Transcript
Page 1: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih

voda

Damnjanović Ivana

Page 2: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Lanac ishrane u jezeruLanac ishrane u jezeru

AlgeProizvođači

BiljojedPotrošač 1. reda

MesojedPotrošač 2. reda

Razlagači

Page 3: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda
Page 4: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda
Page 5: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Mikroelementi: gvožđe, mangan, cink, bakar

Makroelementi: kiseonik, ugljenik, vodonik, azot, fosfor, sumpor

Page 6: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

KiseonikKiseonik

Izvori kiseonika u vodi-iz atmosfere -iz fotosinteze

Količina kiseonika zavisi od:-brzine toka-zagađenja

Page 7: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Ugljen-dioksidUgljen-dioksid

Izvori ugljen-dioksida:

-atmosfera (veoma malo) -respiracija

Page 8: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Ciklus azotaCiklus azota

Najzastupljeniji je u vazduhu (78%) Azot u slatkoj vodi:

- elementarni N2 u rastvorenom obliku- organska jedinjenja (proteini i aminokiseline)- amonijum jon, nitriti, nitrati

Page 9: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Azot je biogeni element: ulazi u sastav proteina, nukleinskih kiselina Učestvuje i u stvaranju hlorofila Izvori azota: padavine, podzemne i površinske vode, antropogeni uticaj

Page 10: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Uloga azota u slatkovodnim ekosistemima

Omogućava rast algi i vodenih biljaka, a samim tim obezbeđuje hranu, stanište za organizme u slatkim vodama

Page 11: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Kruženje azota

AmonifikacijaAmonifikacija (mineralizacija) je proces razgradnje ostatka uginulih biljaka i životinja koga izvode heterotrofne bakterijeheterotrofne bakterije

Tokom ovog procesa organski azot prelazi u neorganski oblik, tj.do stupnja amonijaka. Amonijak u podlozi može biti preveden u nitrate i nitrite i ponovo uključen u složena azotna jedinjenja (organska) iz kojih je nastao

Page 12: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

CIKLUS AZOTA

Ostaci uginulih biljakaili životinja

Page 13: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Ciklus fosforaCiklus fosfora

Značajan je jer učestvuje u izgradnji nukleinskih kiselina, jedinjenja bogatih energijom (ATP)

Page 14: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Fosfor se prenosi od biljaka koje ga apsorbuju u neorganskom obliku, do potrošača i razlagača u obliku organskog fosfora i nazad do biljaka posle njihove mineralizacije

Page 15: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Izvori fosfora: površinske, podzemne vode, sastav podloge, zagađujuće materije Deterdženti koji se koriste u domaćinstvima su najčešći izvor zagađenja

Page 16: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

SumporSumpor

Ulazi u sastav živih bića (proteini) Izvori: stene, đubrivo, padavine Dominantni oblik su sulfati

Page 17: Kruženje materije i proticanje energije u ekosistemima kopnenih voda

Toplota

Proticanje energije u slatkovodnom ekosistemu

Autotrofi

Heterotrofi


Recommended