Click here to load reader

Dalj Mesto Gde Dunav Ljubi Nebo

  • View
    1.341

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Dalj Mesto Gde Dunav Ljubi Nebo

Text of Dalj Mesto Gde Dunav Ljubi Nebo

  • 1. MENTORI:
    Lidija Vojvodi, prof
    Nataa Seri, prof
    BRAE RADIA 7
    SREDNJA KOLA DALJ
    31226 DALJ
    UENICI:
    Ljubica Ajdukovi, 3a razred
    Slobodanka Josi, 3a razred
    Senka Babi, 3a razred
    SvetlanaPopovi, 1a razred

2. SREDNJA KOLA DALJ
DALJ
3. Naziv projekta: DALJ-mjesto gdje Dunav ljubi nebo
4. UVOD:
Turizam je jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti. Turistiglobalizacija je pojava koja zahvaa svaki dio zemlje, zahvatila je i nau opinu, opinu Erdut. Poznata je jer se nalazi na uu Drave u Dunav. Vidljiv je razvoj seoskih domainstava u koim se osim smjetaja posjetitelju prua mogunost konzumiranja domae hrane i pia. U imenu projekta glavnu mjesto zauzima Dunav, rijeka koja je oblikovala i oblikuje nae ivote. Sastoji se od dva dijela: lik i djelo Milutina Milankovia, te stari objekti ardaci. elja nam je da ovim projektom budemo dobri ambasadori turizma nae opine.
5. Nae selo Dalj iz zraka
6. SREDNJA KOLA DALJ
Uenici smo Srednje kole Dalj iz istoimenog mjesta. Slavonko selo na kraju Slavonije, poetku Srijema, prvo u naim srcima. Mala smo kola, ali opet velika. U okviru nastavnog plana i programa uenici sluaju predmet Marketing u turizmu. Tu usvajaju prve pojmove i informacije to je turizma, turist, turistiko putovanje..... U projektu je sudjelovalo etiri uenice. Uenice su radile u paru tj. Svaki par je odradio jedan dio posla. Jedan par je prikupljao podatke (fografirao, slikao) ardake. Drugi par je prikupljao podatke o M.Milankoviu. Po zavretku cijeli tim je zajedniki kreirao power point prezentaciju i pisao esej u koordinaciji s mentorima.
7. TA JE TO ARDAK I EMU UOPE SLUI???
8. eljeli smo ovim projektom pribliiti i objasniti znaenje kulturne batine kao to su ardaci (spremita za kukuruz), te istaknuti djela znanstvenika M. Milankovia. Rije ardak je turskog porijekla. Iz perzijskog jezika (artaq = etiri) je preuzeta u turski i ima vie znaenja. Znaenje ardaka u naem kraju jest spremite za kukuruz na stupovima. U Posavini istoimeni objekt znai kula, kua (drvena) s izboenim gornjim katom koja je sluila u obrani od turaka. Na fotografijama je vidljivo da su izgradjeni od drveta, uglavnom iznad svinjaca (torova za svinje), na etiri noge (od opeke). Kue koje ne posjeduju ardake (kukurunjake) koriste tavane kao spremite za kukuruz. Kukuruz je glavna hrana za stoku (svinje, perad). Uenici su prvo kreirali upitnik. Slijedio je oblizaka terena tj. Seoskih gospodarstava u kojima se nalaze istoimeni objekti. Obili su sljedee obitelj: Gri, olak, Makivi, Josi, Ajdukovi, Jeli, Mari, Savadinovi, Prodanovi, Enderi.
9. Fotografije ardaka
ardak obitelji Ajdukovi
ardak obitelji Josi
10. ardak obitelji olak
ardak obitelji Jeli
11. ardak obitelji Prodanovi
ardak obitelji Savadinovi
12. ardak obitelji Gri
ardak obitelji Enderi
13. ardak obitelji Mari
ardak obitelji Makivi
14. Analiza upitnika dovela su nas do sljedeih zakljuaka:Svi ardaci izgraeni su u 20. stoljeu. Izgraeni su u periodu od 1975. do 1997. godine. Svi ardaci od izgradnje nisu obnavljani. Nije bilo potrebe, jer je koriteno drvo i cigla kao osnovni graevinski materijal (otpornost).Svrha namjena koritenja: uvanje kukuruza. Takva spremite za kukuruz podizana su uglavnom na svinjcima koja su visine od 1 do 1,5 metara. Takva visina koristila se kaoobrana od veih glodavaca tj. ivotinja. Ukupna visina se kree oko 5-6 metara. Druga svrha je grijanje svinjaca tj. Svojevrsna toplinska izolacija.Veina ih je graena od hrasta (6 obitelji), te oraha (3 obitelji), bagrema (1 obitelj). Odnosna drvna graa je tipina za ovaj kraj, te se odlikuje po tvrdoi. Na ovom je podruju od davnina drvo osnovni graevni materijal. Uglavnom se koristi hrastovo drvo, zbog njegove otpornosti i tvrdoe. Opeka tj. cigla seupotrebljava u gradnji temelja obzirom na hidroloke karakteristike ovog podruja (movarno podruje, blizina rijeke Drave i Dunava), a time i velike prisutnosti vlage.Svi ardaci zidani su jednakom tehnikom. Kao temelj postavljani su stupovi od opeke. Zatim se koriste drvene letve koje se slau kao reetke. Letve su tanke i uske. Takav nain gradnje omoguuje da se spremljeni kukuruz i bre sui. Kroz reetkasto poloene letve bre struji zrak.
15. MILUTIN MILANKOVI
" On je razdvojio prolost od budunosti, postavio svoj presto u sadanjicu, on eta po sutranjici i nadlee prolost nadgledajui je. "
16. ivot i djela naunikaMilutina Milankovia
Milutin Milankovi se rodio u Dalju u Slavoniji 1879. godine .
Milutin je zavrio srednju kolu u Osijeku kao ak generacije.
Potom prelazi u Be gdje je zavrio studije graevinske tehnike 1902. godine, a samo dvije godine kasnije je i doktorirao.

Do 1909. godine radio je u Austrougarskoj imperiji kao inenjer, nakon toga voen patriotskim pobudama prelazi na univerzitet u Beogradu gdje je izabran za profesora racionalne mehanike, nebeske mehanike i teorijske fizike.
Milankovi je po profesiji bio: graevinar, astronom, matematiar, geofiziar, ali iznad svega utemeljiva moderne klimatologije i klimatskog modeliranja.


Ovdje emo pokuati predstaviti odnosno prikazati najvea znanstvena dijela odnosno teorije Milutina Milankovia, te pokuati dati odgovor zato je on jedan od najveih znanstvenika.
17. Milutina Milankovia koji je reio tajnu ledenih doba, uspostavio temelj savremene klimatologije, reformisao kalendar i dao niz znaajnih graevinskih ostvarenja.
Milankoviev rad je po prvi put omoguio egzaktnu rekonstrukciju klimatske prolosti Zemlje i stvorio mogunost da se predviaju budui klimatski uslovi na naoj planeti.
Niz je potvrda koje pokazuju veliinu, ispravnost i ivotnost Milankovievog dela: njegova citiranost s vremenom ne opada, ve raste, termin Milankovievi ciklusi postao je standardni nauni termin, NASA ga ubraja u desetak divova nauka o Zemlji, toponimi na nebeskim telima nose njegovo ime...
Zapisi Milankovievih ciklusa mogu se videti na koralnim grebenima, kao i na lesnim nanosima, u dubokomorskim sedimentima, kao i na peinskim stalagmitima. Postao je, jednom reju, globalni nauni fenomen.
18. Milankovieve knjige
19. RODNA KUA MILUTINAMILANKOVIA
Kua u kojoj je roen Milutin Milankovi poela se obnavljati2007 godine.
* 1 400 000 kn osiguralo je Ministarstvo nauke i zatite ovekove okoline republike Srbije,
* 100 000 Ministarstvo kulture RH i
* 80 000 kn izdvojila je Opina Erdut

Prema programu adaptacije kua je trebala izgledati otprilike ovako:
*Podrum e se koristiti za izlobe i knji. veeri.
*Prizemlje:Sala za sastanke, predavanja, spomen soba, muzejski prostor,
sanitarni vor , dvije ostave, dva ulaza i izlaza
*Kat: Prostori zaviajne zbirke Milutina Milankovia, informatika, radio amateri,
sanitarni vor i jedna prostorija kao ured
Svi radovi uspjeno su zavreni 2008. godine .
20. Kua prije obnoveKua nakon obnove
Dvorite prije obnove
Dvorite nakon obnove