Download pdf - Medjunarodni odnosi SKRIPTA

8/10/2019 Medjunarodni odnosi SKRIPTA

1/36

MEUNARODNI ODNOSI-

Meunarodni odnosi, odnosno meunarodni ivot je sastavni dio ivota svakog drutva.Nauka o meunarodnim odnosima je, prije svega, deskriptivnog karaktera. Ona doneklepripada vrsti savremene historije naroda i kao takva, ona obuhvata sve oblasti, kao to su

ekonomija, trgovina, razmjena proizvodnje, dobara, novca, kao i oblasti politike i kulture.Q. right navodi ! disciplina koji imaju zna"aj za nauku o meunarodnim odnosima#meunarodno pravo, meunarodni ekonomski odnosi, diplomatska historija, vojnahistorija, meunarodna politika, meunarodne organizacije, kolonijalna vladavina ivoenje spoljnih poslova. Mnogi autori dodaju# $atnu vjetinu, diplomaciju, politi"kugeogra%iju, demogra%iju i dr. Meunarodni odnosi jesu politi"ki odnosi, ali su iekonomski, komunikacijski, vojni, kulturni i svi ostali odnosi.&adatak znanosti o meunarodnim odnosima je jedino utvrivanje "injenice da stanovitaaktivnost izaziva stanovite posljedice, a izbor odgovaraju'ih mjera i procjena njihovae()kta ostavlja se politi"arima koji bi trebali samostalno odlu"ivati. * savremenimteorijama meunarodnih odnosa smatra se da predmet nauke o meunarodnim odnosima

primarno obuvata prirodu i elemente mo'i drava i drugih aktera u meunarodnimodnosima, a posebice +ravnoteu snaga, +kolektivnu bezbjednost, voenje i sistemodlu"ivanja o spoljnjoj politici, te "inioce koji djeluju na osnovna kretanja umeunarodnim odnosima. - razvojem bihejviorizma i %unkcionalizma, predmetprou"avanja je ponaanje drava u meunarodnim odnosima ili postojanje i%unkcionisanje sistema u ovim odnosima.ez obzira na razli"ite teorije, bitni ciljevi su o"uvanje, opstanak i ja"anje mo'i drave.)konomska mo' je samo jedan od elemenata onoga to "ini ukupnu silu, a uz nju se popravilu vee vojna, politi"ka, ideoloka mo', a zadnjih decenija i ono to se zove kulturnahegemonija i akulturalizacija. /ednostavno, globalizam poiman na na"inneoimperijalizam i svekolike amerikanizacije svijeta.

Osnovni faktori meunarodne politke su sljdei!a" Unutra#nji ili domai faktori su!0. politi"ki sistem i dravni oblik,1. ekonomski sitem i ekonomski potencijal,2. vojna mo',3. kulturna i komunikacijska premo',4. supremacija u procesu globalizacije,5. socijalni sistem i njemu primjereni elementi nadgradnje.$" %anjski faktori su!0. meunarodni sistem ili o%icijelno uspostavljen sistem relevantnih meunarodnih

%aktora,1. vojna mo' u kontekstu raspodjele snaga i diktata koji vri jedna strana 6-78 iN79O:, nasuprot teorijama o +bipolarnosti i +ravnotei snaga,

2. meunarodna saradnja i sve izraenija kon%liktnost,3. stanje i potencijal meunarodne ekonomije 6deset najrazvijenijih zemalja svijeta:

labavih isntitucija prava i moral 6nevladine organizacije, humanitarneorganizaicje, transnacionalne vjerske i politi"ke organizaicje itd.:


2/36

;. Morgenthau kae da meunarodne odnose kao prakti"nu teoriju sa"injavaju upravonajpre'a politi"ka pitanja vremena. 9akva prakti"na teorija prema njemu po"ivala je na tritemeljne pretpostavke#0. 8ravelaton i 7ristotel u svojim raspravama o ratu i miru unose eti"ke ivrijednosne kriterijume, prvenstveno kriterijum pravednosti i pravde. >ri tome, poredprirode "ovjeka, odnosno vladaju'e grupe, oni posebno ukazuju na "injenicu da naspoljne odnose drava u velikoj mjeri uti"e priroda politi"kog sistema i socijalnastruktura.Ma.iavelli je u svom dijelu +@ladalac zastupao miljenje da je za uspjeno%unkcioniranje drave potrebno da vladar +ne bude dobar, odnosno da ima potrebneosobine +lisice i lava koje su neophodne za jaku dravu i vladarevo odravanje na vlasti.

+/ Makinder i &/ Ma.annastojali da stvore teorijske pretpostavke koje se odnose nautjecaj geogra%skih %aktora na nacionalnu i meunarodnu politiku, "ime utemeljuju%akti"ki novu disciplinu ? +politi"ku geogra%iju, koja se sve do danas odrava kaozna"ajan pristup svjetskoj politici. 9u se geopolitika odreuje kao odnos izmeugeogra%ije i politike i njihovih posljedica po nacionalne interese i relativnu mo' drava.0i$eralni po1led na svijet? po"etak klasi"nog liberalizma vezuje se za 7. 9oucAuevilla,koji u svom poznatom dijeluDemokracija u Americiisti"e da +demokratske nacije suprirodno naklonjene miru to proizilazi iz njihovih interesa i sklonosti. 9ocAuevill topovezuje sa pojavom novih graanskih sloboda i nove graanske svijesti.Kegley i Witcopfisti"u da je u sutini liberalizma naglasak na utjecaju ideja na ponaanje,jednakost, dostojanstvo i slobodu pojedinca, kao i potreba zatite ljudi od pretjerane

dravne regulative. * tom smislu, liberalizam posmatra pojedinca kao skup moralnihvrijednosti i vrlina, postavkom da ljudska bi'a treba posmatrati kao cilj umjesto kaosredstvo. 9ime liberalizam naglaava moralni princip prije nego tenju za vla'u iinstitucije prije nego sposobnosti kao sile koje oblikuju odnose izmeu drava, a politikuna meunarodno nivou ne de%inira kao borbu za mo' i presti, nego prije kao borbu zasaglasnost.


3/36

&agovornike liberalizma su mnogi ozna"avali kao idealiste, odnosno ljude inspiriraneliberalnom teorijskom tradicijom koji msatraju da tenja za idealima, kao to je svjetskimir, moe promijeniti svijet.&a razvoj liberalizma, posebno u -78, naro"ito je zasluan Woodrow Wilson6ameri"kipredsjednik koji je pored ostalog bio i jedan od glavnih osniva"a Bige naroda:. ilson se

u osnovi zalagao za to da graanska i politi"ka prava u svim zemljama meunarodnezajednice budu u to ve'oj mjeri izjedna"ena, to je i osnova za bri razvoj univerzalnihpravnih normi, ali i za liberalizaciju ekonomskih sistema drava u meunarodnojzajednici i za ubrazanje ekonomskog povezivanja.Cto se ti"e samog programa liberalne re%orme, postojalo je nekoliko pravaca# prvi su sezalagali za stvaranje meunarodnih institucija koje bi zamijenile anarhi"an i za ratpodsticajan sistem ravnotee sile, koji se karakterizira koalicijama nezavisnih drava%ormiranih radi voenja rata ili zatite slabijeg koalicionog partnera od rata. * tom smisluliberlani r%ormisti su nastojali da stvore novi sistem utemeljen na kolektivnojbezbjednosti. 9aj pristup je problem rata rjeavao tako to je agresiju bilo koje draveproglaavao za agresiju protiv svih, koji bi zajedni"ki djelovali da bi sprije"ili agresora.

Dolektivna bezbjednost ozna"ava bezbjednosni reim uspostavljen dogovorom velikihsila kojim su postavljena pravila za odravanje mira, voena principom da 'e akt agresijenai'i na kolektivni odgovor ostalih. 8rugi pravac u prvi plan isti"e upotrebu pravnihpostupaka kao to su posredovanje i arbitraa, da bi se rijeili sporovi i izbjegli oruanisukobi.Neki liberalni re%ormisti su se posebno zalagali za princip samoopredjeljenja kojim senarodima daje za pravo da se putem demokratskog izjanjavanja opredijele za samostalnudravu, prije svega s ciljem da se politi"ka geogra%ija ili demogra%ska karta svijetaponovno iscrta tako da granice odgovoraju etni"kom grupisanju.

Reali2am i realisti,ki po1led na svijet? Na batini gorkog razo"arenja koje su kriti"arinau"ili iz perioda izmeu dva svjetska rata i velike svjetske kataklizme, javljaju se noveteorije, uglavnom de%inirane kao realizam ili realpolitika, koja se nerijetko ozna"ava i kaoposebna %ilozo%ija, koja je radikalno suprotstavljena idealizmu i liberalnom utopizmu.Elavni zagovornici ovog novog pogleda na svijet bili su# ). ;. Farr 60G2G:, Eeore (.Dennan 60G40, 0G43:, ;ans /. Morgenthau 60G3!:, $einhold Niebuhr 60G3H:, Denneth .9hompson 60G5G:, itd.Ova teorija je zasnovana na pretpostavci da je svjetska politika u sutini nepromjenjivaborba meu dravama od kojih svaka gleda primarno sopstveni interes, za premo' ipoloaj u uslovima meunarodne smuenosti i anarhije, pri "emu svaka od pojedinih6konkurentskih: drava tei za ostvarivanjem sopstvenih nacionalnih interesa.Realpolitika se poima i odreuje kao teorijski pogled, gdje je gotovo glavna aksiomatvrdnja da drave treba da se pripremaju za rat kako bi odrale mir. Bogika realpolitiketemeljila se na tome da je vojna bezbjednost sutina svjetske politike. < 8iplomacija ?meudravno pragovaranje ili pregovaranje relevantnih subjekata meunarodnog prava.;. Morgenthau kae da meunarodne odnose kao prakti"nu teoriju sa"injavaju upravonajpre"a politi"ka pitanja vremena. 9akva prakti"na teorija je prema Morgenthauupo"ivala na tri temeljne postavke#I 8rave ? nacije, odnosno oni koji donose politi"ke odluke u tim dravama,predstavljaju najvanije aktere za raumijevanje meunarodnih odnosa


4/36

I >ostoji otra razlika izmeu doma'e politike i meunarodne politikeI Meunarodni odnosi predstavljaju borbu za mo' i mir.razumijevanje kako se i nakoji na"in takva borba odvija, te sugeriranje modusa za reguliranje tog procesapredstavlja smisao ove discipline ? sva istraivanja koja u najmanju ruku nisu indirektnovezana za tu svrhu su trivijalnog karaktera.

3i.ejvioristi,ka teorija o meunarodnim odnosima ? ihejviorizam jeste pristupprou"avanju meunarodnih odnosa koji naglaava primjenu nau"nih metoda i kojiinsistira da se puna panja posveti politi"kom zna"aju nau"nog istraivanja.ihejviorizam se zalae za principe i postupke istraivanja meunarodnih pojava kako bise dolo do uoptavanja ili stavova o +meunarodnim pravilnostima, koje izmeu njihvae bez obzira na mjesto i vrijeme. >rema bihejvioristima, nauka je primarna aktivnostgeneraliziranja. Oni potenciraju koritenje komparativnih meunarodnih analiza, umjestoprou"avanja pojedina"nih slu"ajeva +odreenih zemalja u odreenom vremenu.Naglaavaju potrebu za egzaktnim empirijskim podacima o karakteristikama zemalja ikako se one ponaaju jedna prema drugoj. Osnovna parola bihejviorista je# +Neka govore

podaci, a ne kabinetski teoreti"ariJ i +9raite dokaze, ali im ne vjerujte.4unkionali2am5 neoli$erali2am i teorija meu2avisnosti ? >rve razraenije idejeneoliberalizma vezane su za %unkcionalisti"e ideje# 8. MitranKa, ;aasa, 8. )astona, 9.>arsonsa itd. 8oprinos ove teroije razvoju teorije meunarodnih odnosa, je uo"avanjenastajanja sistema meunarodnih odnosa unutar kojih nastaju svojevrsne pravilnosti, pokojima se odnosi u ovakvim sistemima odvijaju. (unkcionalisti su uspjeno ukazali nazna"aj ovih sistema za meunarodne odnose, njihov utjecaj na politiku subjekta, kao iuzajamno djelovanje aktera i sistema.Osnovna slabost %unkcionalzima u meunarodnim odnosima je upravo u tome to u svomsistemu nije u stanju da izvoji ono to jeste proces od zna"aja za meunarodne odnose odsvih ostalih pojava, tako da se +zagluuje "injenicama, te je prinuen na arbitrarnost.Ova arbitrarnost je utoliko ve'a zato to zanemaruje historijske i drutvene osobenostiovih procesa i ne prodire u sutinu meunarodnih odnosa kao speci%i"nu vrstu drutvenihodnosa.

Marksisti,ki pristup meunarodnim odnosima? Dako je to i primjereno marksisti"kojdoktrini, glavno je polazite da meunarodni odnosi nastaju s pojavom klasnih drutava,odnosno da unutranja politika odreuje vanjsku politiku, a drutveno


5/36

>oslije ujedinjenja 0!H0. godine Njema"ka ve' po"etkom 1. stolje'a postaje snanaindustrijska, ekonomska i vojna sila. @eoma brzi uspon Njema"ke radikalno pomjera iravnoteu silei to tako da sve ve'a snaga Njema"ke i globalne aspiracije Njema"ke injenih saveznika mijenjaju ukupnu geopoliti"ku situaciju. 9eorija ravnotee seila se

zasnivala na hipotezi da 'e se mir i stabilnost odrati u situaciji kada je vojna silarasporeena tako da nijedna sila ili blok ne mogu dominirati drugima.Eodine 0!!1. zaklju"en je trojni savez Njema"ke, 7ustrorvi svjetski rat. Ovaj dogaaj je bio dobarpovod, ali ne i uzrok, za austrougarski napad na -rbiju, odnosno za realizaciju ratnih

planova 9rojnog saveza koji su mnogo prije skrojeni. (rancuska, @elika ritanija i $usijasu se udruile protiv zemalja 9rojnog saveza, a u aprilu 0G0H. silama 7ntante sepridruuju i -78 "ime je po prvi put u historiji jedan rat poprimio svjetske razmjere.>rvi svjetski rat radikalno je promijenio geopolit"ku kartu )vrope. Njegovim zavretkom6decembra 0G0!.: propala su "etiri carstva# Njema"ko, 7ustrougarsko, $usko iOsmansko. Na razvalinama tih carstava %ormirane su nezavisne drave# >oljska,ehoslova"ka i Draljevina -;-, Maarska i 7ustrija. >ored toga stvorene su i novedrave# (inska, )stonija, Betonija i Bitvanija.>oslijeratni meunarodni poredak po"inje da se kreira po"etkom 0G0G. godine, kada su sepredstavnici sila pobjednica sastali u >arizu da bi ugovorili mirovni sporazum, poznatijikao %ersajski spora2um61!. juna 0G0G. godine:. $anih dvadesetih godina izgledalo jekao da se meunaroni sistem stabilizovao i na istoku i na zapadu ? a da sa preostalimteko'ama moe da izae 8rutvo naroda 6Biga naroda:, koje se redovno sastajalo uenevi uprkos iznenauju'em dezertiranju -78 6za %ormiranje Bige naroda najvie sezalagao ameir"ki predsjednik @ilson, ali ono nikada nije rati%icirano u ameri"komDongresu, jer su demokrate izgubili izbore 0G0G. godine:..

8/" 0I7A NARODA Osniva"i Bige su bile drave koje su u"estvovale u ratu protiv Njema"ke, a tako isto inovostvorene 6;edas, >oljska, ehoslova"ka:. 8rugu grupu sa"injavale su zemlje kojesu pozvane da odmah uu u Bigu naroda# 7rgentina, @enecuela, 8anska, Cpanija,Dolumbija, ;olandija, Norveka, >aragvaj, >ersija, -alvador, ile, Cvicarska i Cvedska.* novembru 0G1. godine sve su one i ule u Bigu naroda. 9re'u grupu su "inile sveostale drave svijeta za "ije primanje u "lanstvo Bige je traeno dvije tre'ine glasova-kuptine Bige naroda i jednoglasna odluka -avjeta. >akt 0i1e naroda potpisan je 15.lipnja 0G0G.god. Njen temeljni cilj je bio

osiguranje meunarodnog mira i sigurnosti i unapreenje suradnje izmeu drava.Lmala je svoje organe meu kojim je najzna"ajnija bila Eeneralna -kuptina i@ije'e.


6/36

O$E7NL BLE) N7$O87 < Biga je imala tri glavna organa# -ekretarijat 6koju jepredvodio Eeneralni sekretar sa sjeditem u 6enevi:, -avjet i -kuptinu, i ve'ibroj komisija i agencija. Ovla'enje za bilo kakvu akciju je zahtjevalo anonimnoglasanje od strane -avjeta i ve'inu glasova u -kuptini.

-avjet Bige naroda je imao nadlenost za bavljenje svim problemima koji uti"u nasvjetski

mir. -avjet je po"eo sa radom uz "etiri stalne "lanice 6*jedinjeno Draljevstvo, (rancuska,Ltalija, /apan: i "etiri izabrane "lanice na svake tri godine od strane -kuptine. >rve "etiriizabrane "lanice su bile elgija, razil, Er"ka i Cpanija. -jedinjene 8rave su trebale dabudu peta stalna "lanica, ali poto je -78 Dongres glasao 0G. marta, 0G1 protivrati%ikacije @ersajskog sporazuma, tako da je peti stalni "lan savjeta postala $epublikaDina. -astav i broj "lanova -avjeta je vremenom rastao, tako to se broj izabranih "lanicaprvo pove'ao na est 11. septembra 0G11. godine, a kasnije na devet !. septembra 0G15.@ajmarska republika je pristupila Bigi i postala esti stalni "lan -avjeta !. septembra0G15, "ime je -avjet brojao ukupno petnaest "lanova. -a odlaskom Njema"ke i /apana izBige, njihova mjesta su zauzele nove nestalne "lanice.-avjet se sastajao prosje"no pet puta godinje, i na vanrednim zasjedanjima kada je to

bilo potrebno. -ve u svemu, 0H javnih zasjedanja je odrano izmeu 0G1. i 0G2G.godine.-vaka "lanica je imala predstavnike i jedan glas u -kuptini Bige naroda. >ojedina"nezemlje "lanice nisu uvijek imale predstavnike u enevi. -kuptina je odravala zasjedanjajednom godinje u septembru.Biga naroda priznavala je da se svaki akt +ti"e cijele Bige i da je ona duna preduzetisve mjere da se o"uva mir. Meutim, obaveze Bige naroda u pogledu obuzdavanjaagresora bile su tako neodreeno skicirane da su se u -kuptini svodile na nulu. 9ako istoje bila neodreena i %ormulisana odredba o razoruanju.

Biga naroda, osnovana s ciljem da bude glavni meunarodni subjekt o"uvanjasvjetskog mira, pokazala se potpuno neu"inkovitom i ona se po"etkom 8rugog

svjetskog rata 6septembar 0G2G. godine: sama od sebe raspala.$azlozi propasti#0 < Nije uspjela osigurati me. mir i sigurnost.1 < Nikad nije postala univerzalna meunarodna organizacija.2 < 8rave nisu bile spremne u potpunosti pravno zabraniti rat, niti su preuzele"vrstu obvezu e%ikasne i zajedni"ke intervencije protiv agresora.3 < @ode'e drave su vodile politiku poputanja spram njema"koj, japanskoj italijanskoj agresiji.

Njema"koj je trebalo manje od 1 godina da ponovno postane najja"a sila )vrope i daotpo"ne novu osvaja"ku igru, ovog puta inspirirana ideologijom ekstremnog

nacionalizma i %aizma. 8rugi svjetski rat je unekoliko bio repriza >rvog. * osnovi to jebila borba za mo', za novu preraspodjelu ne samo kolonija, ve' i za utvrivanje novihgranica i interesnih s%era u )vropi i svijetu.rzi uspjeh Njema"ke u ja"anju ekonomske, vojne i politi"ke mo'i, mnogi analiti"arivide u rjeenjima @ersajskog mirovnog sporazuma i politi"koj praksi koja je uslijedilaizmeu dva svjetska rata. &a Nijemce @ersajski ugovor je bio, prije svega, kazneni. Onoto je Njema"ku naro"ito boljelo i ponizilo jeste da je @ersaj sprije"io ponovni ulazakNjema"ke u meunarodni sistem, jer Njema"koj nije dozvoljeno "lanstvo u Bigi naroda


7/36

sve do 0G15. Od 0G0G. pa nadalje, Njema"ka je bila %akti"ki okupirana, poniena iizop'ena iz glavnih tokova meunarodne politike i odlu"ivanja.Mnogi razloge za nereagiranje svjetskih sila spram njema"kom ubrzanom naoruavanjuvide u tome to se @elika ritanija, prije svega, pouzdala u anglooljskuobjavile rat Njema"koj i tako je po"eo 8rugi svjetski rat. DON-9$*D9L@L&7MDonstruktivizam polazi od jednostavne postavke da anarhija nije %iksna, da meunarodnapolitika nije mjesto gdje je svaka drava zasebna. >rema konstruktivizmu drava nije Pnarod, niti je ona jedini, klju"ni %aktor. -ukobi i rivalstva nisu predodreeni i mogu'e je

saraivati. >ostoji N@O sektor, pojedinci, mediji, koji utje"u na meunarodnu politiku ioblikuju je.BLE7 N7$O87Osniva"i Bige naroga su bile drave koje su u"estvovale u ratu protiv Njema"ke, a takoisto i novostvorene. >akt Bige naroda je potpisan 15. juna 0G0G. Njen temeljni cilj je bioosiguranje meunarodnog mira i sigurnosti i unapreenje suradnje izmeu drava. Lmalaje svoje organe meu kojima je najzna"ajnija bila generalna skuptina i vije'e.Biga je imala 2 glavna organa# sekreterijat 6kojim je predvodio Eeneralni sekretar sasjeditem u enevi:, savjet i skuptina.9o je prva N@O, "iji je cilj bio sprije"iti nastanak ratova, ali on nije ostvaren, pa sepo"etkom 1.svjetskog rata, 0G2G. u septembru, sama od sebe raspada. $azlozi propastiBige naroda su#I Nije uspjela osigurati meunarodni mir i sigurnostI Nikad nije postala univerzalna meunarodna organizacijaI 8rave nisu bile spremne u potpunosti zabraniti pravno ratI @ode'e drave su vodile politiku poputanja spram njema"koj, japanskoj iitalijanskoj agresijiOvla'enje za bilo kakvu akciju je zahtijevalo anonimno glasanje -avjeta i ve'inuglasova u skuptini.-avjet Bige naroda je imao nadlenost za bavljenje svim problemima koji utje"u nasvjetski mir. >o"eo je sa radom uz 3 stalne "lanice *D, (rancuska, Ltalija i /apan i 3izabrane na svake 2 godine od strane skuptine. >rve 3 izabrane "lanice su bile elgija,razil, Er"ka i Cpanija. -78 su trebale biti peta stalna "lanica, ali poto je -78 Dongresglasao 0G.marta 0G1. protiv rati%ikacije @ersajskog sporazuma, nisu postale, pa je peti"lan postala $epublika Dina.-astav i broj "lanova savjeta je s vremenom rastao, sastajao se prosje"no 4 godinje i navanrednim zasjedanjima. -vaka "lanica je imala predstavnike i jedan glas u skuptini kojaje odravala zasjedanja jednom godinje u septembru.


8/36

< Lzolacionizam ? politika izolacionizma je povla"enje iz aktivnog u"e'a doti"ne dravesa ostalim u"esnicima u svjetskim poslovima i primarna orijentacija drave na bavljenjeunutranjim poslovima.*N*N je meunarodna organizacija za odravanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje

dobrosusjedskih odnosa, ekonomske saradnje, irenje tolerancije i promicanje potivanjaljudskih prava i osnovnih sloboda "ovjeka. Filjevi *Novelji *N


9/36

I 9olerancijaI >otovanje prirodeI &ajedni"ku odgovornosti; ? 11.4.0GG1.T 5.3. i; T H.3. -78 ? i;TN79O 0G3G.

Filj je uklju"iti -78 u odbrambeni mehanizam N79O saveza. >ostoji 1! "lanica.l. 4 ? Napad na bilo koju "lanicu N79O saveza, zna"i napad na sve "lanice. N79O sepozvao na ovaj "lan 00. septembra.Goljska, eka, Maarska su 0GG2.posljednje ule u N79O@7$C7@-DL >7D9Filj je uspostaviti protuteu N79O savzu. 8oktrina Beona reujea, -inajeva doktrina.Maarska, >oljska, $umunija, ehoslova"ka, -ovjetski -avez ? potpisnice ovog pakta.

*INIO9I U MEUNARODNIM ODNOSIMA

Svjetsko trite? Osnovna de%inicija svakog trita jeste da je to odnos ponude i tranje udatom drutvu ? dravi, a svjetsko trite bi se ponajprije moglo de%inirati kao rezultantaponude i tranje u svjetskim 6meunarodnim: relacijama. >reko svjetskog trita senajbolje izraava meunarodna podjela rada, koja je bitna osnova ekonomskemeuzavisnosti. -vjetsko trite nije samo izraz ekonomske meuzavisnosti drava, ve'se kroz njega na speci%i"an na"in prelamaju mnoga druga kretanja u meunarodnimodnosima uop'e.Na svjetskom tritu ne vae samo zakoni ponude i tranje. Metodi carinske zatite,embarga, bojkota, monopola, regionalizma, uvoznih kvota i taksi, posebnih standarda,prelevmana, stand bK kredita, pa sve do intervencija drava, u velikoj mjeri modi%icirajupa i anuliraju ekonomske zakone. 9o sve potvruje tezu da na svjetskom tritu djeluje i

niz drugih "inilaca, posebno politi"kih, vojnih, ideolokih itd.Darakteristike svjetskog trita#< perfect competition6savrena konkurencija, jeste stanje na tritu u kojem

se podrazumijeva da postoji veliki broj kupaca i prodavaca, tako da nikosvojim pojedina"nim odlukama ne moe uticati na cijene koje se %ormirajuna tritu.

< balance of payments 6platni bilans, bilans pla'anja:, jeste so%isticiranioblik eksploatacije, posebno nerazvijenih zemalja. 9aj balance u osnovi jesistematizirana prezentacija svih privrednih transakcija sa inozemstvom.

< interest aqualizing ta 6porez na izjedna"avanje kamata:, naro"itoprimjeren ameri"kom tritu, porez od 04U na kamatu primljenu od

stranih pozajmljiva"a.< lender of last resort6zajmodavac u velikoj nudi:, pri "emu je %unkcijacentralne banke klju"na, jer ona drugim bankama pozajmljuje novac d bimogle premostiti trenutnu nelikvidnost.

< invisible !and t!eorem 6teorem nevidljive ruke:, pojam ili meta%ora kojapodrazumijeva da javni interes djeluje nevidljivo, i da je on %unkcionalanprimarno putem zadovoljavanja privatnih interesa.


10/36

< !edge fund" %ond koji maksimalno reducira rizik, u smislu mogu'nostipada vrijednosti akcija, hartija od vrijednsti, dividendi koje posjeduje,posjedovanje drugih za koje se prognozira da 'e im vrijednost pasti.

< go#go fund" odnosno investicijski %ond, "iji je cilj ostvarivanjekratkoro"nog pro%ita i to na na"in 'este promjene investicija, odnosno

+vrijednosnih papira u port%elju.< swap 6aranman, ugovor:, reciprocitetni kreditni aranman izmeucentralnih banaka koji im omogu'uje posuivanje odreene valute kadaim je potrebna.

< forwards market 6terminsko trite:, kao trite terminskih ugovora, gdjepostoji "vrst sporazum izmeu kupca i prodavca, s jedne, i berzeterminskih poslova s druge strane, prema kojim se kupac ili prodavacobavezuju da 'e isporu"iti, odnosno prihvatiti isporuku predmeta ugvorapod uslovima isporuke koje propisuje berza na kojoj se ugovor zasniva.

< capital controls 6kontrola kretanja kapitala:, gdje se propisi pojedinihdrava koji odreruju da kapital koji je uao u jednu zemlju ne moe iza'i

iz nje u nekom %iksnom periodu.< margin call 6poziv za uplatu mare:, primjenjuje se u oblasti %inasijskoginvestiranja, uz zahtjev klijentu da dozna"i novac ili vrijednosne papire nasvoj ra"un otvoren kod o%icijelnih brokera.

< $inancial market 6%inansijsko trite:, u savremenim kretanjima nasvjetskom tritu +mjesto vie ne mora biti %izi"ki locirano, a i kupci iprodavci u momentu sklapanja ugovora ne moraju posjedovati ni robu nipredmet trgovanja, ni sredstva pla'anja. 8anas se %inansijska trita dijelena trita novca 6krediti, primarno i sekundarno tripte:, trite deviza itrite kapitala 6dugoro"na sredstva i dugoro"ni vrijednosni papiri:

< $ree Rider 6problem slobodnog jaha"a:, na"in prikrivanja pre%erencijaprema javnim dobrima.

< %unk &ond 6visoko rizi"na obveznica:, obveznice koje su rangirane ispodstupnja preporu"ljivog za ulaganjae od agencija za ocjenu kreditnesposobnosti. 9e obveznice mogu u kratkom roku donijeti veliki pro%it, ali ivelike gubitke.

8a bi se ostvario pro%it, etra pro%it, odnosno dobit i etra dobit, prije svega je potrebnoimati trite na kojemu 'e se prodavati robe, plasirati kapital, tehnologije, in%ormacije ikomunikacije. &ato za svaku zemlju, odnosno za svakog investitora prije svega jepotrebno imati veliko trite. -vjetski kapital, kapital uop'e, ima gvozdenu logiku, kojase zasniva na nekoliko etabliranih pravila# prvo, svaki kapital 6bez obzira na pomenutoporijeklo:, prije svega, trai veliko trite. @eliko u teritorijalnom i demogra%skom smislu.8rugi uslov da bi kapital uao u doti"nu zemlju jestepoliti'ka stabilnostte zemlje. 9re'iuslov jepravna stabilnosti garancija doti"ne drave za sudbinu uloenog kapitala. Na"etvrtom mjestu doejeftina radna snaga i jeftine sirovine. L kona"no, na petom mjestu,dolazigeopoliti'ki poloajpojedine drave, odnosno mogu'nost trans%era kapitala u inezemlje.-vako trite, pa naro"ito svjetsko trite karakterizira sljede'e#

0. kretanje roba=1. kretanje kapitala=


11/36

2. kretanje radne snage=3. kretanje tehnologija=4. kretanje in%ormacija.

(eografski faktor u me)unarodnim odnosima Geografski faktor u meunarodnim

odnosima je vrlo znaajan u promiljanju sami meunarodni odnosa! kao i drutveno"politiki sistema koji se javljaju i koji povijesno egzistiraju na odreenim geografskim

podrujima.

>o"ev jo od Lbn ;alduna, 9omasea Fampanelle, 9. Mora, MontesAuiea, pa dosavremenih teoreti"ara, svi oni insistiraju na razlikovanju vie geogra%skih elemenata ukojima se ogledaju zna"ajne uloge u djelovanju tzv. prirodnih uslova koji utje"u na ivot"ovjeka i cjelokupnog drutva. -tare teorije glavni zna"aj pripisuju +klimi ili relje%u tla,kao i smaim kvalitetima tla. 9a"no je da je jedan od najzna"ajnijih utjecaja naspoljnopoliti"ko ponaanje drava < njihov poloaj i prostor. Eranice izmeu drava, kaolinije razdvajanja meu dravama se uglavnom dijele na prirodne, ali se dijele i na tzv.etni"ke, u smislu da je jedan etnos


12/36

vezana za savremeni produkcioni odnos i za savremeno trite i za neto iri pojam onogato se naziva civilizacija, op'a kultura, jezik i tradicija.Cto se ti"e analize meunarodnih odnosa, veoma je bitna ta veza izmeu nacije i drave, sobzirom da je drava bitniji %aktor ili subjekt meunarodnih odnosa. 9o je i stoga to sesutinski interesi odreenih nacija po pravilu identi%iciraju sa interesima pojedinih

drava. >oseban problem te identi%ikacije jeste u dravama koje su po ustavnom ureenju%ederacije ili kon%ederacije. * tim situacijama "esto dolazi do raskola izmeu tzv.dravnih i nacionalnih interesa.

S(O0'NA (O0I&I6A I S(O0'NO-(O0I&I*6O OD0U*I%AN'E

-vaka politika se dijeli na unutranju i spoljnu politiku, a svaka od tih politika, naravno,zavisi od politi"kih sistema doti"ne drave i njenog ustavnog ureenja. -vaki subjektmeunarodnih odnosa ima svoj centar odlu"ivanja, koji kreira spoljno politi"ke poteze i

akcije. -vaka drava ima razli"ite sisteme i razli"ita ustavna ureenja. -matra se da su odnaro"itog zna"aja samo one spoljno


13/36

8rava je neosporno glavni subjekt meunarodnih odnosa, a po mnogim autorima ona jei jedini subjekt meunarodnih odnosa. injenica je da se bez drave meunarodni odnosi,pa ni ostali subjekti, ne mogu odrediti. Mnogi teoreti"ari smatraju da su meunarodniodnosi u biti upravo odnosi izmeu drava.

itne karakterisitke svake drave 6za razliku od ostalih subjekata meunarodnihodnosa: jesu# teritorija, stanovnitvo i glavni centar odlu"ivanja u datoj dravi6vlada, skuptina, sabor, kongres, parlament i sli"no:. >ostojanjem ova trielementa ispunjeni su elementarni uslovi za postojanje drave. >ored pomenutihobiljeja, bez kojih ne moe postojati drava, ve'ina modernih drava ima i nekdruge zajedni"ke karakteristike za meunarodne odnose. 9e karakteristike suvezane, prije svega, za jedinstven ekonomski prostor, odnosno privredne cjeline,za speci%i"ne ekonomske, vojne i politi"ke saveze. 9akoer, drave, a posebno tzv.nacionalne drave, imaju speci%i"na kulturna obiljeja 6nacionalna kultura:, iliono to se u teoriji politi"kih sistema naziva +drutveno


14/36

&roj stanovnika je osnovno kvanitativno mjerilo za mo' drave, iako ni on kao niveli"ina teritorije nisu primarni na utjecaj koji doti"na drava ima u meunarodnimodnosima. >ored broja stanovnika, kada se govori o stanovnitvu jedne drave, "esto sumnogo vanije tzv. kvalitativne osobine stanovnitva. 9u se primarno misli na prosje"nustarost stanovnitva, natalitet i mortalitet, posebno na mortalitet dojen"adi, zatim na

odnos izmeu polova, na stepen urbanizacije, te naro"ito na obuhva'enost i kvalitetzdravstva, te pismenost i stepen obrazovanja. * klasi"nim teorijama meunarodnihodnosa znatna panja se posve'ivala nacionalnom sastavu stanovnitva. * vezi s tim,drave su se uglavnom svrstavale u tri grupe#

< +nacionalno homogene drave ili +nacionalne drave u doslovnomsmislu rije"i. 9o bi bile drave "ije stanovnitvo u potpunosti ili ogromnojve'ini pripada jednoj naciji.

< drave "ije se stanovnitvo sastoji iz vie nasija ili njihovih dijelova. L tosu uglavnom u ustrojstvu politi"kog sistema %ederalne drave, te pojedineustavne monarhije. -lu"ajevi gdje je stanovnitvo nacionalno homogeno,ali se ipak ne radi o pravim nacionalnim dravama.

< drave "iji je nacionalni karakter prili"no teko odrediti. $adi se onovnonastalim dravama 6naro"ito one koje su nastale kao rezultatantikolonijalnih revolucija:, "ije stanovnitvo jo nije u dovoljnoj mjerirazvilo nacionalnu svijest i gdje je jo uvijek zadrana "ak i plemenskaidenti%ikacija 6naro"ito su upe"atljivi primjeri mnogih novonastalih dravau 7%rici:.

* podgrupu bi spadale i tzv. +imigracione drave, "ije stanovnitvo pretenopredstavljaju doseljenici iz drugih drava ili njihovi potomci. Elavno obiljeje ovihdrava je u tome to se imigranti nisu primarno drali u tzv. nacionalnim grupama, iligrupama prema svom porijeklu, ve' su se pretapali pred utjecajem, prije svega zajedni"kereligije i kulture.

Dr;avna vlast


15/36

smaostalne drutvene snage, koje su u stanju da kontrliraju taj aparat ? utoliko je manjeizgleda da demokreatkse institucije uspjeno djeluju u praksi. 9o vai za svaki poredak.*strojstvo i meusobni odnos politi"kih institucija svodi se na tri osnovna pitanja#

a: ko bira vladaju,e rukovode,e politi'keorgane < moe dati odgovor na pitanje dali se radi o autokratskom ili dmeokratskom politi"kom sistemu.

b: kako su oni organizirani i kakav im je me)usobni odnos < Odnos izmeuzakonodavnih, izvrnih i sudskih organa vlasti. * tom pogledu postoje tri sistema#jedinstva vlasti, podjele vlasti i saradnje izmeu organa nosilaca vlasti. -istemjedinstva vlasti pretpostavlja da je vlast u svim svojim %unkcionalnim oblicima, ukrajnjoj liniji koncentrirana u jednom organu i da iz njega proizlazi, po pravilu, upredstavni"kom parlamentu, saboru. -istem podjele vlasti postoji tamo gdje jestriktna podjela, sa dovojenim nadlenostima svake od tri vlasti, tj. &akonodavne,izvrne i sudske, i gdje po pravilu jedna drugu ograni"ava i kontrolira. -istemmeuzavisnosti i saradnje najpotpunije je razraen u parlametarnim sistemimabritanskog tipa. 9amo parlament bira vladu i ona je pred njim odgovorna, ali ima iodreeni stupanj samostalnosti.

7ko je osnovni kriterij oblik vladavine, onda bi on vodio klasi%iciranju namonarhije i republike, a oblik dravnog ureenja na unitarne i %ederalnoureenedrave. Oblik dravne vlasti predstavlja naj"e'e primjenjivani kriterij zaklasi%iciranje politi"kih sistema. Njegovom primjenom dolazi se do podjelesistema na predsjedni"ke, parlamentarne i skuptinske. * sva tri sistema sudska jevlast odvojena od prve dvije, a na"in biranja, odnosno imenovanja sudaca ne uti"ebitno na njihovu nezavisnost.

c: da li su oni " i ako jesu" 'ime ograni'eni? /edna na"in ograni"avanja te vlastijeste pisani ustav, koji propisuje na"in na koji se politi"ka vlast vri, zatimproklamira graanska i politi"ka prava pojedinaca. *stavi su imali i danas imajuveliki demokratski zna"aj u razvoju pojedinih politi"kih sistema, naro"ito upogledu zatite pojedinaca od samovolje drave. Mnogo direktniji oblik kontrolevlasti se ostvaruje neposrednim u"e'em graana u vrenju vlasti kroz razne%orme neposredne demokracije. /edan ograni"eni oblik takve direktne kontrolejavne vlasti jeste re%erendum, naro"ito ako je ustavom ili zakonom unaprijedpropisano kad treba da se raspie. Neuporedivo ire mogu'nosti u op'oj kontrolivlasti prua sistem neposredne demokracije, lokalne samouprave i sl., gdje jedanirok krug pitanja rjeavaju graani neposredno.

MEUNARODNE OR7ANI)A9I'E 6AO SU3'E6&ISA%REMENI+ MEUNARODNI+ ODNOSA

-e)unarodna organizacija promatra se kao zajednica vie drava osnovanameunarodnim ugovorm, zajednica koja ima vlastite organe, a slui postizanjuzajedni"kih odreenih ciljeva. Mnogi autori smatraju da pored drave, meunarodneorganizacije spadaju u drugu grupu osnovnih meunarodno


16/36

organizacije imaju svoj osnovni dokument, organe, po pravilu zajedni"ko tijelo i imajuosnovne elemente subjektiviteta, gdje spadaju pravna sposobnost predstavljanja koddrugih meunarodno


17/36

status. One uklju"uju pro%esionalna udruenja, %ondacije, multinacionalne korporacije,odnosno meunarodno aktivne grupe, koje su udruene u radu na zajedni"kim interesima.M@O stvaraju drave u cilju rjeavanja zajedni"kih problema i to im daje mo' da ostvareciljeve koje su im drave dodijelile. &ato su M@O mnogo vanije od N@O, jer su njihovi"lanovi drave i kao takve su produkt meudravnog sistema na globalnom nivou koje su

proizvele odluke drava.9ermin +N@O se moe primjeniti na sve nepro%itne organizacije koje su nezavisne odvlade. 9akoer je uobi"ajeno da se o njima misli kao o intersocijalnim organizacijamakoje doprinose pregovorima o globalnoj kontroli skoro svih pitanja javne politike. N@Opovezuju globalno drutvo %ormiranjem mrea koje zastupaju politi"ke promjene. &bogtoga mnoge N@O %ormalno djeluju uzajamno sa N@O.

&RANSNA9IONA0NI SU3'E6&I MEUNARODNI+ ODNOSA

9ransnacioalni subjekti meunarodnih odnosa karakteriziraju se, prije svega, u tome tosu u njima okupljeni ljudi iz razli"itih drava, bez posredovanja svojih drava. Osim

vladinih i nevladinih organizacija tu su i transnacionalni politi'ki pokreti.Meunarodni politi"ki pokreti okupljaju ljude razli"itih nacionalnosti i dravljanstava,koji ne tee samo jednom djelomi"nom ili privremenom cilju, ve' usvajaju iru politi"kuideologiju, u"enje ili program i zalau se za njihovo usvajanje i ostvarivanje u cijelomsvijetu. 9akvi pokreti su "esto vani "inioci, ali ne i subjekti meunarodnih odnosa. &anjih je naro"ito karakteristi"no to to tee radikalnim promjenama u meunarodnojpolitici i to vjeruju u prednost odreene ideologije i odreenih drutvenih politi"kihsistema. Organizacija meunarodnih politi"kih pokreta "esto nije jasna i oni "esto djelujui bez pisanih progama, statuta i bez razraene organizacije i utvrenih organizacionihoblika. - druge strane, pripadnici tih pokreta po pravilu su mnogo privreniji pokretunego to su to "lanovi meunarodnih nevladinih organizacija i sli"no. 8anas se kao

najvaniji meunarodni politi"ki pokreti uglavnom pominju meunarodne politi"keinternacionale, koje su %akti"ki asocijacije nacionalnih stranaka, koje polaze od isteideologije 6socijalisti"ke, liberalisti"ke, konzervativne, komunisti"ke itd.: i imaju istepoliti"ke programe. 8anas u tijelima meunarodnih javnih organizacija koje susastavljene od "lanova predstavni"kih tijela u dravamaarlamentarnom skuptinom )vropskeunije, pripadnici srodnih nacionalnih stranaka se udruuju, bez obzira da li su "lanovipolitit"kih internacionala ili ne.

&RANSNA9IONA0NE (RI%REDNE OR7ANI)A9I'E

Drajem 0G. i po"etkom 1. stolje'a javljaju se velike privredna preduze'a, kao to sukarteli, trustovi, monopoli ioligopoli, koja jako djeluju na prostoru odreene drave idobrim dijelom su pod njenom kontrolom, imaju razgranate meunarodne akcije i "estodjeluju nezavisno od vlada, rukovode'i se primarno posebnim interesima svojihsuvlasnika i upravlja"a, odnosno %inansijskog kapitala. 9akva preduze'a su odigralaveliku ulogu u kolonijalnim osvajanjima. >o pravilu to je zemlja razvijenija, to jesklonija da igra aktivnu ulogu u svjetskoj politi"koj ekonomiji. ogate drave imajuinterese da se prostiru daleko van njihovih granica i po pravilu imaju i mogu'nost da ih


18/36

realiziraju i zatite. &apravo drave koje imaju veliku ekonomsku mo' i koje su veomauklju"ene u meunarodnu produkciju i trgovinu istovremenosu veoma snane i u vojnojsili, samom "injenicom to je vojna mo' direktno u %unkciji ekonomskih potencijala.2rutveni bruto#proizvod68>: se "esto koristi u kombinaciji sa ostalim %aktorima da bise identi%icirale veli"ine velike sile, to je vaan element za predvianje globalnog

interesa i angairanosti pojedinih zemalja. Nivoi produktivnosti i prosperiteta, takoer,uti"u na spoljnu politiku siromanih drava pri dnu hijerarhije. One ponizno udovoljavajueljama bogatih od kojih zavise ili se ponekad prkosno bune ne dozvoljavaju'i da drugiupravljaju njihovim meunarodnim ponaanjem.-e)unarodni karteli predstavljaju sporazum izmeu nekoliko krupnih preduze'a oraspodjeli svjetskog trita, utvrivanju cijena i ukupne proizvodnje, "ime se podsti"enjihov monopolisti"ki, tj. oligopolisti"ki poloaj.+ienacionalnim preduze,imaje svima zajedni"ko to to imaju u vidu sistem privrednihjedinica, koje su rasporeene u vie drava i podreene jednom centru. -reditepreduze'a je u jednoj dravi, a jedinice van te drave mogu biti ili dijelovi 6brane:samog tog preduze'a, nad kojima ono ima potpunu vlast, ili njegova %ilijale 6drutvarema najirem gleditu, da bi se radilo o multinacionalnoj kompaniji, dovoljno jeda postoji ogranak kompanije u jednoj stranoj dravi, ali se ipak smatra da treba da budeu vie drava.8ananje velike multinacionalne kompanije odravaju gotovo ravnopravne odnose spojedinim vladama preko svojih specijalnih +nadletava za vanjske poslove. 8jeluju'ina razli"itim tritima i u raznim uvjetima rada, kredita i radnih odnosa, korporacijemogu je%tino proizvoditi i prodavati. * pozitivne strane takva udruena djelovanjakrupnog kapitala obi"no se ubraja dinami"an razvoj svjetske privrede, uvoenje bremodernizacije, izravnjavanje tehnolokog razvoja pojedine zemlje, prevladavanje uskihgranica nacionalnog trita i izvoza, ubrzavanje znanstvenoistraiva"kog rada.

&RANSNA9IONA0NE %'ERS6E OR7ANI)A9I'E

$eligija je u razli"itim oblicima utjecala i na nacionalne ideologije, nacionalnuemancipaciju i homogenizaciju, te posebno na ukupnu tradiciju i kulturu. >ored+lokalnih i +nacionalnih, postoje i meunarodne religije, tzv. monoteisti"ke religijekoje pripovijedaju vjerovanje u samo jednog boga, ili tzv. objavljene religije, temeljenena oijoj objavi 6judaizam, kr'anstvo, islam:. 9e meunarodne religije, odnosnovjerska u"enja imale su i imaju sljedbenike u velikom broju zemalja i one su se,posmatrano historijski, i u irem smislu rije"i ispoljavale kao vaniji subjektimeunarodnih odnosa.

itno njihovo obiljeje jeste proporcionalno veliki broj sljedbenika 6iskazan u milionimaljudi:, koji oduvijek tee da se grupiu, pa i institucionalno organiziraju u odreenimdijelovima svijeta.

6atoli,ka rkva? Naj"vr'e organizirana meunarodna crkva jeste katoli"ka crkva. Onapo"iva na razvijenom sistemu pravila i ima strogu hijerarhiju, na "ijem se "elu nalazipapa u svojstvu +@rhovnog sve'enika svjetske crkve. >ored pape u @atikanu djeluje i


19/36

skup kardinala, koji obezbjeuje jedinstvo Datoli"ke crkve i utvruje na"in ponaanja idjelovanja svekoliko katoli"kog klera.8uga i bogata tradicija Datoli"ke crkve stavila je pod njenu kontrolu niz organizacija iinstitucija, meu kojima je zna"ajan broj meunarodnih nevladinih organizacija.

(ravoslavna rkva ? Dr'anska crkva je 043. godine podijeljena na zapadnu6Datoli"ku: i isto"nu 6>ravoslavnu:. Dasnije su se od katolika ponovno odvojiliprotestanti. >ravoslavna crkva je skup hri'anskih pomjesnih ili upravno samostalinhcrkava. &a razliku o% Datoli"e crkve koja je univerzalnog karaktera, s jedinstvenomhijerarhijom i centrom odlu"ivanja i sl., >ravoslavna crkva je, prije svega, organizirana naautoke%alnom, odnosno nacionalnom principu. Na meunarodnom planu, nominalno na"elu >ravoslavne srkve i danas je @aseljanski sabor sa sjeditem u Lstanbulu, aFarigradska patrijarija i njen patrijarh su samo +primus inter pares meu drugimcrkvama i patrijarijama. @aseljanski sabor je zna"ajan to je on vrhovna vjerska instanca,koja daje autoke%alnost pojedinim pravoslavnim crkvama.

Islam? Lslam u izvornom prevodu sa arapskog zna"i +predanost jednom ogu. 9o jemonoteisti"ka religija koja je nastala na 7rapskom poluotoku u @LL vijeku nae ere.8anas je druga najrasprostranjenija religija na svijetu sa neto vie od 0.2 milijardesljedbenika. -ve od 0G13. godine ulogu vrhovnih poglavara svih muslimaa imali suhali%e, koji su se smatrali nasljednicima Muhammeda, kao vrhovnog vjerskog autoriteta ivoe, ali i svjetovnog vladara. >oslije turske revolucije, sa sultanataom je ukinut i hali%at,iako je bilo pokuaja nekih arapskih vladara da preuzmu ulogu hali%e.

'udai2am ? /udaizam je najstarija od tri svjetske religije. /udaizam je i L&@O$ ikr'anstva i islama. Nakon dugih godina progonstva idovu su shvatili da 'e prestatitrpjeti samo ako ponovno budu mogli ivjeti u svojoj vlastitoj zemlji. Lz tih shva'anja,ideologije i elja rodio se cionizam "ijom zaslugom je i uspostavljena drava Lzrael.Eodine 0G31. cionisti"ki pokret usvaja tzv. altimorski program, koji poziva nauspostavu idovkse drave u britanskom mandatu >alestini. 8rava Lzrael uspostavljenaje 03. maja 0G3!. odlukom Eeneralne skuptine *N. /udaizam kao religija i kaopripadnost jednom narodu je nedjeljivo. 9o je jedinstven identitet ako idov eli biti iostati idov, to razlikuje idovstvo od ostalih religija. 8O O@8)

U'EDIN'ENE NA9I'E 6AO 3I&AN SU3'E6& MEUNARODNI+ODNOSA

*jedinjene nacije 6*N: su najpoznatija svjetska organizacija. Ono to ih izdvaja od

ve'ine drugih M@O jeste njihovo skoro univerzalno "lanstvo, uklju"uju'i danas 0G1nezavisne drave iz cijelog svijeta. * "lanu 0. >ovelje *N de%iniraju se glavni ciljevi oveorganizacije#

< odravanje meunarodnog mira i bezbjednosti=< razvijanje prijateljskih odnosa izmeu naroda na osnovu uvaavanja

principa jednakih prava i samoopredjeljenja naroda=< postizanje meunarodne saradnje u rjeavanju meunarodnih problema

ekonomskog, socijalnog, kulturnog ili humanitarnog karaktera i


20/36

unapreivanje i podsticanje potovanja ljudskih prava i osnovnih slobodaza sve=

< %unkcionisanje u ulozi centra za usaglaavanje djelovanja svih naroda napostizanju ovih zajedni"kih ciljeva.

* "lanu 40. >ovelje precizno je odreeno da svaka suverana i meunarodno priznata

drava, u slu"aju agresije na nju, ima ne samo prava da se brani, ve' su i *N obavezne dapomognu i zatite tu zemlju od posljedica same agresije. Od svog utemeljenja 0G34.godine *N su teile da spoje dva glavna cilja# o"uvanje mira i poboljanje ivota na>laneti. Ldeologija *N izraena je kroz njenih +est osnovnih principa klju"nih zameunarodne odnose u 10. vijeku# sloboda, jednakost, solidarnost, tolerancija, potovanjeprirode i osje'aj za zajedni"ku odgovornost.-avjet bezbjednosti je jedan od 5 osnovnih organa uspostavljenih >oveljom *N= ostali suEenralna skuptia, )konomski i socijalni savjet, -tarateljski savjet, -ekretarijat iMeunarodni sud pravde. * Eeneralnoj skuptini, jedinom organu u kome su zastupljenisvi "lanovi, odlu"uje se po ve'inskom principu, pri "emu ni jedna drava nema pravoveta. &a razliku od savjeta bezbjednosti, koji na osnovu >ovelje *N ima ovlatenje da

pokre'e akcije uklju"uju'i i upotrebu sile, Eenralna skuptina jedino moe da dajepreporuke. Eeneralna skuptina se bavi bezbjednosnim, kao i socijalnim i ekonomskiproblemima. 7ko neka od ovih razli"itih jedinica u velikoj porodici *N zauzimacentralno mjesto u cjelokupnoj strukturi ove organizacije, onda je to Eeneralna skuptina.udet *N sastoji se od tri odvojena elementa# osnovnog budeta, budeta za odravanjemira i budeta za dobrovoljne programe. 8rave doprinose dobrovoljnim programima inekim od mirovnih akcija po svom nahoenju. 8oprinosi osnovnom budetu i ostalimmirovnim akcijama se razrezuju. Osnovni problem u *N je u tome to oni sa ve'inomglasova 6manje razvijene zemlje: nemaju novac, a najnaprednije zemlje nemaju glasove.

S(O0'NO(O0I&I*6A SREDS&%A

Lzbor sredstava u okviru spoljnopoliti"kog odlu"ivanja je u osnovi opredjeljivanje zadjelatnost koja postoje'u situaciju treba da promijeni ili o"uva u cilju realizacijeizabranog spoljnopoliti"kog cilja. -poljnopoliti"ki cilj se uglavnom sastoji u postizanju iobezbjeenju odreene vrijednosti. -hodno tome, sredstvo je primarno politi"kadjelatnost i akcija, i kada se ono upotrijebi to je posljedica ve' donesene politi"ke odluke.@e'ina spoljnopoliti"kih odluka donosi se kao posljedica meuzavisnosti drava i ostalihsubjekata meunarodnih odnosa. /edan subjekt, po pravilu, ne moe da postigne svojspoljnopoliti"ki cilj bez saradnje ili bar pristanka nekog drugog subjekta meunarodnihodnosa ili vie njih. $azumljivo je da niz unutranjopoliti"kih odluka ima ispoljnopoliti"ke posljedice ili se preduzimaju djelimi"no, imaju'i u vidu i

spoljnopoliti"ke ciljeve, ali su sasvim rijetke spoljnopoliti"ke odluke koje kao sredstvopredviaju isklju"ivo unutranju akciju, te prema tome, ni najmanje ne doti"u drugesubjekte.-utinu sredstava "ini na"in na koji se uti"e na ponaanje ostalih subjekata, a njegovoblik predstavljaju radnje koje se u tu svrhu preduzimaju. -redstva u %omralnom smislu,koja su ustvari kombinacija sredstava u sutinskom i materijalnom smislu, nazivaju sepostupcima 6tehnikama: u spoljnjoj politici. 8anas se moe re'i da su glavna sutinskasredstva u spoljnjoj politici# ubjeivanje, obe'anje, prijetnja, nagrada, kazna i prinuda.


21/36

a: 3bje)ivanjeje sredstvo kojim jedan subjekt nastoji da drugoga isklju"ivo uvjerida treba da se ponaa kako to prvom subjektu odgovara, uz isklju"ivo koritenjerazloga 6argumenata:. Darakteristi"no je za one subjekte koji nemaju izrazitematerijalne mo'i, ali raspolau velikom moralnom snagom, kao to su npr.*niverzalne meunarodne organizacije koje se zalau za op'eprihva'ene ciljeve.

b: /be,anjeje stavljanje u izgled koristi drugom subjektu ako se bude ponaao naeljeni nain. * ovom slu"aju se pre'utno priznaje da ne postoji obaveza drugestrane, te se za to obe'ava odgovaraju'a protuuslaga. $azmjena obe'anja jesvakodnevna pojava u meunarodnim odnosima i poveznaa je s "isto pominjanimna"elom uzajamne koristi. Ono to je za ubjeivanje bliskost u sonovnimpogledima, to ej za obe'anje povjerenje koje se gradi i rui sopstvenom praksom upogledu izvrenja meunarodnih obaveza. Dada je povjerenje smanjeno moraju sepruiti izvjesna jemstva da 'e obe'anje biti izvreno, bilo tako to obarazmijenjena obe'anja istovremeno po"inju da se izvravaju, to se daje nekavrsta zaloge ili to obe'anje garantira neki tre'i subjekt, u koga primalac obe'anjaima vie povjerenja.

c: *rijetnja je stavljanje u izgled tete za drugog subjekta ako se ne povinujezahtjevu prijetioca. >rijetnjom se druga strana moe navoditi na "injenje iline"injenje, pasivnost. >rva vrsta prijetnje moe se nazvati primoravanjem, dok seza drugu koristi izraz odvra'anje. Dlasi"an, visoko %ormalizovan i pravno priznatoblik prijetnje bio je ultimatum, gdje se prijetilo primjenom oruane sile 6ratom:,ukoliko se druga strana ne ponaa na eljeni na"in. -matra se da prijetnja da bibila +uspjena s gledita prijetioca, treba da ispunjava izvjesne uslove. Ona trebada bude stvarna, tj. 8a postupci kojima se prijeti zaista mogu da tete drugojstrani. 8rugi uslov koji prijetnja treba da ispuni sasotiji se u njenoj ostvarljivosti.>rijetilac treba da u"ini ono to najavljuje, ina"e 'e prijetnja biti prazna.Neizvrene prijetnje u prolosti, naro"ito ako je vlada bila upadljiva u+ble%iranju, umanjuju utisak novih prijetnji.

d: 1agrada se sastoji u postupcia povoljnim po drugog subjekta, preduzetim snamjerom da se oda priznanje njegovom prolom ponaanju i tako podri danastavi s njim. >rava nagrada nije isto to i izvrenje obe'anja, jer na njunagraiva" nije ni u kom smislu obavezan. Nagrada ima i dejstvo pre'utnogobe'anja budu'ih nagrada, te nagraiva" o"ekuje da 'e odlu"ioci nagraenogsubjekta prilikom donoenja budu'ih odluka da uzimaju u obzir interesenagraiva"a u o"ekivanju njegove +zahvalnosti. Nagrada po pravilu ne sadripritisak i ne podrazumijeva upotrebu sile. Otuda se smatra sredstvom koje nedjeluje nepovoljno na meunarodne odnose.

e: Kaznaje nanoenje tete subjektu koji se nije ponaao po volji kaznitelja. >obudeza kanjavanje mogubiti traenje zadovoljavanja ili osveta, ali se kao njenracionalni cilj moe ozna"iti samo nastojanje da se neeljeno ponaanje izmijeni.8anas, restributivnim sankcijama za povredu optih interesa raspolaumeunarodne organizacije. -koro sve one mogu da isklju"e svoju "lanicu ili dasuspenduju neka njena "lanska prava, ako se ogrijei o odredbe statuta.

%: *rinudaje sredstvo koje se bitno razlikuje od svih do sada opisanih po tome toisklju"uje opredjeljivanje subjekta na koga je primijenjeno# on se ne navodi naeljeno ponaanje, nego ga na to primorava ili eljene postupke umjesto njega


22/36

preduzima prinuditelj. * stvarnosti prinuda je kombinacija neposrednog %izi"kogpritiska s tekim prijetnjama, sra"unatim da to da subjekte potpuno onesposobe zaotpor. >oltika sile je stalni, ili po miljenju mnogih teoreti"ara, nuni pratilacmeunarodnih odnosa. Nekada se ide dotle da se koritenje prinude smatra zabitnu razliku izmeu meunarodnih politi"kih odnosa i takvih unutar drave.

>rema takvom shvatanju, u meunarodnim odnosima se prinuda koristi slobodnoizmeu subjekata, dok je unutar drave zabranjena i onemogu"ena postojanjemvrhovnog autoriteta, koga, pak, u meunarodnoj zajednici nema. -a gleditaprinuiva"a prinuda je uspjela ako poslije izvjesnog vremena suprotna strana, usutini nepromijenjena, pristane na zahtjeve koje u po"etku nije prihvatala.

SA%REMENI &ERORI)AM odjela se vri prema tome jesu li napadnuti ljudi, materijalni objekti i mogu serazlikovati# terorizam, sabotaa i diverzije. -am pojam terorizma dolazi od latinskog

korijena 6teror, strah:, a on u modernu politi"ku terminologiju ulazi preko (rancuskerevolucije, ta"nije preko jakobinizma. >o genezi imena, iz obiljeja terora do danas seiskazuju neke konstante. >rvo, teror je svagdje orue manjine koja smatra da je ugroenneki op'i interes i u tom sopstvenom strhu za o"uvanje op'ih interesa, manjina eli daizazove strah i jezu stvarnog ili imaginarnog neprijatelja. L drugo, terorizam po pravilu nemoe da razlu"i prave krivce od onih koji su nevini.Nedopustiva je identi%ikacija terorizma s anarhizmom. 9a identi%ikacija se ponaj"e'eideoloki motivira, jer oni koji je vre stoje na stanovitu da je terorizam sredstvo kojimse uglavnom slui ljevica.>rema @. 8imitrijevi'evoj analizi +Datihizis dijeli +cijelo ovo pokvareno drutvo naest kategorija#

0. oni koji su smjesta osueni na smrt1. pravi sadisti i tla"itelji,2. +stoka na visokom poloaju, koja dobro ivi u postoje'em drutvu,3. politi"ki ambiciozni ljudi naprednih pogleda, s kojima treba prividno saraivati i

upotrijebiti ih za izazivanje nereda,4. verbalni doktrinari i revolucionari,5. ene.

>jotr Dropotkin odobrava terorizam kao +pobunu manjine, koja treba da pokae svutrule drutva, njegovu zrelost za revolucionarnu promjenu. On smatra da je terorizamdobar na"in da se privu"e op'a panja, da se na drasti"an, pa i spektakularan na"indokae da je poredak slabiji nego to izgleda ili da se teroristi"kim aktom izazove surovareakcija reima, koja 'e u revolucionarnoj situaciji dovesti do novu pobunjeni"kih"inova.9erorizam kao strategija teko da moe da izazove sutinske politi"ke promjene. Nikada upovijesti terorizam, sam po sebi, nije bio politi"ki uspjean, niti je dovodio dorevolucionarnih promjena.@ije'e sigurnosti *N


23/36

rezoluciji je s pravom naglaeno da je +terorizam jedna od najozbiljnijih prijetnjimeunarodnom miru i sigurnosti u ovoms tolje'u, a od svih 0!G drava "lanica *N


24/36

Elavni uzrojk ove globalne trans%ormacije jeste sve ve'a brzina i opseg komunikacija,zbog toga to +nove tehnologije mijenjaju "ovjekove percepcije zajednice time todrasti"no umanjuju zna"aj geogra%ske bliskosti 6MetheRs, 0GGH:. >o Degliju i itkop%u,+globalno selo je popularna predstava kojom se opisuje rast svijesti o tome da svi ljudidijele zajedni"ku sudbinu= ona prositi"e iz makroperspektive po kojoj je svijet jedna

integrisana i meuzavisna cjelina.Mobilni tele%oni i kompjuteri su vani simboli globalizacije.Sajberspejsje meta%ora kojase koristi za opisivanje globalne elektronske mree ljudi, ideja i interakcija na internetu=ta mrea je potpuno neoptere'ena granicama kakve postoje u geopoliti"kom svijetu.Lnternet je sredstvo za povezivanje i trans%er kapitala preko granica pomo'u elektronsketrgovine. Lako je cijeli svijet umreen, nivo te umreenosti i brzina komunikacije serazlikuje= samo jedan od pet korisnika interneta ivi na Elobalnom jugu. >rema tomegeogra%ija je i dalje vana. Lako je internet omogu'io svjetsku hipermobilnost ideja iin%ormacija, tzv. 9rka u naoruanju dovela je do toga da na Elobalnom sjeveru budekoncentrisana intelektualna svojina i da se ona upravo odatle kontrolie.8oivljavaju'i in%ormaciono doba i globalizaciju kao oslobaaju'e "inioce, zagovaraoci

podsticanja globalizacije kao politike vide u njoj onaj izjedna"avaju'i i uravnoteuju'i"inilac koji 'e omogu"iti malom binzisu da se uspjeno nadme'e na globalnom tritu.Driti"ari, s druge strane, tvrde da je rastu'a elektronska mrea stvorila nove globaleokolnosti poznate kao virtuelnost. Dlod Moazi ovo de%inira kao +sposobnost stvaranja%iktivnog svijeta pomo'u kompjutera. * takvom svijetu "ovjek moe prikriti svoj stvarniidentitet to opet prijeti da olaka djelovanje meunarodnog organizacionog kriminila iteroristi"kih grupa. +irtuelnost je predstava koja se stvara pomo'u kompjutersketehnologije za prikazivanje objekata i pojava ? lana slika realnih stvari, ljudi i iskustava.Driti"ari, takoer, upozoravaju da "ak i uprkos tome to upotreba interneta i lektronskatrgovina dobijaju na obimu, komunikacijska revolucija samo proiruje jaz izmeu bogatihi siromanih,to dovodi do globalizacije siromatva i razaranja lokalne kulture.2igitalni jaz je podjela izmeu Elobalnog sjevera, bogatog internet tehnologijom, iElobalnog juga= podjela je izvrena na temelju procentualnog udjela korinsika iprovajdera, odnosno vlasnika internet stranica. 4nformati'ka i komunikacionate!nologija 6LF9: su tehnoloka sredstva pomo'u kojih se prenose in%ormacije ikomunikacije, kao to je svjetska Lnternet mrea.

Mediji! tr;i#ta ili monopol=? 9ip utjecaja koji mediji imaju na meunarodne odnosevrlo je speci%i"an i ograni"en tip utjecaja. Mediji mnogo vie utje"u na to o "emu ljudirazmiljaju nego na to ta oni zapravo misle. Na taj na"in, mediji prvenstveno imajuulogu da utvrde dnevni red javne debate o javnim pitanjima, a ne da %ormiraju javnomnijenje. * procesu odreivanja, postavljanja dnevnog reda mediji jasno oblikujumeunarodnu politiku.1ovi svjetski informativni i komuniakcijski poredak .1W45/0 je kontroverzni pozivkoji je manje razvijeni Elobalni jug uputio 0G!. godine u borbi protiv onoga to jeozna"io kao +kulturni imperijalizam= Elobalni jug je pozvao na zaobilaenje iodbacivanje vijesti i in%ormacija koje emituju transnacionalne zapadne novinske agencije.

U0O7A SI0E U MEUNARODNIM ODNOSIMA


25/36

Nakon 8rugog svjetskog rata na scenu je stigao bipolarni svijet. Meunarodni poredak sesada kretao +iz jednog sistema u drugi. /edan globalni sistem se zavrio, ali novekarakteristike trans%ormiranog novog sistema nisu jo postale jasne. inilo se da sejednino ---$ i -78 mogu ubrojati u velike sile, a od njih je ameri"ka supersila biladaleko nadmo'nija. irtanija je, uprkos er"ilu, malaksavala. Mnogi su smatrali da je

bila velika sre'a za "ovje"anstvo toje samo nekoliko godina poslije -78


26/36

odnosno nacionalne bezbjednosti "lanica meunarodne zajednice. Najjednostavnijere"eno, ravnotea snaga u svojoj biti je ideja da 'e mir prosite"i kada je vojna mo'rasporeena tako da nijedna drava nije dovoljno jaka da dominira drugim./edan od uslova da se doe do ravnotee snaga je da jedna velika sila koja njeneposrednougorena usponom nek druge sile, ili koalicije ? igra ulogu balansera, tako to

'e ublaiti snagu novog izaziva"a. alanser je u sistemu ravotee snaga jedna utjecajna,globalna ili regionalna velika sila koja daje svoju podrku na odlu"an na"in nekojodbrambenoj koaliciji.>rema Degliju i @itko%u pored toga to je potreban jedan balanser sve drave moraju dapotuju sljede'a +bitna pravila#

0: da pove'avaju svoje potencijale, ali da radije pregovaraju nego da se bore=1: radije se boriti nego ne uspijeti pove'ati potencijale=2: bolje da prestanu da se bore nego da eliminiraju jednog bitnog aktera=3: da se suprotstave svakoj koaliciji ili pojedina"nom akteru koji je sklon da

preuzme poloaj prevlasti unutar sistema=4: da obuzdaju aktere koji prihvataju nadnacionalne organizacione principe=

5: da dopuste poraenom ili obuzdanim nacionalnim akterima da ponovo uu usistem kao prihvatljivi partneri u toj ulozi.>rema ovim pravilima, nadmetanje je ispravno jer vodi ka ujedna"avanju potencijalaizmeu vanijih takmaca. $avnotea snaga kao pristup bavi se ratom na na"in kojiobezbjeuje opstanak tog problema. $at je na"in da se odmjeri relativna snaga drave, aistovremno i sredstvo za promjenu raspodjele globalne mo'i kako bi se o"uvale bitneosobine sistema rvnotee snaga.>oslije >rvog, a kona"no s 8rugim svjetskim ratom raspao se sistem ravnotee snaga.Eeopoliti"ka karta svijeta je radikalno izmijenjena, a na svjetsku pozornicu dolaze dvije+nove, sada +supersile# -78 i ---$. Namjesto klasi"nog rata ubrzo je nastupio tzv.6ladni rat. ;ladni rat je trajao preko 3 godina, ali ovoga puta to nije bio rat izmeudvije ili vie velikih sila, ve' rat izmeu dva vojno, ekonomski, politi"ki i ideoloki otrokon%rontirana bloka# Lsto"nog 6socijalisti"koariz, 0G0G.:, konceptkolektivne bezbjednosti podrazumijeva globalni ili rgionalni bezbejednosni 6sigurnosni:reim dogovoren izmeu velikih sila. 9o je reim koji postavlja pravila radi o"uvanja


27/36

mira, rukovoen principom da 'e se +jednom "inu agresije od strane bilo koje drave,automatski suprotstaviti kombiniran vojni odgovor od strane ostalih. * tom cilju, poredostalog, u @ersaju je odlu"eno da se %ormira 7iga naroda. Biga naroda je po zamislinjenih opsniva"a trebala da otjelovotvori upravo ova uvjerenja o kolektivnojbezbjednosti. Osnovna ideja je bila da se rat ne privati kao legitimni instrument

nacionalne politike i da se insistira na kolektivnoj bezbjednosti, koja bi pronalazilaputeve da sprije"i rat i toprijetnjom kolektivne akcije. 9aj koncept meunarodnih odnosase zasniva na sljede'em#

0: da se izvri odmazda na svaku agresiju ili pokuaj da se uspostavi hegemonija, nesamo onih "lanova koji su prijetili odreenim dravama=

1: da uklju"i u"e'e svih drava "lanica ? ne samo dovoljan broj kako bi sezaustavio agresor=

2: da se stvori meunarodna organizacija koaj 'e prepoznavati prijetnje i organizirativojni odgovor njih < ne samo da se dopusti pojedinim dravama da same odlu"ujuda li da preduzmu mjere samopomo'i.

Na op'e razo"arenje onih koji su se za nju zalagali, kolektivnu bezbjednost nisu odobrile

upravo one sile koje su se poslije >rvog svjetskog rata najvie zalagale za nju, kao to su-78. Biga naroda se raspala i iznevjerila je velika o"ekivanja koja su nastalasavezni"kom eu%orijom pobjedom u >rvom svjetskom ratu. Nepodijeljeno je miljenje dase Biga naroda raspala, prije svega, iz razloga to +pravo na rat nije ukinuto. Naprotiv,to je pravo ostalo i dalje kao +glavno sredstvo za ostvarivanje pravde. 8rave su bileobavezne samo da primjenjuju ekonomske i diplomatske sankcije prema agresoru, ali jeveoma bila diskutabilna procjena u tome ta je agresija i ko ima pravo da upotrijebioruau silu prema drugoj dravi. 8rugi razlog bi bio to to ona nije zadobila univerzalnikarakter, jer se pobijeenim dravama 6prije svega Njema"koj: nije dopustilo da uu uBigu naroda, kao ni ---$oslije pobjede saveznika nad%aizmom u 8rugom svjetskom ratu 0G34. godine %ormirane su *N, koje su druga i danaspostoje'a organizacija kolektivne bezbjednosti, organizacija koja je nastala naruevinama i iskustvima Bige naroda, odnosno poukama samog 8rugog svjetskog rata.lanice *N se bezuslovno odri"u prijetnje silom i upotrebe sile protiv teritorijalnecjelovitosti i politi"ke nezavisnosti svake drave. 7ko neka drava prekri ovu obavezu izaprijeti miru, povrijedi mir ili izvri akt agresije, -avjet bezbjednosti moe naloiti"lanicama da primjene prema njemu sankcije, koje ne sadre upotrebu sile 6prekidekonomskih, saobra'ajnih i diplomatskih veza:. Lsto tako, savjet bezbjednosti moeodlu"iti da se protiv agresora upotrijebi sila6"lan 31.:. 9u silu prema >ovelji, treba daprimjene oruane snage "lanica *N, koje 'e biti stavljene na raspolaganje *N na osnovuposebnih sporazuma. >o >ovelji *N


28/36

>orijeklo tre'e hegemonisti"ke borbe za dominaciju je diskutabilno, jer historijski dokaziomogu'uju razli"ita tuma"enja. Lsti"e se nekoliko postuliranih uzroka. >rvi zagovarajurealisti# hladni rat je rezultat tranzicije sile koji je izbacio -78 i -ovjetski savez na vrhmeunarodne hijerarhije, zbog "ega je svaka od njih prirodno postala sumnji"ava prema

drugoj, a njihov rivalitet neizbjean. Okolnosti su svakoj supersili davale razloga da seboji i bori protiv potencijalnog globalnog vostva one druge i podsticala je svaku odprotivni"kih supersila da ostvari i uspostavi dominantan utjecaj u svojoj sopstvenoj s%eriutjecaja ili odreenom podru"ju svijeta.;ladni rat je trajao 31 godine 6od 0G3G. do 0GG0. godine: kao dugo suparnitvo izmeu-78 i -ovjetskog -aveza, kao i njihovih konkurentskih koalicija, sa ciljem da ograni"iekspanziju protivnika i osvoji prevlast u svijetu.>o drugom tuma"enju, hladni rat je jednostavno bio produetak uzajamnog prezirasupersila za proklamirane stavove druge strane o politici i ekonomiji. 7meri"kanetrpeljivost prema -ovjetskom savezu podstaknuta je boljevi"kom revolucijom 0G0H.godine, koja je na vlast dovela komuniste koji uspostavljaju revolucionarne diktature.

-trah -78 od marksizma podsticao je pojavu antikomunizma kao suprotstavljeneideoogije. -li"no tome, sovjetsku politiku je podsticalo vjerovanje da kapitalizam nemoe da koegzistira sa komunizmom. Filj sovjetske politike je stoga bio da ubrza tempohistorijskog procesa u kome 'e komunizam na kraju odnijeti prevagu.>riroda hladnog rata mijenjala se tokom njegovog trajanja.

70A%NE &EORI'E >SI0E?Realisti,na teorija? 9vorac ove teorije i najistaknutiji predstavnik je ;ans Morgenthau.-matraju'i kako su politi"ki realizam, sam apolitika, pa i drutvo u globalu, upravljaniobjektivnim zakonitostima koje prozilaze iz ljudske naravi, realisti u prvi plan stavljaju

po njihovu miljenu dva najvanije elementa u meunarodnim odnosima# nacionalniinteres drave isilu kao sredstvo ostvarenja tog interesa, to se usko vee i za ravnoteusnaga. Meunarodni odnosi promatraju se u kontekstu prevladavanja kon%liktnih itraenja komparativnih interesa, a u tom cilju sila se smatra naju"inkovitijim sredstvomza zadovoljavanje bitnih interesa drave. * vezi s tim, klju"ni elementi meunarodnihodnosa temelje se na kategorijama interesa, mo'i i sile, koji u pozitivnoj interakcijipredstavljaju nacionalnu mo'. Dao jedini ograni"avaju'i %aktor nacionalne mo'i, realistipriznaju nacionalnu mo' druge zemlje koja u odgovaraju'oj korelaciji odnosa i snaga "iniravnoteu sile. $ealisti su najve'u panju obratili na dva instrumenta ? diplomaciju i+strategiju, "ija kombinacija ustvari i predstavlja vanjsku politiku neke zemlje ipokazatelj nacionalne mo'i. * ovom slu"aju termin +strategija koristi se kao sinonim za

politiku s pozicija sile u meunarodnim odnosima, dakle kao antagonizam vanjskepolitike. 8iplomacija se razmatra kao skup vanjskopoliti"kih metoda ostvarivanjanacionalnog interesa mirnim putem, daju'i joj zna"enje temeljnog oblika mirnog na"inaborbe za mo' u meunarodnim odnosima. - druge strane +strategija kao sredstvovoenja politike s pozicije sile smatra se +konkretnom potporom naporima diplomacije inajvanijim "iniocem nacionalne mo'i.


29/36

&eorija rata i mira? Najistaknutiji predstavnik je $aKmond 7ron. Ova teorija se nerazlikuje u ve'oj mjeri od realisti"ne teorije. L u ovom slu"aju meunarodni odnosi seshva'aju meuovisnim djelovanje +stratega i diplomata u kategorijalnom odnosu ratrirodnog stanja. >o njima rat i mir se predstavljaju prirodnim stanjima mogu'ih

odnosa u meudravnim relacijama, jer meunarodne odnose ponajprije smatrajupolitikom, a politika je primarno izraz sile i nacionalne mo'i. Ova teorija, osim ravnoteesila u meunarodnim odnosima koju podrava kao nunost stabilnosti meunarodnihodnosa, veri%icira i nunost postizanja ravnotee intenziteta sile, jer tuma"i da jeprekomjerna upotreba sile u meunarodnim odnosima jednako opasna za mir kao ipomanjkanje sile.

&eorija faktora i polova? -li"na je prethodnim, a %ormulirao ju je QuincK right,postavivi cjelokupne meunarodne odnose izmeu dva suprotstavljena pola ? mir i rat.9e polove odreuju "etiri temeljna %aktora koji opredjeljuju ljudski ivot, a nalaze se uneprekidnoj korelaciji ? gospodarskoo toj teoriji postoji nacionalna iinternacionalna sila, "ije najvanije sastavnice su "vrsto'a, nacionalna snaga i odlu"nost uostvarivanju cilja. Don%likti meu dravama rjeavaju se na"elno silom, tj. ratom ilidrugim oblicima angairanja vojne sile.* suvremenim meunarodnim odnosima u kojima se meunarodna zajednica izgraujekao speci%i"ni jedinstveni organizam, diplomacija sve vie dobiva veoma zna"ajnu ulogu,dok politika s pozicija sile polako postaje neprimjereni i sve manje e%ikasan oblikponaanja nekog meunarodnog subjekta.

+0ADNI RA&5 &RE@I S%I'E& I (O0I&I6A NES%RS&A%AN'A


30/36

@e'ina svjetskih analiti"ara se slae da je u po"etku +hladni rat io usredsreen, prijesvega, na evropske probleme i na +prepravljanje evropskih granica. 8ruga polovina 1.stolje'a je dakle, karakterizirana hladnim ratom, izraenom vojnom blokovskompodjelom svijeta, bjesomu"nom trkom u naoruavanju, prijetnjama svjetskom miru, teestokim ideolokim kon%rontacijama. * takvoj klimi i svjetskim odnosima se javlja i

svjetski >okret nesvrstavanja.(okret nesvrstavanja? &a"eci >okreta nesvrstavanja seu u 0G44. godinu, kada su se uandunu sastali predstavnici 1G azijskih i a%ri"kih zemalja. Elavni cilj te kon%erencije bioje izrada programa i strategije za borbu protiv kolonijalizma. Na inicijativu predsjednika-ocijalisti"e /ugoslavije /ospia roza 9ita, 0G50. godine u eogradu su se sastale voe14 zemalja, uglavnom bivih kolonija. ;istorijski zna"aj te eogradske kon%erencijeogleda se u tome to je na njoj %ormiran +trajni politi"ki savez, odnosno *okretnesvrstani!.Dao neimari svjetskog >okreta nesvrstavanja smatraju se, prije svega, 8evaharlal Nehru,/osip roz 9ito, Eamal 7bdel Naser, Dvame Nkrumah i 7hmed -ukarno, odnosno

predsjednici Lndije, /ugoslavije, )gipta, Eane i Lndonezije.Novoosloboene drave 6od kojih su nek bile i socijalisti"ke ? /ugoslavija, Duba itd.: suprije svega nastojale da izbjegnu opasnosti da padnu u zagrljaj +hladnoratovske logike.-utina >lat%orme nesvrstanih zemalja, zapravo, uklju"uje napore za nove demokratksemeunarodne odnose i svestranu saradnju meu svim zemljama i narodima.*pravo u vrijeme za"etaka politike nesvrstavanja naporedo se razvija i ideja+koegzistencije, kasnije uglavnom nazvana +aktivna i miroljubiva koegzistencijaDoegzistencija se moe okarakterizirati kao#

< takav tip meunarodne saradnje karakteristi"ne za dravu s razli"itim, pa"ak i suprotnim drutveno


31/36

* prilog >okreta nesvrstanih i ideja o koegzistenciji pojavila se +teorija detanta.Meta%ori"ki re"eno, ideja detanta je ozna"avala zahtjev za +otopljavanjem hladnoratovskeklime i odnosa uspostavljenim blokovskom podjelom svijeta i trkom u naoruanju.+8etant je bio, prije svega, proizvod racionalnog politi"kog promiljanja da i pored svihveoma izraenih suprotnosti u savremenom svijetu, izlaz nije u novom ? tre'em

svjetskom ratu.Draj hladnog rata, koji se uglavnom omeava padom erlinskog zida, ujedinjavanjemNjema"ke, raspadom ---$


32/36

)vropska unija 6)*: je speci%i"na nadnacionalna politi"ka, ekonomska, carinska, ali iodbrambeno


33/36

mogu oboriti njene odluke. Obaranje 6ili odloni veto: na odluke )vropske komisije,>arlamentu dahje veliku snagu i primarnu ulogu.8vropski sud pravde, koji je smjeten u Buksemburgu, takoer dobija na zna"aju,posebno poslije proirenja )*. Od po"etka )vropskom sudu je data odgovornost darjeava sporove meu vladama )*, kao i meu tim vladama i novim institucijama koje je

)* stvorila. -ud se sastoji od 04 sudija, koji tuma"e prava )* za nacionalne sudove,donosi odluke o pravnim pitanjima koja nastaju unutar institucija )*, kao i u slu"ajevimakoji se odnose na individualne predstavke graana. Njegove odluke su obavezuju'e, to)vropski sud razlikuje od ve'ine ostalih meunarodnih sudova.&a usvajanje uputstava i propisa )* u praksi se koriste dvije procedure donoenjaodluka# savjetovanje i saradnja. Doja 'e se procedura koristiti zavisi od prirode prijedlogakoji se razmatra, uz napomenu da )vropski parlament ima ve'u ulogu u procesu saradnjenego savjetovanja.

)vropska unija je osnovana *govorom o evropskoj uniji koji je potpisan u Mastrihtu 0decembra 0GG0. godine. Od jedne uglavnom ekonomski integrirane institucije koja

po"iva na ekonomskoj i politi"koj saradnji, u Mastrihtu su udareni temelji *nije koja,osim primarno ekonomskih interesa, ima i druge ambicije# ja"anje zajedni"ke vanjske isigurnosne politike, te saradnju u oblasti unutranje politike i pravosua. Njena tri stuba,dakle predstavljaju podru"ja razli"itih politika sa razli"itim sistemima odlu"ivanja.>rvi stub 6domen &ajednice: "ine carinska unija, jedinstveno trite, zajedni"kapoljoprivredna politika, monetarna unija i politika strukturnih re%ormi. 8rugi stub "inezajedni"ka vanjska i odbrambena politika, a tre'im stubom je objedinjena saradnja u sveaktuelnijoj oblasti pravosua i unutranjih poslova, odnosno saradnja policija ipravosudnih organa u kaznenim pitanjima. Osnovna razlika izmeu prvog i druga dvastuba je u tome to se prvi koristi pravno obavezuju'im instrumentima i proceduramautemeljenim evropskim ugovorima, dok su druga dva stuba preteno u nadlenostinacionalnih vlada, odnosno spadaju pod proceduru meuvladinog usaglaavanja kroz rad)vropskog vije'a i @ije'a ministara. -amim tim, druga dva stuba nisu u nadlenosti)vropskog suda pravde i ne podlijeu postupku donoenja odluka na nivou *nije.

Evropski ustav? 8ogovor o izradi )vropskog ustava je postignut na samitu u riselujuna 13. godine. Njegovo usvajanje je pretpostavljalo rati%ikaciju u svih 14 drava"lanica od kojih je makar devet drava moralo da odri re%erendum. Meutim, )vropskiustav nije stupio na snagu jer re%erendum nije uspio u dvije drave "lanice ? (rancuskoj i;olandiji. Lako mnogi smatraju da se radi o dokumentu koji treba da bude osnova zanovu %ederalnu )vropu, radi se ustvri o okumentu "iji je cilj da olaka i u"inidjelotnornijim %unkcioniranje proirene *nije od 14, odnosno dnas 1H drava "lanica.*stav se sastoji od "etiri dijela. >rvi dio predvia na"ela, %unkcije i organe. 8rugi diosadri >ovelju o ljudskim pravima. 9re'i dio propisuje pravila za donoenje odluka iprimjenu razli"itih politika )*, dok "etvrti dio sadri pravila o stupanu na snagu,protokole i deklaracije. &a razliku od svih ovih prethodnih izmjena koje su stvarale dostakon%uzije o stru"noj javnosti, u )vropskom ustavu su jasno propisane nadlenosti )*koje su podijeljene u tri kategorije#

< materija u kojo )* podrava ili dopunjuje aktivnosti drava "lanica< materija u kojoj drave "lanice i )* dijele nadlenost


34/36

< materija u kojoj )* ima isklju"ivu nadlenost.)vropa danas sebe smatra +drugom %ederalnom demokratskom supersilom i dugoro"nije,)vrolend 'e se vjerovatno preliti preko svojih neposrednih granica. injenica je da )*nije vojna sila, kao npr. -78 i $usija, i ona to vjerovatno zadugo ne'e ni biti. )* svevie postaje snani pobornik integracije i institucionalnih pristupa o"uvanju mira.

ezbjedonosna strategija )* sve vie poziva na na"ela neoliberalnog institucionalizma, usmislu da )* svou budu'nost, prije svega, vidi u irenju meunarodnih organizacija,evropskom ujedinjenju, potivanju meunarodnog prava, razoruanju i promovisanjudemokracije. *z to ide generalno opredjeljenje za slobodno trite i slobodnu trgovinu, teza uspostavljanje svjetskoga mira. * vezi s tim, 6po"ev od 11. godine: )* je najve'izagovornik stvaranja zajedni"ke bezbjednosne politike, s ciljem da stvori +sveevropskeekspedicione snage od najmanje 5 hiljada vojnika.

3osna i +ere1ovina i Evropska unija ? ilateralni odnosi izmeu i; i )*uspostavljeni su meunarodnim priznavanje $bi; kao nezavisne i suverene drave uaprilu 0GG1. godine. 9o je zna"ajno doprinijelo da ve' u maju 0GG1. godine i; postane

punopravna "lanica *N. * martu 0GG2. godine uspostavljeni su puni diplomatski odnosii; i )*. -poljna politika i; je po *stavu, prije svega, u nadlenosti >redsjednitvai;, @ije'a ministara i; itd.;ronologija odnosa )* i L;#

< 2ecembar" 9::;# (rancusko predsjednivo )* predloilo prvu verzijuregionalne politike )* u cilju stabilizacije jugosito"ne )vrope.

< akt stabilnosti za jugoisto"nu )vropu. @ie od 3 osniva"a ipartnera, meu kojima su i -78, Danada, $usija i /apan ? na samitu >aktaodranom 1G. i 2G. jula iste godine u -arajevu, zaloilo se za jo ve'upodrku zemljama regiona na putu ja"anja mira, demokracije, ljudskihprava i ekonomskog prosperiteta.


35/36

< rocesom stabilizacije i pridruivanja+potencijalni kandidati za "lanstvo u )*.< 1ovembar" ?@@@# &agreba"ki samit )* i zapadnootpisivanje &agreba"ke deklaracije sve zemlje regioa su seobavezale na# bezuslovno potovanje meunarodno


36/36

-trateki cilj i; i dalje ostaje ulazak u )vropsku uniju i N79O. *laskom u N79Osigurno bi se trajno izbjegli ratni sukobi unutar i;, potpuno izbjegla mogu'nost agresijena i; od strane susjednih, ili nekih drugih zemalja. Lsto tako bi se prevazili strahovi ipodozrenja od pojedinih secesionisti"kih ambicija ili nacionalisti"kih projekata, koji elepodjelu ili unitenje i; kao jedinstvene, suverene i meunarodno priznate drave. -

druge strane, ulaskom u N79O