Click here to load reader

Kanal Rajna - Majna - Dunav

  • View
    516

  • Download
    10

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Rhine-Main-Danube canal

Text of Kanal Rajna - Majna - Dunav

  • Graevinski fakultet sveuilita u Zagrebu

    Hidrotehniki sustavi

    HS Rajna Majna Dunav

    Seminarski rad

    Ela Petrina

    0082042751

  • 2

    SADRAJ

    1. Uvod ............................................................................................................................................................................... 3

    2. Rijeke ............................................................................................................................................................................. 4

    2.1. Dunav ................................................................................................................................................................... 4

    2.2. Majna .................................................................................................................................................................... 5

    2.3. Rajna ..................................................................................................................................................................... 7

    3. Kanal Rajna Majna Dunav ............................................................................................................................... 9

    3.1. Povijest ................................................................................................................................................................. 9

    3.2. Suvremeni kanal Rajna Majna Dunav ............................................................................................. 10

    3.3. Uruenje brane Katzwang ........................................................................................................................... 15

    4. Zakljuak.................................................................................................................................................................... 16

    5. Literatura .................................................................................................................................................................... 17

  • 3

    1. UVOD

    Ideja o potrebi regulacijskih i ostalih radova na rijekama Rajna, Majna i Dunav stare su

    preko tisuu godina, a prvi radovi na spajanju Rajne i Dunava zapoeti su u 15. stoljeu.

    Provedbom regulacijskih radova na rijekama i izgradnjom vienamjenskih vodnih graevina

    omoguava se koritenje vode za proizvodnju energije, ali i za potrebe plovnih puteva i

    navodnjavanja te niza industrijskih djelatnosti kao i za potrebe ribarstva, sportova na vodi i

    rekreacije.

    Slika 1.Kanal Rajna Majna Dunav

  • 4

    2. RIJEKE

    2.1. DUNAV

    Dunav izvire u Schwarzwaldu spajanjem rjeica Brigacha i Brega u mjestu

    Donaueschingenu. Dunav je duinom od 2850 km druga najdua rijeka u Europi te nakon

    Rajne druga plovna rijeka po prometnoj vanosti. Rijeka danas tee kroz ili ini granicu deset

    drava, a to su redom od izvora prema uu: Njemaka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovaka

    (5,8 %), Maarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska

    (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U rijeni sustav Dunava spadaju i devet drugih

    drava: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), vicarska (0,32 %), eka (2,6 %), Slovenija (2,2

    %), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %). Na obali

    Crnog mora tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske batine

    UNESCO-a. Dunavski sliv obuhvaa povrinu od 817000 km2, prosjeni protok prije delte

    iznosi 7000 m3/s te broji 31 pritok.

    Slika 2: Izvor Dunava

  • 5

    Slika 3: Dunav kod Iloka

    2.2. MAJNA

    Majna je najvaniji istoni pritok Rajne. Nastala je spajanjem Bijele Majne i Crvene

    Majne. Duga je 524 km i cijelom svojom duinom protjee kroz Njemaku, te se ulijeva u

    Rajnu. Ima 9 pritoka, slivnu povrinu 27292 km2, a prosjean protok iznosi 200 m3/s.

    Slika 4: Izvor Bijele Majne

  • 6

    Slika 5: Izvor Crvene Majne

    Slika 6: Majna u Frankfurtu

  • 7

    2.3. RAJNA

    Rajna je najvanija plovna rijeka Europe, duga 1230 km. Izvire u vicarskim Alpama, a

    nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stranja

    Rajna). Prolazi ili tvori granicu kroz: vicarsku, Lihtentajn, Austriju, Njemaku, Francusku i

    Nizozemsku te se ulijeva u Sjeverno more. Luka Rotterdam nalazi se na uu rijeke na

    Sjevernom moru. Rijeka Rajna ima 18 pritoka, slivna povrina Rajne iznosi 185000 km2,

    prosjeni protok iznosi 2900 m3/s, a maksimalni ak 13000 m3/s.

    Slika 7: Karta Rajne

  • 8

    Slika 8: Spajanje stranje Rajne (desno) i prednje Rajne (lijevo)

    Slika 9: Rajna u Dsseldorfu

  • 9

    3. KANAL RAJNA MAJNA DUNAV

    3.1. POVIJEST

    Jo iz vremena Karla Velikog postojala je tenja da se cijela Europa povee pomou rijeka

    i plovnih kanala, kako bi se osigurao transport robe iz Hanzeatskog saveza, preko Francuske

    te putem rijeke Dunav sve do Crnog mora. Kako bi se stvorila povezanost izmeu doline

    Rajne i doline Dunava, bilo je potrebno izgraditi umjetni plovni kanal koji bi prevladao

    visinsku razliku od 300 metara u Jura planinama. Prvi pokuaj neuspjeno je propao 792.

    godine zbog nagiba planine. Poetkom 18. stoljea zbog ekonomskog procvata Zapadne

    Europe ponovo se javlja potreba za sigurnim i jeftinim transportom robe, pa se ponovo rodila

    ideja o ureenju plovnog puta. Zbog izuma brodskih prevodnica omogueno je nalaenje

    tehnikog rjeenja za problem visinske razlike. Poetkom 19. stoljea bavarski kralj Ludwig I.

    naredio je izgradnju kanala, pa je 1843. godine izgraen plovni kanal izmeu Bamberga i

    Nrnberga. Kanal je ostao nedovren zbog problema s nagibom planine i nedostatka vode na

    najvioj razini kanala. S ekonomskog gledita, kanal je postigao neuspjeh, jer su trokovi

    izgradnje bili mnogo vei od zarade u predvienom periodu, a glavni razlozi za taj neuspjeh

    su bili razvoj eljeznikog prometa i premala irina kanala.

    Slika 10: Popreni presjeci nekad i danas

  • 10

    3.2. SUVREMENI KANAL RAJNA MAJNA DUNAV

    Do 1921. godine obavljeni su regulacijski radovi na rijeci Majni od ua do

    Aschaffenburga u duljini od 87 km sa 7 vodnih stepenica odnosno brodskih prevodnica.

    Osnovano je dioniarsko drutvo Rhein Main Donau AG, sa sjeditem u Mnchenu.

    Dioniarskom drutvu se povjerava zadaa gradnje suvremenog spoja Rajne s Dunavom

    preko rijeke Majne i izgradnjom plovnog kanala Majna Dunav. Od 1921. godine nastavljaju

    se radovi na regulacijskom ureenju rijeke Majne gradnjom 27 brodskih prevodnica na

    dionici od Aschaffenburga do Bamberga duljine 297 km. Od Bamberga na Majni do

    Kelheima na Dunavu sagraen je plovni kanal u duljini 171 km sa 16 brodskih prevodnica.

    Od 1921. do 1992. godine izvreno je regulacijsko ureenje rijeke Majne i izgraen je plovni

    kanal ukupne duljine 468 km sa 43 brodske prevodnice, a cjelokupni spoj od Rajne do

    Dunava u duljini od 555 km sa 52 stepenice izgraen je od 1890. do 1992. godine.

    Dovrenjem navedenih regulacijskih radova i svih ostalih graevinski radova i objekata

    ostvaren je najdui plovni put u Europi u duljini 3500 km koji prolazi kroz 12 drava. Kanal

    Rajna Majna Dunav spojen zajedno s pritocima i drugim plovnim kanalima ini mreu

    duine 10500 km kojom se povezuje veina europskih drava. Osim transporta, sastavni dio

    projekta bila je i izgradnja velikog broja hidroenergetskih objekta. Zavretak radova obiljeen

    je sveanim mimohodom od 21. do 27. rujna 1992 godine.

    Slika 12: Situacija kanala Majna Dunav od Bamberga do Kalheima

  • 11

    Slika 13. Uzduni prikaz kanala sa brodskim prevodnicama

    Tablica 1: Vrste poslova i glavne graavine na vienamjenskom kanalu Majna Dunav od 1921. do 1994.

    godine

    Poetak radova: Opis glavnih radova:

    13. lipnja 1921. Zavretak Ugovora Majna Dunav izmeu Njemakog carstva i Bavarske

    30. prosinca 1921. Dioniarsko drutvo Rajna Majna Dunav preuzima obvezu za izgradnju vodenog puta od Aschaffenburga do Passau

    1922. Sudionici sklapaju Ugovor o gradnji i dogovaraju pojedinosti izgradnje vodenog puta i izgradnju nuklearne elektrane

    1926. Izgradnja kanala Majne od Aschaffenburga do Bamberga na

    duljini 279 km, kraj gradnje 1963.

    travanj 1955. Pokusne vonje brodom na kanalu da bi se dobili optimalni presjeci

    1956. Utvren je normalni presjek za kanal: 55 m irina. 4 m dubina vode, nagib kosine kanala 1:3

    1958. Razvija se tehnika koncepcija tednih brodskih prevodnica kanala Majna Dunav

    lipanj 1960. Izgradnja kriinih postrojenja u gradskom prolazu Bamberg, kraj radova 1961.

    lipanj 1960. Izgradnja dionice na ustavi Forchheim, kraj radova u listopadu

    1966.

    kolovoz 1961. Izgradnja kriinih postrojenja na ustavi Forchheim, kraj radova u listopadu 1966.

    rujan 1961. Sanacija ostataka i kipova mosta Sees u Bambergu

    listopad 1961. Izgradnja ustave Frochheim, kraj radova u listopadu 1964.

    veljaa 1962. Izgradnja dionice u gradskom prolazu Bamberg, kraj radova u

    srpnju 1964.

  • 12

    kolovoz 1962. Izgradnja kriinih postrojenja s ustavom Hausen, kraj radova u listopadu 1965.

    25. rujna 1962. Zavretak izgradnje plovnog kanala od Majne do Bamberga i otvaranje gradske luke Bamberg (297 km)

    lipanj 1963. Gradnja kriinih postrojenja s ustavom Strullendorf, kraj radova u oujku 1966.

    travanj 1964. Gradnja ustave Bamberg, kraj radova u oujku 1967.

    svibanj 1965. Izgradnja dionice plovnog kanala u ustavi Strullendorf, kraj radova

    u listopadu 1966.

    svibanj 1965. Izgradnja ustave Hausen, kraj radova u travnju 1968.

    rujan 1965. Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Erlangen, kraj radova u prosincu 1968.

    veljaa 1966. Izgradnja dionice plovnog kanala do ustave Hausen, kraj radova u

    rujnu 1967.

    svibanj 1966. Gradnja kriinih postrojenja s ustavom Kriegenbrunn, kraj radova u studenom 1971.

    srpanj 1966. Gradnja stepenice na plovnom kanalu Kriegenbrunn, kraj radova u

    listopadu 1971.

    22. srpnja 1966. Zavretak postupka prostornog ureenja za dionicu plovnog kanala na dionici Nrnberg Kelheim

    16. rujna 1966. Savezna i slobodna drava Bavarska zakljuuju Duisburki ugovor o gradnji vodenog puta izmeu Nrnberga i Vilshofena

    svibanj 1967. Gradnja stepenice na plovnom kanalu Erlangen, kraj radova u

    srpnju 1970.

    veljaa 1968. Savezno ministarstvo prometa odredilo je linijsko voenje KMD na dionici Nrnberg Kelheim

    veljaa 1968. Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Nrnberg, kraj radova u studenom 1971.

    1. travnja 1968. Putanje u promet dionice plovnog kanala Bamberg Frochheim

    travanj 1968. Izgradnja ustave Erlangen, kraj radova u rujnu 1971.

    travanj 1968. Izgradnja ustave Nrnberg, kraj radova u studenom 1971.

    lipanj 1968. Gradnja stepenice na kanalu Nrnberg, kraj radova u studenom

    1971.

    lipanj 1968. Izgradnja dionice do ustave Kregenbrunn, kraj radova u kolovozu

    1972.

    oujak 1970. Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Eibach, kraj radova u srpnju 1978.

    svibanj 1970. Gradnja kriinih postrojenja na uspornoj ustavi Hilpolstein Bachhausen, kraj radova u rujnu 1978.

    16. srpnja 1970. Bavarski upanijski dom donio je odluku o Preusmjeravanju voda Altmhla i Dunava u podruje Regnitz Majna

    30. listopada 1970. Putanje u promet dionice Frochheim Erlangen

  • 13

    kolovoz 1971. Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Leerstetten, kraj radova u prosincu 1977.

    listopad 1971. Gradnja stepenice kanala Eibach, kraj radova u kolovozu 1978.

    1. lipnja 1972. Putanje u promet dionice Eirlagen Frth

    23. rujna 1972. Putanje u promet dionice Frth Nrnberg i otvaranje dravne luke Nrnberg

    lipanj 1974. Dioniarsko drutvo RMD izdaje Plan krajolika Altmhltal

    oujak 1974. Gradnja stepenice kanala Leerstetten, kraj radova u travnju 1980.

    travanj 1974. Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Kelheim, kraj radova u rujnu 1987.

    veljaa 1975. Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Eckersmhlen, kraj radova u rujnu 1987.

    srpanj 1975. Gradnja kriinih postrojenja u gradskom prolazu Kelheim, kraj radova u kolovozu 1987.

    listopad 1975. Izgradnja dionice na podruju ua Altmhl, kraj radova u sijenju 1989.

    1976. Iskopavanje ostataka keltskog gradskog zida dugog 10 km za

    vrijeme gradnje dionice ustave Kelheim

    veljaa 1976. Gradnja dionice do ustave Eibach, kraj radova u listopadu 1980.

    oujak 1976. Gradnja ustave Kelheim, kraj radova u prosincu 1981.

    travanj 1976. Gradnja dionice do ustave Leerstetten, kraj radova u rujnu 1981.

    1977. Iskapanje grobnog humka na trasi plovnog kanala kod Kelheima,

    zavreno 1982.

    veljaa 1977. Poduzimanje dopunskih mjera na postrojenjima sjeverne dionice

    kanala Majna Dunav, kraj radova u studenom 1982.

    travanj 1977. Gradnja dionice do ustave Kelheim, kraj radova u kolovozu 1984.

    lipanj 1977. Gradnja dionice do ustave Eckersmhlen, kraj radova u listopadu

    1979.

    rujan 1977. Gradnja ustave Reidenburg, kraj radova u studenom 1982.

    1979. Iskapanje naselja starog 3000 godina s grobljem u graevinskom podruju stepenica na plovnom kanalu Dietfrut

    26. oujka 1979. Uruenje brane Katzwang

    30. lipnja 1979. Predoenje strunog miljenja grupe eksperata o uzroku ruenja brane

    1979. Gradnja stepenice na kanalu Dietfurt, kraj radova u listopadu 1984.

    rujan 1979. Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Dietfurt, kraj radova u oujku 1986.

  • 14

    listopad 1979. Gradnja kriinih postrojenja na ustavi Berching, kraj radova u travnju 1991.

    oujak 1980. Gradnja stepenice kanala Eckersmhen, kraj radova u rujnu 1985.

    28. travnja 1980. Savezno ministarstvo prometa odreuje odbor za ispitivanje sigurnosti graenja na dionici Bamberg Nrnberg

    1982. Meunarodna akcionarska zajednica istupa protiv gradnje kanala Rajna Majna Dunav

    1982. Osnivanje graanske inicijative Da, za kanal Majna Dunav

    27. sijenja 1982. Savezni kabinet odluuje pregovarati sa slobodnom dravom Bavarskom o strunom zavravanju graevinskih radova na kanalu Majna Dunav

    15. travnja 1982. Predoenje strunog miljenja o sigurnosti kanala Majna Dunav

    2. veljae 1983. Nakon pregovora u ljeto i jesen 1982. savezna vlada odluuje dovriti kanal Majna Dunav

    listopad 1983. Gradnja stepenice kanala Hilpoltstein, kraj radova u travnju 1989.

    oujak 1984. Gradnja dionice u uspornoj ustavi ( Hilpoltstein Bachhausen), kraj radova u studenom 1989.

    lipanj 1985. Gradnja stepenice na kanalu Bauchhausen, kraj radova u listopadu

    1989.

    27. rujna 1985. Putanje u promet dionice Nrnberg Roth

    oujak 1987. Gradnja dionice kanala ustava Riedenburg, kraj radova u listopadu 1990.

    srpanj 1987. Gradnja stepenice kanala Berching, kraj radova u srpnju 1991.

    veljaa 1989. Gradnja dionice kanala ustava Dietfurt, kraj radova u svibnju 1992.

    rujan 1989. Gradnja dionice kanala ustava Berching, kraj radova u oujku 1992.

    15. lipnja 1991. Putanje u promet dionice Roth Mhlhausen i Riedenburg Dietfurt

    25. rujna 1992. Putanje u promet vienamjenskog kanala Majna Dunav, duine 677 km, 52 brodske prevodnice

    svibanj 1994. Gradnja Drrloh spremita na stepenici kanala Bachhausen, kraj radova u listopadu 1996.

  • 15

    Tablica 2: Trajanje izgradnji glavnih dionica vienamjenskog kanala Majna Dunav i broj brodskih

    prevodnica

    Dionica u prometu Vrijeme gradnje Dionica plovnog kanala Duina km Brodske prevodnice

    Majna 1926 1939 Ascaffenburg Wrzburg

    165 13

    1938 1962 Wrzburg Bamberg 132 14

    Kanal Majna Dunav

    1960 1972 Bamberg Nrnberg 72 7

    1971 1985 Nrnberg Roth 22 2

    1977 1990 Roth Bachhausen 20 2

    1979 1992 Bachhausen Dietfurt 22 3

    1977 1991 Dietfurt Riedenburg 17 1

    1985 - 1989 Riedenburg Kelheim 18 1

    Dunav 1972 1978 Kelheim Regensburg 33 2

    1976 1985 Regensburg Geisling 25 1

    1930 1969 Geisling Vishofen 103

    1922 1928 Vishofen Bundsgrenze

    48 1

    1952 1956 Jochenstein 1

    Ukupno 677 48

    3.3. URUENJE BRANE KATZWANG

    26. oujka 1979. uruila se brana Katzwang ma dionici Eibach Schwanstetten. Oko

    350000 m3 vode izlilo se kroz rupu irine 15 metara. Snaga vode bila je tolika da je napravila

    10 m irok krater i odnijela kue i ljude. Poginula je 1 osoba, a 5 ljudi je ranjeno. Materijalna

    teta se procjenjuje na 12 milijuna eura. Grupa strunjaka utvrdila je da je uzrok ruenja brane

    podudarnost 14 razliitih dogaaja i utjecaja.

  • 16

    4. ZAKLJUAK

    Projekt Rajna Majna Dunav najvei je i najracionalniji vienamjenski sustav ureenja i

    koritenja voda u Europi. Vaan je s aspekta transporta robe jer povezuje 12 drava te aspekta

    hidroenergetike. Plovni put dug je 677 km, a ukupno od Sjevernog do Crnog mora 3500 km.

    Kanal Majna Dunav dugaak je 172 km. Prosjena irina kanala iznosi 55 metara, a dubina

    4.25 metara. Izgradnja kanala Majna Dunav trajala je 32 godine, a svi radovi na

    osposobljavanju plovnog puta Rajna Majna Dunav 71 godinu. Trokovi izgradnje kanala

    Majna Dunav procjenjuju se na 250000000 eura. Sa visinom od 406 metara nadmorske

    visine na dionici izmeu ustava Hilpoltstein i Bachhausen predstavlja najveu visinu do koje

    je mogue doi komercijalnim brodskim prijevozom. Da bi se to omoguilo, na plovnom putu

    izgraeno je 48 brodskih prevodnica.

  • 17

    5. LITERATURA

    Marui, J., Vienamjenski kanal Rajna Majna Dunav (VK R M D), Hrvatska

    vodoprivreda, (1330-321X) 16 (2007), 174; 8-14

    Bryson, B., Linking Europes waterways: Main Danube Canal, National

    Geographic, August 1992

    Rhein Main Donau AG http://www.rmd.de/

    greska