastava povijesti. Povijest u nastavi, 6, 11(1), 101 – 107
Sadržaj kurikulumaOpis nastavnog predmeta
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti
Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnog predmeta Povijest
Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i konceptima
Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama
Učenje i poučavanje predmeta
Vrednovanje ishoda učenja u predmetu
A.B.C.D.E.
F.G.
Svrha učenja povijesti:
a) poticanje učeničkog interesa za proučavanje prošlosti,
b) razvijanje učeničke radoznalosti, imaginacije i analitičkog mišljenja,
c) razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina neophodnih za upućenu i aktivnu participaciju učenika u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti
Učenik:
pozna i razumije razdoblja i društva
koja proučava, uključujući važne
događaje, pojedince, procese i
pojave; pritom koristi prikladnu terminologiju te
shvaća sadašnjost kao posljedicu
povijesnog razvoja društva
oblikuje vlastita argumentirana
stajališta i interpretacije, raspravlja na
otvoren i konstruktivan
način te uvažava različite
utemeljene perspektive i percepcije o
prošlosti
sagledava prošlost koristeći se konceptima vremena i
prostora, uzroka i posljedica,
kontinuiteta i promjena, izvora i
istraživanja prošlosti te
interpretacija i perspektiva
koristi vještine koje
podrazumijevaju postavljanje
pitanja o prošlosti, analizu i
interpretaciju povijesnih izvora,
stvaranje povijesne
argumentacije i komunikaciju o
rezultatima spoznaje
koristi znanja i vještine stečene učenjem povijesti kako bi ostvario
osobne potencijale te odgovorno
djelovao u javnom životu lokalne,
nacionalne, europske i
globalne zajednice
razumije profesionalno-etičke norme i
vrijednosne aspekte
povezane s proučavanjem
prošlosti/historije
Koncepti nastavnog predmeta Povijest• Pomažu u razumijevanju načina rada povjesničara i
pridonose formiranju povijesnog mišljenja kao skupu znanja i vještina povezanih s dubinskim razumijevanjem povijesnih sadržaja, razvojem historiografske pismenosti, poznavanjem procesa istraživanja prošlosti te razumijevanjem kompleksne naravi zapisa o prošlosti
Vrijeme i prostor
Uzroci i posljedice
Kontinuite
ti i
promjeneIzvori i
istraživanje
Interpretacije i perspektive
Konceptipredmeta
Učenje i poučavanje predmeta s naglaskom na koncepte
Osjećaj za kronologiju
Razumijevanje utjecaja prostora
Razumijevanje uzroka i posljedica
Razumijevanje kontinuiteta i
promjena
Sagledavanje interpretacija i
perspektiva
Kritičko promišljanje na temelju
izvora
Stvaranje i prezentiranje
vlastitih zaključaka
4. r.U predmetu Priroda i društvo:- naglasak na konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena- učenici razvijaju osnovno razumijevanje uloge izvora u proučavanju prošlosti te provode vlastita mala istraživanja u kontekstu osobnih, obiteljskih i lokalnih historija
5.-8.r.Fokus se širi na objašnjavanje interpretativne prirode različitih prikaza prošlosti, perspektiva i značenja. Učenici provode vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te odabiru prikladne načine prezentacije rezultata istraživanja.
1.-4.r.Usredotočeno na istraživanje i izvore, te produbljuje učeničko razumijevanje prirode interpretacija, dokaza i argumenata, kao i vještina povezanih s komunikacijom znanja o prošlosti.
Vrijeme i prostor• bez kronološkog okvira ne
mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost niti istražiti odnosi među događajima
• obuhvaća i sposobnost uporabe povijesnih karata karata kao simboličkih reprezentacija nekog područja u određenom vremenu
Uzroci i posljedice• objašnjavaju se čimbenici
koji su pridonijeli pojedinim povijesnim događajima, pojavama i procesima, kao i rezultati tih zbivanja
• zašto su se događaji zbili tako kako jesu, kako jedna pojavnost vodi drugoj te zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i posljedice
Kontinuiteti i promjene • shvaćanje povijesti kao
kompleksne mješavine promjena i kontinuiteta
• Učenik zna objasniti da se u određenom razdoblju neki aspekti života mogu mijenjati, a drugi ostati isti
• Što su određeni povijesni fenomeni značili za tadašnje ljude?
Izvori i istraživanje prošlosti• osnova je za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja• učenici mogu proći kroz cjelokupan proces
istraživanja ili krenuti od pitanja ili izvora koje im zadaju učitelji kako bi prikupili i/ili analizirali informacije
procjena efikasnosti istraživanja
priopćavanje rezultata istraživanja u različitim
oblicima i za različitu publiku
donošenje zaključaka temeljenih
na argumentima i dokazima
odabir, analiza,
evaluacija i interpretacij
a prikupljenih informacija
formuliranje pitanja i
pronalaženje izvora
informacija
Koraci istraživa
nja:
Istraživanje u OŠ?Primjer ishoda D.5.2.
„Na temelju povijesnih izvora u učiteljevoj pripremi počinje postavljati istraživačka pitanja o prošlosti te pronalaziti i objašnjavati moguće odgovore.”„Jednostavno strukturirani rad podrazumijeva da prezentira informacije logičnim i smislenim slijedom...”„Složeniji strukturirani rad podrazumijeva da rad ima uvod, razradu i zaključak na kraćem tekstu...”„Rad oblikuje u sebi prikladnoj formi...”
Interpretacije i perspektive • pomaže učeniku razumjeti da
tumačenja prošlosti nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih koji interpretiraju
• koncept podrazumijeva razumijevanje i kritičko procjenjivanje različitih perspektiva, kao i shvaćanje da se prošlim događajima naknadno određuje važnost i pripisuju određena značenja
Pogled u budućnost?!?
• Kurikulum je dokument pisan za budućnost i generacije koje dolaze
• Važan preduvjet za kvalitetan rad je napredak čitanja s razumijevanjem u razrednoj nastavi
Odgojno-obrazovni ishodi
Ishodi su razrađeni sa svaki razred osnovne i srednje škole
Ishodi su razrađeni sa svaki koncept
Ishodi su razrađeni po razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna)
Pomažu učitelju u praćenju napretka učenika i u vrednovanju
njihovog znanja Razine usvojenosti NE predstavljaju školske
ocjene!
Ishodi učenja i pripadajuće razine usvojenosti predstavljaju poželjna znanja, vještine i stavove koji se od učenika očekuju u određenoj
godini učenja unutar pojedinoga koncepta
Kronološko- tematski pristup
Povijesni sadržaji nisu sami sebi svrha, već služe savladavanju povijesnih koncepata te ostvarivanju ciljeva i ishoda učenja
Sadržaji su oblikovani tako da potiču razvijanje vještina važnih za kritičko i
povijesno mišljenja i te želju za produbljivanjem znanja
Srednja škola• Tematski pristup!• sadržajna cjelina na kojoj učenik treba ostvariti
glavne ciljeve učenja – savladavanje koncepata i ishoda u odgovarajućem ciklusu učenja
Dijakronijske teme• teme u kojima se određena pojava ili proces promatra
kroz više povijesnih razdoblja• primjeri:
• Povijest utopija• Ropstvo i trgovina ljudima• Povijest žena/djece• Slike vladara i vlasti• Povijest mode/stanovanja/prehrane• Bolest i zdravlje kroz povijest• Razvoj kapitalizma• Povijest okoliša• Rasizam i antisemitizam• Živjeti zajedno - ljudska i manjinska prava
Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama• Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je
s međupredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima u ostvarivanju ciljeva i povezanih ishoda te u specifičnim srodnim sadržajima
Matematičko
područje
Geografija
Jezično-
komunikacijsko
područje
IKT
GOOAktivno učenje
Kritičko mišljenje
Suradnja
Analiza
Uloga učitelja Osmišljavaju i organiziraju načine rada
Potiču kreativno i efikasno
stjecanje znanja
Potiču kritičko mišljenje
Razvijaju metakognitivne
sposobnosti učenika
Aktivno učenje kroz osmišljene aktivnosti za učenika te
uzajamna komunikacija svih sudionika
Vrednovanje
PutokazPomoćVrednovanje ishoda
učenja
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Povijesti povezani su s
konceptima te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja.
Elementi vrednovanja su:
• Temeljna povijesna znanja: vrednovanje činjeničnog znanja, odnosno poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja zemljovida te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti.
• Razumijevanje povijesnih koncepata: vrednovanje konceptualnog znanja, odnosno poznavanje, korištenje i razumijevanje temeljnih povijesnih koncepata (str. 6-9) kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava. Uključuje i poznavanje temeljnih načela, klasifikacija, teorija i modela koji se odnose na te koncepte. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se udio pojedinih koncepata razlikuje od ciklusa do ciklusa (objašnjenje na str. 4).
• Istraživanje prošlosti: vrednovanje poznavanja i primjene odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti. Uključuje i vrednovanje učeničkih radova proizašlih iz samostalnih istraživanja. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se njegov udio u vrednovanju povećava u četvrtom i petom ciklusu.
Vrste vrednovanja• vrednovanje za učenje (formativno) - poticanje i
usmjeravanje učenja pravovremenim povratnim informacijama (usmenima ili pisanima)
• vrednovanje kao učenje - provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika
• vrednovanje naučenog (sumativno) - provodi se u svrhu mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata mjerenja ocjenom)
• Opširnije u „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)
Hibridno vrednovanje?• HIBRIDNO VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja
naučenoga koje osmišljava i planira ispitni centar, a provodi učitelj. Ispitni centar sastavlja sadržajno i metodološki provjerene ispite, a učitelj te ispite provodi i dobiva konkretne povratne informacije o rezultatu svojih učenika. Radi se o pisanim provjerama znanja i vještina učenika koje se provode putem mrežnih aplikacija (internetsko testiranje). Pragove postignuća na ispitima hibridnoga vrednovanja određuje ispitni centar.
*Detaljnije „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)