Upload
others
View
6
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
1
ZDRAVSTVENA NEGA OBOLELIH OD AIDS-a
AIDS ( SIDA ) JE TERMINALNA FAZA HRONIČNE INFEKCIJE VIRUSOM HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE.
Virus je prisutan u:
krvi
semenoj tečnosti
vaginalnom sekretu
majčinom mleku
amnionskoj tečnosti, CST, pleuralnoj tečnosti, peritonealnoj tečnosti,perikardnoj tečnosti.
HIV se može naći i u pljuvački, znoju , suzama koje predstavljaju izvor samo ukoliko su kontaminirane krvlju.
2
Izvor infekcije: svaka osoba inficirana HIV-om
Putevi prenošenja:
1. Seksualni put
2. Parenteralni put: krv, krvni derivati, upotreba nesterilnih igala
Osobe koje se najčešće inficiraju na ovaj način su intravenski korisnici
narkotika koji koriste isti pribor (brizgalicu i iglu)
3. Vertikalni (sa majke na dete)
KLINIČKI STADIJUMI HIV INFEKCIJE
1. Akutna HIV infekcija – Akutni retroviralni sindrom
2. Asimptomatski period
3. Rana simptomatska HIV infekcija
4. AIDS
oportunističke infekcije
terminalni, uznapredovali AIDS
Izvor:Brkić S. Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) i sindrom stečenog imunološkog deficita – AIDS. U Infektivne bolesti sa negom zaraznih bolesnika. Medicinski fakultet. Novi Sad2009.
3
AKUTNI RETROVIRALNI SINDROM • Kod preko 90% inficiranih nastaje tokom prvih 6 nedelja od
prodora virusa. • Polovina ima nespecifične simptome i znake akutne infektivne
bolesti, može biti nalik na infektivnu mononukleozu, grip... • Aftozne promene u ustima • Mialgije, artralgije, astenija • Glavobolja Akutni retroviralni sindrom obično spontano prolazi posle nekoliko nedelja i infekcija prelazi u hroničnu fazu. Hronična HIV infekcija može biti asimptomatska i simptomatska.
ASIMPTOMATSKI PERIOD
• Virus se stalno i svakodnevno razmnožava • Inficirani izgledaju potpuno zdravo • Najćešće ne znaju da su inficirani • Inficirani predstavljaju potencijalni izvor infekcije 4
RANA SIPMPTOMATSKA HIV INFEKCIJA
• Broj CD4 limfocita pada ispod 500 • Javljaju se simptomi i znaci koji se mogu povezati sa HIV-om ako
osoba zna da je HIV pozitivna • Javlja se dugotrajno uvećanje limfnih žlezdi • Inficirani mogu imati učestale prolive, gube u TT, imaju
dugotrajan kašalj, seboroični dermatitits i blaže gljivične infekcije u ustima.
• Neretko imaju temperaturu i pojavu recidivantmih labijalnih herpesa ili herpes zoster.
Izvor:Brkić S. Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) i sindrom stečenog imunološkog deficita – AIDS. U Infektivne bolesti sa negom zaraznih bolesnika. Medicinski fakultet. Novi Sad2009.
5
AIDS
• Broj CD4 limfocita je ispod 200
• Javljaju se oportunističke infekcije i tumori (koji su neobični po uzročniku, po lokalizaciji infekcije ili ne reaguju na klasičnu terapiju). Zovu se AIDS indikativne bolesti.
• AIDS indikativne bolesti: Citomegalovirusni retinitis, Toksoplazmoza mozga, Pneumocistsis carinii pneumonia, Kriptokni meningitis, Recidivantne salmonelozne infekcije, Kapoši sarkom, Kandidijaza jednjaka, traheje, bronha ili pluća, M. Tuberculosis....
TERMINALNI UZNAPREDOVALI AIDS
• broj CD4 limfocita je ispod 50 • javlja se HIV encefalopatija
6
DIJAGNOSTIKA HIV INFEKCIJE
• Potvrda dijagnoze vrši se uzimanjem uzoraka krvi i dokazivanjem prisustva antitela na HIV u serumu obolelog.
• Specifična serumska antitela detektuju se ELISA tehnikom, a neophodna je potvrda Western blot testom.
Rutinska skrining dijagnostika HIV infekcije podrazumeva testiranje seruma osoba na prisustvo antitela na HIV – ELISA metodom.
Test može biti pozitivan najranije 6-8 nedelja od rizičnog kontakta, odnosno testovima najnovije generacije 4 nedelje od rizičnog kontakta.
Ovaj period od mesec do mesec ipo dana, kada testom nije moguće utvrditi HIV pozitivnost naziva se PERIODOM PROZORA, u toku kog je osoba inficirana i može preneti infekciju drugoj osobi.
7
SESTRINSKE INTERVENCIJE U NEZI I TERAPIJI OBOLELIH OD AIDS- a
SMEŠTAJ BOLESNIKA
• na odeljenje samo za obolele od AIDS-a
• U zavisnosti od težine kliničke slike i prisutne oportunističke infekcije bolesnici se smeštaju u izolatore ili višekrevetne bolesničke sobe.
SPROVOĐENJE NEGE
• Redovno održavanje lične higijena ima za cilj sprečavanje nastanka drugih infekcija i smanjenje tegoba kod postojećih komplikacija.
• Program nege je u skladu sa procenom stanja obolelog i izraženih problema koji su u domenu nege bolesnika.
8
SESTRINSKE INTERVENCIJE U NEZI I TERAPIJI OBOLELIH OD AIDS- a
SPROVOĐENJE ORDINIRANE TERAPIJE
Terapija podrazumeva:
• Lečenje oportunističkih infekcija i tumora (antimikrobni lekovi i citostatici) i lečenje same HIV infekcije.
• Antiretrovirusna terapija je kombinovana terapija sa ciljem da se različitim lekovima, istovremeno deluje na različite stadijume životnog ciklusa HIV-a, a sve sa ciljem da se zaustavi razmnožavanje virusa i očuva odbrambeni sistem organizma.
• Reverzna transkripcija je faza u životnom ciklusu virusa u kojoj se može terapijski delovati u smislu inhibicije virusne replikacije čime se sprečava infekcija nove osetljive ćelije, ali nema uticaja na produktivnu fazu infekcije u već inficiranim ćelijama.
9
• HAART (Visokoefikasna antiretroviralna terapija) podrazumeva kombinovanje dva ili tri leka iz jedne ili više grupa antivirusnih lekova koje bolesnik uzima doživotno, po tačno utvrđenoj šemi.
• S obzirom na to da se najveći broj obolelih od AIDS-a leči ambulantno i prilikom tih ambulantnih kontrola, kao i u toku hospitalizacije obolelih, medicinske sestre kroz razgovor sa pacijentom mogu da saznaju da li se pacijent striktno pridržava uzimanja lekova i doznog režima, kao i da saznaju više o njegovom stilu života i navikama.
• Zadatak medicinske sestre je da u radu sa ovim bolesnicima istaknu važnost pridržavanja propisane šeme uzimanja lekova i režima ishrane jer u suprotnom terapija može biti nedovoljno efikasna.
• Takođe, od velikog je značaja da medicinske sestre koje rade sa obolelima dobro poznaju neželjene efekte terapije u cilju pravovremenog reagovanja i obaveštavanja lekara o zapaženim promenama, ali i zbog saveta obolelima o nuspojavama terapije.
10
ISHRANA BOLESNIKA
• Značajno mesto u lečenju obolelih od AIDS-a ima ishrana.
• Na ishranu treba obratiti pažnju još u ranim fazama infekcije HIV. Već tada treba promovisati zdrav stila života sa posebnim osvrtom na promenu navika u ishrani.
• Režim ishrane treba uskladiti sa fazama infekcije HIV i bolesti, kao i u odnosu na uzimanje antiretrovirusne terapije.
• Pravilna ishrana, između ostalog, ima uticaja na iskorišćavanje, dejstvo i razgradnju lekova u organizmu.
• Sa pojavom oportunističkih infekcija, javljaju se dodatne promene u organizmu, poput proliva, suvoće usta i grla, afti u ustima, mučnine, povraćanja i drugih promena, pri čemu se većina ovih simptoma može izbeći pridržavanjem režima pravilne ishrane.
11
Mere prevencije HIV infekcije
• Izbegavanje rizičnog seksualnog ponašanja
• Dosledna upotreba kondoma
• Korišćenje sopstvenog pribora za ličnu higijenu
• Obavezno testiranje svih davalaca krvi, tkiva i organa
• Rizik od vertikalne transmisije značajno je smanjen uvođenjem određene antivirusne terapije kod HIV pozitivnih trudnica u drugom i trećem trimestru trudnoće, tokom porođaja i potom kod novorođenčeta. Takođe, porođaj se kod HIV pozitivnih trudnica obavlja carskim rezom, i one ne doje svoju novorođenčad što dodatno smanjuje rizik za prenos HIV infekcije.
12
Mere predostrožnosti u zaštiti medicinskih sestara od hepatitisa B, hepatitisa C i HIV
Pravilno i redovno pranje ruku
Bezbedno rukovanje oštrim predmetima i
njihovo pravilno odlaganje
Pravilna dekontaminacija
instrumenata i ostale kontaminirane opreme (čišćenje, dezinfekcija i
sterilizacija)
Koriščenje lične zaštitne opreme u cilju
sprečavanja direktnog kontakta sa telesnim tečnostima (rukavice,
zaštitne naočare, maska, zaštitna odeća)
Pravilno rukovanje i bezbedno odlaganje infektivnog otpada
Obezbediti pisane protokole i edukovati
osoblje o postupcima za smanjenje rizika od
infekcije u samoj zdravstvenoj ustanovi
13
Literatura:
• Brkić S. Infekcija virusom humane imunodeficijencije (HIV) i sindrom stečenog imunološkog deficita – AIDS. U Infektivne bolesti sa negom zaraznih bolesnika. Medicinski fakultet. Novi Sad 2009.
• Božić M. i sar. Infektivne bolesti: udžbenik za studente medicine.Beograd:Medicinski fakultet Univerziteta, CIBID, 2013.
• Farida Bassioni Stamenić i sar. Živeti sa HIV-om. Beograd: Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“: Nacionalna kancelarija za HIV/AIDS, 2006.
14