Download pdf - radiologija | radioterapija | nuklearna medicinaLET).Učinkovita doza je izračunata fizikalna doza u sivoj množenoj relativnoj biološkoj učinkovitosti (RBE). Protoni imaju gotovo

Godina XXXXII • Broj: 3/2018

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina

HRVATSK

O DR

UŠ

TVO RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE

RADIOLOŠKI VJESNIK 3/2018ISSN: 00352-9835

Nakladnik

HRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

Mlinarska cesta 38

10000 Zagreb

Za nakladnika

Damir Cipriće-mail: [email protected]

V. d. urednika

Damir Ciprić

Grafičko uređenje

Željko Podoreški Tko zna zna d.o.o.

Riječ urednika

Poštovani članovi, kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Ipak smo uspjeli i treći broj Radiološkog vjesnika objaviti u ovoj, 2018.

godini. Doduše, plan je bio pripremiti četiri broja ali nije išlo. Možda

ćete reći da smo si zadali nedostižan cilj ali ako si ne postavite naoko

nedostižne ciljeve, mala je vjerojatnost da ćete postići više od očekiva-

nog a mi smo, u ovih par mjeseci izdali tri broja za što nam je prije, uz

puno truda, trebala godina i pol. U sljedećoj godini planiramo pripre-

miti šest (6) brojeva, možda opet naoko velik “zalogaj” al se uzdamo

u Vas.

U trećem broju, nažalost, nemamo Studentski kutak, vjerojatno se ni-

smo dovoljno potrudili dospjeti do budućih kolegica i kolega, ali smo

Vam pripremili nastavke započetih članaka i pokrenuli neke nove, u

nekim novim područjima radiološke tehnologije. Posebno Vam skre-

ćem pažnju na Simpozij koji će se održati u siječnju 2019.

Prava novost je prihvaćanje novog Statuta i promjena naziva našeg

Društva od Gradskog ureda za udruge u Hrvatsko društvo radio-

loške tehnologije, postupka koji smo pokrenuli davne 2015. kako bi

slijedili promjene koje su se dogodile u sustavu našeg osposobljavanja

i stručnog naziva profesije. Novim statutom smo proširili mogućnost

učlanjenja studentima, kolegama iz drugih područja radiološke tehno-

logije kao i pravo dodjele statusa “Počasnog člana” za one, koji će po

Vašem prijedlogu to i zaslužiti. Naravno, ima još nekoliko promjena a

sve to pročitajte na stranicama HDRT na istoj web adresi.

Sljedeći broj je u pripremi i molim Vas da nam pošaljete članke, po-

stere, seminarske radove koje želite podijeliti sa nama kao i osvrte na

stručne skupove na kojima ste sudjelovali. Pokažite Radiološke vjesni-

ke vašim suradnicima drugih profesija i ponudi im mogućnost objave

njihovih članaka i radova koji su vezani uz radiološku tehnologiju ili

opće medicinske postupke koji će nam pomoći u podizanju kvalitete

našeg rada.

Svako dobro u Novoj 2019. godini žele Vam članovi Hrvatskog

društva radiološke tehnologije.

Do sljedećeg broja srdačan pozdrav,

Za HDIMR

Damir Ciprić

Radiološki vjesnik 3/20182

Sadržaj

4 PROTONSKA I TERAPIJA I TERAPIJA DRUGIM TEŠKIM IONIMABranka Horvatinec, Dražen Horvatinec

11 7. KONGRES HRVATSKOG RADIOLOŠKOG DRUŠTVAMatej Čirko

13 HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA II. DIOVladimir Bahun, Damir Ciprić, Tomislav Stanković

18 SIMPOZIJ „AKTUALNA PROBLEMATIKA U RADIOLOŠKOJ TEHNOLOGIJI“ Zagreb, 25. siječnja 2019., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“

20 FORENZIČKA DENTALNA RADIOGRAFIJATatjana Matijaš

26 OSIGURANJE KVALITETE U RADIOLOŠKOJ TEHNOLOGIJIKaranac, 12. - 14. travanj 2019.

Radiološki vjesnik 3/2018 3

fotonima, kemoterapijom i kirurškim liječenjem. Međutim, protoni su osjetljiviji na kretanje organa i promjene anatomije u usporedbi s fotonima. Visoki troškovi gradnje, skupi uređaji, zahtjevna edukacija kadrova u konačnici generiraju visoke troškove li-ječenja. Budući da svega 2% onkoloških bolesnika ima indikaciju za liječenje protonskom terapijom zbog visokih troškova još uvijek je upitna ekonom-ska isplativost ovakvih centara.

Uvod

Radioterapija tumora česticama (snopom protona, engl. Proton Beam Therapy, PBT; ugljikovih iona; iona helija ili drugim česticama) donosi maksimalnu dozu zračenja u tumorsko tkivo, uz minimalno zra-čenje okolnog zdravog tkiva. Predstavlja zračenje visokog linearnog prijenosa energije koje gube ma-nji dio energije pri ulasku u ozračeni biološki sustav, a zatim gubi gotovo svu energiju u vrlo malom vo-lumenu. Područje maksimalne deponirane energije (područje u kojem je učinak terapije tumora najveći) naziva se Braggov vrh, koji ovisi o vrsti i energiji primijenjene čestice odnosno iona. Za snop protona relativna biološka učinkovitost iznosi 1.1.

Liječenje snopom protona povezano je sa smanje-njem akutne i kronične toksičnosti, kao i manjom

Protonska terapija je radiokirurška disciplina koja se tek razvija. Specifične fizikalne i biološke karakteristike protona čine je superiornijom u odnosu na terapiju fotonima

Sažetak:

Protonska terapija je radiokirurška disciplina koja se tek razvija. Najveća je primjena kod lokaliziranih tumora i tumora u dječjoj dobi zbog čega postoji sve više zahtjeva za ovom terapijom.Specifične fizikalne i biološke karakteristike protona čine je su-periornijom u odnosu na terapiju fotonima, jer bolje štiti okolne organe od neželjenog efekta zračenja. primjene. Moduliranjem Bragg vrha protona u ener-giji i vremenu, konformna doza zračenja s ili bez modulacije intenziteta osigurava minimalnu dozu na ulazu u tijelo a maksimalnu dozu na krajnjem cilju. Dakle, protonska terapija je idealna kada je oču-vanje okolnih organa prioritet. Protonsku terapiju ovisno o slučaju možemo kombinirati s terapijom


Radiološka tehnologija

Protonska i terapija i terapija drugim teškim ionimaBranka Horvatinec, mag.rad.techn.

Dražen Horvatinec, mag.rad.techn.

KB Sveti duh

učestalosti sekundarnih tumora kao posljedice zračenja, te manjim akutnim i kroničnim oštećenjem organa u razvoju pedijatrijskih bolesnika i adolesce-nata, zato je korist potencijalno veća u navedenoj populaciji. Iako su literaturni podatci ograničeni, opisuju liječenje tumora oko kritičnih stuktura i or-gana koji imaju najveći rizik nastanka sekundarnih tumora nakon zračenja ili trajno oštećenje njihove funkcije. Takvi tumori su meduloblastom, gliobla-stom, ependimom, retinoblastom, sa sijelom na bazi lubanje,moždanom deblu, leđnoj moždini u područ-ju optičke hijazme.

Radioterapija česticama koristi se unatrag 20-ak godina, od kada je navedenu terapiju u svijetu pri-milo više od 50 000 bolesnika; 87% primilo je pro-tonsku terapiju, njih 7% terapiju ugljikovim ionima, a ostali terapiju ionima helija ili drugim ionima.

Prema literaturnim podatcima postotak bolesnika s malignim bolestima koji treba radioterapiju snopom protona (PBT) iznosi oko 1-2%; u pedijatrijskoj onko-logiji smanjuje ozbiljne nuspojave kao što je zastoj rasta, oštećenje vida i sluha, mentalne retardacije, te pojavu sekundarnih tumora.

PBT centri trebaju biti integrirani s bolničkom on-kološkom, radiološkom i pedijatrijskom službom kako bi se najbolje iskoristilo medicinsko osoblje i

oprema, kao što su CT, MRI i PET, u planiranju nave-denog liječenja.

Temeljem dostupnih literaturnih podataka ne preporuča se izgradnja Centara za radioterapiju tumora česticama, odnosno PBT centra u Republici Hrvatskoj (RH). Naime, iako analizu troškovne učin-kovitosti trenutačno nije moguće učiniti u RH radi nedostatka stručnjaka, temeljem literaturnih poda-taka može se pretpostaviti da izgradnja PBT centra u Hrvatskoj ne bi bila troškovno učinkovita, a radi malog broja malignih bolesnika s jasnim indikacija-ma za navedeno liječenje te izrazito visokih troško-va izgradnje takvog centra i potrebne opreme (oko 150 milijuna funti) (1).

Fizikalne i biološke značajke

Glavna razlika između protona i X-zraka je u fizikal-nim svojstvima samog protonskog snopa. Protoni su velike čestice s pozitivnim nabojem, prodirući u materiju (u ovom slučaju, tkivo) do određene dubi-ne gdje se na kraju oslobodi najveći dio energije. Maksimalno otpuštanje energije protona na određe-noj dubini tkiva naziva se Braggov vrh (engl. Bragg Peak) (2,3). Zahvaljujući ovoj fizikalnoj karakteristici protona moguća je maksimalna pošteda zdravog tkiva te konformalnu distribuciju doze u željeni vo-lumen tkiva (Slika1) (4,5).

Slika. 1. Usporedba plana fotonskog intenziteta moduliranog zračenja (IMRT) (lijevo) i plana protonske terapij(desno). Izvor:http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4013396/figure/cjc-30 -05-315-g001/



Protonske zrake imaju sposobnost visokog linear-nog prijenosa energije (engl.Linear Transfer Energy LET).Učinkovita doza je izračunata fizikalna doza u sivoj množenoj relativnoj biološkoj učinkovitosti (RBE). Protoni imaju gotovo isti RBE kao i fotone, RBE fotona je 1, dok su prethodne studije pokaza-le da je od protona u rasponu od 1,08 do 1,15, 1,1 se smatra standardnim u rutinskoj kliničkoj praksi. RBE se može koristiti za pretvaranje doze fotona u protonsku dozu. Međutim, RBE protonske zrake kat-kada ovisi o vrsti tkiva, dozi, raspodjeli doze, ener-giji i dubini prodiranja. Pri kraja Braggova vrha RBE se povećava i procjenjuje se na 2,05 Istraživanja su pokazala da nema razlike u omjeru povećanja kisika (OER) između protona (2,5-3,0) i standardnih rendgenskih zraka (6),zbog ćega pokazuju bolje rezultate kod slabije prokrvljenih tumora. Otpornost matičnih stanica raka (engl.cancer stem cells,CSC) prema protonskoj terapiji predstavlja klinički izazov. Ciljana terapija usmjerena na matičnih stanica raka može produžiti vrijeme preživljavanja. Međutim, RBE specifičan za pojedina tkiva i molekularni mehanizmi tumora otprnih na terapiju protonima protonske terapije u stanicama raka otpornih na liječenje, poput CSC-a, nisu u ptpunosti razjašnjeni. Nedavna studija pokazala je da protoni mogu biti učinkovitiji od fotonau liječenju nezrelih tumorskih stanica in vitro. Potrebne su dodatne studije koje potvrđuju ovaj nalaz u kliničkoj praksi.

Uređaji za protonsku terapiju

Kao izvor protona koji se mogu ubrzati do energija koje se koriste u terapiji najčešće koristimo vodik. Postupak odvajanja protona i elektrona iz vodika odvija se pomoću električne energije. Tako stvoren proton mora biti ubrzan do energije koja je spo-sobna prodrjeti do krajnjeg ruba tumorskog tkiva. Trenutno, dva najčešće korištena sredstva za ubr-zanje protona su ciklotroni i sinkrotroni. Magnetsko polje pomaže upravljati protonima tako da se kre-ću unutar spirale. Magnetsko polje i diferencijalni

napon ostaju konstantni, a protoni se ubrzavaju unutar spiralnog kruga (spiralnom putanjom), dok ne postignu enrgiju za evakuacij prema van. Ciklotroni proizvode kontinuirani snop protona velike energije, katkada su u stanju proizvesti snop protona ograni-čene energije (7). U sinkrotronima, se protoni ubr-zavaju, magnetsko polje i brzina oscilacije napona kontinuirano se moduliraju kako bi se protoni ubrza-li unutar iste kružne putanje. Dakle, kod ciklotrona protonski put promijeni se s povećanjem energije, dok se u sinkrotronima protoni drže u stalnom putu promjenama snage magnetskog polja i promjenom brzine oscilacije napona. Dakle, sinkrotroni mogu proizvesti protone različitih energija uz promjenjivo magnetsko i električno polje (8).

Prijenos i modulacija energije protona

Nakon što su se protoni ubrzali, moraju ih se voditi do naslona za dostavu pacijentu. U akceleratorima koji mogu proizvesti protone varijabilnih energija, kao što su sinkrotroni, protoni se jednostavno mogu izdvojiti pri odgovarajućoj energiji. Međutim, u ak-celeratorima koji proizvode monoenergetski snop protona kao što je ciklotron, može se ugraditi mo-dulator energije protona(engl.beam degrader) za promjenu energije protonskog snopa. Ovaj sustav za regulaciju energije protona (engl.energy selecti-on system), modulira proizvedenu energiju protona u ciklotronu kako bi se proizvelo nekoliko različitih, nižih energija. To omogućuje da energija snopa bude modulirana tako da se može prodrijeti u razli-čite slojeve unutar samog tumora. Jednom kada se proizvede željena energija protonske zrake, ona se dalje mora “raširiti” (engl.spread out) tako da može pokriti cijelu površinu tumora, kao monoenergetska protonska zraka s jednim Braggovim vrškom po-krivala bi samo mali dio tumora. Proizvodnju zraka različitih energija koja se može rasporediti duž cije-log tumora SOBP, (Slika 2), postižemo regulacijom kotačića na samom modulatoru (9).



Prostorija za zračenje

Nakon što je protonska zraka stvorena i usmjerena u sobu za zračenje potrebno ju je precizno usmjeriti prema tumoru koji želimo tretirati. Postoje tri teh-nološka rješenja precizno usmjeriti prema liječenju tumora; fiksna postolja (engl.stationary fixed beam), rotirajuće postolje ili “gantry”,inclined beam system.

Rotirajuće postolje Gantry

To je oko 200 tona težak uređaj koji rotira 360 stupnjeva oko pacijenta, omogućujući usmjeravanje snopa protona iz bilo kojeg kuta unutar jedne rav-nine. Otvor gentrija mora biti dovoljno velik da bi se smjestio pacijent, kao i oprema za pozicioniranje, što je presudno za precizno tretiranje tumora.

Inclined Beam System

Sustav s nagibnom zrakom koristi dva snopa, hori-zontalni snop i snop koji je zakrenut za 30 stupnjeva od vertikale. Obadva protonska padaju u isti izocen-tar i mogu se koristiti zajedno s daljinski upravljanim stolom za pacijent, kako bi se postigao široki raspon kutova za liječenje pacijenta.

Fiksna postolja

Fiksni uređaji za usmjeravanje snopa u jednom smjeru. Ovaj sustav oslanja se na kretanje stola ili stolice na kojem je pacijent oko uređaja kako bi se omogućila aplikacija snopa protona više kutova (10).

Pasivni sustav raspršivanja protonskog snopa (engl. passive beam scatting(

U pasivnom sustavu raspršivanja, mlaznica sadrži gore spomenute komponente, uključujući rasprše-ne folije, grebenni filter ili kotač modulatora, otvor i kompenzator raspona (Slika 3 ). Postoje dvije vrste raspršivanja, pojedinačne ili dvostruke. Jedinstven raspršivač je ujednačen, a raspršeni intenzitet pro-tona ima Gaussovu raspodjelu. Ovaj trivijalni sustav ima nisku učinkovitost; udio protona unutar korisne regije doze od ± 2,5% je samo 5%, a distribucija po-prečne doza nije točno ravna ni u malom području. Distribucija dubinske doze je vrh Bragg sa širinom od približno 0,6 cm na razini od 90%. Prikladan je samo za ciljeve s vrlo malo dubine, kao što je hipofiza (10).

Dvostruko raspršivanje razvijeno je kako bi se smanjio gubitak energije i poboljšala učinkovitost, praktički na cijelo polje zračenja. Prvi raspršivač je ujednačen. Izrađuje Gaussov profil grede na drugom raspršivaču, koji na neki način mora biti neujedna-čen, modificirajući Gaussovu raspodjelu tako da proizvodi pacijentu ravnu ili gotovo ravnu distribuciju doze. Prva takva shema koristila je ravni drugi ras-pršivač, djelomično blokiran s cilindričnim utikačem ili okruglim prstenom. Trenutačno preferirana me-toda oblikuje drugi raspršivač tako da su središnji protoni snažnije raspršeni, ravnajući polje pacijentu. Nedostatak dvostrukog raspršivanja je povećana osjetljivost na upravljanje snopa. Ako je snop zraka izvan središta za samo jedan milimetar na drugom raspršivaču, distribucija ravne doze će se naginjati. Filtri grebena i modulatori dometa upotrebljavaju se u protonskoj terapiji kako bi izmijenili snop kako bi se proširio vrh Bragg i učinili dovoljno širokim tako da raspodjela velike doze može pokriti ciljeve liječe-nja. Otvor pacijenta je zaustavljanje grede s rupom oblikovanom na vanjsku projekciju cilja u pogledu oka. Nije praktično blokirati sve protone na taj način. Kompenzator za raspon je plastični blok s materija-lom izrezanim u složenom obliku. Pažljivo je porav-nat s otvorom i pacijentovom PTV-om i prilagođava

Slika 2. Ukupni zbroj od 6 različitih energija protona (engl.spread out Bragg peak SOBP)



dubinsku dozu mijenjanjem većeg ili manjeg raspo-na protona, ovisno o tome koji je dio PTV-a koji je usmjeren na određenu protonsku zračnicu (11).

Prednosti pasivnih sustava raspršivanja uključuju njihovu sigurnost, jednostavnost i nižu osjetljivost na vremensku strukturu akceleratora. Iako su ovi sustavi dobro služili svojoj namijenjenoj svrsi, su-stavi pasivnog raspršivanja imaju neke nedostatke, od kojih je najozbiljnije da su oni samo oko 20% do 40% učinkoviti i stoga otpada veliki broj protona u sustavu raspršivanja i grede ograničavajući otvor. Sustavi pasivnog raspršivanja također imaju ten-denciju da budu osjetljivi na promjene u položaju snopa. Nadalje, kada se protoni zaustavljaju u susta-vu raspršivanja i otvoru, oni proizvode sekundarne neutrone, od kojih mnogi mogu pridonijeti dozi cije-log tijela pacijentu i mogu povećati učestalost se-kundarnih tumora. Još jedan nedostatak pasivnog sustava raspršivanja je taj da stvara jedan SOBP za cijeli ciljni volumen. Stoga, tijekom liječenja velikih neredovitih ciljanih volumena s značajnim razlika-ma u njihovim najdebljima i najslabijim dubinama, područje visoke doze treba povući natrag kako bi se izbjeglo predoziranje distalnih kritičnih struktu-ra, dok će ciljani volumen s debljom dubinom biti podređen ili pokriti ciljani volumen s najgušća du-bina, ali predoziranje kritičnih struktura. Stoga ovaj sustav možda nije idealan pristup tumorima s kom-pliciranom anatomijom kao što su lezije zakrivljene

oko kritičnih struktura područje visoke doze treba povući natrag kako bi se izbjeglo predoziranje distalnih kritičnih struktura, dok će ciljani volumen s debljinom dubine biti podređen ili pokriva ciljani volumen s najdebljom dubinom, ali predoziranje kritičnih struktura. Stoga ovaj sustav možda nije ide-alan pristup tumorima s kompliciranom anatomijom kao što su lezije zakrivljene oko kritičnih struktura područje visoke doze treba povući natrag kako bi se izbjeglo predoziranje distalnih kritičnih struktu-ra, dok će ciljani volumen s debljinom dubine biti podređen ili pokriva ciljani volumen s najdebljom dubinom, ali predoziranje kritičnih struktura. Stoga ovaj sustav možda nije idealan pristup tumorima s kompliciranom anatomijom kao što su lezije zakriv-ljene oko kritičnih struktura.

Aktivno usmjeren smjeravanje protonskog snopa (engl.Dynamic spot scanning)

Kod tehnike aktivnog skeniranja protonskog snopa, magneti skreću i upravljaju protonskim snopom. Pod kontrolom računala, uska “pencil bean” monoener-getska zraka “oslikava” volumen tretmana, voxel-po-voxel, u uzastopnim slojevima. Dubina prodiranja vrha Bragg se podešava mijenjanjem energije snopa prije ulaska u mlaznicu.. Ova tehnika omogućuje veću konformalnost snopa protona na distalnim i

Slika 3. Sadržaji pasivnog sustava raspršivanja zraka. Kompenzator (lijevo) i otvor (desno).



proksimalnih krajevima polja,a također dopušta uporabu IMPT (engl. imaging modulated proton therapy) (12). Manje neutrona se proizvodi s skeni-ranim gredama, kao kompenzator, raspršena folija i otvor nisu potrebni. Glavni nedostatak skenerske zrake je veća složenost i dulje vrijeme obrade zbog višestrukih “slojeva” koje se moraju “obojiti”. Postoje i značajni izazovi za korištenje ove tehnike u područ-jima pokreta organa, budući da je ova tehnologija osjetljivija na probleme pomaka. Nekoliko strategija rješava problem orgulje pokreta u skeniranju zraka. Jedna od načina je ponovna obnavljanja doze više puta tijekom perioda pokreta organa kako bi se postigao srednji učinak doze. Druge način smanje-nja pomaka je, upravljanje disanjem kod karcinomu pluća, ili usklađivanjem isporuke zrake s kretanjem (13). Osjetljivost na pogreške gibanja organa je glav-ni razlog zbog kojeg su tretirani samo dobro imobi-lizirani tumori, poput onih smještenih u glavi i vratu, leđnoj moždini, donjem zdjelici i karcinomu pluća s kretanjem manjim od 5 mm, ove tehnike.

Planiranje Protonske terapije

Simulacija temeljena na4D-CT

Zbog znatnog utjecaja kretanja u distribuciji protona, simulacija temeljena na 4D-CT visoko je preporučljiva za planiranje protonske terapije. 4D-CT slike također se mogu koristiti za određivanje unutarnjeg ukupnog volumena tumora (IGTV) koji obuhvaća ukupnog vo-lumena zraćenja tijekom cijelog respiratornog ciklu-sa. Definiranje GTV-a je stvaranje slike maksimalne projekcije intenziteta (MIP). U procesu planiranja tretmana, GTV je prvi put stvoren s MIP za dizajn kompenzatora (14). Ovaj GTV MIP pristup je postigao distribucije doziranja slične onima koje su stvarno dostavljene pacijentima tijekom protonske terapije.

Definiranje plana terapije

Standardni termini za definiranje ciljnih volumena tijekom izrade plana u konformalnoj radioterapiji su Gross tumor volume (GTV), Clinical target volume

(CTV) i Planning target volume (PTV),Internal gro-ss tumor volume (IGTV) isti su kao mi kod terapije fotonima.

Međutim, pojam PTV margine koji se tipično koristi u fotonskoj terapiji nije primjenjiv na protonsku terapiju. Fotoni imaju samo bočne rubove, pa je PTV margina mogućim pomakom organa.Općenito, svaka zračna protonska zraka mora imati svoje distalne i proksi-malne margine koje ovise o dubini na koju prodiru.

Slikom vođena protonska terapija (engl.Image-guided proton therapy)

Između frakcija zračenja može doći do značajnije promjene pomaka i veličine zračenog organa zbog čega se mjenja i meta na. Provedena je tjedna 4D-CT studija koja je istraživala veličinu promjena u vo-lumenu tumora i mobilnosti kod karcinoma ne-malih stanica pluća (NSCLC) tijekom 7 tjedana radiotera-pije 4D-CT. Smanjenje volumena tumora kretalo se u rasponu od 20% do 71% i značajno je povećana mobilnost tumora. To znači da IGTV određen na početku terapije se neće tijekom terapije u cijelosti poklapati s metom. Pokazano je da su protoni osjet-ljiviji na kretanje / anatomsku promjenu nego IMRT tijekom 7 tjedana radioterapije (16,17).Korekcije pla-na radioterapije mogu se pomoću kontrole veličine i pomaka organa pomoću 4D-CT kako bi se izbjegla prevelika doza u okolini tumora.

Zaključak

Postoji sve veća potražnja za primjenom Protonske terapije zbog njeznog poštednog djelovanja na okolne anatomske strukture. Zbog manjeg broja nuspojava (neurotoksičnost), kao i manjeg broja novonastalih tumora uzrokovanih samom terapijom poželjna je u pedijatrijskoj onkologiji. Primjenu na-lazi uvijek kad je potrebno zaštititi osjetljive okolne anatomske strukture,kod tumora oka, spinalnog ka-nala, baze lubanje i kada bi kirurški zahvat izazvao preveliki invaliditet.



Literatura1. Huić M. Radioterapija tumora česticama (snopom

protona, ugljikovih iona, iona helija ili drugim česticama) (engl. Particle Beam Radiation Therapies for Cancer: HTA): Procjena zdravstvene tehnologije (engl. HTA), Broj 05/2013. Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, Služba za razvoj, istraživanje i zdravstvene tehnologije. Zagreb, lipanj 2013.

2. Hui Liu, Joe Y. Chang. Proton therapy in clinical practice. Chin J Cancer. 2011 May; 30(5): 315–326.

3. Bragg WH, Kleeman R. On the ionization curves of radium [J].Philos Mag, 1904,6:726-738.

4. Register SP, Zhang X, Mohan R, et al. Proton stereotactic body radiation therapy for clinically challenging cases ofcentrally and superiorly located stage I non – small-cell lung cancer [J]. Int J Radiat Oncol Biol Phys, 2010, Jul 7.

5. Van de Water TA, Lomax AJ, Bijl HP, et al. Potential benefits ofscanned intensity- modulated proton therapy versus advanced photon therapy with regard to sparing of the salivary glands inoropharyngeal cancer [J]. Int J Radiat Oncol Biol Phys,2011,79(4):1216-1224.

6. Raju MR, Amols HI, Bain E, et al. A heavy particle comparative study. Part III: OER and RBE [J]. Br J Radiol, 1978,51(609):712-719.

7. Mayani DD. Proton therapy for cancer treatment [J]. J Oncol Pharm Pract, 2010 Jul 15.

8. Slater JM, Archambeau JO, Miller DW, et al. The proton treatment center at Loma Linda University Medical Center: rationale for and description of its development [J]. Int JRadiat Oncol Biol Phys, 1992,22(2):383-389.

9. Engelsman M, Lu HM, Herrup D, et al. Commissioning a passive – scattering proton therapy nozzle for accurate SOBPdelivery [J]. Med Phys, 2009,36(6):2172-2180.

10. Gottschalk B. Passive beam spreading in proton radiation therapy. unpublished book available in PDF format at: http://huhepl.harvard.edu/~gottschalk, 2004.

11. Perez Andujar A, Newhauser WD, Deluca PM. Neutronproduction from beam-modifying devices in a modern double scattering proton

therapy beam delivery system [J]. Phys MedBiol, 2009,54(4):993-1008.

12. Kanai T, Kawachi K, Kumamoto Y, et al. Spot scanning system for proton radiotherapy [J]. Med Phys, 1980,7(4):365-369.

13. Seco J, Robertson D, Trofimov A, et al. Breathing interplay effects during proton beam scanning: simulation and statistical analysis [J]. Phys Med Biol, 2009,54(14): 283-294.

14. Kang Y, Zhang X, Chang JY, et al. 4D proton treatment planning strategy for mobile lung tumors [J]. Int J Radiat Oncol Biol Phys, 2007,67(3): 906-914.

15. Chang J, Zhang X, Wang X, et al. Significant reduction of normal tissue dose by proton radiotherapy compared with three – dimensional conformal or intensity – modulated radiation therapy in stage I or stage III non-small -cell lung cancer [J].Int J Radiat Oncol Biol Phys, 2006,65(4): 1087-1096.

16. Chang JY, Cox JD. Improving radiation conformality in the treatment of non – small cell lung cancer [J]. Semin RadiatOncol, 2010,20(3):171-177.

17. Brada M, Pijls – Johannesma M, De Ruysscher D. Proton therapy in clinical practice:current clinical evidence [J]. J Clin Oncol, 2007,25(8):965-970.

18. Gallagher CJ, Lister TA, Smith M. Malignant disease. In: Kumar P, Clark M, eds. Clinical Medicine 2012 8th edition. Edinburgh: Elsevir 2012:431-492.

19. Croatian National Institute of Public Health. Croatian Health Service Yearbook 2011. Zagreb, 2012.

20. Državni registar za rak, http://www.hzjz.hr/rak_index.htm

21. United Healthcare. Proton Beam Radiation therapy, 2012., Available at: https://www.unitedhealthcareonline.com/ccmcontent/ProviderII/UHC/enUS/Assets/ProviderStaticFiles/ProviderStaticFilesPdf/Tools%20and%20Resources/Policies%20and%20Protocols/Medical%20Policies/Medical%20Policies/Proton_Beam_Radiation_Th erapy.pdf

22. Clinical Medical Physics,, 4(1):91–98, 2003

23. International Journal of Precision and Manufacturing,



Stručni skupovi

Kongresi, Simpoziji, Radionice otvaraju drugačije vidike i donose nove ideje koje svatko od sudionika nastoji implementirati u matičnim ustanovama. Sudjelovati postaje potreba u dinamičnom razvoju radiološke tehnologije.

U organizaciji Hrvatskog društva radiologa održano je 7. nacionalno okupljanje radiologa s međunarod-nim sudjelovanjem od 4. – 7. listopada 2018. godine u hotelu Radisson Blu, u Splitu. Kongres je okupio više od 500 sudionika iz različitih dijelova Hrvatske i svijeta. Zahvaljujući uređajima nove generacije i ubrzanom tehnološkom razvoju pred radiologe i radiološke tehnologe postavljeni su novi izazovi i zahtjevi u postavljanju dijagnoza, praćenja tijeka bolesti i optimalizacije protokola.

Nakon svečanog otvorenja 5. listopada uslijedila su predavanja iz svih područja kliničke radiologije, za-štite od zračenja, budućnosti radiologije općenito. Stručni rad kongresa odvijao se u naredna 2 dana, paralelno u 3 dvorane sa više od 200 stručnih pre-davanja i poster prezentacija, domaćih stručnjaka i gostiju iz Europe i svijeta.

Osim predavanja i interaktivnih radionica prisustvo-vali smo i predstavljanju dvije knjige. Martina Špero i Hrvoje Vavro predstavili su knjigu “Neuroradiology Expect the Unexpected”, a Zoran Rumboldt “Clinical Imaging of Spinal trauma”.

Tokom kongresa imali smo priliku od naših proizvo-đača opreme i dobavljača potrošnog materijala sa-znati ponešto i o popratnome sadržaju za izvođenje samih radioloških pretraga kao što su novi sustavi za aplikaciju kontrasta, kontrastna sredstva te infor-macijski sustavi za obradu i pohranu podataka.

Na kongresu su aktivno sudjelovali i medicinski fizi-čari s brojnim temama koje su vjerujem, zanimljive radiolozima i radiološkim tehnolozima, a odnosile su se na slaganje CT protokola, količinu pažnje koju treba posvetiti uvjetima očitavanja snimki, optimiza-ciji protokola na CT-u, programu osiguranja kvalite-te u dijagnostičkoj radiologiji...

Pozvani od strane Hrvatskog društva radiologa, radiološki tehnolozi aktivno su sudjelovali s pre-davanjima i poster prezentacijama tokom samog kongresa te time dali svoj doprinos odličnoj kvaliteti kongresa.

Radiološki tehnolozi imali su priliku prezentirati svo-je radove kroz dva dana, subotu popodne i nedjelju ujutro, što je prošlo na visokom nivou kako zbog tema koje su obrađene tako i zbog velikog intere-sa i odaziva kako radioloških tehnologa pa i samih radiologa.


7. kongres Hrvatskog radiološkog društvaMatej Čirko, bacc. radiol. techn.

KBC Zagreb, Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju

Stručni skupovi

Održano je 16 predavanja i 13 poster prezentacija kojima su obuhvaćena područja iz MR-a, CT-a, nači-na praćenja doze, potrošnje kontrastnih sredstava, provedbe kontrole kvalitete, intervencijske radiolo-gije te radioterapije.

Ovdje svakako treba izdvojiti panel diskusiju koja se odvijala prvog dana o potrebi za magistrima radiološke tehnologije na kojoj su sudjelovali osim radiologa i radioloških tehnologa i pozvani preda-vači iz Irske, Mary Coffey, IE: Radiation Therapist’s (RTT’s) sa temom Advanced Practice improves quality and efficiency i Švedske, Kent Fridell, SE: Master degree in Radiography gives value to clini-cal Radiology and patient outcome – experiences from Karolinska Institutet, koji su nam prezentirali program izobrazbe i sustav školovanja u svojim ze-mljama te na praktičnim primjerima pokazali svrhu i dobrobit 7. razine obrazovanja radioloških tehnolo-ga. Nakon konstruktivne rasprave o istome i uspo-redbe s obrazovanjem u gore navedenim zemljama, zaključili smo kako radiološka tehnologija zahtjeva

cjeloživotnu edukaciju i nastavak obrazovanja u smislu sveučilišnog diplomskog studija te kako su magistri radiološke tehnologije ne samo dobrodošli već i prijeko potrebni za daljnji napredak radiološke tehnologije u Hrvatskoj.

Kongres kao mali, ali važan dio cjeloživotne eduka-cije, također odlična je prilika za razmjenu znanja i iskustava sa kolegama iz cijele Hrvatske, a i šire te za obnovu starih i sklapanje novih poznanstava za što su sudionici imali priliku tokom svečane večere održane u podrumima Dioklecijanove palače.

Prisustvovanje ovakvom kongresu otvara nove vidi-ke i ideje koje svatko od sudionika svojim povrat-kom nastoji implementirati u matične ustanove i s nestrpljenjem iščekivati i veseliti se budućim sličnim događajima koji su od strane prisutnih predstavnika Hrvatskog društva inženjera medicinske radiologije i Strukovnog razreda za radiološko-tehnološku dje-latnost najavljeni kao 3. Kongres radiološke tehno-logije koji će se održati u listopadu 2019.godine.


Strukovni razredi, Nadzorni odbor i Sudovi Komore u I i II stupnju.

Skupština

Skupština1 je najviše tijelo Komore. Do i odlučuje u skladu s ovlaštenjima danima Zakonom o djelat-nostima u zdravstvu i ovim Statutom.Sastoji se od Glavne Skupštine HKZR-a i Skupština strukovnih razreda. Delegate Glavne Skupštine čine predstav-nici 4 izborne jedinice koji su izabrani neposrednim izborima unutar svakog Strukovnog razreda. Broj delegata svakog Strukovnog razreda je 16 a to su delegati iz četiri (4) Područna vijeća i to: I Područno vijeće 8 delegata, II Područno vijeće 3 delegata, III Područno vijeće 2 delegata i IV područno vijeće 3 delegata. Izborne jedinice su određene Pravilnikom o izboru tijela Komore.

Skupština se može održati, ako je prisutno najmanje 33 delegata, s time da iz svakog Strukovnog razre-da mora biti prisutno najmanje 8 delegata.

Predsjedništvo

Predsjedništvo Komore2 čine predsjednik i tri dopredsjednika. Predsjednik i tri dopredsjednika

Hrvatska komora zdravstvenih radnika osnovana je u veljači 2010. kao posljednja Komora neke zdravstvene profesije u Hrvatskoj

Sažetak

Hrvatska komora zdravstvenih radnika osnova-na je u veljači 2010. kao posljednja Komora neke zdravstvene profesije u Hrvatskoj. U drugom dijelu prikazati ćemo ustroj, kako HKZR tako i strukovnih razreda, te proći kroz osnovne elemente Statuta HKZR-a.

Tijela Hrvatske komore zdravstvenih radnika

Odlukom o osnivanju Hrvatske komore zdrav-stvenih radnika (članak 5.) i Statutom Hrvatske komore zdravstvenih radnika (članak 11.) tijela ko-more su Skupština, Predsjedništvo, Vijeće Komore,


Hrvatska komora zdravstvenih radnika

Hrvatska komora zdravstvenih radnika II. dioVladimir Bahun, mag.rad.techn., Sidra Medical and Research Center, Doha, Katar

Damir Ciprić, mag. rad. tech. KBC “Seste milosrdnice”,

Klinika za radioterapiju i internističku onkologiju

Tomislav Stanković, bacc. rad. Techn.,

Klinički zavod za kliničku i intervencijsku radiologiju, Predsjednik vijeća SR ZRTD

Komore su po dužnosti voditelji Strukovnih razreda. Predsjednik Komore zastupa i predstavlja Komoru. Dopredsjednici Komore zastupaju i predstavljaju Komoru u slučaju izbivanja ili spriječenosti predsjed-nika Komore, Statutom propisanim redoslijedom. Predsjednik Komore može ovlastiti za zastupanje za pojedine poslove i drugu osobu da zastupa Komoru.

Zbog parnog broja članova, Predsjedništvo odluke donosi većinom glasova a u slučaju izjednačenog broja, glas Predsjednika je odlučujući.3

Vijeće Komore

Vijeće Komore4 ima ukupno 4 člana. Svaki Strukovni razred ima po jednog predstavnika u Vijeću ko-more. Članovi Vijeća Komore su predstavnici koje izabiru i imenuju članovi Vijeća Strukovnog razreda između sebe. Predsjednik Vijeća Komore tijekom četverogodišnjeg mandata se mijenja svake godine iz pojedinog Strukovnog razreda Statutom utvrđe-nim redosljedom.

Zbog parnog broja članova, Vijeće Komore odluke donosi većinom glasova a u slučaju izjednačenog broja, glas Predsjednika je odlučujući.5

Sturkovni razredi

Djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološka djelatnost, djelatnost rad-ne terapije i medicinsko laboratorijska djelatnost su predstavljene kroz Strukovne razrede6. Tijela Strukovnih razreda su:

1. Voditelj i zamjenik Voditelja Strukovnog razreda

Voditelj i zamjenik Voditelja Strukovnog razreda bi-raju se sukladno Pravilniku o izboru tijela Komore. Voditelje Strukovnih razreda i njihove zamjenike potvrđuje Glavna skupština. Voditelj Strukovnog ra-zreda koordinira rad i aktivnosti unutar Strukovnog razreda te surađuje s drugim Strukovnim razredom

unutar Komore. Voditelj Strukovnog razreda ujedno je i dopredsjednik/predsjednik Komore

2. Vijeće Strukovnog razreda

Vijeće Strukovnog razreda čini najmanje šest čla-nova i to Voditelj i zamjenik voditelja Strukovnog razreda te četiri predsjednika stalnih Povjerenstava. Vijeće Strukovnog razreda obavlja slijedeće poslove:

1. potvrđuje članove stalnih Povjerenstava Strukovnih razreda,

2. predlaže financijski plan Strukovnog razreda,

3. predlaže cijene usluga Komore za svoju djelat-nost Predsjedništvu Komore,

4. predlaže Predsjedništvu Komore brisanje čla-nova iz Registra članova Komore,

5. odlučuje o oduzimanju odobrenja za samosta-lan rad na prijedlog Povjerenstva za staleška pitanja Strukovnog razreda,

6. donosi odluke u drugom stupnju o žalbama na odluke Povjerenstava Strukovnog razreda,

7. ocjenjuje i daje mišljenje o izvješćima Povjerenstava i Područnih vijeća,

8. predlaže Vijeću Komore donošenje općih akata Komore, osim onih koje donosi Skupština Komore,

9. utvrđuje prijedloge provedbenih propisa u djelatnosti koje zastupa u sukladnosti sa zakonima,

10. Raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područja stručnog rada pojedine djelatnosti,

11. potvrđuje stručne temelje za program rada i razvoja pojedine djelatnosti,

12. potvrđuje mjere za unapređenje kvalitete rada pojedine djelatnosti,

13. daje Predsjedništvu Komore mišljenja i prijed-loga u svezi organizacije rada uvjeta za razvoj pojedine djelatnosti,

14. potvrđuje načine i oblike trajnog stručnog usavršavanja pojedine djelatnosti te stručno



usavršavanje iz pojedinog užeg područja poje-dine djelatnosti,

15. predlaže oblike stručnog nadzora nad radom pojedine djelatnosti, na prijedlog Povjerenstva za edukaciju i trajno usavršavanje,

16. daje i prima prijedloge koji su od općeg zna-čenja za uspješno obavljanje rada Strukovnih razreda.

3. Područna vijeća

Područna vijeća kao tijela Strukovnih razreda se sastoje od:

I. Područno vijeće:

1. Grad Zagreb,

2. Zagrebačka županija.

3. Krapinsko-zagorska županija,

4. Sisačko-moslavačka županija

5. Karlovačka županija

6. Varaždinska županija,

7. Koprivničko-križevačka žaupanija,

8. Međimurska županija

9. Bjelovarsko -bilogorska županija

I. Područno vijeće ima sjedište u Zagrebu.

II. Područno vijeće:

1. Virovitičko-podravska županija,

2. Požeško-slavonska županija,

3. Brodsko-posavska županija,

4. OSječko-baranjska županija,

5. Vukovarsko-srijemska županija.

II. Područna vijeće ima sjedište u Osijeku.

III. Područno vijeće :

1. Primorsko-goranska županija,

2. Istarska županija

3. Ličko -senjska županija

III. Područna vijeće ima sjedište u Rijeci.

IV. Područno vijeće koje teritorijalno čini:

1. Zadarska županija,

2. Šibensko-kninska županija,

3. Splitsko-dalmatinska županija,

4. Dubrovačko-neretvanska županija.

IV. Područna vijeće ima sjedište u Splitu.

Područna vijeća imaju slijedeće zadatke:

1. suorgantziraju stručno usavršavanje članova svojeg područja, a u koordinaciji s Povjerenstvom za edukaciju i trajno usavršavanje,

2. razmatraju primjedbe i prijedloge svojih člano-va i po potrebi prosljeđuju Vijeću Strukovnog razreda,

3. predlažu Vijeću Strukovnog razreda plan potre-ba svoje djelatnosti članice za svoje područje,

4. svoje članove redovno izvješćuju o radu Komore,

5. obavljaju i druge poslove određene ovim Statutom ili općim aktima Komore, odnosno koje im povjeri Skupština ili Vijeće Komore.

4. Stalna povjerenstva

Stalna povjerenstva su stručna tijela Strukovnog ra-zreda koja obavljaju poslove vezane usko za javne ovlasti i ostale poslove sukladno Statutu Hrvatske komore zdravstvenih radnika. Povjerenstva se sa-stoje od najmanje tri člana i svako ima predsjednika i zamjenika. Svaki Strukovni razred ima sljedeća Stalna povjerenstva:

• Povjerenstvo za etiku i deontologiju

• Povjerenstvo za edukaciju i trajno usavršavanje

• Povjerenstvo za stručni nadzor i stručna pitanja

• Povjerenstvo za staleška pitanja

Strukovni razredi mogu imenovati i nestalna povje-renstva za pojedinačna pitanja svoje struke.



Nadzorni odbor

Nadzorni odbor se sastoji od 4 člana, po jedan pred-stavnik iz svakog Strukovnog razreda.

Predsjednik Nadzornog odbora tijekom četverogo-dišnjeg mandata se mijenja svake godine iz poje-dinog Strukovnog razreda redoslijedom određenim Statutom. Članovi Nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju Skupštini.

Nadzorni odbor razmatra i nadzire:

• primjenu odredaba ovoga Statuta i drugih općih akata Komore,

• rnatenjafrro-rfnanojsko poslovanje i korištenje imovine Komore,

• transakcije prihoda i izdataka proračuna Komore,

• ostvarivanje odluka i drugih pravnih akata Komore,

• obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština Komore.

Sudovi Komore u I i II stupnju

Sud Komore odlučuje o povredama dužnosti i ugle-da zvanja članova Komore u prvom i drugom stup-nju. Sudovi Komore u prvom i drugom stupnju sa-stoje se od 4 člana, po jedan predstavnik iz svakog Strukovnog razreda. U radu Sudova Komore kao pravni savjetnik može sudjelovati i pravnik Komore bez prava glasa.

Izvori financiranja i troškovi Komore

Izvori financiranja Komore su:

1. uplate sredstava Strukovnih razreda sukladno broju članova Komore iz istog Strukovnog ra-zreda na zajednički račun Komore za zajednič-ke poslove, na temelju odluke Predsjedništva,

sukladno definiranim općim troškovima Komore,

2. prihodi ostvareni djelatnostima Komore,

3. državni proračun,

4. donacije i sponzorstva,

5. ostali izvori.

Svaki Strukovni razred ima podevidenciju glav-nog računa Komore kojim samostalno raspolaže. Zajednički troškovi Komore su troškovi za osnovno funkcioniranje Ureda Komore, a ostalo su troškovi Strukovnih razreda. Udio Strukovnih razreda u za-jedničkim troškovima Komore proprcionalan je bro-ju članova Strukobnog razreda

Zajednički troškovi i troškovi Strukovnih razreda propisuju se Pravilnikom o financijskom poslovanju Komore.

Disciplinska odgovornost

Lakša povreda je svako narušavanje dužnosti i ugle-da članova Komore, odnosno njihove djelatnosti te Zakona o djelatnostima u zdravstvu, Kodeksa etike i deontologije i drugih općih akata Komore pri čemu nema trajne posljedice ili je posljedica neznatna.

Teža povreda je svako narušavanje dužnosti i ugle-da članova Komore odnosno njihove djelatnosti te Zakona o djelatnostima u zdravstvu, Kodeksa eti-ke i deontologije i drugih općih akata Komore, te kršenje odluka Strukovnog razreda,koje ima teže značenje obzirom na važnost, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne štete ili težinu druge posljedice, te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno propuštena.

Opći akti Komore

Sukladno Statutu Komore, nadležna tijela Komore moraju donijeti sljedeće općeakte:



1. Statut,

2. Pravilnik o izboru tijela Komore,

3. Kodeks etike i deontologije djelatnosti

4. Pravilnik o sadržaju, rokovima i postupku pro-vjere stručnosti

5. Pravilnik o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad,

6. Pravitnik o registru članova Komore,

7. Pravilnik o stručnom nadzoru,

8. Pravilnik o pravima i odgovornosti ma članova Komore,

9. Pravilnik o radu povjerenstava,

10. Pravilnik o financijskom poslovanju,

11. Pravilnik o radu

12. Pravitnik o načinu oglašavanja i isticanja naziva privatne prakse,

13. Pravilnik o radu Strukovnih razreda,

14. Poslovnik o radu Skupštine,

15. Poslovnik o radu Predsjedništva,

16. Poslovnik o radu Vijeća Komore,

17. Poslovnik o radu Vijeća Strukovnih razreda,

18. Poslovnik o radu Područnih vijeća,

19. Poslovnik o radu Nadzornog odbora

Donose se i drugi opći akte za koje se ukaže potreba.

Zaključak

Ovim Seminarskim radom pokušali smo prikazati Hrvatsku komoru zdravstvenih radnika kroz prikaz okolnosti i zakonske osnove za osnivanje kao i osa-novne dijelove Statuta. Iz ovog teksta je lako isčitati specifičnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika jer objedinjuje čak četiti djelatnost koje su različite ili tek neznatno slične. Specifična je i u tome što svaki Strukovni razred ima vlastiti podračun kojim samostalno raspolažu i na koji članovi uplačuju čla-narinu. Posebnost je i način odlučivanja te sistem rotacje kojim, nažalost, Strukovni razred koji ima predsjednika sa još jednim u suglasju mogu namet-nuti vlastiti interes.

Hrvatska komora zdravstvenih radnika je relativno mlada Komora, koja je svojim odlukama u početku izazvala nezadovoljstvo članova ali nakon početnih grešaka jest veliki napredak i pravni subjekt koji može pomoći u konsolidiranju i unapređenju profe-sija koje zastupa.

Bilješke1 Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, članci 13.

do 18.2 Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, članci 22.

do 25.3 Poslovnik o radu Predsjedništva HKZR, http://hkzr.hr/hr/4 Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, članci 19.

do 21.5 Poslovnik o radu Vijeća HKZR, http://hkzr.hr/hr/6 Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, članci 26.

do 37. 5.

Literatura1. Online riječnik Hrvatskog jezika, http://hjp.novi-liber.

hr/index.php?show=baza

2. Povijesni razvitak gospodarskih komora u Hrvatskoj 2 na http://www.hgk.hr

3. Kratka povijest komore na http://www.hlk.hr

4. Ustav Republike Hrvatske, NN 56/90

5. Zakon o zdsravstvenoj zaštiti, NN 1/97, NN 121/03, NN 150/08

6. Zakon o djelatnostima u zdravstvu, NN87/09

7. Odluka o osnivanju Hrvatske komore zdravstvenih radnika, http://hkzr.hr/hr/wp-content/uploads/2011/10/ODLUKA-O-OSNIVANJU-HRVATSKE-KOMORE-ZDRAVSTVENIH-RADNIKA.pdf

8. Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, http://hkzr.hr/hr/

9. Poslovnik o radu Vijeća HKZR, http://hkzr.hr/hr/



http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza

http://www.hgk.hr

http://www.hlk.hr

http://hkzr.hr/hr/wp-content/uploads/2011/10/ODLUKA-O-OSNIVANJU-HRVATSKE-KOMORE-ZDRAVSTVENIH-RADNIKA.pdf



http://hkzr.hr/hr/

http://hkzr.hr/hr/

Stručni skupovi

Organizatori

Hrvatski liječnički zbor

Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb

Hrvatska komora zdravstvenih radnika – Strukovni razred za zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost

Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije

Zdravstveno veleučilište Zagreb

Hrvatsko društvo za sigurnost pacijenta

Organizacijski odbor

Prim. dr. sc. Klaudija Višković, dr. med., spec. radiologije, subspec. ultrazvuka, predsjednica

Prof. dr. sc. Alemka Markotić, dr. med., spec. infektologije i imunologije

Prof. dr. sc. Goran Roić, dr. med., spec. radiologije

Doc. dr. sc. Slaven Jurković, spec. medicinske fizike

Dr. sc. Marija Surić-Mihić, medicinska fizičarka

Mr. sc. Drago Paušek, dr. med.

Goran Kutlić, bacc. radiol. techn.

Damir Ciprić, mag. radiol. techn.

Vedran Manestar, bacc. radiol. techn.

Ivanka Herman, bacc. radiol. techn.

Andrija Čop, bacc. radiol. techn.

Milivoje Todić, bacc. radiol. techn.

Mirela Šoštarec, bacc. radiol. techn.

Ivan Grbavac, bacc. radiol. techn.

Administrativna tajnicaNevenka Jakopović, oec.

Tehnička potporaPaula Halar

PrijavaPrijave se primaju isključivo na e-mail: [email protected] uz naznaku JMBG-a ili OIB-a radi dodjele on-line bodova u Hrvatskoj komori zdrav-stvenih radnika i Hrvatskoj liječničkoj komori.

Hrvatska liječnička komora bodovala je Simpozij s 12 bodova za predavače i 8 za slušatelje, a Hrvatska komora zdravstvenih radnika s 9 bodova za preda-vače i 6 za slušatelje.

KOTIZACIJA SE NE PLAĆA.


Simpozij „Aktualna problematika u radiološkoj tehnologiji“

Zagreb, 25. siječnja 2019., Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“

Mirogojska 8, Zagreb (dvorana Fališevac)

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

Stručni skupovi

PROGRAM

9:30-10:00 Registracija

10:00-10:10 Otvorenje Simpozija

1. Dio: Aktualna problematika u kontroli i osiguranju kvalitete u dijagnostičkoj radiologiji

10:10-10:30 Provođenje Programa kontrole i osiguranja kvalitete u dijagnostičkoj radiologiji-do-kle smo stigli?Prim. dr. sc. Klaudija Višković, dr. med., spec. Radiologije Zavod za radiologiju i ultrazvuk, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zdravstveno veleučilište Zagreb

10:30-10:50 Program kontrole kvalitete u dijagnostičkoj radiologiji s aspekta medicinskog fizičaraDoc. dr. sc. Slaven Jurković, spec. med. fizike Ana Diklić, med. fizičarka Doris Šegota, med. fizičarka Zavod za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja, KBC Rijeka

10:50-11:10 Radiološki tehnolozi u osiguranju kvalitete: izazovi u različitim sredinamaVedran Manestar, bacc. radiol. techn. Klinika za onkologiju, KBC Zagreb, Zdravstveno veleučilište Zagreb

11:10-11:30 Kontrola i osiguranje kvalitete u dijagnostičkoj radiologiji: međunarodna iskustvaVladimir Bahun, mag. radiol. techn. Diagnostic Imaging, Sidra Medicine, Doha, Qatar

11:30-12:00 Pauza za osvježenje

2. Dio: Aktualna problematika u zaštiti od zračenja

12:00-12:20 Novosti u zaštiti od zračenja u pedijatrijskoj radiologijiProf. dr. sc. Goran Roić, dr. med., spec. Radiologije Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zdravstveno veleučilište Zagreb

12:20-12:40 Zaštita od zračenja pri mamografijiIvanka Herman, bacc. radiol. techn. Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju, Klinika za tumore, KBC „Sestre milosrdnice“, Zagreb

12:40-13:00 Preporučeno dozno ograničenje za medicinsko ozračenje u dijagnostičkoj radiologijiDr. sc. Marija Surić-Mihić, med. fizičarka Institut za medicinska istraživanja, Zagreb

13:00-13:20 Sigurnost pacijenta u dijagnostičkoj radiologiji - uloga akreditacijskih standardaMr.sc. Drago Paušek, dr. med. Hrvatsko društvo za sigurnost pacijenta, Zagreb

13:20-14:00 Diskusija i zaključenje Simpozija

14:00-15:00 Zajednički ručak za sve sudionike Simpozija u Klubu Klinike za infektivne bolesti


identifikatora koji su u tijelu, kao na primjer DNK, otisci prstiju, stanje zubi i slično.

Uvod

Antropologija je znanost koja se bavi proučava-njem čovjeka, a sam naziv antropologija potječe od grčkih riječi logos (znanost) i anthros (čovjek). Uz antropologiju se veže i biološka antropologija koja se u najširem smislu bavi čovjekom istražujući njegove kulturne i biološke značajke ljudske vrste u vremenu te istražujući njegovo podrijetlo. Od velike važnosti su, osim biološke antropologije, i kulturna antropologija, lingvistika te arheologija.

Osim naziva biološka antropologija još se upotre-bljavaju i nazivi bioantropologija, biologija čovjeka te fizička antropologija. Tijekom vremena razvila su se i brojna druga potpodručja kao što su primatolo-gija, paleoantropologija, biologija čovjeka, prehra-na, genetika te osteologija.

Sam početak biološke antropologije veže se uz ana-toma Jeana Josepha Suea koji je potkraj 18. stoljeća objavio rezultate mjerenja ljudskih tijela i mjere kostiju. Kao i u Europi, antropologija se paralelno počela razvijati i u Sjedinjenim Američkim Državama gdje Aleš Hrdlička osniva osteološku zbirku koja se

Forenzička radiografija, kao specijalistička grana radiografije, daje odgovore na medicinsko pravne aspekte s naglaskom na medicinska vještačenja.

Sažetak

Forenzička dentalna radiografija, kao specijali-stička grana dentalne radiografije, daje odgovore na medicinsko pravne aspekte s naglaskom na medicinska vještačenja. Svrha im je izvođenje pravnih postupaka, a obuhvaća izvješća temeljena na radiološkim pregledima i postupcima. Razne radiološke metode često se koriste pri utvrđivanju uzroka smrti, procjeni dobi te identifikaciji. Bezbroj radioloških tehnika koristi se kao pomoć u ljudskoj identifikaciji. Najčešće korištene metode mogu se svrstati u dvije skupine, u skupinu metoda koje se zasnivaju na pretpostavkama te u skupinu vizualnog prepoznavanja. U prvu skupinu spadaju razni do-kazi i predmeti pronađeni uz tijelo, dok se skupina vizualnog prepoznavanja odnosi na razne analize



Forenzička dentalna radiografijaTatjana Matijaš, mag. rad. techn., pred. OZS Sveučilišta u Splitu

danas sastoji od otprilike 33 000 kostura. Također, pokreće se i znanstveni časopis American Journal of Physical Antropology specijaliziran za teme iz biološke antropologije.

U Hrvatskoj veliki doprinos razvoju ove znanosti dao je geolog Dragutin Gorjanović Kramberger koji je predvodio istraživanja krapinskog neandertalca s nalazišta Hušnjakovo brdo u Krapini. On je i pionir primjene radiografskih tehnika u biološkoj antro-pologiji jer je samo sedam godina nakon otkrića rendgenskih zraka koristio radiografiju za snimanje fosila pronađenih u Krapini stvorivši tako zbirku od 884 radiografske snimke. Metodologija dokumenti-ranja uzoraka snimljenih radiografskim tehnikama i dan danas se smatra zlatnim standardom.

Na našim se prostorima, za vrijeme Domovinskog rata i nakon njega, javila potreba za prihvaćanjem još jedne poddiscipline biološke antropologije u kojoj se njeni znanstveni potencijali primjenjuju u identifikaciji žrtava rata te u sudskim postupcima i istragama. Ta poddisciplina, temeljena na metodo-logijama forenzičke medicine i antropologije, po-znata je kao forenzična antropologija te je postala sastavni dio forenzičke znanosti (1).

I forenzička radiologija ima dugu tradiciju u foren-zičkoj znanosti. Naime, povijest forenzičke radiolo-gije započela je još 1895. godine kada je Wilhelm Conrad Röntgen napravio prvu rendgendsku snim-ku. Tri godine poslije, 1998. godine, snimljena je prva post – mortem rendgendska snimka (2).

Istraživačka skupina za forenzičnu dijagnostiku AGDAF (engl. Assesment Group on Forensic Age Diagnostic) izradila je i dopunila smjernice za pro-cjenu dobi. Smjernice za procjenu dobi uključuju konsenzus među znanstvenicima o najprikladnijim metodama za korištenje u određenim situacijama te izradu preporuka za procjenu dobi instituciona-lizaciji kontrole kvalitete s naglaskom na osjetljive etičke i pravne implikacije (1).

Forenzička radiografija je disciplina koja obuhva-ća postupke, interpretaciju i izvješća radioloških pretraga i postupaka koji su potrebni u sudskim

procesima ili policijskim izvještajima. Radiološke metode često se koriste u identifikaciji, u procjeni dobi i pri utvrđivanju uzroka smrti. Usporedba radi-ograma prije i nakon smrti jedan je od načina iden-tifikacije. Višeslojni spiralni CT se koristi za detaljnu dokumentaciju ozljeda, oštećenja tkiva i određenih komplikacija kao što su zračne embolije i plućne punkcije nakupina krvi. Ova vrsta digitalne obduk-cije nudi određene prednosti u odnosu na tradicio-nalnu. U 2005. godini CT je instaliran u mrtvačnici u Victorian Institute of Forensic Medicine, Australija. To je bila jedna od prvih mrtvačnica u svijetu koja je koristila CT. Od tada sve preminule osobe, koje su primljene u VIFM, skenirane su pomoću CT – a i slike su trajno pohranjene za arhiviranje sustava. Kao rezultat toga VIFM je svjetski lider u primjeni sofisticiranih CT – a u sudskoj praksi. CT nije za-mjena za forenzičku obdukciju, ali može pružiti zna-čajnu pomoć patologu kod priprema za obdukciju i dokumentaciju ozljeda. Te slike kasnije mogu biti predstavljene na sudu. To stečeno iskustvo pomo-glo je u 2009. godini kod velikih šumskih požara gdje je CT pružio pomoć u identifikaciji pokojnika u situaciji masovne katstrofe. Promjene u zakonu o mrtvozorništvu 2008. ojačali su uporabu CT – a u svakodnevnoj forenzičkoj patologiji koja je uklju-čivala oslikavanje tijela preminulih osoba pomoću CT – a. Forenzički patolog prethodno provodi ispi-tvanje i traži uzrok smrti temeljen djelomično na CT nalazu i daje to mrtvozorniku uz preporuku o tome je li obdukcija potrebna. Uvođenje tog procesa u VIFM tijekom vremena rezultiralo je smanjenjem broja nepotrebnih obdukcija obavljenih u VIFM prije 2005. godine (3) (4).

Forenzička dentalna radiografija

Određivanje starosti osobe u trenutku smrti je stalno aktualna tema u forenzičkoj antropologiji i paleodemografiji. Jedna od metoda koja se koristi da bi se odredila starost individue je postmortalno ispitivanje zubi i čeljusti. Zubi su otporni na destruk-ciju u zemljištvu, a njihova obilježja se mijenjaju sa



starošću individue. Najbolje očuvani elementi u forenzičkom i arheološkom konteksu su zubi zbog otpornosti zubnog tkiva na utjecaje sredine kod dugotrajnog boravka u zemljištu kao i činjenica da starenje individue uzrokuje karakteristične promje-ne na zubima. Dostupni su za ispitivanje i zbog toga su često predmet analize kod procjenjivanja starosti individue u trenutku smrti. Posljednjih desetljeća stvorila se učestala potreba da forenzičkim identi-fikacijama ljudskih ostataka i formiranja internacio-nalnh ekspertnih timova. Oni su obavljali identifika-cije lica koja pripadaju različitim populacijama i tu se razvio kritički odnos prema postojećim metodama kod utvrđivanja starosti osobe u trenutku smrti. Napretkom tehnika za univerzalno primjenjivanje r azvijali su se i lokalni standardi koji su specifični za

primjenu na određenim populacijama. Kod ispitiva-nja ostataka individue čiji rast nije završen, uočava se stadij razvoja mliječne i / ili stalne denticije kao i faze osifikacije kostura koje pružaju vrlo precizne podatke o starosti osobe. Kod određivanja starosti odraslih individua praksa je pokazala da su rezul-tati manje precizni i pouzdani. Posljedica toga su promjene u tempu biološkog starenja određenog kostura. Ocjenjivanje morfoloških promjena pubič-ne simfize i sternumskih krajeva rebara su najšire primjenjivane metode određivanja starosti ostataka kostura odraslih osoba. Međutim, tradicionalno se stanje zuba koristi kao dopunski kriterij za procje-nu starosti (5). Forenzička dentalna radiografija je specijalistička grana dentalne radiologije koja pruža odgovore na medicinsko pravne aspekte s

Slika 1. Stadij mješovite denticije je pouzdan pokazatelj starosne dobi individue. Izvor: http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0042-8450/2005/0042-84500508557D.pdf

Slika 2. Snimke ortopana. Gore: osoba s manje od 18 godina starosti; desno: osoba s više od 18 godina života jer je na donjoj snimci prika-zan kompletni zubni niz s trećim donjim kutnjacima. Izvor: http://neuron.mefst.hr/docs/katedre/radiologija/dentalna_med/.../P_8.ppt



posebnim naglaskom na medicinska vještačenja. Obuhvaća izvođenje, interpretaciju i izvješća koja su temeljena na radiološkim postupcima i pregledima. Svrha im je izvršenje pravnih postupaka usklađenih sa zakonodavstvom.

Primjena forenzičke dentalne radiografije

• Identifikacije stradalih osoba: sve informacije dobivene radiografskim analizama zuba zajed-no sa podacima kliničkog pregleda usne šuplji-ne koriste se kod procesa identifikacija osoba stradalih u masovnim katastrofama;

• Utvrđivanja identiteta: DNA analizom i stomato-loškim kliničkim pregledom dentalne radiograf-ske snimke mogu se koristiti u stomatološkoj forenzici;

• Procjene dobi: pomoću radioloških snimaka vidi se pregled razvoja primarne i trajne denticije što je važno u procjeni godina određene indi-vidue u pre – adolescentnoj dobi;

• Vještačenja u stomatologiji: doktori stomatolo-gije sudjeluju kao stručnjaci u raznim istragama i sudskim procesima. Njihovo stručno mišljenje i tumačenje rendgenskih slika daje korisne podatke kako u kaznenim tako i u civilnim domenama;

• Utvrđivanja zlostavljanja osoba i djece: radio-loške slike su obvezne kao dokaza kod akutnih i kroničnih ozljeđivanja.

• Forenzička dentalna radiologija se temelji na zagriznim, konvencionalnim snimkama lubanje i orofacijalnog područja, ortopantomografskim snimakama te snimkama CT – a (6).

• Prilikom identifikacije žrtava katastrofa (Disaster Victim Identification) može se javiti problem zbog prevelikog broja žrtava. To je veoma složen proces posebno kada su uključeni ljudi različitih nacionalnosti. Multidisciplinarna surad-nja i veliki broj ljudi, koji rade unutar svake dis-cipline, prilikom prikupljanja informacija su od

iznimne važnosti za postavljanje pravovaljane identifikacije stradalih (7).

Znanstvena metoda bazirana na nalazu

Znanstvena metoda bazirana je na nalazu:• karioznih zubi,• intaktnih zubi,• ekstrahiranih zubi.• ispunjenih i liječenih zuba (fiksno – protetski

nadomjesci, implantati, retentivni kolčići, nalaz endontonskog liječenja, cementi i materijali za opturaciju) te

• anatomskim varijacijama zubi, sinusa i čeljusti.

Stomatološka identifikacija

Stomatološka identifikacija može biti:• usporedna (uspoređuje se stomatološki karton

osobe za koju se smatra da pripada tom identi-tetu sa denticijom umrle osobe) te

• rekonstruktivna (kod stradalih osoba nepozna-tog biološkog profila, tj. ako nemamo dostupnih podataka o toj osobi). Stomatološki podatci i radiografske snimke služe nam kao pomoć kod stvaranja biološkog profila nepoznatog identiteta. To su: spol, dob, rasa, težina, visina, težina, ekonomsko – socijalni status, boja kose, zemljopisno podrijeklo i slično. Ova identifika-cija se najčešće koristi kad su posmrtni ostaci pronađeni nakon dužeg vremena (6).

Važnost zubi u postupku identifikacije

• Rendgenske snimke zubi uzete prije i poslije smrti i njihova usporedba su znanstvena meto-da u postupku identifikacije;

• Otporni su na većinu fizikalnih i kemijskih utje-caja, a posebno na vatru i razgradnju;



• Kod stradalih u vatri identifikacija se uglavnom provodi statusom zubi;

• Protetski radovi i zubni ispuni su otporni na oštećenja nastala zbog vremenskih i toplinskih utjecaja;

• Zubno koštana anatomija pomaže kod identi-fikacije osobe prije smrti jer može ukazati na sasvim određenu zemlju, ordinaciju, čak i sto-matologa koji je izvršio određeni zahvat;

• Nalaz podudarnih točaka na ante – mortem i post – mortem snimkama se nastoji objasniti i odlučiti jesu li dostupni materijali dovoljni da se postavi pozitivna identifikacija, moguća identi-fikcija ili negativna dentifikacija;

• Kada nemamo dostupne radiološke snimke možemo se koristiti stomatološkim kartonima. Međutim, problem je vjerodostojnost kartona jer nije rijetkost zlouporabe zubnih kartona;

• Određene stomatološke intervencije kod mno-gih slučajeva pružaju jedinstven nalaz jer su iste prije i kasnije;

• Ako nema stomatoloških intervencija tada se moramo osloniti na podudarnost anatomskih struktura kao npr. morfologija krune zuba, polo-žaj zuba, oblik korjena zuba, morfologija pulpe kao i na interdentalne zubne prostore.

Važno je za napomenuti da se pojedine anatomske strukture zuba ne mijenjaju tijekom vremena (mor-fologija krune zuba, furkacije korijena zuba), dok se određene strukture ipak mijenjaju (morfologija pulpne komorice, izgleda alveolarne kosti). Tijekom usporedbe podudarne točke dobijemo tako da pro-cjenimo usklađenost lamine dure, zidova pulpne ko-morice, prostora periodontalnog ligamenta te rubova korijena zuba. U post – mortem slučajevima koristi-mo postranično radiološko snimanje pojedinog kva-dranta zubnog niza jer je druge vrste snimanja teško izvesti. Možemo koristiti analogni film ili digitalno skenirani film pohranjen u digitalnom obliku. Izvorno digitalne radiografske snimke lako su dostupne i pre-nosive s lokacije na lokaciju i najčešće su pohranjene u JPEG ili nekom drugom formatu (6) (8).

U području sudske medicine i kod forenzičkih zna-nosti identifikacija je veoma zahtjevan i čest zada-tak. Identifikacija označava postupak utvrđivanja identiteta osoba, a temelj svake kvalitetne identi-fikacije je usporedba bez obzira radi li se o živim ili mrtvim osobama. U ovom slučaju usporedba se analizirane osobe osobinama odnosi na proces pridruživanja specifičnih osobina umrle umrloga, za kojega pretpostavljamo da utvrđujemo identitet.

Identifikacijski postupci mogu se podijeliti na objek-tivne i subjektivne. Kod subjektivnih postupaka čla-novi obitelji vrše prepoznavanje preminule osobe i uspoređuju identifikacijske dokumente s osobom. Kao rezultat javljaju se lažno pozitivni, tj. lažno negativni rezultati jer im presuđuje ljudski čimbe-nik. Subjektivni postupci su manje učinkoviti, dok objektivni teže objektivizaciji i standardizaciji. Tu spadaju antropološka analiza ostataka, antropome-trija subjekata, radiološke komparativne metode te DNA analiza. Cilj je da identifikacija bude što točnija i u tu svrhu se koriste znanstveni postupci koji su recenzirani i provjereni. Također, koriste se pouz-dani standardi i tehnike koje je prihvatio nadležni znanstveni djelokrug (9).

Forenzičkom stomatologu su dostupne različite radiološke metode, on može odlučiti koji postupak najbolje ispunjava uvjete za uspješnu identifikaciju

Slika 3. Na ante – mortem ortopanskoj snimci zubnih lukova vidljiv implantat na zubu 46, protetska kruna na 16, liječenje korijena zuba na 16, oblik zubnog ispuna zuba 47. Izvor: http://neuron.mefst.hr/docs/katedre/radiologija/dentalna_med/.../P_8.ppt



te se može pažljivo usredotočiti na primjenu tehnike i točnu interpretaciju prikupljenih podataka (10).

Zaključak

Točan stomatološki status bez radiogafskih sni-maka nije moguć jer su dentalne snimke čvrst dokaz kod bilo kojeg zaključka u slučaju pravnog postupka. Dentalna radiografija nam omogućuje brzo i točno utvrđivanje identiteta kod masovnih stradavanja jer daje objektivne podatke za uskla-đivanje radioloških nalaza prije i poslije. Bezbroj radioloških tehnika može se koristiti kao pomoć u

ljudskoj identifikaciji uključujući dob, određivanje spola, pripadnost etničkoj skupini. Primjena bilo kojih tehnika ovisi o dostupnosti ante – mortem slika za usporedbu. Od iznimne je važnosti da zdravstveni djelatnici čuvaju radiološke snimke napravljene tijekom snimanja. Kod usporedbe ana-lize ante – mortem i post – mortem radiološka i CT slika je postala važan alat u procesima ljudske identifikacije na području forenzičke stomatologije. Usavršavanjem tehnika i usvajanjem novih tehno-logija kvaliteta analiza se povećava što u konačnici rezultira uspješnom identifikacijom kao glavnim ciljem forenzičke radiografije.

Literatura1. Mihanović F. Primjena radiološke snimke u

određivanju stadija epifiza s dijafizama drugih kostiju zgloba koljena u procjeni punoljetnosti u dvije različite populacije [disertacija]. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2016.

2. Maningadan T, Sumathy C, Sathasivasubramanian S, Kannan A. Forensic radiology in dentistry. J Pharm Bioallied Sci. 2015; str. 260-264. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4439688/

3. https://www.vifm.org/forensic-services/forensic-medicine/forensic-imaging/ Pristupljeno: 11.12.2018.

4. Wikipedia: the free encyclopedia [Internet]. Forensic radiology. [ažurirano 5.9.2018., pristupljeno 19.12.2015.] Dostupno na: https://en.wikipedia.org/wiki/Forensic_radiology

5. Đurić M, Rakočević Z, Ranković N. Radiološka analiza zuba u proceni starosti osoba u momentu smrti. 2005; 62 (7-8): str. 557-567. Dostupno na: http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0042-8450/2005/0042-84500508557D.pdf

6. Janković S. Forenzička dentalna radiografija/radiologija i patološke promjene čeljusnog zgloba.

Nastavni materijali, Power Point prezentacija. Pristupljeno: 18.12.2015. Dostupno na: http://neuron.mefst.hr/docs/katedre/radiologija/dentalna_med/.../P_8.ppt

7. Chiam SL. A note on digital dental radiography in forensic odontology. J Forensic Dent Sci 2014; 6: str. 197-201. Dostupno na: http://www.jfds.org/article.asp?issn=0975-1475;year=2014;volume=6;issue=3;spage=197;epage=201;aulast=Chiam

8. Barać R, Smiljković A, Popović J, Nikolić M, Gašić J. Forenzički značaj rendgen kontrasnosti kompozitnih ispuna: procena studenata stomatologije. Glasnik Antropološkog društva Srbije. 2014; vol. 49, 572 (05): str. 29-36. Dostupno na: file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/4904.pdf

9. Polić LJ, Petaros A, Cuculić D, Bosnar A. Forenzička facijalna rekonstrukcija – između umjetnosti i znanosti. 2012; vol. 48, str. 30-40. Dostupno na: file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/Polic_Forensic_facial_reconstruction.pdf

10. Carvalho SPM, Silva RHA, Lopes Jr C, Sales-Peres A. Use of images for human identification in forensic dentistry. Radiol Bras. 2009;42(2):125–130. Dostupno na: http://www.scielo.br/pdf/rb/v42n2/en_12.pdf



Stručni skupovi

Hrvatsko društvo radiološke tehnologije (prije HDIMR) u sklopu IAEA/ESTRO Projekta RER 6036 nastavlja organizaciju još jedne, 6. po redu radi-onice OKRT (Osiguranje Kvalitete u Radiološkoj Tehnologiji), od 12. do 14. travnja 2019. godine, u Karancu, mjestu u blizini Belog Manastira.

Radionica je posvećena temi razvoja i uloge zdrav-stvene radiološko - tehnološke djelatnosti u sva-kodnevnim postupcima i procedurama provjere i osiguranja kvalitete. Namjera je postaviti kriterije za normira nje već definiranih protokola u svakom području radiološko - tehnološke profesije, s po-sebnim osvrtom na postupnike za kontrolu kvalitete uređaja i procesa u ZRTD.

Mjesto održavanja radionice OKRT 6

Seosko gospodarstvo “TRI MUDRACA”

Karanac

dobitnici Priznanja “Čovjek - ključ uspjeha u turzmu”


Smještaj

Stručni skupovi

Prijave

Prijaviti se možete na obrascu na web stranici www.hdimr.hr najkasnije do 28.2.2019. Uplate kotizacije na IBAN HR1923600001101213577 ili pri registraciji sudionika. Broj prijava je ograničen.

Kotizacija pokriva troškove tri dana sudjelovanja te uključuje materijale, hranu i piće za trajanja radionice.

Kotizacija: do 20. 02. do 31. 03. na radionici

Za članove HDIMR: 900,00 kn 1100,00 kn 1500,00 kn

Ostali: 1100,00 kn 1300,00 kn 1700,00 kn

Hotel Patria Beli Manastir 031 710710

Baranjska kuća Karanac 031 720 180

Ivica i Marica Karanac 091 137 37 93 Nada Piljić


Predaja članka

ČIanci koje želite objavit u Radiološkom vjesniku trebate poslati na [email protected] a u subject/pred-met naznačite za RV.

Rukopisi

Rukopisi trebaju biti predani na hrvatskom jeziku u digitalnom word dokumentu.

Naslovna stranica

Naslovna stranica treba sadržavati naslov (podcrta-no), imena autora i naziv odjela i institucije kojoj će rad biti priključen. Naslov mora biti kratak, a uz imena moraju biti navedene samo znanstvene titule i zvanje. Na prvom mjestu mora biti navedeno ime glavnog autora članka, a imena ostalih autora moraju slijediti poredana abecednim redom. Nedostatak prostora i lako snalaženje u referencama ograničava mogući broj koautora na maksimalno šest osoba.

Sažetak

Svaki članak mora biti popraćen sažetkom koji ne smije biti dulji od 100 riječi. Sažetak može utjecati na čitačevu odluku da pročita ili odustane od čitanja članka, te stoga mora biti osobito pažljivo sročen.

Radioški vjesnik izdaje Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije.

Pozivamo Vas da u ovom, novom elektronskom RV-u, objavljujete Vaša postignuća, radove razmišljanja ili osvrte sa profesionalnih skupova i kongresa na kojima ste sudjelovali. Vrata, to jest ove stranice, otvorene su studentima svih razina edukacije, mladim kolegama kao i proizvođačima i zastupnicima medicinskih proizvoda i opreme.

Kako bi to ostvarili kvalitetnu pripremu RV-a, molimo Vas da koristite navedene upute

ISSN: 00352-9835

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina

Poziv za suradnju


Upute za autore

Simboli i formule

Simboli, grčka slova, natuknice i bilješke moraju biti točno identificirane. Mora biti uočljivo napravljena razlika između brojke 1 ( jedan) i slova I (el) i između velikog tiskanog slova 0 i brojke 0 (nula).

Elektronska predaja članka

Tekst i ilustracije moraju biti predani kao odvojene datoteke/ fileovi. Tekstualna datoteka/file bi trebao biti predan kao jedan tekst file, po mogućnosti u WORD-u. Koristite uobičajenu postavu i tekst po-kušajte osloboditi od formativnih kodova što je više moguće, jer oni mogu stvarati probleme u trenutku kada se tekst konvertira za tisak. Koristite samo normalan hard return (enter) na kraju svakog odlom-ka ili paragrafa.

Ne koristite automatske alate za ubacivanje refe-renci (npr. automatske grafičke oznake i numerira-nje) itd., jer tako može doći do gubljenja informacija.

Ilustracije i slike ne smiju biti umetnute u tekst, nego slovno (npr. slika 1,2, itd.) trebaju biti naznače-na mjesta na koja idu fotografije ili ilustracije.

Slikovni file – slike i fotografije mogu biti prihvaće-ne u PC tif formatu ili u jpg formatu s kompresijom visoke kvalitete.

Rezolucija slika trebala bi biti 350 dpi u veličini u ko-joj će se objaviti u časopisu. Ilustracije u vektorskoj grafici mogu biti prihvaćene u cdr (Corel Draw 9) ili ai (Adobe Illustrator) formatu.

Posteri

Postere poslati u PDF formatu.

Power Point prezentacije ne zadovoljavaju urednič-ke zahtjeve te ih stoga ne zaprimamo.

Vaš HDIMR


Pišite u jednoj od naših rubrika!

Kako napraviti ... h članak, poster ili stručno istraživanje

Radiološka tehnologija h kruh naš svagdašnji u radiologiji, radioterapiji ili nuklearnoj medicini

Legislativa h prava, dužnosti, obaveze

QA, QC u radiološkoj tehnologiji

h kako bi trebalo biti

Studentska niša h seminari, diplomski

Fizičarski kutak

Crtice iz svijeta h što drugi pišu

Najave i događaji h kongresi, seminari, radionice

X-ray klub h neformalna druženja

Upute za autore

HRVATSK

O D

RUŠTVO RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE

Svako dobro

u Novoj 2019. godini

žele Vam članovi

Hrvatskog društva

radiološke tehnologije