Click here to load reader

Zemlja Kosarke

  • View
    37

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Knjiga o košarkaškim uspjesima naše nacije.

Text of Zemlja Kosarke

  • GENETIKA ILI REVOLUCIJA? O FENOMENU JUNOSLAVENSKEKOLE KOARKE VJEKOSLAV PERICA

    Vladika Petrovi-Njego bio je ovjek velianstvenevisine, oko est stopa i osam ina, a mogao je pukompogoditi limun koji bi u zrak bacio neki njegov au-tant.

    Sir J. Gardner Wilkinson, Dalmatia and Montenegro,

    sv. 1. London, 1848, str. 530.

    Darko Milii, 17, visok je sedam stopa i uz to je znalacmnogih vjetina. To nije nikakva novost. Da se pojavioprole godine, kao srednjokolski junior, imao bi velikeanse da ozbiljno izazove Yao Minga i doe na sam vrhte regrutne skupine. Ove godine, on je bez premca brojjedan meu novim igraima. Timovi u NBA ligi se uovom trenutku utrkuju ne bi li ga privukli.

    Coming out of the Darko by Chad Ford, 16. prosinac 2002.

    http://sports.espn.go.com/nba

    Hrvatski div Ivo Karlovi bljesnuo je na svom fantasti-nom bajkovitom poetku nastupa u Wimbledonu ovogponedjeljka pobjedivi ampiona Lleytona Hewitta, teje time svoje ime upisao u povijesne knjige ovog slavnogturnira. Visok est stopa i 10 ina, Karlovi je najviimukarac koji je igrao na ovom grand slam turniru unjegovoj povijesti dugoj 127 godina.

    London, Reuters, 23. lipanj 2003.

    Ako je ita u propaloj Jugoslaviji bilo uspjeno i odsvakog priznato, onda je to bio sport. Zato bi u me-unarodnim sudskim parnicama o podjeli imovinebive Jugoslavije bilo lake podijeliti atome nuklear-ke Krko ili Bosnu i Hercegovinu nego sportske tro-feje jugoslavenske reprezentacije. Naroito kad seradi o trofejima ekipnih, kolektivnih sportova, po-put moda najtrofejnijeg i meunarodno najpri-

  • znatijeg jugoslavenskog sporta koarke. Sva ta zlata, srebra i bronce plodovi su jed-nog tima, sistema, kole, spoja individualnog i kolektivnog, rada trenera, igraa imenadera, kulture i ideologije, jedinstva i raznolikosti. U mnogim smo sportskimigrama briljirali u meunarodnoj konkurenciji, ali koarka je sport po kom je Ju-goslavija postala poznata u svijetu kao vicarska po siru i runim satovima ili Fran-cuska po ampanjcu. Prije odlaska u ko povijesti Jugoslavija je u tom sportskom ko-u pronala prvi put u osamdeset godina ivota svoj logo, marku, identifikacijskisimbol koji je dugo i bezuspjeno traila igrajui se infantilno vieglavim orlovima,kokardama, crvenim petokrakama, ahovnicama, turskim sabljama, utom zvije-zdom s groba Aleksandra Makedonskog i tako dalje. A da smo sve te drangulije odpoetka bacili u ko moda bi nam prava ideja prije sinula pa bi se mogue i spasili ne mislim spasili konkretni sustav ili bilo koju dravu nego izbjegli rat, tragediju,to je vanije od svega. Ali to je epohalno otkrie dolo tek poslije smrti SFRJ. Takoje i ova zemlja sa slavom u imenu postala slavna poslije svoje smrti kao i oni mnoginai pisci i pjesnici iz srednjokolskih udbenika materinjeg jezika nismo im svi-ma upamtili imena i djela, ali se sjeamo da je drugarica rekla: postao je slavan tekposlije svoje smrti.

    Nadajui se podjeli sportskih trofeja jugoslavenske koarkake repre-zentacije oaloena balkanska etno-porodica mogla bi ostati praznih ruku i obje-ena nosa. Kome bi, recimo, trebali pripasti trofeji koarkake reprezentacije Jugo-slavije osvojeni u razdoblju od Rija (1963) i Meksika (1968) do Seula (1988) i Bue-nos Airesa (1991)? Oni su sad u Beogradu u prostorijama Koarkakog saveza Dra-vne zajednice Srbija i Crna Gora ali ih Srbija i Crna Gora ne smiju svojatati. Nijeto zlato i srebro samo srpsko-crnogorsko nego i hrvatsko, slovensko, bonjako,makedonsko, itd. Nije to samo Acino, Rankovo, Kiino i Mokino, nego i Draeno-vo i Kreimirovo, Janezovo i Mirzino. Ta se imovina socijalistike ere ne moe niprivatizirati ni etnicizirati. Moda bi jo tee bilo podijeliti koarkake medaljekoje su osvojene nakon 1991. pod zastavama postjugoslavenskih etno drava, jermnogo se toga tih godina pokualo podijeliti i humano preseliti pa nije ilo. Tuspada srebro Hrvatske s Olimpijade u Barceloni 1992. osvojeno protiv najjaegamerikog (dakle i svjetskog) Dream Teama svih vremena, te niz svjetskih trofejaSrbije/Crne Gore pod imenom Jugoslavije: zlatne medalje sa svjetskih prvenstava1998. u Ateni i 2002. u Indianapolisu; olimpijsko srebro iz Atlante 1996. i zlato saprvenstva Evrope 1997. Besmisleno bi bilo smatrati srebrnu olimpijsku medalju izBarcelone hrvatskom a zlatne s dvaju zadnjih prevenstava svijeta srpskim i crno-gorskim, kao to to rade etniki nacionalisti koji su vazda svojatali tue a sebi pri-pisivali kvalitete koje nisu imali. Jer ti su sjajni trofeji postjugoslavenskog doba do-

    172

    Re no. 70/16, jun 2003.

  • li kao rezultat minulog rada jedne i jedinstvene jugoslavenske kole koju su stvo-rili igrai, treneri i drugi lanovi tima, a oni su bili Srbi, Hrvati, Slovenci, Bosan-ski Muslimani, Makedonci i drugi. Ta je kola roena i ve proslavljena u jedinstve-noj socijalistikoj dravi izmeu ezdesetih i osamdesetih. Te su trofeje osvojiliigrai koji su izili iz te jugoslavenske kole a ne iz sporta stvorenog u postsocijalizmuza vrijeme balkanskih ratova devedestih jer tada nita nije stvoreno, pa ni sport, ne-go je samo rueno i unitavano. Niti su najuspjeniji nastupi koarkakih profesio-nalaca iz zemalja bive Jugoslavije u elitnoj globalnoj NBA ligi devedestih godinadjelo novog Balkana ili stare Amerike koja je izmislila koarku, nego su ti dolari,draftovi, i zlatno prstenje tamo od Petrovia, Divca, Rae i Kukoa do Pee Stoja-kovia i Darka Miliia opet plodovi one iste jugoslavenske kole koarke iz koje su tiigrai izili, kojom su se inspirirali u predkolskom uzrastu i u kojoj su nauili igra-ti, osjeati i misliti tu igru, pa su ba tomu zahvaljujui mogli nadigrati Amerikance.Svi su dakle oni srebrni i zlatni momci s Balkana, od Bore Stankovia, Ace Nikoli-a, Radivoja Koraa, Ranka eravice, Branka Radovia, Ive Daneua i Kree osiado Petrovia, Kukoa, Stojakovia i Miliia, iz iste kole izili, iz istih knjiga uili.

    Kakva je to zemlja bila u kojoj je takva igra roena? to nam o tom vre-menu i toj zemlji moe rei povijest jedne sportske igre? Prema jednom udbenikupovijesti za nie razrede srednjih kola izdanom od Kraljevske hrvatsko-slavonske-dalmatinske zamaljske vlade u Zagrebu 1898, sportske igre i igre uope mogu namdosta vanog kazati o nekom vremenu, kulturi, drutvu i narodu.

    Igre, bilo kojeg mu drago naroda pie u tom udbeniku jesu ogledalo nje-gova duha. Iz narodnih igara u starih Grka odsijeva ljepota i velika okretnosttijela, u rimskim nasuprot igrama vidimo nasilje i prolijevanje krvi; u njimase zrcale ljudi tvrda srca, osvajai svijeta. Najmilije Rimljanima zabave, koji-ma su se po vie dana neprestance naslaivali, bijahu igre gladijatorske (borake)i borbe ivotinja.1

    Prema tome, povijest jugoslavenske kole koarke otkriva nam duh jednog vremenai naroda. Utoliko to je koarka postala globalnim fenomenom jednog vremena,sportska igra koja stalno napreduje i postaje popularna u svim zemljama svijeta, da-

    173

    asopis za knjievnost i kulturu, i drutvena pitanja

    1 Opa povijesnica za nie razrede srednjih kola. Priredio dr Ivan Hoi, profesor za-grebake gornjogradske gimnazije. etvrto ispravljeno izdanje. Zagreb:Kraljevska hrvatsko-slavonska-dalmatinska zemaljska vlada, 1898, str.97.

  • kle, igra moderniteta i budunosti;2 narod i zemlja koji su bili tako uspjeni u tojigri morali su imati budunost. Imajui u vidu da se je jugoslavenska kola koarkepo stilu i duhu dosta razlikovala od njenih sovjetskih i amerikih rivala koji su svje-sno ili nesvjesno imitirali stare Rimljane (dakle mi smo bili vie kao stari Grci), ju-goslavenska je koarka bila igra ljudi dobra srca i iznimne ljepote.

    Analitiari bive Jugoslavije objavili su mnoge studije na raznim jezici-ma. Po njima u toj je dravi dosta toga bilo trulo, mada nas povijest i sadanjost paak i znanost ue da prije te SFRJ kao i poslije nje biva gore. Po nekima je Jugosla-vija unitena od domaeg i vanjskog neprijatelja (to je ona legendarna sprega izONO i DSZ diskursa). Po miljenju drugih ta je drava samoj sebi iskopala grob paje onda odumrla sve lijepo izvorno marksistiki po nemilosrdnim povijesnim zako-nima koji su isti kao zakoni fizike. Bio je to jedan samoubilaki projekt. Je li mogu-e, napaeni narode, zamisliti ita gore od grobara s lopatom u jednoj ruci a klasi-cima marksizma u drugoj pa ti taj doe za dravnika i vladajuu klasu?

    Ali ima jedna meu tim institucija sistema zvana reprezentacija Jugoslavije, od-nosno dravna reprezentacija, koja je i nadivjela matinu joj dravu i postala najslavni-jom poslije njene smrti. A najzanimljivije se od svega ini to to ta reprezentacijaJugoslavije nije bila ni narodna ni socijalistika-samoupravna ni nesvrstananego, zamislite dravna! Ba tako, dravna i to na nacionalnoj federalnoj razini.To jest na onoj istoj razini gdje su sve druge institucije odumrle: i federacija, i par-tija, i Tito i narodna mu armija. Za ivota bive Jugoslavije sve su institucije fede-ralne razine trpjele izazove i napade s republikih, pokrajinskih, lokalnih i drugihrazina, te od raznih manje-vie autonomnih faktora i samoupravnih interesa. Sveosim jedne federalne institucije: dakako, radi se o dravnoj sportskoj reprezentaci-ji, reprezentaciji Jugoslavije, ne reprezentaciji federalnih ili konfederalnih ustav-nopravnih jednica ili zbratimljenih naroda i narodnosti nego reprezentaciji jednejedinstvene drave. Dok je u dravi svatko potezao na svoju stranu, koarkaka re-prezentacija te drave ima zahvaliti za sve najsjajnije medalje timskom radu, jedin-stvu (ne zajednitvu nego ba jedinstvu). Mada su klubovi bili potpuno autonom-

    174

    Re no. 70/16, jun 2003.

    2 Ameriki sportski komentator Alexander Wolff (Sports Illustrated) nedavno jeobjavio knjigu Velika igra, mali svijet: Jedna koarkaka avantura. U toj knjizi Wolff,naoruan znanjem koje je stekao intervjuirajui koarkae i trenere u 27 ze-malja svijeta, kae da danas ak 71 posto svih tinejdera na svijetu, ukljuivdvije od tri djevojice, ili redovito gledaju ili treniraju i igraju koarku.Wolff pror