Zivot i Hrana Mojih Predaka Rajko Latinovic

  • View
    322

  • Download
    26

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Jednostavnost ishrane je važna za zdravlje i dugovečnost.

Text of Zivot i Hrana Mojih Predaka Rajko Latinovic

  • ivot i hranamojih predaka

    Rajko Latinovi

  • Dr Rajko LatinoviIVOT I HRANA MOJIH PREDAKA

    Urednik:Nenad Novakovi

    Recenzenti:Prim. dr Gordana GruborINTERNISTA -ENDOKRINOLOG

    Prim. dr Milenko KrnetaINTERNISTA -KARDIOLOG

    Lektor:Igor Simanovi

    Naslovna strana:Rada LatinoviSran Ivankovi

    Fotografije:Nikolina Toljaga

    Copyright 2014.

    Dr Rajko Latinovi

    IVOT I HRANA MOJIH PREDAKA

    Banja Luka, 2014.

    DRUGO NEPROMIJENJENO IZDANJE

  • Sadraj1. UVOD 10 2. GDJE I KAKO SU IVJELI 143. KO E NAI NOVI U ESNICI 22 4. HRANA KAO POTREBA I UITAK 30 Desert 355. KROZ PRIRODU DO ZDRAVLjA 40 Lijekovi iz prirode 51 Kopriva 55 Smrekva 57 Glog 57 ljive i rakija 58 Maline 616. OSNOVNIH PET FUNKCIJA 627. JELOVNIK IZ 1895 688. BIORITAM I NjEGOV UTICAJ NA ORGANIZAM 729. MEDICINA I NUTRICIONIZAM 7610. STRUNA PREVARA ILI KO KOGA VARA 80 Stres 8611. VAMPIRI U NAEM TIJELU 88 Holesterol 89 Homocistein 94 ZPG 96 ta su to E brojevi? 9912. GMO spas ili unitenje ovjeka 10313. KRUH NA NASUNI 112 Proso 118 Jeam 119 Zob 121 Kukuruz 123 Ra 125

  • Heljda 126 ta uvesti u ishranu 12814. TA JE RODILO U BAI 130 Krompir 131 Grah 135 Bijeli luk 136 Crveni luk 140 Crijemua 14215. U TALU PO MLIJEKO, U PRODAVNICU PO MARGARIN 144 Kiselo mlijeko 147 Zamuza 150 Surutka 151 Basa 152 Prevara bez lai margarin 15616. MESA, MESA NE VIDJESMO DAVNO MESA 160 Jaja 165 17. BRZA HRANA 166 18. JELOVNIK MONAHINjE 17219. KOMBINOVANjE NAMIRNICA 17420. INTOLERANCIJU NA HRANU 17821. UTICAJ HRANE NA ZDRAVLjE 18422. NA KRAJU NEKOLIKO PREPORUKA 18823. PRILOZI 19224. LITERATURA 216

    Latinovi Smilja(1909 2009)moja majka

    Latinovi Jovo - Vovo(1901 2011)

    komija up Mara(1895 1995)

    baba moje supruge

    Posveta

    Iz ljubavi i potovanja prema ovim osobama i zbog opomene sadanjim generacijama

    da se neispravno hrane, imao sam potrebu napisati ovu knjigu.

  • 9 PredgovorBiu Vam zahvalan ako mi kaete da ovom knjigom nisam nita otkrio. Ono to je

    nekad postojalo, a i sad postoji, ne moe se nikad vie otkriti.Ovom knjigom stajem u zatitu visoko vrijednih zaboravljenih, ali i nezaboravljenih

    namirnica i jela uz pomo kojih bi trebalo otpoeti odbranu protiv agresivnog nadiranja tetnih namirnica i naina ishrane sa zapada. Kad bi se uspjeli vratiti tradicionalnoj ishrani, gajei naela organske proizvodnje, moda bismo uspjeli spasiti ovjeka.

    Ako, itajui ovu knjigu, prepoznate moju ljutnju na savremenu medicinu - u pravu ste. Dananja medicina gubi korak u borbi sa opakim bolestima. Obini ljudi imaju pravo na strah kad proitaju prognoze svjetskih strunjaka da e do 2020.

    godine svaki drugi ovjek bolovati od nekog oblika raka. Danas ne postoji niko ko bi ih mogao uvjeriti u suprotno. Predstavnici medicine su se predali tritu zaboravivi Hipokratovu zakletvu, koju su glasno i javno izgovorili. Crna prognoza stie i od Pola Erliha sa Stenforda. On tvrdi da od 7 milijardi ljudi na planeti, optimalno moe ivjeti samo do 2 milijarde. Ispod granice apsolutnog siromatva ivi 1,3 milijarde.

    Izgleda da je borba mogua jo samo na polju ishrane. Takva optimistika poruka poslata je i od strane Evropske komisije, koja je procijenila da bi se, samo mijenjanjem ishrane, u 27 zemalja EU moglo spasiti etvrt miliona ivota godinje.

    Takoe sam elio ukazati na potrebu da afirmiemo izvorne i tradicionalne principe ishrane pomou kojih se moemo boriti za ouvanje zdravlja i vitalnosti organizma. Protivnik sam dijeta kao sredstva, jer su one samo od kratkotrajne pomoi, a esto i tetne, naroito one stroge i bez nadzora ljekara. Snagu sam naao crpei moja sjeanja iz mladosti i pria osoba, mnogo starijih od mene, meu kojima su bili i oni koji su doivjeli stotu. Mnoge prie su potvrene naunim dokazima sa svih strana svijeta, modernog zapada i tradicionalnog istoka. Za neke moje konstatacije i ocjene nai ete potvrdu u navedenim citatima uvenih imena iz oblasti nutricionizma. I sva prisjeanja i osjeajne prie predaka kao i mnogobrojna literatura koja mi je bila dostupna, ne bi bilo dovoljno da napiem ovo to vi itate bez pomoi dragih prijatelja i saradnika.

    Ovom prilikom se zahvaljujem doktorima medicine Gordani Grubor, Gordani Ljolji Duli i Milenku Krneti, koji su mi pomogli da izvedem istraivanje

    (anketa) na preko stotinu osoba zrelog doba, sa ciljem da se utvrdi koliko hrana utie na njihovo zdravstveno stanje.

    Takoe se zahvaljujem mojim saradnicima Nadi, Nikolini, Milanu i Borisu na tehnikoj pomoi.

    Veliko hvala

  • 10 11

    Kroz dugi niz godina bavljenja ishranom ivotinja uoio sam povezanost i mno-ge slinosti sa ovjekom. Svaki lijek koji je doao do nas proao je mnoge testove na ivotinjama. Da nije njih, ne bismo znali korisne i tetne strane lijeka ili bi mi sami bili eksperimenti. Ipak smo mi, ponekad, eksperimenti, jer kako drugaije objasniti da su ljudi jedne zemlje sa visokim standardom, dvije godine jeli genetski modifikovane proizvode, a da to nisu znali.

    U veterini, kao i u humanoj medi-cini, jasno se vide dva pravca djelova-nja. Jedni se bore za to veu upotre-bu konvencionalnih lijekova i industrij-skih suplemenata u obliku stimulatora rasta, aroma, zaslaivaa, pa ak i hor-monskih preparata, a drugi za uvoe-nje prirodnih sredstava protiv bolesti, kao i stimulatora rasta. Vrijedno je spo-menuti da draoci stoke, kako velikog tako i malog broja ivotinja, sve vie upotrebljavaju razne probiotike, sire od jabuka, origano, bijeli luk i koprivu, kao druga sredstva za stimulisanje ra-sta i ouvanje zdravlja. Uvidjevi kori-snost prirodnog lijeenja, koji dopu-njuju savremenu medicinu, odluio sam se posvetiti nutricionizmu ljudi.

    elio sam dati bar mali doprinos da nutricionizam bude to vie za-stupljen u sistemskom pristupu lije-enju ovjeka, to sad nije dovoljno.

    U to sam se uvjerio boravei kao pa-cijent u ambulantama i saraujui sa doktorima humane medicine, to po-tvruju i rijei Lejle Kaini Kreho: Kad mi je, kao mladoj lijenici, u ruke do-spjelo jedno istraivanje o uticaju pre-hrane na bolesti srca, proitala sam ga gotovo bez daha i ostala fascinirana onime o emu sam tako malo znala. Pitala sam se zato nas na studiju me-dicine nisu vie uili o zdravstvenom uticaju onoga to unosimo u tijelo.

    U ovoj knjizi nee biti rijei o bilj-kama koje nisu sa naeg podneblja: lumun, banana, naranda mandari-na, kasava, pitaja, pasionka, edo, man-gostan, tamarinda, karambola, guava, pepino i dr. Nee biti rijei niti o kiviju, kikirikiju, bademu, avokadu, papaji, ur-mama. Iako su to biljke sa veoma ko-risnim plodovima, one ne rastu u na-

    Uvod

  • 13

    em podneblju i nisu bile hrana naih predaka.

    Da li postoji sirotinjska hrana? Taj izraz se danas esto upotrebljava, a za neke namirnice kae se da spadaju u sirotinjsku hranu. Prije 80 do 100 godina hrana je moda bila sirotinjska, jer je narod bio siromaan, ali nije nosila u sebi takve otrove kao danas. Ne postoji racionalan odgovor na pitanje da li su ips, smoki, hamburger i slini proizvodi hrana siromanih ili bogatih. Spoj sa prirodom u dalekoj prolosti inio je da su sve namirnice bile korisne i bogate sa svim to organizam treba. Kad ne bi bilo tako, emu ovjeanstvo moe zahvaliti za svoj opstanak i razvoj nekoliko hiljada godina. esto se oni koji sebe nazivaju gradski ljudi groze na pomisao da bi trebalo ruati kiseli kupus i popiti rasola. ude se orbi od kopriva, zelja ili jagorevine, a prijedlog da bi bilo dobro za salatu nabrati listova mladog maslaka, proglaavaju smijenim. Neke mame se stide rei

    da su im djeca jue jela poparu, a jutros umakau od jaja i base, jer je to sirotinjsko i trebalo bi da to jede onaj koji nema gotovo nita. Nasuprot tome rado e se pohvaliti da joj dijete rado jede mekane virle i krem namaz, a sve to zalije mlijekom iz tetrapaka.

    Imao sam sreu razgovarati sa troje dugovjenih ljudi. To su bile prie iz njihovog djetinjstva. Spominjali su neimatinu, to je bio njihov izraz, ali sve se vrtilo oko koliina. Veina ih je imala malo, neko dovoljno, a neko previe kao i danas.

    Danas raznolikost i izmi-ljanje svakakvih akonija raz-dvajaju bogate od siromanih samo kad je u pitanju koliina, ukus i raznolikost, a nikako nutritivna vrijednost. I jedni i drugi se nekvalitetno hrane, jer im se tako nudi. Bogati su ugroeni, jer previe unose prazne energije iz, naizgled, vrijednih namirnica. Siromani su ugroeni, jer imaju malo, a to to kupuju jeftino je i nekvalitetno, za ta su najbolji primjer jeftine kobasice.

    12

  • 14

    Kada se prvi Latinovi doselio na Petrovaku visoravan, ne zna se tano. Zapisani podaci govore da je to bilo prije osamnaestog vijeka. Po neprovjerenim priama starijih Latinovia, prvi doseljenik je bio moj AKUNEL Savo Latinovi (poetak osamnaestog vijeka) koji je ostavio mnogo potomaka. Jedan od najznaajnijih je njegov unuk, a moj NAVRHDJED, Obrad. .

    Vjerovatno je bio po neemu po-znat, jer se toilo iznad moje kue i sad zove Obradovia toilo. A nje-gov ogranak Latinovia nosi nadimak Obradovii. Da li su se tako zvali ili neka-ko drugaije, nije mi poznato, jer je mo-gue da su na dugom putu od primorja preko Like, kao i mnoga druga plemena, promijenili prezime. To je jedno od eti-ri najstarija prezimena sela Koluni.

    Postoje zapisi koji moje selo opisu-ju kao dar prirode sa posebnom ljepo-tom. O tome prednjai putopisac Ivan Lovrenovi, koji kae da je to topos ka-kav ne postoji nigdje drugdje na ma-pi kulturnoistorijskog nasljea u Bosni i Hercegovini. Uporite za ovu tvrdnju, Lovrenovi nalazi u istorijskom bla-gu kao to je zidina, ostatak crkve Sv. Jurja (Sv. ura) iz etrnaestog vijeka, oko koje se nala