GraĎevinski fakultet sveučilišta u Zagrebu

Hidrotehnički sustavi

HS Rajna – Majna – Dunav

Seminarski rad

Ela Petrina

0082042751

2

SADRŢAJ

1. Uvod ............................................................................................................................................................................... 3

2. Rijeke ............................................................................................................................................................................. 4

2.1. Dunav ................................................................................................................................................................... 4

2.2. Majna .................................................................................................................................................................... 5

2.3. Rajna ..................................................................................................................................................................... 7

3. Kanal Rajna – Majna – Dunav ............................................................................................................................... 9

3.1. Povijest ................................................................................................................................................................. 9

3.2. Suvremeni kanal Rajna – Majna – Dunav ............................................................................................. 10

3.3. Urušenje brane Katzwang ........................................................................................................................... 15

4. Zaključak.................................................................................................................................................................... 16

5. Literatura .................................................................................................................................................................... 17

3

1. UVOD

Ideja o potrebi regulacijskih i ostalih radova na rijekama Rajna, Majna i Dunav stare su

preko tisuću godina, a prvi radovi na spajanju Rajne i Dunava započeti su u 15. stoljeću.

Provedbom regulacijskih radova na rijekama i izgradnjom višenamjenskih vodnih graĎevina

omogućava se korištenje vode za proizvodnju energije, ali i za potrebe plovnih puteva i

navodnjavanja te niza industrijskih djelatnosti kao i za potrebe ribarstva, sportova na vodi i

rekreacije.

Slika 1.Kanal Rajna – Majna – Dunav

4

2. RIJEKE

2.1. DUNAV

Dunav izvire u Schwarzwaldu spajanjem rječica Brigacha i Brega u mjestu

Donaueschingenu. Dunav je duţinom od 2850 km druga najduţa rijeka u Europi te nakon

Rajne druga plovna rijeka po prometnoj vaţnosti. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset

drţava, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka

(5,8 %), MaĎarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska

(28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U riječni sustav Dunava spadaju i devet drugih

drţava: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), Švicarska (0,32 %), Češka (2,6 %), Slovenija (2,2

%), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %). Na obali

Crnog mora tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine

UNESCO-a. Dunavski sliv obuhvaća površinu od 817000 km2, prosječni protok prije delte

iznosi 7000 m3/s te broji 31 pritok.

Slika 2: Izvor Dunava

5

Slika 3: Dunav kod Iloka

2.2. MAJNA

Majna je najvaţniji istočni pritok Rajne. Nastala je spajanjem Bijele Majne i Crvene

Majne. Duga je 524 km i cijelom svojom duţinom protječe kroz Njemačku, te se ulijeva u

Rajnu. Ima 9 pritoka, slivnu površinu 27292 km2, a prosječan protok iznosi 200 m

3/s.

Slika 4: Izvor Bijele Majne

6

Slika 5: Izvor Crvene Majne

Slika 6: Majna u Frankfurtu

7

2.3. RAJNA

Rajna je najvaţnija plovna rijeka Europe, duga 1230 km. Izvire u švicarskim Alpama, a

nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (straţnja

Rajna). Prolazi ili tvori granicu kroz: Švicarsku, Lihtenštajn, Austriju, Njemačku, Francusku i

Nizozemsku te se ulijeva u Sjeverno more. Luka Rotterdam nalazi se na ušću rijeke na

Sjevernom moru. Rijeka Rajna ima 18 pritoka, slivna površina Rajne iznosi 185000 km2,

prosječni protok iznosi 2900 m3/s, a maksimalni čak 13000 m

3/s.

Slika 7: Karta Rajne

8

Slika 8: Spajanje straţnje Rajne (desno) i prednje Rajne (lijevo)

Slika 9: Rajna u Düsseldorfu

9

3. KANAL RAJNA – MAJNA – DUNAV

3.1. POVIJEST

Još iz vremena Karla Velikog postojala je teţnja da se cijela Europa poveţe pomoću rijeka

i plovnih kanala, kako bi se osigurao transport robe iz Hanzeatskog saveza, preko Francuske

te putem rijeke Dunav sve do Crnog mora. Kako bi se stvorila povezanost izmeĎu doline

Rajne i doline Dunava, bilo je potrebno izgraditi umjetni plovni kanal koji bi prevladao

visinsku razliku od 300 metara u Jura planinama. Prvi pokušaj neuspješno je propao 792.

godine zbog nagiba planine. Početkom 18. stoljeća zbog ekonomskog procvata Zapadne

Europe ponovo se javlja potreba za sigurnim i jeftinim transportom robe, pa se ponovo rodila

ideja o ureĎenju plovnog puta. Zbog izuma brodskih prevodnica omogućeno je nalaţenje

tehničkog rješenja za problem visinske razlike. Početkom 19. stoljeća bavarski kralj Ludwig I.

naredio je izgradnju kanala, pa je 1843. godine izgraĎen plovni kanal izmeĎu Bamberga i

Nürnberga. Kanal je ostao nedovršen zbog problema s nagibom planine i nedostatka vode na

najvišoj razini kanala. S ekonomskog gledišta, kanal je postigao neuspjeh, jer su troškovi

izgradnje bili mnogo veći od zarade u predviĎenom periodu, a glavni razlozi za taj neuspjeh

su bili razvoj ţeljezničkog prometa i premala širina kanala.

Slika 10: Poprečni presjeci nekad i danas

10

3.2. SUVREMENI KANAL RAJNA – MAJNA – DUNAV

Do 1921. godine obavljeni su regulacijski radovi na rijeci Majni od ušća do

Aschaffenburga u duljini od 87 km sa 7 vodnih stepenica odnosno brodskih prevodnica.

Osnovano je dioničarsko društvo “Rhein – Main – Donau – AG”, sa sjedištem u Münchenu.

Dioničarskom društvu se povjerava zadaća gradnje suvremenog “spoja” Rajne s Dunavom

preko rijeke Majne i izgradnjom plovnog kanala Majna – Dunav. Od 1921. godine nastavljaju

se radovi na regulacijskom ureĎenju rijeke Majne gradnjom 27 brodskih prevodnica na

dionici od Aschaffenburga do Bamberga duljine 297 km. Od Bamberga na Majni do

Kelheima na Dunavu sagraĎen je plovni kanal u duljini 171 km sa 16 brodskih prevodnica.

Od 1921. do 1992. godine izvršeno je regulacijsko ureĎenje rijeke Majne i izgraĎen je plovni

kanal ukupne duljine 468 km sa 43 brodske prevodnice, a cjelokupni “spoj” od Rajne do

Dunava u duljini od 555 km sa 52 stepenice izgraĎen je od 1890. do 1992. godine.

Dovršenjem navedenih regulacijskih radova i svih ostalih graĎevinski radova i objekata

ostvaren je najduţi plovni put u Europi u duljini 3500 km koji prolazi kroz 12 drţava. Kanal

Rajna – Majna – Dunav spojen zajedno s pritocima i drugim plovnim kanalima čini mreţu

duţine 10500 km kojom se povezuje većina europskih drţava. Osim transporta, sastavni dio

projekta bila je i izgradnja velikog broja hidroenergetskih objekta. Završetak radova obiljeţen

je svečanim mimohodom od 21. do 27. rujna 1992 godine.

Slika 12: Situacija kanala Majna – Dunav od Bamberga do Kalheima

11

Slika 13. Uzduţni prikaz kanala sa brodskim prevodnicama

Tablica 1: Vrste poslova i glavne graĎavine na višenamjenskom kanalu Majna – Dunav od 1921. do 1994.

godine

Početak radova: Opis glavnih radova:

13. lipnja 1921. Završetak “Ugovora Majna – Dunav” izmeĎu Njemačkog carstva i

Bavarske

30. prosinca 1921. Dioničarsko društvo Rajna – Majna – Dunav preuzima obvezu za

izgradnju vodenog puta od Aschaffenburga do Passau

1922. Sudionici sklapaju “Ugovor o gradnji” i dogovaraju pojedinosti

izgradnje vodenog puta i izgradnju nuklearne elektrane

1926. Izgradnja kanala Majne od Aschaffenburga do Bamberga na

duljini 279 km, kraj gradnje 1963.

travanj 1955. Pokusne voţnje brodom na kanalu – da bi se dobili optimalni

presjeci

1956. UtvrĎen je normalni presjek za kanal: 55 m širina. 4 m dubina

vode, nagib kosine kanala 1:3

1958. Razvija se tehnička koncepcija štednih brodskih prevodnica kanala

“Majna – Dunav”

lipanj 1960. Izgradnja kriţišnih postrojenja u gradskom prolazu Bamberg, kraj

radova 1961.

lipanj 1960. Izgradnja dionice na ustavi Forchheim, kraj radova u listopadu

1966.

kolovoz 1961. Izgradnja kriţišnih postrojenja na ustavi Forchheim, kraj radova u

listopadu 1966.

rujan 1961. Sanacija ostataka i kipova mosta Sees u Bambergu

listopad 1961. Izgradnja ustave Frochheim, kraj radova u listopadu 1964.

veljača 1962. Izgradnja dionice u gradskom prolazu Bamberg, kraj radova u

srpnju 1964.

12

kolovoz 1962. Izgradnja kriţišnih postrojenja s ustavom Hausen, kraj radova u

listopadu 1965.

25. rujna 1962. Završetak izgradnje plovnog kanala od Majne do Bamberga i

otvaranje gradske luke Bamberg (297 km)

lipanj 1963. Gradnja kriţišnih postrojenja s ustavom Strullendorf, kraj radova u

oţujku 1966.

travanj 1964. Gradnja ustave Bamberg, kraj radova u oţujku 1967.

svibanj 1965. Izgradnja dionice plovnog kanala u ustavi Strullendorf, kraj radova

u listopadu 1966.

svibanj 1965. Izgradnja ustave Hausen, kraj radova u travnju 1968.

rujan 1965. Gradnja kriţišnih postrojenja na ustavi Erlangen, kraj radova u

prosincu 1968.

veljača 1966. Izgradnja dionice plovnog kanala do ustave Hausen, kraj radova u

rujnu 1967.

svibanj 1966. Gradnja kriţišnih postrojenja s ustavom Kriegenbrunn, kraj radova

u studenom 1971.

srpanj 1966. Gradnja stepenice na plovnom kanalu Kriegenbrunn, kraj radova u

listopadu 1971.

22. srpnja 1966. Završetak postupka prostornog ureĎenja za dionicu plovnog kanala

na dionici “Nürnberg – Kelheim”

16. rujna 1966. Savezna i slobodna drţava Bavarska zaključuju “Duisburški

ugovor” o gradnji vodenog puta izmeĎu Nürnberga i Vilshofena

svibanj 1967. Gradnja stepenice na plovnom kanalu Erlangen, kraj radova u

srpnju 1970.

veljača 1968. Savezno ministarstvo prometa odredilo je linijsko voĎenje KMD

na dionici Nürnberg – Kelheim

veljača 1968. Gradnja kriţišnih postrojenja na ustavi Nürnberg, kraj radova u

studenom 1971.

1. travnja 1968. Puštanje u promet dionice plovnog kanala “Bamberg – Frochheim”

travanj 1968. Izgradnja ustave Erlangen, kraj radova u rujnu 1971.

travanj 1968. Izgradnja ustave Nürnberg, kraj radova u studenom 1971.

lipanj 1968. Gradnja stepenice na kanalu Nürnberg, kraj radova u studenom

1971.

lipanj 1968. Izgradnja dionice do ustave Kregenbrunn, kraj radova u kolovozu

1972.

oţujak 1970. Gradnja kriţišnih postrojenja na ustavi Eibach, kraj radova u

srpnju 1978.

svibanj 1970. Gradnja kriţišnih postrojenja na uspornoj ustavi “Hilpolstein –

Bachhausen”, kraj radova u rujnu 1978.

16. srpnja 1970. Bavarski Ţupanijski dom donio je odluku o “Preusmjeravanju

voda Altmühla i Dunava u područje Regnitz – Majna”

30. listopada 1970. Puštanje u promet dionice Frochheim – Erlangen

13

kolovoz 1971. Gradnja kriţišnih postrojenja na ustavi Leerstetten, kraj radova u

prosincu 1977.

listopad 1971. Gradnja stepenice kanala Eibach, kraj radova u kolovozu 1978.

1. lipnja 1972. Puštanje u promet dionice Eirlagen – Fürth

23. rujna 1972. Puštanje u promet dionice Fürth – Nürnberg i otvaranje drţavne

luke Nürnberg

lipanj 1974. Dioničarsko društvo RMD izdaje “Plan krajolika Altmühltal”

oţujak 1974. Gradnja stepenice kanala Leerstetten, kraj radova u travnju 1980.

travanj 1974. Gradnja kriţišnih postrojenja na ustavi Kelheim, kraj radova u

rujnu 1987.

veljača 1975. Gradnja kriţišnih postrojenja na ustavi Eckersmühlen, kraj radova

u rujnu 1987.

srpanj 1975. Gradnja kriţišnih postrojenja u gradskom prolazu Kelheim, kraj

radova u kolovozu 1987.

listopad 1975. Izgradnja dionice na području ušća Altmühl, kraj radova u siječnju

1989.

1976. Iskopavanje ostataka keltskog gradskog zida dugog 10 km za

vrijeme gradnje dionice ustave Kelheim

veljača 1976. Gradnja dionice do ustave Eibach, kraj radova u listopadu 1980.

oţujak 1976. Gradnja ustave Kelheim, kraj radova u prosincu 1981.

travanj 1976. Gradnja dionice do ustave Leerstetten, kraj radova u rujnu 1981.

1977. Iskapanje grobnog humka na trasi plovnog kanala kod Kelheima,

završeno 1982.

veljača 1977. Poduzimanje dopunskih mjera na postrojenjima sjeverne dionice

kanala Majna – Dunav, kraj radova u studenom 1982.

travanj 1977. Gradnja dionice do ustave Kelheim, kraj radova u kolovozu 1984.

lipanj 1977. Gradnja dionice do ustave Eckersmühlen, kraj radova u listopadu

1979.

rujan 1977. Gradnja ustave Reidenburg, kraj radova u studenom 1982.

1979. Iskapanje naselja starog 3000 godina s grobljem u graĎevinskom

području stepenica na plovnom kanalu Dietfrut

26. oţujka 1979. Urušenje brane Katzwang

30. lipnja 1979. Predočenje stručnog mišljenja grupe eksperata o uzroku rušenja

brane

1979. Gradnja stepenice na kanalu Dietfurt, kraj radova u listopadu 1984.

rujan 1979. Gradnja kriţišnih postrojenja na ustavi Dietfurt, kraj radova u

oţujku 1986.

14

listopad 1979. Gradnja kriţišnih postrojenja na ustavi Berching, kraj radova u

travnju 1991.

oţujak 1980. Gradnja stepenice kanala Eckersmühen, kraj radova u rujnu 1985.

28. travnja 1980. Savezno ministarstvo prometa odreĎuje odbor za ispitivanje

sigurnosti graĎenja na dionici Bamberg – Nürnberg

1982. MeĎunarodna akcionarska zajednica istupa protiv gradnje kanala

Rajna – Majna – Dunav

1982. Osnivanje graĎanske inicijative “Da, za kanal Majna – Dunav”

27. siječnja 1982.

Savezni kabinet odlučuje pregovarati sa slobodnom drţavom

Bavarskom o “stručnom završavanju” graĎevinskih radova na

kanalu Majna – Dunav

15. travnja 1982. Predočenje stručnog mišljenja o sigurnosti kanala Majna – Dunav

2. veljače 1983. Nakon pregovora u ljeto i jesen 1982. savezna vlada odlučuje

dovršiti kanal Majna – Dunav

listopad 1983. Gradnja stepenice kanala Hilpoltstein, kraj radova u travnju 1989.

oţujak 1984. Gradnja dionice u uspornoj ustavi ( Hilpoltstein – Bachhausen),

kraj radova u studenom 1989.

lipanj 1985. Gradnja stepenice na kanalu Bauchhausen, kraj radova u listopadu

1989.

27. rujna 1985. Puštanje u promet dionice Nürnberg – Roth

oţujak 1987. Gradnja dionice kanala – ustava Riedenburg, kraj radova u

listopadu 1990.

srpanj 1987. Gradnja stepenice kanala Berching, kraj radova u srpnju 1991.

veljača 1989. Gradnja dionice kanala – ustava Dietfurt, kraj radova u svibnju

1992.

rujan 1989. Gradnja dionice kanala – ustava Berching, kraj radova u oţujku

1992.

15. lipnja 1991. Puštanje u promet dionice Roth – Mühlhausen i Riedenburg –

Dietfurt

25. rujna 1992. Puštanje u promet višenamjenskog kanala Majna – Dunav, duţine

677 km, 52 brodske prevodnice

svibanj 1994. Gradnja Dürrloh – spremišta na stepenici kanala Bachhausen, kraj

radova u listopadu 1996.

15

Tablica 2: Trajanje izgradnji glavnih dionica višenamjenskog kanala Majna – Dunav i broj brodskih

prevodnica

Dionica u prometu Vrijeme gradnje Dionica plovnog kanala Duţina km Brodske

prevodnice

Majna 1926 – 1939 Ascaffenburg –

Würzburg

165 13

1938 – 1962 Würzburg – Bamberg 132 14

Kanal Majna –

Dunav

1960 – 1972 Bamberg – Nürnberg 72 7

1971 – 1985 Nürnberg – Roth 22 2

1977 – 1990 Roth – Bachhausen 20 2

1979 – 1992 Bachhausen – Dietfurt 22 3

1977 – 1991 Dietfurt – Riedenburg 17 1

1985 - 1989 Riedenburg – Kelheim 18 1

Dunav 1972 – 1978 Kelheim – Regensburg 33 2

1976 – 1985 Regensburg – Geisling 25 1

1930 – 1969 Geisling – Vishofen 103

1922 – 1928 Vishofen –

Bundsgrenze

48 1

1952 – 1956 Jochenstein 1

Ukupno 677 48

3.3. URUŠENJE BRANE KATZWANG

26. oţujka 1979. urušila se brana Katzwang ma dionici Eibach – Schwanstetten. Oko

350000 m3 vode izlilo se kroz rupu širine 15 metara. Snaga vode bila je tolika da je napravila

10 m širok krater i odnijela kuće i ljude. Poginula je 1 osoba, a 5 ljudi je ranjeno. Materijalna

šteta se procjenjuje na 12 milijuna eura. Grupa stručnjaka utvrdila je da je uzrok rušenja brane

podudarnost 14 različitih dogaĎaja i utjecaja.

16

4. ZAKLJUČAK

Projekt Rajna – Majna – Dunav najveći je i najracionalniji višenamjenski sustav ureĎenja i

korištenja voda u Europi. Vaţan je s aspekta transporta robe jer povezuje 12 drţava te aspekta

hidroenergetike. Plovni put dug je 677 km, a ukupno od Sjevernog do Crnog mora 3500 km.

Kanal Majna – Dunav dugačak je 172 km. Prosječna širina kanala iznosi 55 metara, a dubina

4.25 metara. Izgradnja kanala Majna – Dunav trajala je 32 godine, a svi radovi na

osposobljavanju plovnog puta Rajna – Majna – Dunav 71 godinu. Troškovi izgradnje kanala

Majna – Dunav procjenjuju se na 250000000 eura. Sa visinom od 406 metara nadmorske

visine na dionici izmeĎu ustava Hilpoltstein i Bachhausen predstavlja najveću visinu do koje

je moguće doći komercijalnim brodskim prijevozom. Da bi se to omogućilo, na plovnom putu

izgraĎeno je 48 brodskih prevodnica.

17

5. LITERATURA

Marušić, J., Višenamjenski kanal Rajna – Majna – Dunav (VK R – M – D), Hrvatska

vodoprivreda, (1330-321X) 16 (2007), 174; 8-14

Bryson, B., ”Linking Europe’s waterways: Main –Danube Canal”, National

Geographic, August 1992

Rhein – Main – Donau AG http://www.rmd.de/