Download pdf - Hibridni Tipovi Izgradnje

Sveuilte u Zagrebu Arhitektonski fakultet Diplomski studij arhitekture i urbanizma

Katedra za arhitektonsko projektiranje

SUVREMENO STANOVANJE

HIBRIDNI TIPOVI IZGRADNJE

Voditelj: prof. dr.sc. Alenka Deli, d.i.a. Student: Lovro Balenovi

Ak. Godina 2009./2010.

Diplomski studij arhitekture i urbanizma Suvremeno stanovanje HIBRIDNI TIPOVI IZGRADNJE Lovro Balenovi

1

Sadraj:

1) Uvod Povijesni razvoj hibridne izgradnje 2 2) Dubai Renaissance, OMA 12 3) Venke Centre, Steven Holl Architects 17 4) Sky Village, ADEPT+MVRDV 23 5) Sliced Porosity Block, Steven Holl Architects 31 6) Zakljuak Ovo je hibrid 38 7) Popis izvora 39


2

UVOD

Povijesni razvoj hibridnih zgrada

Povijest hibrida poinje krajem 19. stoljea kada se shvatilo da je preklapanje funkcija u gustoj strukturi grada neizbjeno. Unutar metropola izdiu se novi mijeani organizmi poduprti centarlizmom kao katalizatorom. Centralizam svoje korijenje vue iz neproporcionalnog rasta cijene zemljita te krutou urbane matrice ime su stvorena velilka ogranienja. Prethodni primjeri za to se mogu nai, poput klasine arhitekture ili tradicionalnih situacija vezanih s infrastrukturom, no pragmatine

sjevernoamerike metropole su te u kojima se pojavljuju hibridne zgrade bilo kakve funkcije koja je profitabilna i koja unitava do tada postojee tipologije. Tako hibrdina zgrada proizvodi guste i uspjene atmosfere, koje zbog toga preferiraju prirodnost nepredvienih aktivnosti. 1916. godine, prihvaa se novi zoning grada New Yorka koji je regulirao koritenje, visinu i volumen novih zgrada. Takoer, to je prvi plan koji je uspostavio kut upada sunevih zraka prema centru ulice. Od tog trenutka kut upada sunevih zraka dolazi u direktnu relaciju sa minimalnom udaljenou nebodera i ceste u New Yorku ime su stvoreni novi izazovi za arhitekte tog vremena, pogotovo one koji su bili ueni prema idejama Ecole des Beaux Arts. Ova kriza u stilu je bila nevjerojatna; estetske vrijednosti tadanjeg doba zamijenjene su pragmatinim zahtjevima izgradnje i ekonomije. Arhitekt je morao stoga stvoriti doslovnu interpretaciju novog pravilnika i time zaboraviti na tradiciju iz prolosti. Dobro osvjetljeno mjesto postalo je vanije nego dobro isprojektirana zgrada u stilu francuske renesanse.

Slika 1.1. Izgradnja 40 katne Equitable Building u New Yorku 1915. Izazvalo je javni skandal jer je blokirala sunevu svjetlost da doe do ulice Cedar, i ona je od tada u vjenom mraku. Par godina prije normalno je bilo da svatko gradi zgradu onako koliko mu to dopusti kapital. Ta situacija je na koncu postala neodriva .


3

S izgradnjom Equitable i Downtown Athletic-a, urbani karakter vertikalnih kompaktnih hibrida je postao jasan budui da raste iz gustog grada i evoluira skupa s njim. Usprkos tome, mjeanje funkcija nije bilo nimalo lako. U poetku, to je bila borba protiv segregacije, a poslije i protiv tipova. Zagovornici segregacije su pokuavali odvojiti funkcije na odvojene dijelove, pozivajui se na higijenu. Poslije se pokazalo da je taj princip razmiljanja lo i da su zbog njega zgrade odumirale. Tipolozi su pak pokuavali odrati oblike povezanima s funkcijama i to na nain da su se tipologije izdignule iz podjela na ere i stilove, te su postali sveprisutni.

Slika 1.2. Downtown Athletic Club, 1930. Projekt Starreta i Van Vlecka, suvremenik Rocekfeller centra, smanjuje svoju tlocrtnu povrinu kako se prenje u vis i to na logiki nain pratei funkcije koje se unutar nje odvijaju. Uvlaenje fasade striktno prati odrednice iz 1916., premda grupira interne funkcije prema koritenju u razliite volumene. Visoka cijena zemljita rezultirala je izgradnjom 35 katova. U poetku, zgrada je imala javni ulaz na razini ulice, s ulaznim halom i uredima kluba. Na treem katu nalazile su se sobe za drutvene igre. Na viim katovima nalazile su se sobe za sport, kuglana, mini-golf, teretana, bazen i sobe za presvlaenje. Iznad svih tih sadraja nalazi se kuhinja s glavnim restoranom. Na 15. katu nalazio se i zimski vrt. Na 16. I 19. katu nalazile su se instalacije i privatne sobe za veeru. Od 20. kata navie nalazio se hotel s individualnim sobama. Danas je to 45-ero katni rezidencijalni neboder, nakon renovacije 2005. godine od Moinan grupe. S renovacijom je naalost mnogo hibridnih elemenata po kojima je zgrada bila poznata kad je otvorena je nestala.


4

Hood-ovo proroanstvo The Unit Building, covering three blocks of ground space, will house a whole industry and its auxiliary businesses. Only elevator shafts and stairways reach the street level. The first ten floors house stores, theatres and clubs. Above them is the industry to which the Building is devoted. Workers live on the upper floors...

Proiivanje hibridnog modela je posljedica evolucije multifunkcionalnog tornja. Bilo je potrebno izmijeniti krutost mree i stvoriti set blokova i kombinacija tako da se omogui vie varijanti horizontalnog hibridnog sustava. Koolhas je prvi koji je nazvao Hood intuiciju proroanstvom: Svaki poslovni ovjek u gradu je shvatio koja je prednost ivota u Zgradi (Building) gdje mu se nalazi ured. Upravo prema tom idealu bi trebale raditi tvrtke za nekretnine i arhitekti. To znai da se gradi polivalentna zgrada, Grad ispod Jednog krova. Raymond Hood je u 30-tim godinama 20-tog stoljea razvio ideju kombiniranja ureda, apartmana, poslova, hotela i kazalita unutar masivnog volumena i to na nain da se sve dnevne aktivnosti odvijaju unutar jedne zgrade. To je bila razvijena ideja za to doba, doba u kojem je Le Corbusier inzistirao na puno krutijim konturama skulpturalnih zgrada, koje su nastale iz tabule rase, bez prostornih i ekonomskih ogranienja. Mjeavina Hoodove Unit Building nastaje prije mijeanja funkcija hibridnih kompleksa koji e se pojaviti tek godinama kasnije.

Segregacija funkcija

The chaos of towns of the nineteenth and twentieth centuries has falsified the conditions of life for the townsman. The type of planning solution evoked by this problem is known in England as Zoning and in France as Zonage. In fact, however, the determination of precise specialized zones corresponding to the complex functions of the town still remains to be studied. Le Corbusier

Nakon to je posjetio New York, 1935. Godine, Le Corbusier nikada nije prestao kritizirati ameriki grad. Smatrao je da su neboderi staromodni, previe zgusnuti i opresivni za pjeaka. U svojoj knjizi, Urbanisme, publicirao je sliku Manhattna i sliku svog idealnog suvremenog Grada jedan uz drugoga u elji da usporedi red i kaos. Drutvo koje je Le Corbusier elio za novog ovjeka koji svoj ivot mora stvoriti u novom, blistavom gradu za 3 milijuna ljudi gdje su stambene, industrijske, uredske i transportne strukture ratrkane. Njegove publikacije i ideje odgovarale su prevladavajuim strujama u ondanjoj industriji i politici. Njegova izjava na otvaranju


5

Slika 1.3. Le Corbusierova vizija novog grada

paviljona l'Esprit Nouveau sve govori: Pobjei emo od kaosa kroz iznimnu rekonstrukciju naih gradova. U isto vrijeme dok su ulica i tradicionalni europski gradski blok ekskomunicirani, mjeavina funkcija je uzeta kao anatema CIAM-a. Tada, gradski blok u povjesnom centru skladno je spajao stanovanje, kazalita, barove, kafie i poslove unutar jedne parcele koju su okruivale ulice. Zgrada je sadravala male radionice i ak muzeje u

unutranjem dvoritu do kojeg se moglo doi kroz prolaze i komercijalne galerije. U starom Parizu se planiralo zamijeniti tu silina nereda i kaotine vitalnosti planom krinih staklenih tornjeva na zelenom tepihu ispresijecanom autocestama. Stara etvrt Le Marais bila bi izbrisana s mape u ime proizvoaa automobila i aviona Gabriela Voisina, koji je financirao taj projekt. Godinama kasnije, kada su kritiari poeli javno kritizirati takve projekte, nitko od

modernista nije mogao shvatiti u emu je problem. U 50-tim godinama, graani su se osjeali neudobno unutar tih hladnih, racionalnih i nedekoriranih betonskih zgrada i nikako nisu mogli shvatiti potrebu da se funkcije stanovanja, rada i odmora odvaja na taj nain da je do svih mogue doi samo putem auta. Neodreeni hibrid In view of the fact that the present-day city will always remain the focus of attraction, it has to be provided with the largest possible number of dwellings. By applying the technique of superposition, new housing, industry and agriculture will be added, all the while conserving as much of today's city as possible.

Razvoj tehnologije i vjera u prefrabrikaciju omoguila je da se spoje znanstvena fantastika i urbano planiranje. S razvojem prostornih reetki, poeli su se crtati 3D industrijski modularni gradovi, premda samo na papiru. U poetku 60-tih godina, Yona Friedman je poeo priati o neodreenim urbanistikim planovima koji se baziraju na superpoziciji i vieslojnosti. Neodreenost je zahtjevala intervenciju situacionistikog trenda i izbjegavanje predeterminiranih poteza. Mobilnost je postala jedna od karakteristika ove epohe, a infrastruktura je bila medij pomou kojega su bili spojeni svi ti razliiti slojevi. Mobilnost kao znanost se pojavila u to doba, pa je morala osim o dominaciji automobila u to vrijeme razmiljati i o brzinama i intencijama. Zbog toga nastaje raznolika mrea prometa koja se razlikuje po vanosti i raznolikosti prometa ( pjeak, automobil, eljeznica). No Friedman je bio vie zainteresiran za grad, a manje za arhitekturu jer je smatrao da je grad ivo bie, a da arhitektura nije. Grad je po njemu, za razliku od zgrade, u


6

konstantnom stanju transformacije. Interesira ga proces i promjenjljivost programa. Na taj nain funkcije nisu odvojene putem fizikih parametara ve na razini ideja, budui da su njihove strukture mentalne, ali bez obzira na to one tvore svijet.

Hibridni tepih Mobility is the key both socially and organizationally to town planning, for mobility is not only concerned with roads, but with the whole concept of a mobile, fragmented community. The roads form the essential physical Uppercase.

U 60-tim godinama smatralo se da ukoliko se eli stvoriti zgrada koja ima kompletno integrirane funkcije, potrebno je da ona unutar sebe organizira cirkulaciju i infrastrukturu. Prijedlozi koji su izostavljali ceste, prometnice i kolne povrine gube taj karakter jedininog organizma koji

je poeljan za grad. U to vrijeme, smatralo se da je nuna integracija tog subsustava unutar ovog cijelog gradskog. Zbog toga dolo je do prijedloga stvaranja tepih izgradnje koji su u poetku prekrivali kampuse s malim organizmima, na taj nain eksperimentirajui s minijaturnim gradom. Te zgrade su prilagoene terenu poput tepiha, izbjegavale su formalne stavove i grandioznost te su bazirale svoju kompoziciju na strukturalnim mreama i mreama kretanja. Oni su odbijali, konceptualno, bilo kakve samostalne ili odvojene funkcije i na taj nain stvorene su polivalentne zgrade s unutarnjim sustavom kretanja. Korak naprijed u odnosu na prijanje ideje je bila da su ove zgrade unutar svoj planiranja uzimale u raun mobilnost. Od tada pa sve do danas, infrastruktura i mobilnost je dodana hibridnim procesima.

Slika 1.4. The Spatial City, Yona Friedman, 1960.

Slika 1.5. Free University of Berlin, Candilis, Josic, Wood, Scheidhelm, 1973.


7

Labirintna istoa The large house-little city statement ( the one says: a house is a tiny city, a city is a huge house) is ambiguos and consciously so. In fact its ambiguity is of a kind I should like to see trasposed to architecture. It points, moreover, towards a particular kind of clarity neither house nor city can do without; a kind which never quite relinquishes its full meaning. Call it Labyrinthian Clarity.

Radi se o vrlo zbunjujuem konceptu. Koliko labirint moe biti ist i pregledan kada je baza samog labirinta zbunjivanje? Pretjerano osvjetljenje modernog grada bilo je ugaeno 1959. s poetkom sastanka Otterlo zajedno s propau funkcionalistikog urbanog planiranja. Aldo Van Eyck je tada govorio o 4 kljua koji nee moi ui u bravu. 4 funkcije Atenske povelje su bile klimave od samog poetka i moderni principi nisu mogli otvoriti put do ovjekova srca. U Otterlu, nova generacija arhitekata, Team 10, je napravila kompletni zaokret u odnosu na stare moderniste. Osmog dana, dolo je do odbacivanja starih naina i nakon toga CIAM vie nikad nije spominjan. Glavni otpor Team 10 je napravio po pitanju ulice, kojoj je vratio ivot, no najvea pobjeda koju su

ostvarili je da je ukinuta podjela aktivnosti i funkcija koje je proklamirao zoning i segregacija. 50-tih godina, gradska sredita su poela doivljavati procvat - rastui skupovi zgrada i blokova, koji su sadravali programe koji su sve vie varirali, s prisutnim jakim mjeavinama u kojima su prizemlja posveena poslu, parkingu, spremitima, komunikacijskim centrima i duanima, a sve je to okrueno zelenilom. Uz to, stanovanje je grupirano ispod prohodnog krova. Jaap Bakema, lan Teama 10, je rekao: We feel a lack of core in society, and we know, that without this we can never be really free and happy.. Njegovi kolege, Alison i Peter Smithson, pokuali su stvoriti taj esencijalni dio, s inovacijama poput ulice u zraku na vie etaa, koji je trebao

Slika 1.6. The Barbican Complex ( Powell i Bon. London, 1969.-1982.) izgraen je na povrini od 140,000 m2 koje je bilo izbombardirano u 2. Svjetskom ratu. Kompleks se sastoji od 13 blokova apartmana, 42 katnih tornjeva grupiranih oko jezera i zelenih povrina u unutranjosti. Poviena ulica spaja sve javne funkcije Barbican. Vozilima nije doputen ulazak. Chamberlin, Powell i Bon su takoer projektanti 16 katnog bloka koji se zove Golden Lane, koji se nalazi na sjevernoj strani Barbicana. Ovo je bio sluaj rekonstrukcije sredinjih urbanih prostora pomou velikih stambenih kompleksa koji unutar sebe sadre poslove, hostele i odmor uz edukaciju, sport i


8

predstavljati pravu kompleksnost ljudskih odnosa. Poeli su osjeati da urbanistiko planiranje ne moe biti samo dio vrtnog grada, ve unutar njega mora biti i onaj racionalni grad i da su urbane konglomeracije kompleksni organizmi. Generacijska promjena koju je uveo Team 10 je nova hijerarhija i meuovisnost u planiranju. Zakljuili su da je gradski ivot, zbog svojih skrivenih mehanizama i spore transformacije, na taj nain bogatiji nego samo kao suma svih svojih dijelova. U isto vrijeme, stari grad i njegova fukcionalna kompleksnost dobivaju novi respekt. To se moe vidjeti na primjeru grada Urbina, malog grada u sredinjoj Italiji, koji je postao dio imaginarnog svijeta u tom vremenu. lan Teama 10, Giancarlo de Carlo, svojom metodolokom i skoro arheolokom predanou uspio je probiti veo srednjovjekovnog labirinta i dati jasnou u panorami koju stvara povijesni grad.

Slika 1.7. Paolo Soleri zove za atmosferom harmonije s ovjeanstvom u svojim crteima Mesa City, 19551964. Ova zemljana arhitektura, plod njegovih iskustava s Frank Lloyd Wrightom u Taliesinu, obiluje lukovima i rebrima budui da Soleri vjeruje da su to arhitektonski elementi koji najbolje povezuju arhitekturu s ekologijom, najbolje koje je izgraeno s krajolikom. S njegovom eljom da se koncentriraju funkcije i njegova gotovo paranoidna opsesija da se disperzira ljudski rod, obrazlae da bi umjetni krajolik trebao biti krajolik vie nivoa, tijelo u 3 dimenzije. Te staklene formacije u Mesa City nisu bile kompletno osloboene zoninga i podjele funkcija budui da su stambeni tornjevi bili odvojeni od javnog centra i poslovanja koji su bili na niim etaama, ali i dalje iznad industrije i ostalih usluga. Iz toga proizlazi da Soleri koketira sa segregacijom i stoji dalje od sloboda koje su prisutne kod njegovih suvremenika poput Archigrama.


9

Monumentalne ludosti

The very name Non-Stop-City arose from the idea of the continuos built-up area free of external and internal borders, a metropolis that would correspond directly with the market, without any division into zones of functions.

Reyner Banham naziva 1964. godinu, mega godinom. Upravo, te godine kree eksplozija Archigramovog Plug-in City-a, Hans Holleinovih projekata nosaa zrakoplova postavljnih u pejzau, Fumihiko Makijevih megastruktura i cijela druga serija kolaa. Usprkos tome, postojalo je arhitekata koji nisu vidjeli stvari tako jasno. Denise Scott-Brown, koja je tada poduavala na UCLA, centru hippy pokreta, ironino je komentirala: to oni svi rade u tim megastrukturama? I bila je upravu. Banham joj je

ironino odgovorio da oni reorganiziraju materijale za sljedeu predstavu ime je htio rei da je rekreacijska komponenta vana za urbanistiko planiranje i da kao i kod bilo koje aktivnosti zabava je bitni faktor, skoro kao bioloka potreba. Liberalna atmosfera tog vremena je bila savrena za otvorene prijedloge,

nije bilo govora o kompleksima koje su uzeli slike poput ute

podmornice i tvrdili da nisu zainteresirani za produktivnu ekonomiju. Ovakvi primjeri monumentalnih ludosti, imaginarnih zgrada u vodi, helicoida, mostova u svemiru, visee strukture i hodajuih gradova ije zgrade se mogu pomicati s jednog mjesta na drugo poput ogromnih kukaca u potrazi za primjerenijom klimom ili bijegom od prirodne katastrofe. Definiciju koje je Fumihiko Maki dao u Investigations in Collective Form, 1964. za megastrukture jest da su one ogromna struktura koja moe sadravati sve ili dio gradskih funkcija. Kasnije jo je dodano pojmova na taj koncept, poput neogranienih proirenja i modularne forme koje se mogu umetnuti u stalnu strukturu na ogromnom mjerilu. Te megaforme se mogu smatrati proto-hibridima. Premda je mijeanje funkcija uinilo prijedloge kompleksnima, neke od njih su i dalje

Slika 1.8. Plug-in City, Peter Cook, Archigram, 1964.


10

bile ograniene zakonom o 4 funkcije - posao, zabava, stanovanje i transport, od kojih je svaki u svojoj vlastitoj kui. Topografski hibridi

A space large enough to take the banquet, elephants or go-karts. Ways of adapting from chamber music to ice hockey. An architecture that is made of the event, rather than the envelope. So why not forget the envelope?

60-tih godina, mnogo projekata se baziralo na jednoj ideji, i to onoj umjetnog krajolika, koji modelira arhitekturu kao geografiju za stanovanje. Umjetni krajolik je kontinuitet prirodnog krajolika kao u primjeru grada kratera Jean-Louis Reya, poznatijeg kao Chaneac, koji je zamiljao kontinuiranu urbanu matricu koja se irila

preko krajolika na nain kao da je arhitektura postala dio geografije. Na taj nain topografski model je uveden kao orue za stvaranje novih gradova. Ovo nije hibrid

Formerly men built for their own needs and in a limited way for others. (...) today they speculate.

Shopping centri na rubovima gradova, u jednom trenu su poeli akumulirati sekundarne aktivnosti, najee aktivnosti vezane uz zabavu da bi se dodao zabavni element uz shopping. Kasnije su funkcije poput hotela i ureda dodane i vrijeme rada je proireno na 24 sata. Na taj nain, oigledno je da mallovi imaju tendenciju mjeati funkcije i postati fokus stalne aktivnosti koja stvara ivu jezgru na mjestu na kojem su nastali. Ali mogu li se te zgrade smatrati hibridnim zgradama? Joseph Fenton je rekao da je hibrid vrsta odgovora na metropoliski pritisak poveanja cijene zemljita i krutosti urbane matrice. No, u prigradskim situacijama, taj pritisak je nepostojei. Dapae, suprotno od toga, mallovi prezentiraju bijeg od ekonomskih uvjeta koji tvori

Slika 1.9. Sunset Mountain Park, Cesar Pelli, 1964.


11

centar grada, i to u uvjetima u kojima nema fizikih ogranienja. Iz tog razloga, ne moemo zvati te prostore hibridnim prostorima. To moemo zvati polivalentnim kompleksima koji su povezani s potronjom i potroakim drutvom i koji je odvojen od urbanog pulsa koji je nosa hibridnih procesa. 1931. godine, William J. Reilly ustanovio je Zakon o gravitiranju trgovine, koji kae da

iako je snaga privlaenja dva shopping centra ista, kupci e odabrati vei od ta dva i jo k tome onaj koji je bolje povezan. Planiranje prigradskih mallova poiva na tim premisama. Umreavanje ne postoji, niti postoji dijeljenje aktivnosti. Odnosi ne postoje da bi poveali osobni kontakt ili razmjenu. Rezultirajui volumen se dobiva dodavajui jednostavne kontejnere koji bez kontrole zauzimaju zemljite i koji su privueni meusobno samo bojom novca. John Portman, arhitekt kojemu nema premca kad su u pitanju projekti s mjeanim funkcijama rekao je nedavno u intevjuu da tek nakon to se shvati na koji nain su projekti financirani, mora se shvatiti na koji nain nekretnina mora funkcionirati da bude uspjena. Zgrada je vie nego samo fiziki objekt na terenu. Neki od njegovih radova poput Peachtree centra u Atlanti, Embarcadero centar u San Franciscu ili Shanghai centar, postali su monetarne paradigme mjeanih zgrada. Ti kompleksi su isto dio u kojem su arhitekti sluili kao faktor razvoja nekretnina. Ti aglomerati pokazuju kako mijeane funkcije proizvode brzi profit na unikatnim lokacijama. Program pokuava biti obian, luksuzni apartmani, dobro opremljeni uredi, shopping centri s vrhunskim brendovima i hotelima s 5 zvjezdica, sve to potkrijepljeno s kulturnim sadrajima, auditorijumima ili teatrima i umjetnikim djelima koji su ratrkani po javnim prostorima, ali koji kulturi daju samo dekorativnu funkciju. To nije hibrid.

Slika 1.10. West Edmonton Mall, Alberta, Kanada, najvei trgovaki centar u sjevernoj Americi


12

DUBAI RENAISSANCE, OMA Projekt Dubai Renaissance javlja se kao kritika na obilje ikona koje se nalaze u dananjem, modernom gradu i koji se mogu locirati bilo gdje. To je revizija modernog nebodera, samo to je ovaj mnogo vei i odvaniji: monolitni plat koji unutar sebe sadri sve programe bez da se mogu razluiti iz eksterijera. Kao da to jo nije dovoljno, cijela zgrada je planirana tako da se moe rotirati preko krunog temelja. Apstrakcija protiv forme. U suprotnosti s modelom Dubai-ja, nastaje elja da se grad podigne. Okrueni s neboderima koji se ponaaju kao vertikalni geto-i, Dubai Renaissance je projektiran da bude katalizator gradskog ivota: tri su velika javna prostora podijeljena po njegovom presjeku. Vertikalna ulica ( jezgra lifta) povezuje ih s glavnom etaom bez meustanica. Ambicija ovog projekta je da se zavri trenutna faza arhitektonskog idolopoklonstva vrijeme ikona gdje opsesija s individualnim genijem premauje posveenost drutvenoj volji koja je potrebna da se izgradi grad.... Umjesto arhitekture forme i slike, stvorili smo reintegraciju arhitekture i inenjerije, gdje inteligencija nije iskoritena za korisnost, ve za strukturalnu i konceptualnu logiku koja moe pruiti nove vrste performansa i funkcionalnosti. Za sada, 21. stoljetni trend u izgradnji gradova vodi prema ludom i beznaajnom zaguavanju temama, ekstremima, egoima i ekstravagancama. Ono to je potrebno dakle je novi poetak, Renesansa... Dubai je suoen s najvanijim izborom: hoe li se pridruiti svim tim silnim gradovima u toj ludoj, besmislenoj utrci ili hoe li postati prvi metropolis 21. stoljea koji e mu dati novi kredibilitet? Dizajn zgrade ne troi energiju na nepotrebne inovacije. Predlae se jedan monolitiki volumen, poput jezgre za lift, irine 200m i visoke 300m. Umjesto da se natjee s Burj Dubai u smislu visine, stavlja ga u sjenu zbog iste masivnosti i prisutnosti. Ukoliko oblik Renaissance-a prua masivnu prisutnost s jedne strane, tako s druge prua eleganciju i neprisutnost.... Oba uvjeta e ga izdvajati u odnosu na oblinje nebodere ime ta zgrada postaje radikalni eksperiment s izmjenjujuim identitetima.


13

Slika 2.1. Poloaj tornja na planu d

Slika 2.2. Poloaj tornja - situacija


14

Slika 2.3. Uzduni presjek tornja s podjelom sadraja


15

Slika 2.4. Prikaz izmjetavanja horizontale grada u vertikalu

Slika 2.5. Prikaz razrade vertikalnog bloka zgrade prema urb. matrici


16

Slika 2.6. Popreni presjek tornja s podjelom sadraja


17

VANKE CENTRE, Steven Holl Architects Kompanija Vanke nadograuje svoju sredinjicu s apartmanima, hotelom, stambenim i radnim jedinicama i s konferencijskim centrom, u jedan horizontalan neboder koji lebdi nad pejsaem. Usred galopirajue privatizacije zemlje u predgraima kineskih gradova, program je izgraen iznad terena i na taj nain privatna parcela postaje javni park. Projekt ponovno promilja tradicionalne koncepte izoliranih korporacijskih kampusa i razilazi se s uobiajenim rasporedom koritenja prostora u razliitim volumenima, to je tipino u sluaju ovakvih mini-gradova. Ovdje jedan kontejner promovira interakciju izmeu funkcija i korisnika sa svojom polujavnom zatvorenom etnicom koja spaja razliite programe. Shenzen je grad brzine. Od 8.000 stanovnika u 1980. do 9 milijuna danas to je najvei urbani rast u povijesti. Prosjena starosna dob od 26 godina, to je ugrubo jednako koliko je star i sam grad. Shenzen je drastino drukaije mjesto nego veina kineskih gradova. Runoa postmodernog stila, urno izgraenih stambenih zgrada su fiziki dokazi toga, ali grad je i dalje pun ivota i programske energije. U strategiji razvoja, klijent cilja prema zanimljivoj mjeavini programa. Htjelo se stvoriti mali grad koji stimulira socijalnu interakciju izmeu ljudi kako izvan, tako i unutar kompleksa. Taj plan se mogao ostvariti kada uzmemo u obzir da je trenutna praksa u Shenzenu da se privatizira zemlja i onda naglo na njoj podignu nove graevine i time se oduzme priroda od grada. Zbog toga smatra se da se proces urbanizacije mora preispitati kroz alternativne verzije razvoja koji bi balansirale prirodnu i urbanu kulturu. Iz toga proizlazi elja da se 2 glavne tenje kompleksa ( javni krajolik izvana i polujavna etnica iznutra koja spaja sve programe) stimuliraju i tvore interakciju sa socijalnim aktivnostima grada. Kompleks sadri klijentovo sjedite sa uredima tipa SOHO ( small office/home office), konferencijski centar, apartmane i hotel. Umjesto da se stvori serija graevinskih tipologija koje bi bile raeni prema funkcijama koje obnaaju, projekt kombinira sve programe u jednu veliku viziju horizontalnog nebodera. Na taj nain smanjili su se konflikti izmeu raznih programa i stvorio se jedan dominantni volumen na licu grada. Tako je cijela zgrada podignuta i postala lebdea, ime se stvorio novi park koji se nalazi na cijeloj parceli kompleksa. Tako je stvoren najvaniji park i javna povrina u podruju Dameisha. Kao zgrada u tropima, graevina integrira par novih aspekata u odrivosti i solarnoj energiji. Uz vrlo velike zahtjeve za foto elijama, hvatanjem kinice, odrivim materijalima, najvei i najzahtjevniji dio je bio smanjenje optereenja hlaenja zgrade. Posebna geotermalna jezera slue za hlaenje zgrade. Voda krui po cijeloj fasadi pa se sputa 100m pod zemlju do jezera gdje se hladi i vraa ponovno na povrinu i na taj odrava optimalnu temperaturu.


18

Slika 3.1. Poloaj nove izgradnje na planu grada


19

Slika 3.2. Zgrada s pozicijom na postojeoj situaciji

Slika 3.3. Prikaz parternog ureenja i povezanosti s okolicom


20

Slika 3.4. Prikaz modela odnosa zgrade s prirodnim terenom

Slika 3.5. Prikazrazrade koncepta zgrade

Slika 3.6. Model idejnog rjeenja


21

Slika 3.7.Prikaz povezanosti parka i zgrade te vizualnih kom. s okoliem

Slika 3.8.Tlocrt prizemlja


22

Slika 3.9.Slika s gradilita na centralni prostor parka


23

SKY VILLAGE, Adept+MVRDV Rodovre je grad studentskih domova u predgrau Kopenhagena. Njegovo stambeno tkivo sazdano je od obiteljskih kua i otvorenih blokova. Sky Village zauzima parcelu koja se nalazi na granici izmeu dviju tipologija i nastoji spojiti najbolje aspekte oba te stvoriti centar aktivnosti za lokalnu etvrt. Kao rezultat toga, unutar zgrade tvori se cijeli program od urbane koristi, dok su javni prostori izvana na razini terena. Prijedlog je lako prilagodljivi kontejner: serija nadogradivih modula iste veliine koji su spojeni na centralnu jezgru putem tri odvojena ulaza. Na mjestima gdje iznad modula nema novih, stvaraju se krovni vrtovi. Prema zahtjevima trita ti volumeni mogu sluiti u razliite svrhe; mora se samo ostvariti veza izmeu ulaza i potrebne jezgre sa stubitem i liftovima. Novi neboder sa 21,688 m2, nalaziti e se na Roskildevej-u vanoj arteriji Zapadno od centra Kopenhagena. Oblik e reflektirati stare tornjeve grada jednako kao i moderne nebodere koji se vide u silueti grada. Na taj nain, obiteljske kue i neboder stvoriti e novo vertikalno selo. Odgovarajui na nestabilno trite, projekt je baziran na fleksibilnoj mrei koja omoguuje da se program mijenja prema potrebama. Na taj nain, pixeli, od kojih svaki ima 60 m2 i koji su sloeni oko jezgre, putem tri ulaza imaju odvojeni pristup, svaki za svoj program. Na niim katovima volumen je uzak da bi se stvorilo prostora za javnu terasu s duanima i restoranima, nii dio zgrade sadri urede, sredinji dio se naginje na sjevernu stranu kako bi se stvorili krovni terasasti vrtovi okrenuti prema jugu. Apartmani svi koriste beneficije june orijentacije. Na kraju, na vrhu zgrade nalazi se hotel koji korisnicima omoguuje pogled prema centru Kopenhagena. Na taj nain dobili smo vertikalno selo, Sky Village. Fleksibilnost za adaptaciju je jedna od najboljih odrivih karakteristika zgrade. Osim toga, Sky Village e sadravati najnovije tehnologije prema zahtjevnim propisima za energiju i okoli koje propisuje Danska. U projektu se takoer planira koritenje tehnoloke vode, 40% recikliranog betona u temeljima i razne sustave za proizvodnju energije na fasadi. Uz samu zgradu, planira se i revitalizacija parka u neposrednoj blizini koji e dobiti novu vegetaciju, klupe i sadraje za mladu i staru populaciju.


24

Slika 4.1. Pozicija unutar grada Kopenhagena

Slika 4.2. Prikaz ue situacije s okolicom


25

Slika 4.3. Popreni presjek


26

Slika 4.4. 3D moodel zgrade s okolicom

Slika 4.5. Tlocrt prizemlja


27

Slika 4.6. Prikaz razrade idejnog rjeenja

Slika 4.7. Prikaz zgrade s postojeom tipologijom


28

Slika 4.8. Prikaz podjele funkcija unutar nove zgrade


29

Slika 4.9. Tlocrt karakteristine etae


30

SLICED POROCITY BLOCK, Steven Holl Architects esnaest od 100 najveih gradskih aglomeracija na svijetu nalaze se u Kini, a Chengdu zauzima 67. mjesto. Upravo ovdje, gradi se 3-a zgrada u produkciji Stevena Holla u Kini. Radi se o 5 tornjeva, koji su projektirani prema upadima zraka sunca i stoje iznad komercijalnog prizemlja s otvorenim javnim krovom i plazom koja je izmaknuta od juree ulice. Ovaj put, rezidencijalni program je obogaen s irokim asortimanom komercijalnih aktivnosti, hotelom i uredima. Kao i u prethodnim projektima i ovdje na osmom katu postoje javne zone koje povezuju tornjeve meusobno u jednu cjelinu. Sliced Porosity Block je hibrid razliitih funkcija i svojevrsni je grad u malom. Njegova geometrija nastala iz prouavanja sunevog kretanja i upada svjetlosti. Veliki javni prostor okruen je jo veim blokom koji je formiran u 3 velike doline. Mikrourbana regija e stvoriti nove oblike terena javnog prostora, urbanu terasu u mjerilu Rockefeller Centra. Taj novi teren biti e formiran kamenim stubitima i rampama s velikim bazenima koji e se prelijevati terasasto. Drvee, bilje i klupe su okrueni kafiima. Krovni vrtovi su kultivirani putem povezanosti s hotelskim kafiima. U prostoru duana fasada e biti u svijetlim bojama, neonsko svjetlo, pozadinsko osvjetljeno transparentno staklo. Glavni cilj Sliced Porosity Blocka je da se stvore novi javni prostori i postignu nove razine zelene izgradnje u Chengdu-u. Kompleks je grijan i hlaen putem 400 geotermalnih bunara. Veliki bazeni u podiju slue hvatanju kinice i putem vodenog zelenila pridonosi smanjenju temperature tijekom ljetnih mjeseci.


31

Slika 5.1. Poloaj zgrade na planu grada

Slika 5.2. Prikaz pozicije zgrade i situacije


32

Slika 5.3. Situacija

Slika 5.4. Uzduni presjek zgrade s programskom podjelom


33

Slika 5.5. Popreni presjek zgrade s programskom podjelom

Slika 5.6. Pogled na istono proelje


34

Slika 5.7. Skice idejnog rjeenja


35

Slika 5.8. Popreni presjeci zgrade


36

Slika 5.9. 3D prikazi zgrade s okolicom


37

Zakljuak Ovo je hibrid Richard Sennett je napisao da je kozmopolit netko tko se ugodno kree kroz raznolikosti, onaj tko je kao kod kue u situacijama koje nisu povezane ili paralelne s poznatim. Jednako tako je i za hibridne zgrade. To su kozmopolitske zgrade, koje su postavljene u fragmentirane forme koje nisu usuglaene, u volumene koji su ostaci ranijih tipologija, ija se struktura uklapa s vie ili manje sree. Tako stvaraju novo bie s jedinstvenom osobnou. Iz toga proizlaze 3 karakteristike koje oznaavaju hibride. Osobnost Osobnost hibrida je proslava kompleksnosti, raznolikosti i varijacije programa. To je od neizmjerne vanosti za mjeavinu razliitih meuovisnih aktivnosti. Hibridna zgrada je samotestament individualnoj kreativnou arhitekta. Svaki hibrid je unikatna tvorevina, bez prethodnih modela. Sama zgrada proizlazi iz inovativne ideje, koja se suprostavlja uspostavljanim kombinacijama uobiajenih programa i bazira svoju logiku za preivljavanjem na inovativnosti pristupa i neoekivanim mjeanjem funkcija. Hibrid je oportunistika zgrada, koja koristi razne prednosti. Ona trai neoekivane, nepredvidljive, intimne odnose, koja ohrabruje koegzistenciju i koja je svjesna da su neprojektirane situacije klju njene budunosti. Hibrid pokazuje mnogo oblika i svoju osobnost. Budui da ovisi o individualnoj prirodi kreativnog procesa, ima mnogo reprezentacija, ak i kontraditornih reprezentacija, urbanih krajolika, skulptura, okolia ili anonimnih volumena. Jedan hibrid koji je landmark, napravljen je da bi utjecao na promatraa. On ne prolazi neopaeno, on javno prikazuje svoje osobine, svoju ekstrovertnost i privlane toke. Anonimni hibrid je, upravo suprotan prethodnom primjeru, zahtjeva da svaki dio programa izgubi svoju originalnost. On sadri javni program, znai kolektivno e se morati izgubiti i morati e se uklopiti u postojeu strukturu. Socijabilnost Idealni hibrid se hrani spojem privatnih i javnih sfera. Intimnost privatnog ivota i socijalnost javnog ivota ine osnovu razvoja hibridne zgrade. Izmijenjivost hibrida omoguuje njegovo koritenje na gradskoj i privatnoj razini i to 24 sata dnevno. To znai da je aktivnost konstantna i nije kontrolirana s privatnim i javnim ritmom. Za to se stvara novi pojam, a to je full-time zgrada. Forma Modernistike tenje da forma mora pratiti funkciju vie ne funkcionira. Taj odnos unutar hibrida moe biti eksplicitan ili implicitan. Prvi sluaj u tom sluaju vodi fragmentaciji, a drugi intergraciji. Generiki hibrid stoga je zgrada-kontejner koji pokuava uiniti svoj habitat nediferenciranim u odnosu na grupe funkcija koje se u njemu nalaze. Hibridna zgrada se uvijek bori protiv segregacije koji omoguuju bijeg od odreenih vrsta koritenja i gleda kako ujediniti, unutar svog kruga, sve aktivnosti koje mu daju ivot.


38

Izvori: a+t, Hybrids I, broj 31, 2008. godina, a+t ediciones a+t, Hybrids II, broj 32, 2008. godina, a+t ediciones a+t, Hybrids III, broj 33-34, 2009. godina, a+t ediciones http://www.futurearchitecture.eu/ http://www.future-systems.com/architecture/architecture_list.html http://www.inhabitat.com/2008/07/09/habitat-2020-off-the-grid-future-abode/