SEMANTIČKI ODNOSI TEMELJNIH POJMOVA U TRANSPORTNOM INŽENJERSTVU

ODNOS POJMOVA PRIJEVOZ I PROMETPrijevoz je uži logički pojam od prometa. Prijevoz je djelatnost koja pomoću prometne infrastrukture i prometne suprastrukture stvara ili proizvodi prometnu uslugu. Promet se javlja u tri osnovna značenja:

1) najširi smisao – promet znači odnose među ljudima2) uži smisao – promet se tretira kao ekonomsko-financijska kategorija (npr. robni,

turistički, devizni, vanjskotrgovinski promet)3) najuže značenje – promet obuhvaća prijevoz i transport, pored toga obuhvaća i sve

operacije koje su u vezi sa prijevozom i komunikacije koje su u vezi sa prijevozom• operacije: ukrcaj, iskrcaj, sortiranje, signiranje tereta• komunikacije: sustav prijenosa vijesti, teksta, podataka, slike i sl.

ODNOS POJMOVA POMORSTVO I POMORSKO GOSPODARSTVOŠiri logički pojam je pomorstvo (najširi pojam). Pomorstvo je skup djelatnosti znanja, vještina i odnosa na moru ili u vezi sa morem. Pomorstvo obuhvaća i gospodarske i negospodarske djelatnosti.Negospodarske djelatnosti:

• obrazovne i znanstveno-istraživačke djelatnosti• zdravstvene djelatnosti (pomorska medicina)• kulturološke djelatnosti• sportske djelatnosti• ratna mornarica• pomorska policija• obalna straža• pomorsko zdravstvo

Gospodarske djelatnosti se dijele u dvije grupe:1) pomorsko gospodarstvo ili pomorska privreda

• proizvodne djelatnosti (brodogradnja, morsko ribarstvo, eksploatacija organskih i anorganskih resursa mora, podmorsko rudarenje i kompletna industrija koja se bavi eksploatacijom morskih resursa)

2) prometne ili uslužne djelatnosti• morsko brodarstvo• morske luke• pomorska špedicija• pomorske agencije• vanjska trgovina• kontrola kvalitete i kvantitete robe• opskrba brodova• osiguranje ljudi, plovila i tereta• nautički turizam• primorsko ugostiteljstvo• spašavanje, vađenje, tegljenje i privezivanje raznih off-shore objekata

ODNOS POJMOVA TEHNIKA I TEHNOLOGIJADva stajališta:

1) europsko-kontinentalno stajalište (tehnika je širi pojam od tehnologije)2) anglosaksonsko (angloameričko) stajalište (tehnologija je širi pojam od tehnike)

1

Tehnika je interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja proučava zakonitosti projektiranja, konstruiranja i održavanja sredstava za rad i raznih poluproizvoda. Tehnologija je znanost koja proučava i primjenjuje zakonitosti procesa, metoda i transformacija u području tehničkih znanosti.POJAM TEHNOLOGIJA PROMETA I TRANSPORTApodručje znanosti (tehničke znanosti) → polje (tehnologija prometa i transporta) → grane (pomorski i riječni promet)Tehnologija prometa i transporta je interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja proučava zakonitosti metoda, postupaka i procesa proizvodnje prometne usluge.Tehnologija prometa:

• opća (proučava opće zakonitosti metoda, postupaka i procesa; opće – vrijede u svim granama transporta, nema izuzetaka)

• specijalna – proučava tri područja:1) tehnologija teretnog prometa2) tehnologija putničkog prometa3) tehnologija prijenosa vijesti, odnosno podataka

OSNOVNI ELEMENTI PROIZVODNJE PROMETNE USLUGE

Prometna usluga je nematerijalne prirode za razliku od proizvoda.Tri su temeljna elementa proizvodnje prometne usluge:

1) sredstva za rad2) predmet rada3) rad, odnosno radna snaga

Sredstva za radOvise o vrsti usluge. Dvije su osnovne skupine:

1) prometna infrastruktura (Prometna infrastruktura i energetska bilanca su dva osnovna preduvjeta za razvoj bilo koje države. U prometnu infrastrukturu spadaju svi fiksni ili nepokretni objekti, uređaji, putovi koji služe za proizvodnju prometne usluge. U pomorsku infrastrukturu spadaju svjetionici, sva obalna lučka svjetla, sustav balisaže (sustav označavanja pomorskih putova), sva radio služba, zgrade pomorsko-inspekcijskih organa uprave, vodovodna i kanalizacijska mreža u lukama.)

2) prometna suprastruktura (To su sva mobilna, odnosno pokretna sredstva koja omogućuju stvaranje prometne usluge. U suprastrukturu pomorskog prometa spadaju sve vrste pomorskih brodova, tegljači, plovne dizalice, sve pokretne dizalice, viljuškari, sva sredstva za horizontalno i vertikalno obavljanje ukrcaja, iskrcaja i sl.)

Predmet radaPredmet rada je nematerijalne prirode. To je prometna usluga. Mora se proizvest u točno određeno vrijeme, na točno određenom mjestu i konzumira se samo u to vrijeme. Ne može se uskladištiti i prenositi za razliku od ostalih predmeta.Rad, odnosno radna snagaPodrazumijeva se energija koju treba uložit da bi se izvršio transport iz mjesta A u mjesto B. Rad se iskazuje preko pojma koji se naziva transportni ekvivalent – to je količina tereta koja se može prevesti na udaljenost od 1 km uz utrošak od 1 l goriva; najveći transportni ekvivalent se postiže u pomorskom prometu, otprilike 127 t.

2

FAZE RAZVOJA TRANSPORTNOG INŽENJERSTVA

1) MANUALIZACIJAManualizacija je najniži stupanj razvoja transporta i inženjerstva. Koristi se isključivo fizička energija.2) MEHANIZACIJAU toj fazi čovjek obavlja pripremne i završne operacije. Operacije prijevoza se obavljaju mehanički primjenom strojeva.3) AUTOMATIZACIJATo je viši stupanj razvoja mehanizacije. Čovjek stvara ideje i razrađuje ih, a ostalo obavljaju strojevi.4) AUTOMATIKA, odnosno ROBOTIKATo je današnji stupanj razvoja transportnog inženjerstva. Strojevi programiraju sve od ideje do realizacije.

TRANSPORTNI PROCES

Transportni proces je sustav kojim se povezuju ove dvije točke (A i B) primjenom odgovarajuće transportne tehnologije. Svaki transportni proces se sastoji od tri faze:

1) priprema za privoz2) proces prijevoza3) isporuka robe ili pozicioniranje ljudi

SUBJEKTI TRANSPORTNOG PROCESA1) POŠILJATELJNjegova zadaća je da pakira robu u kontejnere, trailere, maone ili barže odnosno da formira jedinični teret. Obveza mu je racionalno korištenje skladišnih kapaciteta. On mora napravit instradaciju prijevoznog puta (treba odabrati optimalnu transportnu granu).2) PRIJEVOZNIKObveza mu je da odabere optimalno prijevozno sredstvo u odabranoj prometnoj grani i izrada prateće dokumentacije.3) PRIMATELJOn treba organizirati prijem robe u 24-satnom intervalu. Treba obaviti iskrcaj robe. Po potrebi treba obaviti uskladištenje. Mora izdati dispoziciju za određenu vrstu robe.TRANSPORTNI LANACTransportni lanac je skup tehničko-tehnoloških, organizacijskih i prostorno-vremenskih sinkroniziranih operacija prijevoza jediničnog tereta. Temeljna karakteristika je jedinični teret. Jedinični teret formira se pomoću trailera ili pomoću maone ili barže. Jedinični teret omogućuje fleksibilnost. Prijevoz ili transport u transportnom lancu znači premještanje materijalnih dobara. Uskladištenje je vremensko zadržavanje robe do trenutka prijema dispozicije. Dispozicija je nalog za otpremu robe. Prekrcaj je prijelaz sa jedne na drugu granu transportne tehnologije.Svaki transportni lanac ima sljedeće dijelove:1. ELEMENTI PRIJEVOZA

- količina robe za prijevoz (5 000 t)- rok isporuke robe (365 dana)- jedinica tereta (20' ISO kontejner)

2. RELACIJA TRANSPORTA ILI PRIJEVOZA3. UVJETI TRANSPORTA ILI PRIJEVOZA

3

• FOB (franco on board)obveze prodavatelja:

- da robu isporuči od ishodišta na brod- do broda snosi sve troškove u svezi s brodom- mora nabaviti izvoznu dozvolu- plaća troškove kontrole kvalitete robe- mora na brodu predati čistu teretnicu bez opaski

obveze kupca:- mora zaključit brodarski ugovor za prijevoz robe- javlja ime broda, luku ukrcaja i rok isporuke robe na brod- od trenutka ukrcaja robe na brod snosi sve troškove s robom

4. VRIJEME OBRTA KONTEJNERATo je ukupno vrijeme koje je potrebno da kontejner od ishodišta dođe na odredište i ponovno se vrati na ishodište (cijeli ciklus). Vrijeme obrta kontejnera iznosi 42 dana.5. BROJ OBRTA KONTEJNERADobije se kad se podijeli vrijeme trajanja ugovora sa vremenom obrta kontejnera.

BOK = 365 / 42 ≈ 8,75. IZRAČUN POTREBNOG BROJA KONTEJNERAUkupna količina tereta dijeli se sa nosivošću, odnosno najvećom masom koja može stati u 1 kontejner.

PBK = 5 000 / 20 = 250 a' 20'6. PRORAČUN UKUPNO POTREBNOG BROJA KONTEJNERAPodijeli se potreban broj kontejnera sa brojem obrta kontejnera.

BK = 250 / 8,7 ≈ 29Minimalno treba dva prijevozna sredstva za stupanje u posao. Usporedba: konvencionalni način prijevoza i prijevoz pomoću jediničnog tereta je 8 300 USD.

PODJELA SUVREMENIH TRANSPORTNIH TEHNOLOGIJA

Suvremene transportne tehnologije se dijele u tri osnovne grupe:1) integralne transportne tehnologije

• između tereta i transportnog sredstva umeće se jedno tehničko pomagalo čime se postiže okrupnjavanje tereta (npr. korištenje paleta ili paletizacija, korištenje kontejnera)

2) multimodalne transportne tehnologije• u tom sustavu moraju se istovremeno koristiti najmanje dva transportna sredstva iz

različitih transportnih grana• pri tome prvo transportno sredstvo zajedno sa teretom postaje teret za drugo

transportno sredstvo – temeljna tehnološka karakteristika• transport se treba odvijati između najmanje dvije različite države

3) kombinirane transportne tehnologije • u jednom transportnom procesu moraju se upotrijebiti najmanje dvije vrste

transportnih sredstava iz različitih transportnih grana• nema okrupnjavanja tereta i nema tehničkih sredstava između tereta i transportnih

sredstava• koristi se za prijevoz zrnatih ili rasutih tereta

4

KONVENCIJA UN O MEĐUNARODNOM MULTIMODALNOM TRANSPORTU

Konvencija UN o međunarodnom multimodalnom tranportu donesena je 1980. godine u Ženevi. Multimodalni transport pokriva sve transportne grane.SADRŽAJ KONVENCIJEU uvodnom dijelu ima preambulu. U preambuli piše da treba uspostaviti ravnotežu u masovnom transportu robe između razvijenih zemalja, zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja. U 1. dijelu su opće odredbe. 2. poglavlje definira isprave. U 3. poglavlju je precizno navedena odgovornost poduzetnika multimodalnog transporta. 4. poglavlje definira odgovornost pošiljatelja tereta. U 5. poglavlju obrađuju se zahtjevi i tužbe. 6. poglavlje su tzv. dodatne odredbe. 7. poglavlje su carinske odredbe. 8. poglavlje su završne odredbe.1. POGLAVLJE – OPĆE ODREDBEDana je precizna definicija multimodalnog prijevoza, definicija poduzetnika multimodalnog prijevoza (MTO). U tom poglavlju se definiraju ugovori i isprave u multimodalnom prijevozu. Iprave se odnose posebno na pošiljaoca i posebno na primaoca. U trenutku kad MTO primi robu na prijevoz dužan je izdati ispravu o multimodalnom prijevozu. Ta isprava može biti prenosiva i neprenosiva. Isprava je neprenosiva kada je izdana na konkretno ime i vrijedi samo za to ime. Prenosiva isprava se predaje indosamentom, u nju se naknadno upisuje ime. ODGOVORNOST PODUZETNIKA MULTIMODALNOG TRANSPORTAOdgovornost traje od trenutka preuzimanja robe do trenutka konačne predaje primaocu. Odnosi se na djela svih njegovih službenika i svih osoba čijim se uslugama on služi. Odgovornost je na načelu pretpostavljene krivnje na cijelom prijevoznom putu.FINANCIJSKO OGRANIČENJE ODGOVORNOSTIGranica odgovornosti definirana je po koletu ili jedinici tereta. Iznosi 920 SDR/kol. (Special Drawing Rights / koletu). Granica odgovornosti po kilogramu mase tereta iznosi 2,75 SDR(kg.SLUČAJEVI U KOJIMA MTO GUBI PRAVO NA OGRANIČENJE SVOJE ODGOVORNOSTI1) ako je šteta nastala namjerno ili bezobzirnim postupanjem2) ako je šteta nastala sa znanjem poduzetnika da će ona vjerojatno nastatiROKOVI ZA ŽALBE, ODNOSNO TUŽBEZa vidljive štete na teretu rok za tužbu je odmah isti radni dan kad je primljen teret. Za nevidljive štete rok je 6 radnih dana od trenutka prijema tereta. Zastarni rok je 60 dana po predaji tereta. Krajnji zastarni rok je 2 godine od trenutka isporuke tereta.

UNIVERZALNA KLASIFIKACIJA TEHNOLOGIJA RAZNIH VRSTA PROMETA

KLASIFIKACIJA S OBZIROM NA PREDMET PRIJEVOZA:- putnički prijevoz- teretni prijevoz- prijenos vijesti i informacija- kombinirani prijevoz

KLASIFIKACIJA S OBZIROM NA PROMETNU GRANU:- pomorski prijevoz (riječni, kanalski, jezerski itd.)- cestovni prijevoz- željeznički prijevoz

5

- zračni prijevoz

TEHNOLOGIJA POMORSKOG TERETNOG PROMETA

Svaka tehnologija sastoji se od tri specifične podtehnologije:1. tehnologija pripreme prijevoza2. tehnologija provedbe prijevoza3. tehnologija finaliziranja ili završavanja prijevoza

Tehnologija pripreme prijevozaSastoji se od nekoliko radnji – 4 skupine pripremnih radnji:

1) priprema transportnog sredstva za rad (kompleksna analiza transportnog sredstva ali i prometna infrastruktura i prometna suprastruktura, ocjena stupnja sposobnosti za optimalnu eksploataciju)

2) priprema procesa prijevoza (izrada plana plovidbe, plana letenja, plana slaganja tereta, priprema isprava vezanih uz teret i sl.)

3) priprema organizacije prijevoza (precizni odabir prijevoznog sredstva, izbor prijevoznog puta, izračun vremena prijevoza i priprema prijevoznih isprava)

4) priprema provedbe prijevoza (zaključivanje ugovora o signiranju i pakiranju robe, zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju robe, transportno osiguranje tereta i ljudi, uzorkovanje robe odnosno kontrola kvalitete)

Tehnologija provedbe prijevozaUvijek se grupira u tri relevantne faze:

1) Prva faza prijevoza (početno pozicioniranje)• to je postavljanje transportnog sredstva u ishodišnu poziciju• to spada: ukrcaj, slaganje ...

2) Druga faza prijevoza• to je sam fizički prijevoz• tu spada cijeli niz radnji: kontrola letenja, tereta, navigacija ... – sve u svezi sa

sigurnošću3) Treća faza prijevoza (finalno ili završno pozicioniranje)

• to je postavljanje transportnog sredstva u završnu poziciju• tu spada: iskrcaj, obavljanje špediterskih poslova, carinskih poslova itd.

Tehnologija finaliziranja ili završavanja prijevozaU transportnom inženjerstvu uzima se da je to predpriprema novog ciklusa prijevoza. U toj fazi treba rješavati sve žalbe, primjedbe, sve probleme koji su nastali u svezi s prijevozom. Tu se radi statistička obrada ekonomičnosti, rentabilnosti i produktivnosti obavljenog transportnog procesa.

ORGANIZACIJA INTEGRALNOG I MULTIMODALNOG TRANSPORTA

Koriste se načela znanosti o organizaciji. Pod organizacijom se podrazumijeva udruživanje skupina ljudi zbog ispunjenja određenih privrednih zadataka svrsishodnim usklađivanjem elemenata proizvodnje. Optimalna organizacija u transportnom inženjerstvu treba ispuniti tri temeljna zadatka, a to su postizanje što veće ekonomičnosti, rentabilnosti i produktivnosti. Isključivo u transportnom inženjerstvu postoji slučaj da su transportna sredstva istovremeno predmet rada i sredstva za rad. Iz tog razloga što je to isto u transportnom inženjerstvu je od

6

najvećeg značaja odabir trasnportnog sredstva. Na osnovu odabranog transportnog sredstva formira se organizacija rada.Kod odabira transportnog sredstva treba voditi računa o tri osnovna faktora:

1) struktura potražnje za transportnom uslugom• treba napraviti determinacijsku analizu strukture potražnje na geografskom

području koje će se pokrivati2) tehničko-tehnološke karakteristike transportnog sredstva

• treba voditi računa o dinamičkom kapacitetu transportnog sredstva3) troškovi nabavke i troškovi eksploatacije transportnog sredstva

• sustavi lizinga i kreditiranja• eksploatacijsko održavanje – komparativna anliza

Dva modela održavanja:1) terotehnološki model (po točno određenoj vremenskoj shemi zamjenjuju se potrošni

dijelovi transportnog sredstva; cilj je da nikada ne dođe do kvara koji će zaustaviti tehnološki proces)

2) investicijsko održavanje (kad se desi kvar onda se intervenira)

ORGANIZACIJA RADA

U organizaciji rada sudjeluju subjekti i objekti. Subjekti u organizaciji rada su osobe, odnosno ljudi. Objekti su transportna sredstva , teret i prometna infrastruktura i suprastruktura. Profil organizacije rada definiran je faktorima koji se dijele na unutarnje i vanjske. Unutarnji faktori organizacije rada:

1. vrsta proizvoda2. proizvodna sredstva3. struktura i stručnost kadrova4. veličina i lokacija poduzeća

Vanjski (eksterni) faktori organizacije rada:1. institucionalni uvjeti poslovanja2. integracijski procesi3. tržište4. razvoj znanosti i tehnike

Vrsta proizvodaVrsta proizvoda u prometu je nematerijalne prirode. Vrsta proizvoda se naziva prijevozna ili transportna usluga. Njene osnovne karakteristike:

• ona se istovremeno proizvodi i koristi• ne može postojati izvan procesa svoje proizvodnje• njena upotrebna vrijednost se može realizirati samo na točno određenoj relaciji i u

točno određeno vrijemeProizvodna sredstvaTo su transportna sredstva. Transportna sredstva determiniraju, odnosno određuju organizaciju rada. Struktura i stručnost kadrovaVisoko obrazovani kadar zamjenjuje velik broj niže obrazovnog kadra.Veličina i lokacija poduzećaVeličina: Veličina definira broj samostalnih funkcija u poduzeću, zatim način rukovođenja, širinu ovlaštenja i sustav informiranja. Bolje da je veća veličina poduzeća. Niz odjela koje se bavi nizom djelatnosti.

7

Lokacija: Pogrešno odabrana lokacija izaziva poremećaje u izvođenju tranportnog procesa. Odabir specijaliziranih luka (kontejnerske i RO-RO).Institucionalni uvjeti poslovanjaOni su u potpunosti određeni društveno-političkim i ekonomskim ustrojem zemlje. Posebno je važna pravna regulativa u određenoj zemlji. Integracijski procesiOni se danas očituju u globalnom povezivanju prijevoznika u raznim granama transporta. Najviše je izraženo u zračnom i pomorskom prometu.TržišteMisli se na svjetsko trgovinsko tržište. Osnovni problem je to što je ono podložno recesijama (smanjenje obima poslovanja). Tržište se generira prema stupnju razvijenosti pojedine države. Tri dominantna svjetska tržišta su europsko, sjevernoameričko i dalekoistočno tržište.Razvoj znanosti i tehnikeTaj razvoj djeluje na organizaciju rada kroz dva osnovna oblika:

1. poboljšanje tehničko-tehnoloških karakteristika transportnih sredstava – to izaziva promjene u pojedinim segmentima transportnog procesa

2. razvoj znanosti u organizaciji (razvoj psihologije i sociologije – psihosocialni pristup)

OSNOVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI

Primjer je korištenje paleta. Osnovni organizacijski oblici se dijele u tri kategorije:1. najniža razina → lokalna paletizacija (palete se koriste samo unutar jednosg

zatvorenog sustava, npr. unutar jedne tvornice, luke, robnotransportnog centra)2. viša organizacijska razina → paletni lanac (to je korištenje paleta u svim granama

transporta; palete pripadaju točno određenom vlasniku, on ih koristi u svom transportnom procesu; nedostatak je pojava praznog hoda – povratne palete bez tereta)

3. paletni pool (nema vlasnika paleta nego se formira jedna međunarodna udruga, svi članovi poola uplaćuju određeni iznos i koriste sve palete na tržištu, nema praznog hoda; kod kontejnerskog transporta se umjesto poola razvila lizing industrija)

Da bi organizacija rada dobro funkcionirala jako je važno korištenje transportnog sredstva.

OSNOVNI KRITERIJI RACIONALNE ORGANIZACIJE TRANSPORTA

Transportno sredstvo je okosnica, ono determinira sve. Tri kriterija – vezana su uz transportna sredstva:

1) transportna sredstva se moraju eksploatirati što više vremena- preduvjet je optimizacija održavanja- funkcija cilja je da ne smije doći do zastoja, odnosno kvara u transportnom

sredstvu- transportna sredstva se moraju eksploatirati 24 h – to zahtijeva organizaciju

rada u smjenama- pravilna izrada reda plovidbe, reda letenja ili reda vožnje

2) moraju se maksimalno smanjiti prazne vožnje (mrtvi hod)- najvažnije je osigurati tzv. povratne terete (angažirati špeditere, agente itd.)

3) zahtjev da kapacitet transportnog sredstva bude maksimalno iskorišten

8

- transportno sredstvo se projektira za statički kapacitet – tzv. garantirana količina tereta koja će biti u opticaju

- dinamički kapacitet treba pokriti neravnomjernosti kod odstupanja na tržištuCestovni promet ima najelastičniji vid organizacije rada (dozvoljena su ad hoc rješenja, improvizacija i sl.). Zračni promet ima najkrući ili najtvrđi organizacijski oblik. Željeznički i pomorski promet su između po fleksibilnosti (u sredini).

KOOPERACIJE MEĐU BRODARIMA

Kontejnerizacija je najsnažnije utjecala na organizacijske promjene na pomorskom tržištu. Srednji brodar koji želi poslovati na svjetskom tržištu sa kontejnerskim brodovima mora imati inicijalna financijska sredstva od 1 milijarde američkih dolara. Zbog ogromnih kapitalnih ulaganja formirale su se kooperacije među brodarima. Rješenje je da se spoji nekoliko brodara – razbija se mogućnost bankrota. Kapitalna ulaganja se parceliziraju na veći broj brodara.OSNOVNA PODJELA KOOPERACIJA MEĐU BRODARIMAOsnovna podjela kooperacija među brodarima je s obzirom na broj partnera u kooperaciji i s obzirom na geografski djelokrug koji pokrivaju. Tri su osnovne vrste kooperacija:

1) kooperacije na globalnoj razini na svim pomorskim pravcima samo između dva brodara

2) kooperacije na globalnoj razini na svim pomorskim pravcima između više brodara („grand aliance“)

3) kooperacije jednog brodara sa više različitih brodara na različitim linijskim servisima („web of slot exchange“)

OPERATIVNI TROŠKOVI BRODARAKontejnerski brod bilo koje veličine mora imati stalno na raspolaganju tri seta kontejnera koji odgovaraju njegovoj nominalnoj nosivosti. Danas su u upotrebi kontejnerski brodovi koji mogu prenositi 13 000 TEU – moraju imati 39 000 TEU samo za taj brod na raspolaganju za komercijalno poslovanje. Jedan set kontejnera (13 000 TEU) mora biti neprestano na raspolaganju u lukama ukrcaja. Drugi set je na samom kontejnerskom brodu. Treći set je u lukama iskrcaja.INTEGRACIJSKI RAZVOJI KOOPERACIJESvrstavaju se prema sljedećim kriterijima:

1) s obzirom na zemljopisno područje koje brodari pokrivaju (određen broj linijskih kontejnerskih servisa)

1. kooperacije sa samo jednim linijskim servisom (npr. Jadran – SAD)2. jedan linijski servis i feeder servis3. više linijskih servisa i više feeder servisa4. globalna kooperacija

2) s obzirom na djelokrug sredstava koje obuhvaćaju1. kooperacije među brodarima koje pokrivaju samo brodove2. kooperacije među brodarima koje pokrivaju brodove i kontejnerske terminale3. kooperacije među brodarima koje pokrivaju brodove, kontejnerske terminale,

kontejnersku opremu i kopnene depoe ili kopnene terminale4. kooperacije među brodarima koje pokrivaju sva osnovna sredstva brodara,

kompletnu kopnenu organizaciju, prodaju i marketing3) s obzirom na tip ili vrstu kooperacije

1. „slot exchange“ (izmjena ili najam slotova ili praznih kontejnerskih mjesta na brodu)

2. podjela svig vrsta troškova među brodarima

9

3. zajedničko vlasništvo osnovnih sredstava za rad (osnovna sredstva za rad = brodovi)

4. zajedničko vođenje brodarskih kompanija5. međusobno spajanje brodarskih kompanija

4) s obzirom na vremensko trajanje kooperacije1. ad hoc kooperacije (vrijede samo za izvođenje jednog plovidbenog poduhvata)2. srednjoročne kooperacije (3-4 godine)3. dugoročne kooperacije (5-10 godina)4. trajne kooperacije (bez vremenskog ograničenja)

VRSTE UGOVORA O KOOPERACIJI MEĐU BRODARIMAPet vrsta:

1. JOINT SCHEDULING AGREEMENT2. CONNECTING CARRIER AGREEMENT3. VESSEL SHARING AGREEMENT (VSA)4. SPACE / SLOT CHARTER AGREEMENT5. SPACE / SLOT EXCHANGE AGREEMENT

- u okviru (VSA)- izvan (VSA)

JOINT SCHEDULING AGREEMENTTo je najstariji oblik kooperacije među brodarima. On podrazumijeva da se uspostavi operativni sporazum između dva ili više brodara na istom linijskom servisu. Operativni sporazum – oni zajednički uspostavljaju koordinirane polaske brodova, odnosno unaprijed definiranu frekvenciju servisa koji se javno objavljuje. Kod ovog ugovora svaki brodar zadržava svoj identitet (nastupa pod svojim imenom). Svrha je da se izbjegnu nepotrebna poklapanja.CONNECTING CARRIER AGREEMENTKod ovog ugovora postoje dvije stranke. To su:

1) publishing carrier- ugovara direktno prijevoz sa krcateljem- izdaje teretnicu za cijeli prijevozni put (od ishodišta do odredišta)- on prevozi kontejnere od ishodišne luke do dogovorene prekrcajne luke

2) conecting carrier- nastupa od prekrcajne luke na dalje (preuzima teret)- on prevozi kontejnere do konačne ili odredišne luke

VESSEL SHARING AGREEMENT (VSA)Dosta je čest oblik ugovora koji se koristi u pomorskoj svjetskoj praksi. Kod ovog ugovora dva ili više brodara dogovore izvođenje zajedničkog linijskog servisa (trebaju biti definirane točno luke ukrcaja i luke iskrcaja). U obavljanju posla svaki od brodara sudjeluje sa svojom flotom brodova. Napravi se share contribution (dokument) – udio pojedinog brodara u ukupnom kapacitetu prijevoza. Kod ovog ugovora svaki brodar zadržava svoj identitet (nastupa na tržištu pod svojim imenom). Svaki brodar samostalno plaća sve agencijske i štivadorske troškove za kontejnere koje on preveze. Lučke troškove plaća onaj brodar koji je naveden u share contributionu za određenu luku.SPACE / SLOT CHARTER AGREEMENTKod ovog ugovora brodar prodaje određeni dio brodskog prostora (slotovi ili prazna mjesta za ukrcaj kontejnera) drugoj stranci. Druga stranka može biti brodar ili NVOCC (non vessel operating comon carrier). U ovom slučaju naplata se obavlja u novčanom iznosu i to odmah.SPACE / SLOT EXCHANGE AGREEMENTOvaj sporazum je inkorporiran ili uključen u VSA. Osnovni cilj je da svaki brodar optimalno iskoristi svoj prijevozni kapacitet.

10

Temeljna svrha svih ugovora je postizanje sinergijskog efekta kooperacije među brodarima.SINERGIJSKI EFEKTI1) na ovaj način se omogućava jednom brodaru da znatno poveća frekvenciju svog linijskog servisa a bez da nabavlja nove brodove (pr. brodar A održava 12-dnevnu frekvenciju jednog servisa sa 4 svoja broda, on želi imati frekvenciju od 7 dana, za to je potrebno imati 6 brodova, treba kupiti ili nabaviti još 2 broda, napravi se VSA između brodara A i brodara B, brodar A daje 3 broda, brodar B još 3 broda)2) omogućava da brodar poveća frekvenciju servisa sa manjim brojem brodova (pr. sa 3 broda brodar održava frekvenciju 7-dnevnog servisa, ostaje mu jedan brod kojeg će iznajmit)3) omogućuje se bolja iskoristivost brodskih kapaciteta sa manjim brojem brodova u zajedničkom servisu4) povećava se zemljopisno područje u kojem se pruža linijski servis (otvaraju se nove luke ukrcaja i iskrcaja)5) smanjuju se troškovi repozicioniranja praznih kontejnera6) ovi ugovori povećavaju, odnosno imaju direktan utjecaj na poboljšanje pomorske infrastrukture i suprastrukture

MULTIMODALIZAM

Multimodalizam je prijevoz stvari ili tereta iz jedne u drugu zemlju pomoću najmanje dva prijevozna sredstva, a na temelju jedne jedine isprave o prijevozu. Prijevoz organizira poduzetnik prijevoza (MTO). Postoje tri temeljna razloga za korištenje multimodalizma:

1. nemogućnost direktnog povezivanja ishodište / odredište samo sa jednom prijevoznom granom

2. geografski efekt (prirodno-geografske pogodnosti)3. ekonomija razmjera (što se odjednom transportira veća količina tereta to su manji

troškovi po jedinici tereta)Današnji multimodalizam bazira se na tri temeljna koncepta:

1. jedinstveni ugovor o prijevozu i jedinstvena odgovornost (načelo – pretpostavljena krivnja)

2. kontejnerizirano kretanje tereta, odnosno robe3. međunarodna, svjetska trgovina

KontejnerizacijaKontejnerizacija je centralni dio multimodalnog transporta. Efekti koji se s tim postižu su sljedeći:

1. kontejnerizirani p.??? – smanjuje se tranzitno vrijeme kretanja tereta2. eliminiraju se sve posredničke usluge kod prekrcaja tereta3. smanjuju se troškovi skladištenja4. smanjuju se troškovi ambalažiranja tereta

Međunarodna trgovinaMorem se transportira oko 80% roba svjetske trgovine po količini, a oko 70% roba po vrijednosti. More je temeljni medij za odvijanje transporta, razlog je što je transport morem najekonomičniji i dolazi do relativno malog onečišćenja okoliša.Transportni ekvivalent:

- 127 tona (morski)- 50 tona (cestovni)- 60 – 70 tona (željeznički)

Sa tehnološkog stajališta multimodalizam se opisuje kombinacijom tri i: i – interconectivity – međusobna povezanost različitih prometnih grana

11

i – interoperability – međugranska povezanost prometnih usluga i – intermodality – unutargranska povezanostproemtnih usluga

e-društva (e-society)Jedan od dijelova – transport. Razvoj multimodalnog transporta u IT (inteligent transport) sustav, radi na razvijanju na moru.

CESTOVNI PROMET (parametri)

• prema namjeni• prema teritorijalnom obilježju• prema načinu organiziranja

Prema namjeni• javni cestovni prijevoz za opće društvene potrebe (osnovna karakteristika: mora ga

koristiti svatko pod jednakim uvjetima)• prijevoz za osobne, vlastite potrebe (nisu propisani nikakvi uvjeti; izvodi se za vlastite

potrebe vlasnika vozila)Prema teritorijalnom obilježju

1) unutrašnji (unutar teritorija jedne zemlje)• gradski• međugradski• prigradski

2) međunarodni prijevoz (između dviju različitih zemalja)Prema načinu organiziranja

1) linijski• utvrđeni• javno objavljen red vožnje• objavljene tarife prijevoza• stalan ili sezonski prijevoz

2) slobodni- svi elementi vožnje se ugovaraju (vrijeme, kapacitet prijevoza, relacija, cijena)

Izmjeritelji (parametri) rada u cestovnom prometuSluže zato da bi za pojedinu vrstu transportnog sredstva izračunali transportni učinak i rezultate transportnog rada.Osnovni parametri transportnog rada kod prijevoza tereta ili roba:

1) vrijeme vožnje jednog vozila (TV)2) broj vožnji jednog vozila (VV)3) broj obrta jednog vozila (bo)4) efektivno vrijeme rada pri prijevozu (HR)5) proizvodnost ili produktivnost kamiona (wk)6) produktivnost tegljača / vučnog vozila (wt)7) srednja nosivost vozila (q)8) dužina prijevoza pod teretom (kt)9) dužina prijevoza (k)10) vrijeme obrta kamiona (Tok)11) vrijeme obrta tegljača (Tot)12) brzina kamiona, tegljača (Vk, Vt)13) vrijeme potrebno za prikapčanje / odkapčanje prikolice (Tpr)

Parametri transportnog rada kod prijevoza putnika u cestovnom prometu:1) koeficijent neravnomjernosti kretanja putnika (η)

12

2) koeficijent popunjenosti putnika (γ)3) broj prevezenih putnika (Qp)4) kapacitet autobusa / broj mjesta u autobusu (q)5) ukupni broj prijeđenih km sa putnicima (∑K)6) srednja udaljenost srednjeg putnika (ksp)7) vrijeme zadržavanja na postajama (ts)8) eksploatacija brzine (komercijalna) (Vc)9) koeficijent izmjena ili smanjivanje putnika na jednoj liniji (nsn)10) radna proizvodnost, produktivnost autobusa (Wp)11) koeficijent iskoristivosti radnog vremena (ρ = HR / 24)

Izračun izmjeritelja transportnog rada kod prijevoza tereta• potreban broj vozila za prijevoz količina ukupnog broja tereta

Ar = Qr / bo * q * γQr – ukupna količina tereta koju treba prevesti u tonamabo – broj obrta jednog vozilaq – srednja nosivost vozila koja se koristeγ – koeficijent iskorištenja nosivosti vozila

• broj obrta vozilaBo = Hr / to

Hr – efektivno vrijeme u prijevozuto – vrijeme obrta određenog vozila

to = (2 * kt / Vs) + trob

trob – vrijeme robnih operacijaQ = Bo * εq * γ

εq – ukupna nosivost voznog parka∑q = Q / Bo * γ → Ar = ∑q / q = Q * to / H * γ * q∑q = Q * to / Hr * γ

Izbor teretnog vozila s obzirom na njegove tehničko-tehnološke karakteristike• za prijevoz tereta koristi se kamion ili tegljač (vučno vozilo)

Wk = qk * γ * kt / tok Wt = qt * γ * kt / tot

Wk – produktivnost kamiona, nosivost kamionaWt – za tegljačWk / Wt < 1 → manje od jedan tegljač; veće od jedan kamion

tok = (2kt / Vk) + trob (h)tot = (2kt / Vt) + tpr (h)

- udaljenost na kojoj će transportni rad kamiona i tegljača biti jednakvremena obrta jednaka jedinici → tok / tot = 1

(2kt / Vk) + trob / (2kt / Vt) + tpr

kt = Vt * Vr (tpr – trob) / 2 (Vt – Vk) (km)rad transportnog kamiona = rad transportnog sredstvaIzračun potrebnog broja prikolica → priključnog vozila

p = Pv + Pu + Pip – potreban broj priključnih vozila (prikolica)Pv – broj motornih vozila koji vuku prikolicePu – broj prikolica koje se ukrcavajuPi – broj prikolica koje se iskrcavaju

- interval vožnje (Iv) – vrijeme koje protekne od dolaska do odlaska dva uzastopna teretna vozila

13

Iv = tot / At Iv = 2k + (tpr * Vt) / At * Vt

At – broj tegljačaParametri ili izmjeritelji kod prijevoza putnika(analizira se prijevoz autobusima)Koeficijent iskorištenja nosivosti autobusa (γa)

γa = ostvareni putnički km / max mogući putnički km = ∑Qp * kspl / qa * ∑k∑Qp – broj stvarno prevezenih putnika (Q1 + Q2......Qn)kspl – srednja daljina putovanja jednog putnikaqa – kapacitet mjesta u autobusu (broj sjedišta i mjesta za stajanje u gradskom i prigradskom prometu; za međugradski – samo sjedala)∑k – ukupan broj prijeđenih km – sa putnicima

γa = Up / qa * ∑kUp – transportni rad ostvaren autobusom (jedinica ostvareni putnički km)

• srednja prometna brzina kod prijevoza putnika - odnos između ostvarene dužine prijevoza i vremena vožnje; uzima se u obzir i vrijeme zadržavanja

Vs = ∑k / tv + ts

∑k – ukupan broj prijeđenih km → u radu - dvostruka dužina linijetv – vrijeme vožnje između postajats – ukupno vrijeme zadržavanja na svim postajama

vrijeme obrta autobusa – omjer dvostruke dužine linije kroz komercijalne brzine autobusa (Ve)

to = ∑t / Ve

kspl – srednja daljina putovanja putnika; anketiranjem putnikakspl = Up / ∑Qp = ukupno ostvareni transportni rad (pkm) / broj stvarno

prevezenih putnikaPO ZIBERTALU

kspl ≈ 1,2 + 0,17 korijen iz FF – ukupna površina grada

Intenzitet prijevozaIntenzitet prijevoza je broj vozila koja prođu jednom promatranom postajom u toku jednog sata ili jednog dana i u samo jednom smjeru.

Ip = Ar / to (voz / h)to = 2L / Ve

Ip = Ar * Ve / 2L2L – dvostruka jedinica, vremena ili vožnjeAr – broj vozila u radu / eksploataciji

Koeficijent izmjene ili smjene putnikaηsm = L / kspl

ηsm = Qp / qa * γa

Proizvodnost / produktivnost rada autobusa (Wa)Wa = Qa * γa * Ve / kspl

Srednje vrijeme putovanja jednog putnikatvp = kspl / Ve

Veličina transportnog rada autobusaUp = Qp * kspl

Up = Qp * (L / ηsm) (pkm)Transportni rad autobusa

Up = Hr * Ve * qa * γa * μμ – koeficijent iskoristivosti prijeđenog puta

14

ZAKONSKE ODREDNICE VEZANE ZA MOTORNA VOZILA

• najmanja specifična snaga motora- kombi, motocikl → 14,7 kW po toni- autobusi → 8,83 kW po toni- teretna vozila → 7,36 kW po toni

• najmanja – gabaritna vozila (duljina)- motorna vozila – 12 m- tegljač s prikolicom – 16,5 m- zglobni autobus – 18 m

• najviša širina vozila – 2,55 m• max visina – 4 m• max mase za motorni pogon - dvoosovinska prikolica 18 t• troosovinska max 24 t• motorno vozilo sa troosovinskom prikolicom 40 t• ukupna masa prikolice ne smije nikad biti veća od ukupne mase vučnog vozila za više od 50%• osovinsko opterećenje – stanje mirovanja na vodoravnoj podlozi – jednostrma osovina max 100 kN• troosovinske prikolice i poluprikolice razmak između osovina do 1.3 – dopušteno opterećenje 210 kN• razmak veći od 1,3 – 1,4 m – dopušteno opterećenje 240 kN

IZRAČUN PARAMETARA RADA U ŽELJEZNIČKOM PRIJEVOZU

Karakteristike (eksploatacijske):A. ukupna prijevozna sposobnostB. brzina prijevozaC. frekvencije / urednost prijevoza

Prijevozna sposobnost ovisi o: prijevoznoj moći i stanju donjeg i gornjeg pružnog parka vrsti vučnih vozila uvjetima eksploatacije

Danas vagoni preko 40 t terete prevoze odjednom.Vrste brzina na željeznici:

1) komercijalna brzina (Vk)2) tehnička brzina (Vt)3) čista tehnička brzina (uzima se i vrijeme zadržavanja, tj. stajanja)

Vk = ∑NL / ∑NT (kmh-1)∑NL – ukupno prijeđeni km / vozni km∑NT – ukupno vrijeme putovanja / ostvareni vozni sati

Vt = L / ∑tv = duljina dionice na kojoj vlak prometuje / ukupno vrijeme vožnji(bez zadržavanja) (kmh-1)

- u putničkom prometu – do 600 km/h- u teretnom prometu – do 150 km/h

15

Propusna moć prugePropusna moć pruge je sposobnost pruge da u jedinici vremena (24 h) propusti određeni broj vlakova, kola, vagona ili određenu količinu tereta.Ona ovisi o:

propusnosti svakog pojedinačnog staničnog razmaka opremi pruge

POKAZATELJI TRANSPORTNOG RADA NA ŽELJEZNICI

Rad koji se ostvaruje na željeznici se iskazuje brojem putničkih kilometara kod prijevoza putnika ili neto tonskim kilometrima kod prijevoza robe ili tereta.Na željezničkoj mreži razlikujemo dvije vrste radova:

1) rad u početnim operacijamaUp = Uuk + Uprim

Up – rad u početnim operacijamaUuk – broj ukrcanih kola ili vagona na vlastitoj mrežiUprim – broj primljenih nakrcanih kola ili vagona od susjednih željezničkih

mreža2) rad u konačnim ili završnim operacijama

Uz = Uisk + Upred

Uz – rad u konačnim ili završnim operacijamaUisk – broj iskrcanih kola ili vagona na vlastitoj mrežiUpred – broj predanih kola ili vagona susjednim željezničkim mrežama

Racionalno i rentabilno radi ona željeznička mreža u kojoj je rad u početnim operacijama približno jednak radu u konačnim ili završnim operacijama.Postoje kvalitativni i kvantitativni pokazatelji rada na željeznici. Sa kvantitativnim pokazateljima pokazuje se količina ostavrenog prijevoza ili ostvareni rad u jedinici vremena. Sa kvalitativnim pokazateljima pokazuje se stupanj iskorištenosti teretnog ili putničkog željezničkog parka.Važniji kvalitativni pokazatelji:

1) statičko opterećenje kola ili vagona2) dinamičko opterećenje kola ili vagona3) dinamičko opterećenje kola ili vagona radnog parka4) produktivnost ili proizvodnost teretnih kola

Nosivost kola ili vagona se kreće u rasponu od 15-25 tona. Ako se prevozi iznad 45 tona mora biti dopuštenje resornog ministarstva.Statičko opterećenje kola ili vagonaStatičko opterećenje kola ili vagona pokazuje koliko je tona robe ili tereta ukrcano u jedna kola. Ukoliko se krca u više kola ili vagona onda se izračuna aritmetička sredina.

Ps = ∑P / U∑P = P1 + P2 + ... + Pn

Ps – statičko opterećenje kola ili vagona∑P – zbroj ukrcanih tona robe na kolaU – ostvareni rad kola

U Republici Hrvatskoj prosječno statičko opterećenje kola iznosi oko 22 tone. Stupanj iskorištenje nosivosti je oko 65 do 70%.Dinamičko opterećenje kola ili vagonaOno pokazuje koliko je prosječno opterećenje jednih kola za vrijeme vožnje.

Pd = ∑PI / ∑NStov

16

Pd – dinamičko opterećenje kola ili vagona∑PI – ostvareni neto tonski kilometri∑NStov – ostvareni kolski ili osovinski kilometri nakrcanih kola

Dinamičko opterećenje kola ili vagona radnog parkaPdr = ∑PI / ∑NS

Pdr – dinamičko opterećenje kola ili vagona radnog parka∑PI – ostvareni neto tonski kilometri∑NS – ostvareni kolski ili osovinski kilometri svih nakrcanih i praznih kola

OBRT KOLA ILI VAGONA

Obrt kola ili vagona je vremenski period koji protekne od jednog do drugog uzastopnog ukrcaja istih kola.Jednočlana formula za izračun obrta kola (izražava se u danima):

υ = Nr / Uυ (teta) – obrt kola ili vagonaNr – radni park kola odnosno tzv. kolski dani radnog parkaU – rad ili broj kola koja treba ukrcati u jednom danu

Tročlana formula za izračun obrta kola u željezničkom prometu:υ = L / Vk + (KTEH * TTEH) + (KROB + TROB)

υ – obrt kola u željezničkom prometuL – dužina kretanja kola izrežena u kilometrima tijekom obrtaVk – komercijalna brzina vlaka u km/hKTEH – broj tehničkih postaja kroz koja su prošla kola tijekom obrtaTTEH – vrijeme koje su kola tijekom obrta provela u tehničkim postajamaKROB – koeficijent robnih operacija

Koeficijent robnih operacija pokazuje ostvareni ukrcaj ili iskrcaj po jedinici rada. On može poprimiti dvije vrijednosti:

1. KROB = 0 - u slučaju kada je željeznička mreža tranzitna2. KROB = 2 – u ovom slučaju na mreži se ne vrši ni primitak niti predaja kola drugoj

mrežiU tročlanoj formuli prvi član predstavlja vrijeme koje kola provedu u vožnji, odnosno u vlakovima. Drugi član predstavlja vrijeme koje kola provedu u tehničkim postajama. Postoje dvije vrste tehničkih postaja: rasporedne i ranžirne postaje. Ranžirne postaje su postaje gdje se formiraju kompozicije vlakova. Treći član pokazuje vrijeme koje kola provedu na robnim operacijama.

VRSTE BRZINA NA ŽELJEZNICI

1.) KOMERCIJALNA BRZINARazlikuje se komercijalna brzina jednog vlaka ili grupe vlakova.Ako se radi o grupi vlakova:

vk = ∑NL / ∑NTvk – komercijalna brzina∑NL – ostvareni vozni kilometri∑NT – ostvareni vozni sati

Ako se radi o jednom vlaku:

17

vk = L / tv + tz

vk – komercijalna brzinaL – dužina dionice na kojoj vlak prometujetv – vrijeme vožnjetz – dodatna vremena koja su potrebna za pokretanje i zaustavljanje vlakova

2.) ČISTA TEHNIČKA BRZINAČista tehnička brzina je odnos između dužine dionice pruge i vremena vožnje na toj dionici bez vremena potrebnog za pokretanje i zaustavljanje vlaka.

včt = L / tv – tdop

3.) TEHNIČKA BRZINATehnička brzina je odnos između ukupne dužine dionice pruge i ukupnog vremena vožnje vlaka.

β = vk / vt < 1 β – koeficijent komercijalne brzine vlaka

PROSJEČNA DUŽINA KRETANJA KOLA TIJEKOM OBRTA

Ukupna dužina dionice koje pređu je zbroj nakrcanih i praznih kola.L = Ltov + Lpr

α = Lpr / Ltov

α – koeficijent praznog kretanja kolaL = Ltov (1 + α) (km)

Kretanje kola u jednom danuS = ∑NS / Nr (km/dan)

∑NS – ostvareni kolski kilometri nakrcanih i praznih kolaNr – radni kolski park, odnosno kolski dani

S = Ltov (1 + α) / υProduktivnost ili proizvodnost teretnih kola

Pr = Pdr * SProduktivnost ili proizvodnost teretnih kola je umnožak dinamičkog opterećenja kola radnog parka i kretanja kola u jednom danu.TARA KOLA ILI VAGONA je vlastita masa kola ili vagona.

λ = q / Pk

λ – koeficijent tare kola u željezničkom prometuq – tara kola izražena u tonamaPk – nosivost kola izražena u tonama

U Republici Hrvatskoj dozvoljeno osovinsko opterećenje ovisno o vrsti kolosjeka se kreće u rasponu od 15 700 N do 19 600 N.

POKAZATELJI RADA KOD PRIJEVOZA TERETA NA VODAMA

Pokazatelji rada kod prijevoza tereta na vodama se iskazuju za kompletnu flotu (grupu ili grupaciju plovila), za određeno vrijeme navigacije, za jednu liniju koja se pokriva ili za kompletno geografsko područje.Tri grupe pokazatelja:

1) vremenski pokazatelji ili pokazatelji vremena

18

2) pokazatelji iskorištenja snage, nosivosti i brzine3) pokazatelji produktivnosti ili proizvodnosti

Vremenski pokazatelji ili pokazatelji vremena1. koeficijent iskoristivosti vremena putovanja sa teretom

Iv = tp / ttp – vrijeme putovanja sa teretomt – ukupno vrijeme trajanja obrta ili poluobrta

2. koeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez teretaI'v = t'p / t

t'p – vrijeme putovanja bez teretaPoluobrt je vrijeme od ishodišta do nekog odredišta.Pokazatelji iskorištenja snage, nosivosti i brzine1. pokazatelj iskorištenja snage

Is = Qt / Nt (t/kWh)Qt – stvarna količina tereta na brodu ili ploviluNt – kod broda je to nominalna snaga glavnog pogonskog stroja; a kod plovila je vučna snaga tegljača ili snaga potiskivača

2. pokazatelj iskorištenja nosivostiIt = Qt / Qk

Qt – stvarna količina teretaQk – korisna nosivost broda ili plovila

Qk = Qu – Qp

Qu – ukupna nosivost Qp – posredna nosivost

Pokazatelji produktivnosti ili proizvodnostiIp = Is * vt (za riječni promet: tkm/kWh; za pomorski promet:

tM/kWh)Tehnička brzina kod plovila je tzv. putna brzina (servis speed).

TRANSPORT CJEVOVODIMA

Transport cjevovodima je prvenstveno namijenjen za transportiranje tekućim i plinovitim teretima. Najstariji poznati transport cjevovodima bio je transport vode. Radni vijek cjevovoda je maximalno 25 godina. Najekonomičniji je za udaljenost 280 – 300 km. Cjevovod se amortizira u periodu od 15 – 25 godina (prvenstveno se odnosi na prijevoz nafte). Troškovi izgradnje cjevovoda proporcionalni su sa promjerom cijevi (2rл). Troškovi prijevoza su proporcionalni sa promjerom cijevi na kvadrat (r2л). Produktivnost ovisi o brzini protoka (veća brzina protoka veća produktivnost). Komparacija cjevovod – željeznica: troškovi su transporta 5 puta skuplji na željeznici, a troškovi transporta cestovnim vozilima su 3,5 puta skuplji od željeznice.

PRODUKTIVNOST, EKONOMIČNOST I RENTABILNOST MULTIMODALNOG TRANSPORTA

PRODUKTIVNOST ILI PROIZVODNOSTProduktivnost ili proizvodnost predstavlja odnos između ostvarenog obima proizvodnje prometnih usluga i živog rada uloženog u tu proizvodnju.

19

P = Q / LP – produktivnost ili proizvodnostQ – ostavreni opseg ili obim proizvodnjeL – angažirani ili uloženi živi rad

Ovo služi za mjerenje stupnja proizvodnosti ili produktivnosti u određenom području ljudskog djelovanja. Cijena prijevoza je uvijek obrnuto proporcionalna produktivnosti ili proizvodnosti rada u prijevozu. Kod putničkog prijevoza rad se kvantificira putem ostavrenih putničkim kilometara (pkm), a kod prijevoza robe ili tereta rad se kvantificira putem neto tonskih kilometara (ntkm). Temeljni problem je što ove dvije jedinice nisu ekvivalentne; zahtijevaju različite količine uloženog rada.

P = Qpkm + Qntkm / LPovezivanje putničkih i neto tonskih kilometara izvodi se uvođenjem ponderiranog koeficijenta (X).

1 pkm : 1 ntkm = 1 : 0,70X = 0,70P = Qpkm + (Qntkm * X) / L Qpkm + (Qntkm * X) – Qr–reducirani tkmPp = Qpkm /Lp (za putnike)Pr = Qntkm / Lr (za robu)P = Pp + Pr / 2 = 10% opća ili generalna produktivnostP = Pp * Pr / 2 > 10% oscilacija veća od 10%

EKONOMIČNOSTKod ekonomičnosti uvijek se u nazivniku jednadžbe nalaze troškovi.

E = Qrtkm / T = Qrtkm / L + M + STroškovi se dijele u tri grupe:

1) L – troškovi radne snage2) M – materijalni troškovi3) S – troškovi sredstava za rad

Izražavanje ekonomičnosti naturalnim jedinicama bruto rada:Qrtkm / L + M + SE = Qbrtkm / T

brtkm = zbroj tara tonskih kilometara i neto tonskih kilometarattkm = tara transportna sredstva * pređeni put u kilometrimaEkonomičnost izražena vrijednosnim jedinicama proizvodnje prometnih usluga:

E = V / TV – ukupni prihodT – ukupni troškovi

E = (Qntkm * Cntkm) + (Qpkm * Cpkm) / TQ – količinaC – cijena

RENTABILNOST PRIJEVOZAUvijek se uspoređuje određena veličina sa angažiranim sredstvima za izvršenje toga rada.

R = D / SR – rentabilnostD – ostvareni dohodakS – angažirana sredstva

Osnovni cilj je da se utvrdi donja granica rentabilnosti.

20