Broj 29. 21. april 2011. CIJENA 1,80 KM

MAGAZIN ZA ZDRAV IVOT I RAZBIBRIGU

7008556891779

ISSN 1986-5589

10 namirnica iz kuhinje da POBIJEDITE

STRES!7

IS

700855689177

SSSN 1986-5589

10 namirnica 10 namirnica iz kuhinje daiz kuhinje da POBIJEDITE POBIJEDITE

STRES! STRES!

ta jesti, a ne DEBLJATI SE?!

Prirodnim

uljemprotiv znojenja!

TOP LISTAnavika kojima ubijate zdravlje!

Ruski recepti za lijeenje alkoholizma!

SADRAJ

BROJ 29 / / 3

Izdava NPC INTERNATIONAL d.o.o. Banja Luka Kralja Petra II 34a Direktor Goran Rosi Glavni urednik svih izdanja oko Kesi Glavni i odgovorni urednik Alen Dini ........Izvrni direktor marketi nga Branka Goronja Risojevi Marketi ng 051/344-511 Redakcija 051/344-500 Faks 051/344-501 E-mail pressrs@pressrs.com

Generalni distributer PRESS Distribucija Telefon 051/329-450 tampa NIGD DNN Za tampariju Aleksandar KopanjaRjeenjem Ministarstva prosvete i kulture Republike Srpske broj: 07.03-053-160-1/10, od 3.3.2010. godine, magazin je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 588

Navike kojima UBIJATE ZDRAVLJE!

6

32i33

35

14i15

7E!

26i27

20i21

313131

ajevima proti v ALKOHOLIZMA

ULJEM PROTIV pretjeranog znojenja

Vrijedno treniram i pazim na ishranu

Recepti za ravan stomak

10 prirodnih lijekova za smirenje

Zato uvijek treba skidati minku?

ALPSKA DIJETA

MANDARINE ZA DOBAR STASSvi ve znaju da jedna jabuka na dan tjera doktora iz kue, ali manje je poznato da to ine i mandarine. Ukusno voe sjajan je zati tnik zdravlja.Najnovije istraivanje pokazuje da man-darine ti te od sranih i modanih udara, dijabetesa te debljanja. Posebno je zdrav nobileti n, pigment koji se nalazi u kori i ima deset puta jae djelovanje od nobileti na u drugim agrumima poput grejpa. Naunici sa kanadskog univerziteta Vestern On-tario hranili su dvije grupe mieva jednu masnoama i jednostavnim eerima, a drugu grupu hranom koja je sadrala nobi-leti n. Prva grupa mieva postala je preti la, imali su visoki krvni priti sak te niz ozbiljnih zdravstvenih tegoba.Druga grupa normalno se debljala i nije uoen porast holesterola, inzulina ili glu-koze. "Oito je da je nobileti n zati ti o mieve od gojaznosti . I ne samo to, zati ti o ih je i od drugih tegoba koje rezultuju sranim ili modanim udarom", pojasnio je dr. Marej Haf.Iako je istraivanje provedeno na mievima, naunici vjeruju da sastojci mandarine imaju jednak efekat i na ljude. To znai da bi sada bilo dobro, uz jednu jabuku, dnevno konzumirati i jednu man-darinu.

Mlijeko za zdrave oiAko ele da sauvaju do-bar vid i u starosti , ene bi svakako trebalo da piju mlijeko, kau naunici, koji svoje savjete temelje na rezultati ma najnovi-jeg istraivanja.ene koje u organizmu imaju visok nivo vitam-ina D zati enije su od moguih problema s oima. Tanije, kod njih je za dvije treine manja ansa razvoja makularne de-generacije koja je povezana sa starou, pokazuje najnovije ameriko istraivanje.Inae, makularna degeneracija najei je uzrok sljepoe u starijem dobu. Onemoguuje normalan ivot jer slabi vid pa ljudi ne mogu da obavljaju neke svakodnevne radnje poput itanja, vonje, ak i prepoznavanja lica.Ameriki naunici pregledali su podatke o 1313 ena koje su bile dio velikog istraivanja o bolesti ma povezanim s oima. Uoili su da ene u 70-im koje su uzimale vitamin D kroz mlijeko i ostale prehram-bene namirnice imaju znatno bolje zdravlje oiju. Ovo su vrlo zanimljiva otkria, ali potrebno je obaviti jo dodatnih istraivanja kako bismo bolje razumjeli povezanost izmeu vitamina D, geneti ke i ivotnog sti la, pojasnila je dr Ejmi Millen, rukovo-dilac istraivanja.

Ako muite muku sa bolovima u sto-maku, sindromom "lijenih crijeva" ili Kronovom boleu, moda bi trebalo da promijenite nain na koji un-osite hranu.Ovakvi bolovi uglavnom su posljedice stresa, jer i u stomaku postoji veoma raz-vijena mrea neurona koji osjeaju svaku napetost.Da bi stomak radio kako treba, cijelo ti -jelo mora da bude oputeno.Razmislite o posljednjem obroku koji ste pojeli. Gdje ste bili? Kako ste se osjeali? Da li ste dovoljno vakali hranu? Da li ste jeli u toku rada?Ako ste primijeti li da oajniki pokuavate da zavrite posao koji imate dok trpate ogromne komade sendvia u usta i go-tovo na silu ih gutate, vrijeme je da us-porite.Isprobajte nekoliko jednostavnih tehnika za oputanje.

1. OPUTAJUI RITUAL PRIJE JELAIzdvojite nekoliko trenutaka za relaksaciju prije svakog jela ili uine i to moe mnogo pomoi vaem varenju.Vai rituali ne moraju da traju dugo i mogu da se razlikuju pred svaki obrok. Evo nekoliko ideja:- Duboko udiite jer e to pomoi vaem stomaku da se opusti . Zamislite da vam se stomak puni svjeim isti m vazduhom, a zati m prazni.- Izdvojite koji trenutak da odate zahval-nost hrani koja se nalazi na vaem stolu: pogledajte je i zahvalite se svakom koris-nom sastojku koji ete unijeti i nahranite ovim ritualom cijelo ti jelo.- Zatvorite oi i ponavljajte sljedeu man-tru: Moj digesti vni trakt funkcionie kako treba. Zahvalan sam hrani koja e se sada lake variti .

2. SAVAITE HRANUNe zaboravite da varenje poinje jo u vaim usti ma! U procesu vakanja pljuvaka poinje da razlae hranu i otputa enzime, koji su kljuni za dalje varenje.Bez adekvatnog vakanja, tjerate stomak da se nosi sa velikim komadima hrane koji nisu proli kroz prethodne faze razlaganja, to izaziva bolove, nadimanje i gasove.Kako biste pravilno savakali hranu, jedan zalogaj vaite bar 35 puta prije nego to ga progutate.

3. BEZ OMETANJAJedite bez pogleda na televiziju, kompjut-er i slino. Na svijetu ste samo vi i hrana. Bolje ete osjeati svaki zalogaj i znaete kad ste siti .Kada jednom ponete da koristi te ove teh-nike, iznenadie vas koliko su uspjene.

4 / / BROJ 29

PRAKTINI SAVJETI

Tri banane na dan TITE MOZAKBanana uz svaki glavni obrok osigurala bi dovoljno ka-lijuma i tako smanjila anse za stvaranje ugruaka krvi u mozgu za 21 posto, pokazala je amerika studija objavljena u magazinu "urnal amerikog koleda za kar-diologiju".Nalazi sugeriu da se hiljade modanih udara moe sprijeiti svakodnevnim jedenjem namirnica koje sadre kalijum, poput spanaa, oraha, mlijeka, riba i lea.Ranije studije utvrdile su da su banane vane za kontrolu krvnog priti ska i prevenciju modanog udara, ali rezultati nisu bili dosljed-ni. U najnovijem istraivanju naunici su analizirali podatke je-danaest razliiti h studija.Ljudi u prosjeku na dan unose oko 1600 miligrama kalijuma, to je go-tovo upola manje od preporuenog

iznosa za odrasle od 3500 mg koji je potreban da bi se rizik od modanog udara smanjio za pet-inu. Banana sadri oko 500 mili-grama kalijuma, a on pomae sniavanje krvnog priti ska i kontrolie ravnoteu tekuine u ti jelu. Zbog premalo kalija, srce moe da pone sa ne-pravilnim radom, a mogue su i razdral j ivost i , munine i proliv."Ako bi se poveao unos kalija i smanjio unos soli broj smrti od modanih udara na globalnom nivou mogao bi se smanjiti za ak 1.155.000", rekli su istraivai.

Ako imate problema sa bolovima u stomaku

Trikovi koji e Trikovi koji e poboljati poboljati varenjevarenje

Trikovi koji e Trikovi koji e poboljati poboljati varenjevarenje

BROJ 29 / / 5

PRAKTINI SAVJETI

Kako da sami sebi izmasirate lea

Ako elite sami sebi da priuti te masau bolnih lea tada ete znati da je to gotovo i nemogue jer ne moete ba da dohvati te svoja lea.Meuti m, ima naina kako da sami sebi masirate lea. Ono to trebate je alat.U ovom sluaju sve to vam je potrebno je dugaka debela arapa (dokoljenka). Napunite je sa neko-liko teniskih lopti ca.Zaveite kraj arape da lopti ce ne mogu ispasti napolje.Na kraju sve to morate je da stavite izraeni masaer na lea i trljate gore-dole ili lijevo-desno. Priti sak takoe odreujete sami. Ima jo jedna opcija masiranja, a to je da stavite svoj novi masaer na malo tvru podlogu i legnite leima na masaer i pomiite lea u smjero-vima po vaoj elji.

Masno tkivo otopite borovnicama!

Oni koji su se ovo proljee odvaili na dijetu te nastoje da prije ljeta svoju liniju dovedu do savrenstva svakako bi trebali da redovno uivaju u boro-vnicama, za koje naunici tvrde da smanjuju broj masnih elija u ti jelu.Istraivanje predstavljeno na Ameri-can Society for Nutriti ons Experimen-tal Biology 2011 tvrdi kako upravo bo-rovnice imaju mogunost razbijanja postojeih masnih elija te spreavanja oblikovanja i nastanka novih. Time borovnice ine mono oruje u borbi proti v rastue preti losti .Borovnice, koje su ve hvaljene kao su-per hrana, osim spreavanja preti losti imaju sposobnost prevencije sranih bolesti i dijabetesa ti pa 2, te sadre visoke nivoe polifenola. Ispiti vanja su pokazala kako manje doze polif-enoli smanjuju nivo masnoe za 27 posto, dok vee doze polifenola nivo masnoe smanjuju za ak 73 posto.autorki studije Shiwani Moghe sa Uni-verziteta Teksas tvrdi: "Jo uvijek je potrebno rezultate istraivanja testi -rati , ali postoje velike anse da upravo borovnice smanjuju masno tkivo koje se formira u ti jelu".

Dranje dijete moe biti vrlo na-porno i frustrirajue, a najvei ra-zlog je upravo glad koju moemo da osjeamo gotovo cijelog dana. Ako ste gladni i jedva ekate ruak ili veeru kako bi se natrpali hranom, pokuajte da zavarate eludac ovim zdravim, zasitnim i niskokalorinim namirnicama.

1. KOTUNIAVO VOEKotuniavo voe poput badema, ljenjaka, kikirikija i oraha sadri zdrave masnoe koje se moraju konzumirati ak i za vrijeme dranja dijete.Pojedite aku ovih ukusnih grickalica 20 minuta prije obroka i vaa glad e se prepoloviti i samim ti me ete pojesti manje glavnog obroka. Za ovakav nain ubijana gladi treba vam svega 70 kalorija kotuniavog voa to bi bilo 6 ljenjaka, 12 badema ili 20 kikirikija.

2. SUVE LJIVEIako vie nije u modi kao nekad suvo voe je pun pogodak kada je rije o ubijanju gladi odnosno unoenju manje koliine

hrane. Istraivanja su pokazala da konzu-macija suvih ljiva prije obroka smanjuje unos kalorija za ak 6 posto.Suve ljive smanjuju glad na tri naina:- Moraju se dugo vakati , a ti me alju in-formaciju mozgu da dolazi hrana to prua osjeaj sitosti .- Due se zadravaju u elucu, to znai da su vrlo sporo probavljive.- vakanjem suvog voa se postepeno oslobaa eer u krvi koji daje energiju i takoe osjeaj sitosti .

3. OBRANO MLIJEKOMlijeko s manje masnoe bogato je kalci-jumom te je savreno sredstvo za ubijanje gladi. Umjesto da posegnete za vonim ili gaziranim sokom, radije prije obroka popi-jte olju mlijeka i u organizam ste unijeli 8,5 posto manje kalorija.

4. VOE I POVREOvo je hrana koju moete jesti izmeu svakog obroka bilo da ste na dijeti ili ne. Obrok zaponite s nekoliko kriki jabuke ili zelenom salatom zainjenom siretom i maslinovim uljem.Ovakvim 'predobrokom' u organizam ete unijeti ak 15 posto kalorija manje od uobiajenog ruka bez 'predobroka'. Voe i povre je bogato vodom pa e vas trenutno zasiti ti i samim ti me pojeete puno manje.

5. ORBATradicionalna topla, krepka orba prije glavnog obroka lijepo e vas ugrijati , ali i zasiti ti . Dokazano je da konzumacijom ukusne orbe od mesa i povra ete pojes-ti i do 20 posto manje hrane.

Ako drite

dijetu pokuajt

e

da zavarate

eludac zdravim

namirnicama

Iako vie nije u modi kao nekad, suvo voe je pun pogodak kada

je rije o ubijanju gladi odnosno

unoenju manje koliine hrane

5 saveznika u borbi

proti v kilograma

5 saveznika u borbi

proti v kilograma

Boja i stanje urina esto je do-bar indikator to se dogaa sa unutranjosti vaeg ti jela.Sigurno su svima nama bar jednom u ivotu dali plasti nu aicu da damo uzorak urina na pregled. Stanje i boja urina je esto in-deks vaeg zdravlja.

EVO NA TA TREBA OBRATITI PANJU:- Prozirna ili svijetlo uta mokraa indicira da je ti jelo zdravo. Proziran urin je ak bolji jer pokazuje da ste pili puno vode (koja regulie sve organe, njihovu temperaturu i prenos hranjivih materija kroz ti jelo). Ako ne pijete vodu mogli bi da pati te od glavobolja, vrtoglavica, pospanosti ili razdraljivosti .- Bijela ili zamuena mokraa znai veliku koncentraciju bijelih krvnih zrnaca koja se bore sa infekcijom te vjerovatno imate urinarnu infekciju. Ako imate potrebu za uestalim mokrenjem, bolno mokrenje, peenje tokom mokrenja obavezno oti ite doktoru.- Tamno uta mokraa. Ako vidite ovakvu

boju ujutro na prvom mokrenju, ne brin-ite. Takva boja se nakupi preko noi. Ako takvu boju vidite redovno, morate poeti da pijete puno vode odmah. Tamno uta mokraa govori da ste dehidrirali.- Narandasta boja mokrae moe da bude rezultat uzimanja laksati va, ali ako ih niste uzimali napravite pretragu na postojanje krvi u mokrai to nije dobra stvar, a pokazuje prisutnost kamenaca, rak mjehura, bolesti ili rak bubrega.- Crvena mokraa se pojavljuje ako ste jeli borovnice i ostalo voe takve boje. Ako niste konzumirali hranu takve boje tada je to krv i hitno se javite doktoru.- Smea boja urina pokazatelj je oz-biljnog stanja, a izazvana je vjerovatno bolesti ma bubrega i jetre.- Zelena ili plava boja nastaju od lijekova ili obojene hrane. Urin svijetlo zelene boje indicira viak vitamina B u ti jelu.Normalni urin ima slab ali karakteristi an miris (pomalo je kisel). Neobino smrdljivi urin je znak urinarne infekcije ili dehidracije. Slatki miris je simptom dijabetesa.

Odredite zdravstveno stanje PO BOJI URINA

6 / / BROJ 29

PRAKTINI SAVJETI

Noni grudnjak spreava nastajanje boraRejel de Boer konano je otkrila tajnu koju je dugo skrivala od prijateljica, te cijelom svijetu predstavila grudnjak koji spreava nastanak bora na dekolteu i vratu.Tajna koja je pomogla Rejel da zadri dekolte bez bora su sokne koje je tokom noi stavljala izmeu korpi starog grudnjaka.Dugo vremena joj je bilo neugodno da spomene trik kojim se koristi pred prijatelji-cama, a danas se moderna verzija njenog izu-ma prodaje u gotovo svim trgovinama donjeg rublja u Holandiji i Belgiji.- Spavala sam sa soknama izmeu grudi se-dam godina, tada sam navrila 40 i shvati la kako i moje prijateljice imaju broblem s bora-ma na dekolteu i vratu, ispriala je de Boer koja je nakon toga napravila pet grudnjaka koje je nazvala "La Decollett " i podijelila ih prijateljicama.Ovaj grudnjak je ubrzo postao hit i rjeava problem mnogih ena irom Evrope. Mekan je i ugodan, a zbog svog oblika spreava sti s-kanje grudi za vrijeme spavanja zbog ega nastaju verti kalne bore.Specijalni grudnjak pomae jer dri grudi razd-vojene tokom noi, a istraivanje je pokazalo da su rezultati vidljivi ve nakon 24 sata.

Ako ste do sada vjerovali kako nain pripreme i konzumiran-ja brokule nije povezan s hranjivou spomenutog povra zna-jte kako ste ivjeli u pravoj zabludi.Naime, rezultati istraivanja univerziteta Ilinois su pokazali kako nain pripreme, ali i konzumiranja brokule itekako uti u na hranjivost ovog zelenog povra. Stoga naunici savjetuju da udruivanje brokule i klica spomenutog povra moe gotovo udvostruiti anti kancero-geni uinak ovog zelenog povra.- Ukoliko se pripremi na ispravan nain, brokula predstavlja izrazito monu namirnicu u borbi proti v raka. Spomenuti uinak mogue je posti i konzumiranjem tri do pet obroka ned-jeljno, poruuje dr. Elizabet Deferi sa univerziteta Ilinois.Ali, da bi organizam dobio sve hranjive sastojke brokule, vano je prisustvo en-zima pod nazivom mirozinaza. Ukoliko njega nema, ne postoji niti mogunost formiranja sulforafana anti kancerog-enog sastojka brokule.Iako mnoge osobe unite spomenuti en-zim prekuhavanjem brokule, strunjaci tvrde kako ga je mogue nadoknaditi konzumiranjem klica brokule.

Brokula sadri beta karoten, vitamin C i vlakna, a svi su borci proti v raka. Kao i drugo zeleno lisnato povre, brokula sadri velike koliine kalcijuma. Kuvan-jem gube vitamine, zato ih pripremite

na pari, u mikrotalasnoj pei ili prene u tavi. Korisno ih je jesti to ee, a na-jmanje dva puta nedjeljno.Rezultati istraivanja su objavljeni u asopisu "Nutricionizam i kancer".

Ukoliko se pripremi na ispravan nain, brokula predstavlja izrazito monu namirnicu u borbi proti v raka. Spomenuti uinak mogue posti i konzumiranjem tri do pet obroka nedjeljno, poruuje dr. Elizabet Deferi

Potvrena ljekovita svojstva zelenog povra

Klice brokule ti te od raka!

Sredstva koja kupujete protiv znojen-ja nikako vam ne pomau? Cijeli ste dan izvan kue i jednostavno ne postoji zatita koja ne otkae nakon par sati stresnog posla. Zato trpite kad su vam na raspolaganju prirodna ulja?Pretjerano znojenje moe dramatino da pogora kvalitet ivota. Tjeskoba zbog neugode koju stvara vidljivo pojavljivan-je znoja dodatno pogorava problem.Uz pomo tri vrlo snana eterina ulja rijeiete se problema bez upotrebe hemijskih sredstava.

1. ULJE GERANIJAUlje geranija dobija se iz junoafrike biljke pelargonium odorantissimum. Jednostavno nanesite tanki sloj ulja po tijelu i ostavite neka se osui. Dok koa upija ulje ono e odmah poeti da dje-luje, suei je i dajui joj ugodan miris svjeine.

2. ULJE EMPRESAukasta tekuina ima ugodan miris te antibakterijsko, antiinfektivno, umirujue i dezodorirajue djelovanje.Ovo ulje odlino kontrolie znojenje

nogu. Koristili su ga i u drevnim vremen-ima u sluaju hroninog proliva, gubitka menstruacije i pretjeranog znojenja.

3. ULJE AJEVCAUlje ajevca je izuzetno djelotvorno za suzbijanje znojenja nogu. Uspjeno uklanja gljivice, bakterije i viruse. U sebi sadri sastojke koji podstiu imunoloki sistem. A mnogi su uoili da je ovo jedan od najnjenijih naina lijeenja pretjera-nog znojenja.

4. ULJE CRNOG KIMAUlje se dobija hladnim presovanjem sje-menki indijskog crnog kima i u naim kra-jevima ponovno stie popularnost. Rijet-ko koje ulje prati glas da lijei toliki niz stanja, a za one koji pate od pretjeranog znojenja dobro je znati da djeluje protiv bakterija i gljivinih bolesti.Nakon tuiranja ga namaite po rukama, od prstiju do ramena, te ispod pazuha. Djeluje ljekovito i istovremeno titi.Budui su eterina ulja prirodni sastojci i nanose se na kou isprobajte ona nami-jenjena za takvu upotrebu - neete nita izgubiti, a toliko bi mogli dobiti.

Uljem proti v pretjeranog znojenjaUljem proti v pretjeranog znojenja

Klice brokule ti te od raka!

BROJ 29 / / 7

Svakodnevno je veina ljudi zatrpana brojnim obavezama i stvarima koje moraju uiniti da nerijetko u pot-punosti zaboravljaju vlasti tom ti jelu da daju sve to mu je potrebno. Ali, upravo svakodnevnim ponavljanjem isti h greaka naruavamo zdravlje te imamo manje en-ergije za brojne obaveze.

PRVA GREKA: PREBRZO JEDETEVeina ljudi je tokom dana sklona da pojede neto na brzinu tek toliko da uti a glasne zvukove koji dolaze iz stomaka. Ali, upravo je to greka, brzi obroci na autobuskoj stanici, za radnim stolom ili u etnji gradom uzrokuju garavicu, plinove i probavne smetnje, a esto upravo taj reim

ishrane uzrokuje gojaznost i poremeaj ishrane. Osim toga, kada jedete prebrzo, hrana je manje ukusna, nerijetko izostaje i osjeaj sitosti , a izbor hrane je nepravi-lan i nekvalitetan. Ovu greku najbolje je ispraviti jedenjem prije nego to osjeti te probadajui osjeaj gladi, a za jedan obrok odvojite izmeu 20 i 30 minuta to je do-voljno da ti jelo primi signal osjeaja sitosti te da uivate u ukusima.

DRUGA GREKA: NE PIJETE DOVOLJNO VODEak 60 posto naeg ti jela nainjeno je od vode, a svaka naa elija treba vodu kako bi mogla da pravilno funkcionie. Svakog dana gubimo 10 do 12 aa vode dnevno

kroz urin, znojenje i disanje, a veina ljudi posegne za aom vode tek kada osjeti e, a do tog trenutka organizam je vjero-vatno ekao predugo. Veini ljudi dnevno je potrebno 8 do 10 aa tekuine dnevno kako bi ti jelo adekvatno zamijenilo gubitke.

TREA GREKA: ZADRAVATE DAHPlitko disanje moe biti znak bolesti poput astme, emfi zema, pneumonije, ank-sioznosti ili neurolokih poremeaja. Ali, u najveem broju sluajeva radi se o looj navici kada plitko diemo i od silnih obave-za zaboravimo uzeti trenutak za duboko disanje. Problem plitkog disanja uzrokuje nakupljanje ugljinog dioksida, koji mogu

poveati rizik od plunih infekcija i drugih komplikacija plua. Osim toga, nikada se u potpunosti ne moemo opusti ti , bez uzi-manja dubokih udisaja iz dijafragme.

ETVRTA GREKA: ZABORAVLJATE DA MATATEVei dio dana bavimo se loginim razmiljanjem, a to ba i nije inspirati vno stanje. Upravo nas redovno sanjarenje stavlja u raspoloenje kreati vnosti i in-spiracije. Matanjem, osim kreati vnosti i inspiracije, poboljavaju se emocije, ali i fi ziko zdravlje. Ako se nikada ne preputate matanju, velike su anse da vaa inspiracija i kreati vnost nikada nee u potpunosti zablistati .

Ljudska vrsta podijeljena je u eti ri krvne grupe: A, B, AB i 0. U Evropi, zavisno o zemlji, oko 37 do 44 posto osoba pripada grupi 0, 40-ak posto grupi A, 10 do 15 posto grupi B, a eti ri do se-dam posto AB.Sve vei broj studija pokazuje da krvna grupa ima velik uti caj na nae zdravlje tako to nas ti ti od bolesti ili poveava rizik za njihov razvoj. Naslijedili smo je od roditelja, pa ipak tek manji broj ljudi zna

kojoj krvnoj grupi pripada. Svaka krvna grupa ima specifi ne anti gene na povrini crvenih krvnih elija. I svaka ima svoje prednosti i mane.Dosadanja ispiti vanja dokazala su sljedee prednosti i slabosti pojedine krvne grupe:

KRVNA GRUPA 01. Manji rizik od sranog udara.2. Manji rizik da obole i umru od malarije nego ljudi bilo koje druge grupe.

3. Manji rizik od raka eluca.4. Vei rizik da obole od kolere.5. Vei rizik da dobiju ir na elucu koji uz-rokuje bakterija Helikobakter pilori.6. Ranjiviji su na napad norovirusa, po-tencijalno kobnog mikroba koji uzrokuje povraanje i dijareju.7. ene sa ovom krvnom grupom imaju dvostruko vee anse da imaju manji broj i slabiju kvalitetu jajaaca, to smanjuje uspjenost oplodnje.

8. Mukarci sa ovom krvnom grupom sk-loniji su debljanju.

KRVNA GRUPA A1. ene sa ovom krvnom grupom su plod-nije i u kasnijoj ivotnoj dobi, imaju veu rezervu jajnih elija nego one krvne grupe 0.2. Vei rizik od razvoja raka eluca (posebno ako pue, previe piju i koriste nesteroidne proti vupalne lijekove).

KRVNA GRUPA AB I B1. ene sa krvnom grupom AB ili B imaju vei rizik od pojave raka jajnika.2. Postoji sumnja da trudnice sa AB grupom imaju dvostruko ili trostruko vei rizik od pojave potencijalno smrtonosnog krvnog priti ska preeklampsije.3. Osobe sa krvnom grupom AB i B imaju daleko vei rizik od razvoja raka guterae.

Prednosti i mane pojedinih krvnih grupa

PRAKTINI SAVJETI

Loe navike kojima Loe navike kojima UBIJATE ZDRAVLJEUBIJATE ZDRAVLJELoe navike kojima Loe navike kojima UBIJATE ZDRAVLJEUBIJATE ZDRAVLJE

Svakog dana gubimo 10 do 12 aa vode dnevno kroz urin, znojenje i disanje, a veina ljudi posegne za aom vode tek kada osjeti

e, a do tog trenutka organizam je vjerovatno ekao predugo

Sve vei broj studija pokazuje da krvna

grupa ima velik uti caj na nae

zdravlje tako to nas ti ti od bolesti ili

poveava rizik za njihov razvoj

8 / / BROJ 29

DA LI STE ZNALI

ANTIDEPRESIVI DOVODEDO INFARKTA!

Anti depresivi mogu da uti u na suenje ar-terije kod sredovjenog mukarca, izlaui ga ti me riziku od sranog ili modanog udara, naveli su istraivai.Anti depresivi se dovode u vezu sa za oko 5 posto poveanja zadebljanja zida glavne, karioti dne arterije na vratu, koja doprema krv do mozga.- Postoji jasna veza izmeu zadebljanja zida aretrije i uzimanja anti depresiva, a te tendencije su i vee kada uzmemo u obzir ljude koji koriste ove lijekove, a jo su depresivniji, rekao je Amit a, kardilog sara-dnik na Emori univerzitetu u Atlanti .U okviru ovog istraivanja, ti m koji je predvodio a, sakupio je podatke od 513 sredovjenih mukaraca blizanaca. 16 pos-to njih su pili anti depresive. 60 posto ih je koristi lo selekti vne inhibitore serotonina (SSRIs), kao to su prozak, lexapro i zoloft . Ostali su uzimali starije anti depresive.Studija je pokazala da su anti depresivi po-digli nivo hemijskih receprora koji dovode do suavanja krvnih sudova. a je istakao da to moe izazvati manji dotok krvi u or-gane i povean krvni priti sak.Ipak, naunici nisu pronali direktnu uzrono-posljedinu vezu izmeu korienja anti depresiva i zadebljanja arterije. "S obzirom da nismo uoili povezanost same depresije i zadebljanja karioti dne arterije, to doprinosi argumenti ma da je vjerovatnije da iza svega stoje upravo anti -depresivi," zakljuio je a.

Male koliine arsenika i drugih toksina pronaeni su u zemlji na kojoj se uzga-jaju namirnice potrebne za pravljenje najprodavanijih kaica za bebe, pie Dejli Mejl.Proizvoai i dalje ubjeuju javnost da su nivoi otrovnih supstanci toliko niski da ne ugroavaju ivot djece.Ipak, naunici insisti raju na tome da hrana za bebe ne smije da sadri ni najmanje koliine otrova.Naime, vedski istraivai sa Insti -tuta Karolinsk u Stokholmu ispitali su proizvode vodeih kompanija u toj oblasti : "Organiks", "Hip", "Nestle" i "Hole".U izvjetaju su naveli da su u pojedin-im proizvodima pobrojanih kompani-ja pronali velike koliine toksinih elemenata kakvi su arsenik, olovo, uranijum i kadmijum, koji uglavnom poti u od sirovih namirnica."Ovi elementi treba da se dre na apsolutnom minimumu u prehram-benoj industriji naroito namijenjenoj djeci. Visoka koncentracija arsenika u proizvodima na bazi pirina pred-stavlja naroitu brigu", navodi se u izvjetaju.Prije dvije godine britanska Agencija za prehrambene standarde objavila je zvanino upozorenje da mladoj djeci ne treba davati pirinano mlijeko zbog visokog nivoa arsenika.To je bila reakcija na dva sluaja tro-vanja ovom vrstom mlijeka u kojoj se nalazio najotrovniji od svih oblika arsenika takozvani neorganski arse-nik.Osim to je odavno poznat kao otrov, on se povezuje i sa pojavom nekoliko

vrsta tumora.I evropska Agencija za bezbjed-nost hrane i FSA pregledaju izvjetaj vedskih naunika kako bi donijeli zvaninu presudu.Kontaminacija zemljita arsenikom je problem koji se uglavnom javlja zbog upotrebe pesti cida. Drugi metali i otrovi koji su nusprodukti teke indus-trije obino nalaze put do zemljita, a zati m i do hrane.Selekcijom pogodnih sastojaka osigu-rava se najnii nivo toksinih materija. Sastojci koji ne podlijeu standardnoj specifi kaciji se i ne koriste u hrani za bebe.Profesor Endru Meharg, biohemiar na Aberden Univerzitetu je zabrinut zbog prisustva arsenika u pirinu korienom za hranu za bebe."Pirina je veoma popularan izbor za roditelje koji ija djeca tek prelaze na vrstu hranu, ali postoji ozbiljna opasnost od prisustva arsenika. Kom-panije za proizvodnju hrane za djecu

treba da koriste pirina iz onih dijelo-va svijeta gdje je mogunost prisustva neorganskog arsenika u toj namirnici najnia", smatra on.Tim vedskih strunjaka objavio je da je nivo tog otrova u djejoj hrani bio mjeren u mikrogramima, to jest mil-ionitom dijelu grama. Koliine koje su pronaene u hrani za bebe bio je vii nego u majinom mlijeku."Organiksov" prvi organski integralni pirina za bebe" sadrao je dva mik-rograma arsenika po porciji, zajedno sa 0,03 mikrograma kadmijuma i 0,09 olova."Hipov" (HiPP) "organski doruak od breskve i banane" sadrao je 1,7 mik-rograma arsenika, 0,13 mikrograma kadmijuma i 0,33 mikrograma olova."Oleova" (Holle) "organska kaica od pirina" imala je 7,3 mikrograma arsenika po porciji (najvea koliina otkrivena u studiji), 0,38 mikrograma kadmijuma i 0,26 mikrograma olova. "Hip" insisti ra da je nivo arsenika i kadmijuma u njihovim proizvodima nii od zvaninih granica, dok iz "Or-ganiksa" poruuju: "Organiks obav-lja rigorozna zavrna testi ranja proiz-voda kako bi osigurali bezbjednost upotrebe. To ukljuuje testi rane na elemente, mikrobioloko testi ranje kao i testi ranje na prisustvo alergena i pesti cida.Naa dalja ispiti vanja zavrnih proiz-voda i sirovih namirnica pokazuju da su svi rezultati po odgovarajuim standardima Velike Britanije".U "Nestleu" smatraju da su sirovine koje koriste "paljivo odabrane kako bi se osiguralo da supstanci koje ap-sorbuje zemljite ima to manje"

Naunici

upozoravaju na

prisustvo

toksina u djeiji

m

kaicama

Hrana Hrana za bebeza bebe JE OTROVNA!

Naunici tvrde da su u pojedinim proizvodima pronali velike koliine toksinih elemenata kakvi su arsenik, olovo, uranijum

i kadmijum, koji uglavnom poti u od sirovih namirnica

Hrana Hrana za bebeza bebePostoji jasna veza izmeu

zadebljanja zida aretrije i uzimanja anti depresiva, a te tendencije su i vee

kada uzmemo u obzir ljude koji koriste ove lijekove,

a jo su depresivniji, kae kardiolog Amit a

BROJ 28 / / 9

DA LI STE ZNALI

Moda to nije vijest koju muevi ele da uju, ali naunici tvrde da svakodnevni odlazak u kupovinu pomae u produavanju ivota, pie london-ski "Telegraf".Desetogodinje praenje blizu 2.000 osoba irom svijeta pokazalo je da su oni koji su go-tovo svakodnevno odlazili u kupovinu imali 27 odsto manje izgleda da umru tokom tog pe-rioda od prosjene osobe.Istraivai vjeruju da je to, prije svega, zbog toga to je oping zgodan i prijatan nain odravanja fi zike akti vnosti uz interakciju sa drugima.Od 1.850 osoba starijih od 65 godina koje su prouavali, 17 odsto je odlazilo u kupovinu svakodnevno, 22 odsto dva do eti ri puta sedmino, 13 odsto jednom sedmino, a 48 odsto veoma rijetko.Oni koju su odlazili u prodavnicu svaki dan imali su 27 odsto manje izgleda da umru u toku perioda "pokrivenog" istraivanjem - od 1999. do 2008.Premda nema mukarca koji nee rei da je etnja po prodavnicama za njega "ubistvena",

svakodnevni oping daleko je blagotvorniji za jai, nego ljepi pol.Autori studije, istraivai sa tajvanskog Na-cionalnog insti tuta za istraivanje zdravlja, napominju da bi redovno odlaenje u pro-davnicu moglo jednostavno da bude znak boljeg zdravlja i pokretljivosti , ali i da ono moe da ima "direktan uti caj na preivljavanje"."Kupovina obuhvata nekoliko dimenzija linog blagostanja, zdravlja i osjeanja sig-urnosti , a doprinosi kako drutvenoj koheziji, tako i privredi i ti me podsti e dugovjenost", navode autori."Razgledanjem izloga, odlaskom u apoteku po lijek, u banku ili u etnju, stariji ljudi pokazuju elju za druenjem i izbjegavaju usamljenost", isti u istraivai, navodei da se oni ponaaju slino ti nejderima koji sati ma "vise" po trnim centrima."Svakodnevnim odlaskom u kupovinu, odravate odnos sa zajednicom, pa makar to bio samo piljar iz komiluka", kae britanska analiti arka Morin Hinton, napominjujui da je tajna opinga ne samo u fi zikoj akti vnosti koju podsti e, ve i u samoj radosti kupovine.

Kafe sa aromama podsti u alergijeOralni alergoloki simptomi poput peck-anja u grlu, svrbea usnica ili nepca mogu biti i reakcija na proteine u svjeem vou, nekim vrstama povra, zainima i oraasti m proizvodima, kojih moe biti i u aromati zovanoj kafi .Okidai pogoranja postojeih alergijskih simptoma su brojni, a ukljuuju jabuke, kruke, argarepe, bademe, ljenjak, vinje, breskve, ljive, celer i kivi.Olakavajua injenica je da se veina reakcija moe izbjei guljenjem ili kuvan-jem voa, kako bi se izbjegli proteini koji se "ponaaju" kao alergeni, savjetuju doktori. Osim na hranu, treba voditi brigu i o sasta-vu namirnica u aromati zovanim napicima poput kafe ili kapuina sa ukusima, koji esto sadre oraaste plodove u prahu. Za vrijeme peludnih alergija, njih mogu podstai i alergeni na koje obino nismo osjetljivi, isti u strunjaci za alergije.

Ekstazi uzrokujesmanjenje mozgaLjudi koji uzimaju ekstazi (sinteti ka dro-ga) rizikuju oteenja mozga to moe da dovede do znaajnog gubitka pamenja, otkrila je revolucionarna studija Akadem-skog istraivakog centra u Amsterdamu, pie Dejli Mejl.Istraivanje je pokazalo da dugorono korienje ove droge uzrokuje smanjivan-je hipokampusa, djela mozga zaduenog za skladitenje informacija.Naunici su uporedili veliinu mozga de-set ljudi koji su uzeli vie od 250 tableta u est i po godina, sa sedam ljudi koji nikad nisu uzeli drogu. Otkrili su da je volumen hipokampusa u prosjeku bio deset posto manji.Profesor Dejvid Nat je odbacio ovu studi-ju jer tvrdi da nedostaje ljudi za ispiti vanje da bi pruili pravi rezultat. Ovaj profesor je poznat po studiji iz oktobra 2009. go-dine koja je tvrdila da su ekstazi, LSD i marihuana manje opasni od alkohola i cigareta.

LJUDSKI ORGANIZAM POZITIVNO REAGUJE NA ODLAZAK U KUPOVINU

OPING PRODUAVA IVOT!

Nakon brojnih sluajeva u kojima su bolesnici sa rakom, ili nekim drugim oblikom bolesti koja uz-rokuje jake bolove, od suda traili dozv-ole za korienje kanabisa (marihuane) u medicinske svrhe, konano dobra vijest, naunici su ovih dana objavili kako su ot-krili nain na koji se THC moe iskoristi ti za ublaavanje bolova, ali bez popratnih nuspojava koje su zakonom kanjive.Poseban, nehalucinogeni oblik THC-a tako bi mogao postati "novi Aspirin", odnosno univerzalni lijek proti v bo-lova. Tim predvoen fi ziologom Li Zan-gom otkrio je da THC uti e na nekoliko razliiti h dijelova nervnog sistema, pa tako i na dio zvan inhibitorni glicinski receptori (GlyRs). Spomenuti receptori pomau u regulaciji neuromotorne akti vnosti , osjeaja bola, oputenosti miia i tjeskobe, pa rjeenje vide u sinteti sanju oblika THC-a koji bi uti cao iskljuivo na GlyRs receptore, to znai

da bi unoenje u organizam pomagalo pri ublaavanju bola, bez popratnih po-java da se pacijent osjea "naduvano".lanak o uspjehu dr. Zanga objavljen je i u magazinu "Prirodna hemijska bi-ologija": "Kanabis se sastoji od oko 400 hemijskih komponenti - mnoge od njih pomau u olakavanju hroninog bola, epilepsije, depresije i greva u miiima uzrokovanih multi ple sklerozom. Glavni psihoakti vni sastojak kanabisa, THC, ipak ima i neeljene posljedice, koje je potrebno eliminisati ."Lijekovi poput Aspirina i Ibuprofena, iako uspjeni u borbi sa glavoboljom, ponekad loe djeluju na eludac, pa bi modifi kovani THC uskoio kao zamje-na. Tim je spoj nazvao "nepsihotropni kanabinoidi", a ukoliko nastave sa ni-zanjem ovakvih uspjeha mogli bi da olakaju ivot mnogim pacijenti ma koji se nadaju legalnoj upotrebi medicinske marihuane.

Kanabis Kanabis postaje postaje "NOVI "NOVI

ASPIRIN"ASPIRIN"

Kanabis Kanabis postaje postaje "NOVI "NOVI

ASPIRIN"ASPIRIN"

OPING PRODUAVA IVOT!Desetogodinje praenje blizu 2.000 osoba

irom svijeta pokazalo da su oni koji su gotovo svakodnevno odlazili u kupovinu

imali 27 odsto manje izgleda da umru tokom tog perioda od prosjene osobe

10 / / BROJ 29

PREVENCIJA

Ubrzani tempo ivota prisiljava sve vie ljudi da doruak ili ruak pojedu u vonji, usput obave nekoliko vanih telefonskih razgo-vora, a ene u vonji najee poprav-ljaju minku i frizuru.Ukoliko spadate u grupu onih koji mnoge za-datke svakodnevno obavljaju za volanom i moete da se pohvalite da ste na pola puta do arobnjaka ako vam to sve us-pijeva, morate biti svjesni i loih strana, a to su saobraajne nesree za koje su krivi nepaljivi vozai.Prisjeti te se vremena kada je va auto bio nov i niste doputali unoenje hrane i pia kako nita ne bi nagrdilo iz-gled vaeg limenog ljubimca. Strunjaci tvrde kako bi takvo razmiljanje trebali zadrati bez obzira koliko je kilometara preao va auto.Prikupljeni podaci iz vie od 34 miliona saobraajnih nesrea koje su se dogodile zbog neoprezne vonje pokazali su da je konzumiranje jela i pia za vrijeme vonje opasnije od razgovora na mobilni telefon.'Konzumiranje hrane za volanom je opasno, a posljedice mogu biti smrtonosne', naglaava profe-sor Marsel Dast sa Karnegi Melon univerziteta. Vozai moraju da imaju obje ruke na volanu i da misle na ono to se dogaa na cesti , naglaava on. Prikazujemo vam listu 10 najopasnijih namirnica:

1. KOKICEKonzumiranje kokica je opasno jer od njih oednite pa dok poseete za piem miete oi s ceste. Takoe omiljene grickalice vam mogu zapeti u grlu ili jednjaku i poveati opasnost od guenja.2. PICAPotrebna je sekunda da vam vrui komad rastopljenog sira sklizne iz usta i va pogled se mie s ceste. Takoe i potraga za papirnatom maramicom kojom elite da sanirate nez-godu moe da vas ometa u vonji.

3. SENDVII S DODACIMAIsti na je da su ukusni, ali za njihovu su vam konzumaciju

potrebne dvije ruke.4. BOICE S VODOM ILI SOKOM

Teko je otvoriti plasti nu bocu s jednom rukom, a pokuate li da ju stavite meu noge i otvorite,

postoji mogunost da prospete pie, a to e vas tek omesti u vonji.5. PRENI KROMPIRIITeko je umakati krompirie u umak dok vozite, a kad umak kapne na vas ili povrinu vaeg automobila krenuete u potragu za papirnom maramicom.6. HOTDOGNastojanje da zadrite sastojke sendvia unutar peciva i sprijeite njihovo curenje na odjeu omee vas u praenju saobraaja.7. GOTOVA JELAGotovi obroci koji se pripremaju s vodom

idealni su zalogaj koji moete pojesti u autu dok se vozite od kue na posao, ali nastojanje

da tekui obrok ostane u za to predvienoj po-sudi je prilino stresan.

8. SLADOLED U KORNETUNaravno da moete drati volan jednom rukom, a u

drugoj imati omiljeni sladoled, ali ukoliko morate na-glo da reagujete lako je mogue da e sladoled zavriti u

vaem krilu ili va automobil u onom ispred.9. VOEKruke, pomorande i breskve su visoko na popisu na-jopasnijih namirnica jer prilikom konzumiranja iz njih curi sok koji lako moe zavriti na vaoj odjei, a ta vam se ideja uopte ne svia.10. KOLAIUkusni, primamljivi i jednostavni za konzumaciju za vola-nom, uz to to e vas zasiti ti i rijeie vas stresa te umanjiti vau elju za slatkim. Ali komadii koji padaju po odjei, volanu i ostatku automobila su ljepljivi i ostavljaju mrlje pa vam se ini jednostavnije paziti na to kako jedete nego o tome kako ete i s ime oisti ti sebe i automobil. A ta se za to vrijeme dogaa na putu?

Prikupljeni podaci iz vie od 34 miliona saobraajnih nesrea koje su se dogodile zbog neoprezne vonje pokazali su da je konzumiranje jela i pia za vrijeme

vonje opasnije od razgovora na mobilni telefon

10 namirnica koje su 10 namirnica koje su zabranjene za volanomzabranjene za volanom

Zato

vozai moraju

da budu

koncentrisani u

toku vonje

BROJ 29 / / 11

Kako izbjei nepotrebne susrete s insekti ma, pre-poznati simptome anafi lakti kog oka i koje mjere preduzeti ako nas ubode pela, obad, krpelj ili korpion? Kako zati ti najmanje?S obzirom na prologodinje dugo vrue ljetno razdoblje, zati m vrlo toplu zimu, s malo padavina i naglim zatopljen-jem, moemo oekivati neka neuobiajena zbivanja u "svi-jetu insekata". Naime, vrlo rano probudili su se iz zimskog mirovanja, mnogi nisu uginuli, pa je njihov broj puno vei nego inae. Za oekivanje je i da e oni koji sadre otrovne i opasne supstance imati daleko jae djelovanje na orga-nizam jer nije bilo uobiajenih klimatskih i ekolokih fak-tora koji bi oslabili njihovo djelovanje.Kako bi manje privlaili insekte, trebamo se pridravati nekih uputstava, kao to je izbjegavanje brzih pokreta, tranja ili mahanja rukama radi tjeranja insekata, jer oni esto ubadaju u odbrani.Ako znamo da smo osjetljivi na ubode, poeljno je da izb-jegavamo jake mirise (parfeme), kreme za sunanje, pre-dug boravak u vonjacima ili na otvorenom.

MJERE OPREZA:1. Ne jesti slatko ili piti sokove na otvorenom, jer se moe dogoditi da nas insekt ubode u jezik, to moe da izazove guenje mehanikim putem (zbog oti canja).2. Ne hodajte bosi po travi, jer konice strljena i osa mogu da budu i u zemlji; ne nosite odjeu jarkih boja ili iroku (jer jarke boje privlae insekte koji se mogu zavui pod odjeu).3. Izbjegavajte vee tjelesne napore zbog znojen-ja (znoj privlai insekte).4. Sve namirnice, naroito one slatke, kao i posude za odlaganje smea treba dobro zatvoriti .5. Na prozore postavite mree ili barem stavite insekti cid u obliku ploice u uti nicu za struju.6. Koa se moe namazati i nekim sredstvom koje mirisom odbija insekte, ali pritom moramo paziti da je rije o materijama koje mogu izazvati alergi-jsku reakciju.S obzirom na podjelu insekata na otrovne i neotrovne, vano je znati po emu se razlikuju:

OTROVNI INSEKTI Na naem su podruju otrovni ose, pele, strljeni, pau-ci, korpioni i crveni mravi. Oni imaju alac koji sadri otrovnu vreicu. Pela prilikom uboda ostavlja alac u koi, ali ugine i ne moe ponovno ubosti , a ose i strljeni mogu da ubodu i nekoliko puta jer im alac nakon uboda ostaje. Strljeni imaju otrov posebnog sastava, koji je u di-jelu nekih molekula slian otrovu kobre, pa uz vrlo jaku alergijsku ili toksinu reakciju nakon 24 sata moe izaz-vati efekt hemolize krvi (otapanja krvnih crvenih zrnaca), s oteenjima unutranjih organa i smru.Pauk crna udovica ubodom moe da izazove teko stanje koje zahti jeva bolniko lijeenje, pa ak i smrt, iako rijet-ko.Ostali pauci izazivaju samo prolazne lokalne reakcije, kao i korpioni, koji za razliku od onih u tropskim krajevima, nisu opasni po ivot ubodene osobe.

NEOTROVNI INSEKTI U ovu kategoriju ubrajaju se komarci, krpelji, buve, ui, stjenice te razne vrste muha (obad ili konjska muha, vrtne i vinogradarske muice i sl.). Kod uboda neotrovnih inseka-ta nema otrova koji bi izazvao reakciju, ali je za mnoge od njih ti pino da u krvotok ubacuju slinu koja ima osobinu da sprjeava zgruavanje krvi kojom se oni tada hrane (krpelj, komarac). I kod njihovog uboda moe se javiti pro-lazna reakcija u smislu jakog nadraaja koe, a katkad i jai otok i crvenilo praeni svrabom. Znakova alergijske reakci-je nema ili su izrazito rijetki, a kad se pojave, vrlo su blagi i prolazni - uglavnom lokalni otok i crvenilo koji se brzo povlai.Opasan je ubod tzv. konjske muhe ili obada, koji je vrlo bolan. Kako je to in- sekt koji ivi u talama i hrani se krvlju domaih ivoti nja, moe na mjestu uboda izazvati gnojen- je zbog prenosa

bakterija. Uz

to, ubodenu osobu potrebno je zati ti ti od tetanusa iji uzronik obad takoe moe da prenosi.Kod uboda krpelja moramo imati na umu da su i oni prenosnici nekih bolesti , npr. borelioze ili Lajmske boles-ti , a njeni simptomi su bolovi u zglobovima, crvenilo na mjestu uboda koje se rubno iri, a u centru blijedi (er-itema chronicum migrans) te temperaturom. Krpelji mogu da prenesu i meningoencefaliti s (upala mozga i modane kore), koji obvezno zahti jeva bolniko lijeenje. Za djecu koja puno vremena provode u prirodi, izleti , planinarenje, savjetuje se vakcinacija proti v krpelja.Uz to to treba biti svjestan mogunosti razvoja alergi-jske reakcije, treba znati i prepoznati da se neto ozbiljno dogaa i na vrijeme reagovati .

ALERGIJSKE REAKCIJE NA UBODE INSEKATA1. Lokalna reakcija na mjestu uboda,2. Generalizovana koprivnjaa praena oti canjem usana i/ili vjea,3. Poetni znaci anafi lakti nog oka - svrab, oteano dis-anje, crvenilo i svrab cijele koe,

4. Anafi lakti ki ok - najee se razvija nakon uboda strljena, ose ili pele, naroito ako je dijete jako

osjetljivo na ubode, to saznajemo od roditelja ili pratnje; ili ako su se dogodili u podruju glave i vrata, i to zbog blizine glavnih arterija i

brzog irenja alergena; te ako su bili viestruki.U sluaju lokalne alergijske reakcije, dovoljno je da stavite hladan oblog, eventualno da nanosite korti kosteroidnu kremu nekoliko dana i po potrebi dajete anti histaminik na usta (tablete). U sluaju jaih reakcija, od drugog do etvrtog stepena, moraju se davati korti kosteroidi u obli-ku injekcija te anti histaminici u injekcijama i tabletama, a u sluaju oka primijeniti odmah svu uobiajenu anti ok terapiju.Kod uboda pele treba ukloniti alac koji je ostao u koi, jer se iz njega postepeno oslobaa otrov, pa moemo imati produene simptome. Svako dijete s jaom reakci-jom treba neko vrijeme da nadgledamo u bolnikim uslovima, jer katkad se moe razviti i kasna, odgoena alergijska reakcija nakon 8 do 12 sati .Napominjemo da je na ljetovanje ili izlete uvijek dobro nositi sa sobom i neku korti kosteroidnu kremu, nekoliko tableta anti histaminika, pa i korti kosteroida kako biste pri ruci imali potrebnu prvu pomo dok ne sti gnete do doktora.Iako se ne trebate pretjerano bojati , budite na oprezu, jer insekti dolaze. Pripremite se za bitku i spremno ih doekajte.

Da bi vam boravak u prirodi bio to prijatniji

ZATITITE DJECU od ubodod uboda a insekatainsekataod uboda od uboda insekatainsekata

Ne hodajte bosi po travi, jer konice strljena

i osa mogu da budu i u zemlji; ne nosite

odjeu jarkih boja ili iroku (jer jarke boje

privlae insekte koji se mogu zavui

pod odjeu)

PREVENCIJA

BROJ 29 / / 13

PREVENCIJA

afran je izrazito cijenjen zain, ali njegova upotreba uglavnom je ograniena na kulinarstvo. To je zaista teta jer se radi o izrazito ljekovitoj biljci.Koje organe posebno ti ti i koje bolesti spreava?

UNITAVA KARCINOMKrokin, afranal i pikrokrocin iz afrana (Crocus sati vus) imaju anti kancerogena svojstva koja zaustavljaju rast kancero-genih elija kod ljudi.

PROTIV DEPRESIJEafranov aj koristi se za lijeenje depresije. Istraivanja su pokazala kako konzumiranje poveane koliine ovog aja, ali i samog zaina uzrokuje osjeaj sree i radosti .

ZA ZDRAVO SRCEafran se u kineskoj medicini tradiciona-

lno koristi za poboljanje cirkulacije krvi i lijeenje modrica. Akti vni sastojak kroceti n moe takoe da smanji nivo holesterola i triglicerida u ti jelu i pomoi u lijeenju ateroskleroze i artriti sa.

OBILUJE ANTIOKSIDANTIMAafranal, sastavni dio afrana, dobar je an-ti oksidant i sakuplja slobodnih radikala.

UVA OIIstraivanja su pokazala da afran poboljava vid i predstavlja uspjeno oruje za spreavanje starosne makularne degeneracije, koja predstavlja najei uz-rok sljepoe kod starijih osoba.U ljekovite svrhe se upotrebljava tuak pravog afrana Crocus sati vus te tuak proljetnog afrana Crocus vernus, dok su ostali dijelovi biljke tetni.

PREPOZNAJTE PRAVI AFRANKao zain upotrebljavaju se suene njuke tuka vrste Crocus Sati vus. Dugake su 2,5-4 cm i naranastocrvene boje. Ali, da bi dobili kilogram zaina potrebno je 150.000 cvjetova. Narav-no zain je zato vrlo skup. Pri kupovini budite oprezni jer ima puno falsifi ko-vanog afrana. Miris pravog afrana podsjea na med. Ukus mu je otar i gorkoslatkast. U sebi nema ljuti ne.

Zain kao snaan lijek

afran vam moe SPASITI IVOT

afranov aj koristi se za lijeenje

depresije. Istraivanja su pokazala kako

konzumiranje poveane koliine ovog aja, ali i samog zaina uzrokuje osjeaj sree i radosti

vitalon1/2

14 / / BROJ 29

ALTERNATIVNA MEDICINA

Alkoholizam nije stanje, to je bolest kod koje zbog stalnog trovanja eti l-alkoholom dolazi do oboli-jevanja unutranjih organa. SMATRA SE DA SE OD ALKOHOLIZMA OBOLIJEVA U TRI FAZE: 1. Prva faza traje otprilike 5 10 godina. U tom periodu se razvija psihoka zavisnost, sniava se prag tolerancije na koliinu alkohola i opada situaciona kontrola, rastu dnevne doze alkohola, gubi se refl eks za povraanje, opa-da sposobnost pamenja. 2. U drugoj fazi dolazi do fi zike zavisnosti od alkohola, pijanenja, sindroma mamurluka, psihikih poremeaja (alkoholne psihoze), degradacije linosti .

3. Treu fazu karakterie pojaavanje fi zike zavisnosti , raz-voj tekog sindroma mamurluka, refl eks za povraanje se vraa, pojaava se psihika i socijalna degradacija linosti , javlja se gubitak pamenja (demencija).

PSIHOZA POMAE ALKOHOLIZAMAko govorimo o obolijevanju unutranjih organa, visok je rizik od razvoja alkoholnih psihoza. Najee se javljaju delirum tremens, halucinacije, buncanje. Svaku alkohol-nu psihozu prate jake promjene u centralnom nervnom sistemu. Faktori koji pogoduju razvoju alkoholizma su: genetska uslovljenost, socijalni uslovi i sredina u kojoj potencijalni alkoholiar ivi. esto porodina tradicija (npr. butelja vina svakodnevno uz ruak ili znatne koliine

"este" na slavljima) dovode do razvoja alkoholizma. Kod oboljelih od alkoholizma dolazi do poremeaja u funkcionisanju prakti no svih unutranjih organa. Obolije-vanje disajnih organa je u vezi sa padom imuniteta, koji je karakteristi an za alkoholiare. Gotovo uvijek oboljeli od alkoholizma obolijevaju i od hroninog bronhiti sa. Niske doze etanola (12 15 grama istog etanola u 24 sata) poboljavaju vrijednosti masnoa u krvi i spreavaju nastanak trombova. Prema istraivanjima evropskih naunika, najbolje rezultate umjerene koliine alkohola imaju kod mukaraca 50-60 godina starih, ako je etanol iz crnog suvog vina. Meuti m, hronino trovanje velikim dozama alkohola je rizik-faktor za obolijevanje sranog miia.

Kod oboljelih od alkoholizma dolazi do poremeaja u

funkcionisanju prakti no svih

unutranjih organa. Obolijevanje disajnih

organa je u vezi sa padom imuniteta, koji je karakteristi an za

alkoholiare

Magazin objavljuje recepte ruske narodne medicine za lijee

ajevima proti v alkoholizmaajevima proti v alkoajevima proti v alkoholizmaajevima proti v alko

Jetra je centralno mjesto gdje se prerauje etanol s nastankom acetaldehida i zbog toga upravo ona

i podnosi najjae udarce. Akutni alkoholiarski hepati ti s se razvija u sluaju kada jetra nije u stanju da preradi dobijenu dozu alkohola

ALTERNATIVNA MEDICINA

BROJ 29 / /15

Oteenje sluzokoe eluca u obliku alkohonog gastriti sa ili ira, izazvano je direktnim toksikim uti cajem alkohola i proizvoda njegove prerade acetaldehida. Etanol se pod uti cajem fermenata eludanog soka pretvata u acetalde-hid.

NAJVIE STRADA JETRAJetra je centralno mjesto gdje se prerauje etanol s nas-tankom acetaldehida i zbog toga upravo ona i podnosi najjae udarce. Akutni alkoholiarski hepati ti s se razvija u sluaju kada jetra nije u stanju da preradi dobijenu dozu alkohola. Alkoholiarska ciroza jetre se razvija kod uzimanja 80 100 grama etanola dnevno tokom 10 15 godina. Zloupotreba alkohola dovodi do taloenja proteina u kanalima pankreasa. S vremenom proteinski talog raste i dovodi do zaepljenja ti h kanala. To dovodi do razvoja pankreati ti sa upale pankreasa. Alkoholiarski pankreati -ti s najee nastaje zbog dugotrajnog uzimanja najmanje 100 120 mg istog entanola dnevno, meuti m moe nastati nakon samo jednog estokog opijanja.Alkoholiarski delirijum ili delirijum tremens je jedno od najteih stanja u vezi sa uzimanjem alkohola. Simp-tomi delirijuma tremensa najee se pojavljuju u ob-liku pomraenja svijesti s poremaajem orijentacije u mjestu i vremenu, halucinacija i buncanja, motorikim poremeajima. Poremeaj u radu mozga oituje se kroz dezorijentaciju, otrim promjenama raspoloenja (uzbuenje, depresija ili strahovi), motorikim akti vnosti -ma, jakom osjetljivou na podsti caje, poremeajima sna.

LIJEENJE ALKOHOLIZMA NARODNIM LIJEKOVIMALijeenje alkoholizma, u zvaninoj medicini, sprovode psihijatri i ljekari koji su specijalizovali lijeenje boslesti zavisnosti . Metode koje primjenjuje zvanina medicina su manje vie poznate i podrazumijevaju individualne i grupne pristupe. Meuti m, specijalisti ruske narodne medicine tvrde da ukljuivanje narodnih lijekova u sloen proces ozdravljenja od najee bolesti zavisnosti danas ima izuzetne efekte. Magazin Zdravo ivo prenosi neke od savjeta, preuzeti h sa sajta www.narmed.ru.Kod korienja narodnih lijekova u lijeenju alkoholizma, treba imati na umu da se dejstvo mnogih od ovih sred-stava zasniva na izazivanju uslovnog refl eksa odvratnosti prema alkoholu. S vremenom se ti refl eksi gase pa je neo-phodno lijeenje periodino ponavljati da bi se posti gao eljeni efekat potpuno ozdravljenje.

DAKLE, NARODNA SREDSTVA ZA LIJEENJE ALKOHOLIZMA:1. Iscijediti au soka od svjeeg kupusa i istu koliinu soka od nara. Pomijeajte i dajte bolesniku da pije po pola ae dobijene smjese eti ri puta dnevno, prije jela. Kurs lijeenja traje od 2 4 nedjelje. 2. Jednu ajnu kaiku pelina prelijte aom kljuale vode, poklopite i pusti te da odstoji 3-4 sata. Procijedite. Dobi-jeni aj piti prije svakog obroka, po 1/3 ae. Terapiju spro-voditi svakodnevno 1-2 mjeseca. 3. Sameljite u maini za meso 1,5 kg aloje, dodajte 2,5 kg meda, 2,5 litra crnog desertnog vina i sve do-bro promijeajte. Ostavite da stoji 5 dana na tamnom prohladnom mjestu. U prvoj sedmici lijenja, uzimati po jednu ajnu kaiku smjese dnevno, a u posljednjoj sedmici lijeenja tri puta dnevno po supenu kaiku, sat vremena prije jela. Kurs traje 3 mjeseca. 4. Sameljite korijen ljupaca (selen, miloduv - Levisti cum o cinale ), dodajte 2 lovorova lista, zalijte sa 250 ml vod-ke, vrsto poklopite i pusti te da odstoji 2 nedjelje. Uzimati

po 1 supenu kaiku 2-3 puta dnevno prije jela. Kurs traje 2-6 sedmica5. 100 grama svjeih cvatova i listova kantariona sameljite na maini za meso i zalijte sa l biljnog ulja. Ostavite da stoji na tamnom mjestu 10 dana, zati m procijedite. Uzi-mati natatte 1 supenu kaiku pola sata prije jela. Kurs lijeenja traje 2 4 nedjelje.

6. Jednu supenu kaiku kopitnjaka (Asarum europaeum) zaliti aom kipue vode i pusti ti da kljua jo 10-15 minu-ta. Skloniti s vatre i pusti ti da odstoji jo 1 sat. Uzimati 1 2 supene kaike poslije jela. Lijeenje traje 2 4 nedjelje. 7. 100 grama kopitnjaka zaliti 1 litrom vodke i pusti ti da odstoji 21 dan na tamnom mjestu. Uzimati po 1 2 su-pene kaike dnevno. 8. Trava kopitnjaka, korijen crvenog ika (Leuzea carthamoides), trava kiice, list nane, ti mijan, pelin po jedna supena kaika. Sve trave usitniti i pomijeati . Jednu supenu kaiku dobijenog aja prelijte sa l kljuale vode i pusti te da odstoji 1 sat, zati m procijedite. Popiti u dva puta u toku dana pola sata prije jela. 9. Lijek koji se u Rusiji primjenjuje jo od davnina pravi se tako to 5 grama korjena emerike prelijete sa 75 ml vode, pusti te da kljua 10 minuta, skinite s vatre i pus-ti te da odstoji 2 sata, zati m procijedite. aj stavljajte u sva itka jela, ponite sa 1 kapi. Svakog dana poveavajte dozu za 1 kap. Dozu poveavajte dok oboljeli ne dobije proliv ili pone povraati . Kad se jedan od ta dva simptoma pojavi, zaustavite se na toj dozi. U ruskoj tradiciji, emerika se smatra najefi kasnijim lijekom proti v alkoholizma jer izazi-va ili gaenje ili potpunu ravnodunost prema alkoholu. Ipak, ruski narodni ljekari upozoravaju budite oprezni sa dozom, ova biljka spada u red otrovnih korova.10. eti ri ajne kaike ti mijana, 1 ajna kaika pelina, 1 ajna kaika kiice. Izmjeajte trave, prelijte 1 aom kljuale vode i pusti te da odstoji 40 60 minuta. Pro-cijediti i piti po 1 supenu kaiku 3-4 puta dnevno. Kurs lijeenja traje 3 mjeseca. 11. Izmjeati po 100 grama kantariona, ti mijana, nane, ko-rjena maslaka, po 50 grama listova pelina, cvata buvaa, hajduke trave, korjena angelike i plodova kleke. Tri su-pene kaike mjeavine zaliti sa jednom i po aom kljuale vode, pusti ti da odstoji 40 60 minuta, pricijediti . Piti po 1 2 supene kaike 4 -5 puta dnevno. Kurs lijeenja 2 mjeseca. 12. Izmjeati po 50 grama alfi je, kantariona, lista nane, ruzmarina, ljubiice. 100 grama dobijene mjeavine zaliti sa litre vodke i pusti ti da stoji sedam dana. Procijediti . Uzimati po 10 kapi dnevno, dodajui ih bilo kom itkom jelu ili napitku. Ruski specijalisti narodne medicine preporuuju narodne lijekove u kombinaciji sa terapijom zvanine medicine. Imajte na umu da je kljuni faktor za izlijeenje alkohol-izma pristanak na lijeenje oboljelog!

jeenje ovisnosti o alkoholu

ajevima proti v alkoholizmakoholizmaajevima proti v alkoholizmaoholizma

Kod korienja narodnih lijekova u lijeenju alkoholizma, treba imati na umu da se dejstvo

mnogih od ovih sredstava zasniva na izazivanju uslovnog refl eksa odvratnosti prema alkoholu

emerika

RODITELJSTVO

16 / / BROJ 29

Masaa predstavlja najstarije terapeutsko sredstvo koje se primjenjuje u cilju ublaavanja tegoba. Kao obiaj zabiljeena je u kulturama mnogih naroda, preko Indije i Rusije do Kine i Kazahstana.Blagotvorne efekte masae na rani rast i razvoj potvrdila su savremena istraivanja, a kroz rad sa djecom i klinika ispiti vanja.

ZATO MASAA BEBA?Dodir je svakoj bebi neophodan, nezamjenjiv za raz-voj linosti , ti jela i osjeaj sigurnosti . Takoe, predstav-lja odlian nain uspostavljanja veze sa djetetom, jaa njegovu emoti vnu povezanost sa roditeljima, popravlja

raspoloenje, umiruje napetost, jaa cirkulaciju i izuzetno povoljno djeluje na imuno sistem, disanje, varenje kao i na umirenje napetosti kod djece. Spreava i umiruje bo-love koji nastaju uslijed greva blagotvorno djelujui na umirenje cijelog organizma.

KAKO MASIRATI BEBU?Koristi te njene i sigurne pokrete vodei rauna o konti -nuitetu masae. Sti muliite ula bebe dodirima, toplim rijeima ljubavi i vizuelnom komunikacijom potujui integritet bebe. Kako bi testi rali jainu priti ska, zatvorite oi i prsti ma priti snite svoje kapke, sve do osjeaja nepri-jatnosti . Upravo ova jaina je pogodna za masiranje beba jer e je blai priti sak vremenom iriti rati , dok jai moe stvoriti osjeaj neprijatnosti .

KADA MASIRATI BEBU?Prvenstveno, kada to mami/tati i bebi odgovara. Prila-godite temperaturu sobe (bebe uvijek vole da im je toplo i da su goliave) i obezbijedite mir i ti inu. Bebu moete masirati ubrzo nakon roenja ime ete joj pomoi da se privikne na novu sredinu. Kod malih beba masaa bi treba-lo da traje 2-3 minuta. Usresredite se samo na pojedine di-jelove ti jela (grudi, nogice, lea). Sa mjesec dana moete primijeniti cjelokupnu masau bebinog ti jela u trajanju i od 10 do 15 minuta, zavisno od bebinog raspoloenja. Na-

kon devet mjeseci starosti , prilagodite masau djetetovim eljama i potrebama.Masaa e djetetu pruiti dodatni osjeaj sigurnosti , a ti me i samouvjerenost za kasniji ivot.

IME MASIRATI BEBU?Koristi te provjerene preparate koji e blagotvorno djelova-ti na kou bebe kao to su lagana prirodna ulja, na primjer bademovo ulje. Vodite rauna da su vam ruke iste, nokti podseeni i nakit skinut. Svaki pokret ponovite tri puta, masirajui polako, pravilno, njeno i ritmino.

KADA IZBJEGAVATI MASAU?Izbjegavajte masau kada beba plae ili je uznemirena. Nemojte je masirati odmah nakon obroka, kada tuca ili je akutno bolesna. Takoe, bebu nemojte masirati kada je koa iriti rana ili infi cirana i ukoliko postoje povrede na koi kao i krvarenja.

GLAVA I LICEZaponite masau njenim maenjem bebine glave. Post-avite vae prste ispod glave i masirajte zadnji dio. Zati m stavite ake na sredinu ela i pomjerajte prste na dole pre-ma sljeponicama. Prsti ma pravite iroke krune pokrete oko oiju. Njeno masiranje nastavite niz nos i preko obraza do uiju, njeno ih trljajui, a zati m pravite krune

Koristi te njene i sigurne pokrete vodei rauna o konti nuitetu masae. Sti muliite ula bebe dodirima, toplim rijeima ljubavi i vizuelnom

komunikacijom potujui integritet bebe

Masaa

kao odlian

nain

uspostavljanja

veze sa

djetetom

Kako da masirate svoju bebu? Kako da masirate svoju bebu?

BROJ 29 / / 17

RODITELJSTVO

Donijeti na svijet novo ljudsko bie sa sobom nosi niz poziti vnih osjeaja i moe biti jedno od najljepih ivotnih iskustava. Ali, prije nego to se odluite na zaee razmislite da li su vai razlozi ispravni?1. MISLITE DA E VAM DIJETE SPASITI BRAKDolazak djeteta u vezi koja je loa vrlo rijetko moe da popravi situaciju. Zapravo e ee doi do pogoranja odnosa. Da, postoji mogunost da vas dijete podsjeti na sve ono to volite jedno kod drugoga, ali briga oko djeteta i napor koji se zahtjeva na koncu moe da dokraji lo odnos. U pravilu to je veza bolja to je dolazak djeteta vie produbljuje.

2. DOSADILO VAM JE ZANOVIJETANJE RODITELJA KOJI ELE UNUKEelja za unucima je prirodna. Ali imati djecu da bi zadovoljili elje svojih roditelja nije mudro. Ma koliko vam roditelji pomagali, najvei teret odgoja pae na vas - ako niste za to spremni, ne pokuavajte.

3. VE JE VRIJEME SAT OTKUCAVABioloki sat je neumoljiv i sa svakom godinom vaa plodnost je sve upitnija. Pa ipak, odluka da dobijete dijete je nepromjen-jiva. Va ivot e se sasvim promijeniti , a ako se ve odluite na tako dramati nu promjenu onda neka to bude jer elite dijete, a ne zato jer ga morate imati ili jer se bojite da ete se kasnije kajati .

4. ELITE DA DOKAETE DA I TO MOETEDjeca trebaju osjeaj sigurnosti , roditelje koji ih vole i osjeaj pripadnosti . Ako teko moete zamisliti da bi se u va ivot uk-lopila beba vjerovatno ste u pravu. Sasvim je u redu ako nem-ate elju za djecom. Ali nije u redu pokuati uklopiti dijete, a znati da neete moi zadovoljiti sve njegove potrebe.

5. DOSADILO VAM JE DA SVU PANJU PRIMAJU ROACI S DJECOMTakmiarski duh moe vas moti visati za tota ali kad su u pi-tanju djeca takmiarski duh gotovo nikad nije poziti van. Moe se dogoditi da vas ignoriu ak i ako dobijete dijete.

6. MISLITE DA ETE ZBOG DJETETA BITI MANJE SEBINII to je mogue, ali osoba mora da bude spremna na promjenu i naporan rad. Misliti da e dijete promijeniti sebine navike vaeg partnera je posebno loa ideja. Ovo bi vam se moglo oz-biljno obiti o glavu.

7. MISLITE: "AKO NITA DRUGO BAREM U POSTII NETO VRIJEDNO U IVOTU"Neke ene smatraju da e im roenje djeteta dati smisao

ivota. Ali teko je predvidjeti kako ete se osjeati nakon roenja. Zadnje to vam treba (a i djetetu) je da mislite o svom majinstvu kao o jo jednom izvoru razoarenja. Ali, kako god se osjeali, ovakav stav stavlja prevelik priti sak na djetetovu psihu.

8. ELITE BEZUSLOVNU LJUBAVKoja bezuslovna ljubav? Jeste li kad uli dijete koje plae i zahtjeva ono to eli? elite li dijete jer trebate nekoga ko e vas voljeti vjerovatno niste dorasli izazovu koje donosi roditeljstvo.

9. ELITE OSTAVITI NETO IZA SEBE, NEKOGA KO E NASTAVITI VAE IMEOvaj razlog ve dugo pokree ljude. Ali, kakvo ete ime os-taviti iza sebe zavisi o vama, a ne o djelima onih koji e vas nadivjeti .

10. ELITE NEKOGA ZA IGRU I UREIVANJEUreivanje bebe i male djece ini se tako zabavno i slatko sve dok nemate svoje. Proces je iznenaujue naporan, a im navuete slatki kompleti velika je vjerovatnoa da ete ga morati skidati jer ga je dijete isprljalo. elite li nekoga ureivati , uvijek moete vjebati sa svojim suprunikom ili kunim lju-bimcima. Dijete ureujte kad budete imali bolje razloge na primjer zato jer se meusobno jako volite i dovoljno ste zreli za nove obaveze.

pokrete oko usta i potom se sputajte preko brade do vrata.

PODLAKTICE I AKEDrite bebinu podlakti cu jednom rukom i masirajte svaki prst posebno. Masirajte dlan njeno ga trljajui u krug.

GRUDIPonite od grudne kosti pratei liniju rebara. Trljajte grudne miie. Masirajte prostor ispod rebara od sred-ine prema spolja. Pravite vee krune pokrete. Masira-jte od jednog ramena preko grudi do suprotnog kuka, vodei rauna da zaobiete njene bradavice.

STOMAKPrati te liniju crijeva preko bebinog stomaka. Masirate cijelim dlanom u smjeru kazaljke na satu. Zati m direk-tno trljate. Njeno masirate pupak i pravite krune pokrete od sredine prema spolja.

NOGEZaponite njeno masiranje od stomaka, preko kukova, niz buti ne i potkolenice do vrhova nonih prsti ju. Zati m masirajte miie nogu. Noge savijene u koljenima, priv-ucite stomaku i pravite pokrete kao pri vonji bicikla.

STOPALAUzmite stopalo u aku i masirajte miie tabana koristei male, krune pokrete. Nakon toga njeno trl-jajte svaki noni prst pojedinano.

KOMPLETNA MASAASada njeno mazite bebu od glave do nonih prsti ju jednim irokim pokretom, koji je praen maenjem ra-mena do vrhova prsti ju aka. Ovim zavravamo masau prednje strane ti jela.

LEA I ZADNJICAKrenite preko ramena i ruku do vrhova prsti ju, a zati m du lea i zadnjice do stopala. Njeno masirajte lopati -ce od vrha na dole i prema spolja. Krunim pokreti ma masirajte miie i slijedite liniju od rebara prema zad-njici.

LEA I LISTOVIMasirajte miie desno i lijevo od kime sputajui se prema zadnjici. Koristi te sve prste za njenu masau miia zadnjice. Zati m njeno izmasirajte noge od ku-kova prema stopalima.

ZAVRETAK MASAEZa kraj masae jednim sveobuhvatnim pokretom njeno preite preko ramena i ruku do vrhova prsti ju i preko vrata, lea, zadnjice i nogu do vrhova nonih prsti ju. Ovim ete i bebi dati do znanja da je masaa zavrena.

Neke ene smatraju da e im roenje djeteta

dati smisao ivota. Ali teko je predvidjeti kako ete se osjeati

nakon roenja. Zadnje to vam treba (a i

djetetu) je da mislite o svom majinstvu kao o jo jednom izvoru

razoarenja

Grlom u jagode

10 pogrenih razloga da postanete roditelj

BROJ 29 / / 19

MO BILJA

Kada pogledamo travnjak posut bijelim zvjezdicama trati nica (Bellis perennis), ne ostajemo ravnoduni. Ta malena, simpati na biljka poznata u narodu jo kao krasul-jak, katarinica, iskrica, bijelka, krsnica uspijeva gotovo svugdje pokraj puteva, na panjacima, travnjacima, uz potoke i posjeduje izrazita ljekovita svojstva koja se u narodnoj medicini koriste ve dugi niz

godina za razliite tegobe i u kozmeti ke svrhe.Trati nica je svoju primjenu pronala i u spremanju hrane; pripremljena kao salata, namaz ili varivo vrlo je ukusna. Prvi podaci o njenoj ljekovitosti dati raju jo iz davnog 16. vijeka. U farmaciji se up-otrebljavaju svi dijelovi biljke, ali se listovi i cvjetovi beru odvojeno, te sue u sjenu na prozranom mjestu.

AJ OD TRATINICEaj od trati nice pomae kod neuredne menstruacije, ublaava bol i greve, pospjeuje izmjenu materija, proiava krv pa se u tu svrhu preporuuje kao proljetna salata u kombinaciji s drugim biljkama. aj se isto tako pije kod prehlade (mijeamo ga sa lipom i bazgom), povoljno djeluje na plua kod bronhiti sa, plunih ireva i bolova u prsima. aj djeluje dobro i kod upaljenih crijeva i eluca, te kod greva u crijevima, a isto tako i kod bolesti jetre i bubrega. Kod unutranjih krvarenja izazvanih nesreama preporuuje se aj od trati nince pomijean s orahovim liem. Cvjetovi trati nice namoeni u rakiji otklanjaju reumu, uloge i miini umor. Tinkturu i mast za masau, te aj moete sami spremiti kod kue, a za one kojima masna i neista koe stvara ve-like probleme, rjeenje se nalazi u toniku za ienje koji se isto tako moe napraviti u kunoj radinosti . Za njegu zrele i umorne koe, kaiku suvih glavica cvjetova trati nice prelijemo sa 250 ml kipue vode i ostavimo da stoji 30 minuta.

TINKTURA OD TRATINICE- Dvije do tri ake usitnjene biljke moe se u litri rakije tokom tri nedjelje. Tinkturu je potrebno povremeno promijeati , a nakon

tri nedjelje procijediti i tada je ona spremna za upotrebu.

MAST OD TRATINICE- Usitnjene cvjetove trati nice isprimo na neslanoj masti i spremimo u kuti jice. Njome maemo zglobove 2-3 puta dnevno.

TONIK ZA IENJE MASNE I NEISTE KOE- U jednakim omjerima izmjeamo suve listove trati nice, te list i cvijet divlje mauhice. Jednu supenu kaiku ajne mjeavine prelijemo sa 250 ml kipue vode i ostavimo da stoji 30 minuta u poklopljenoj posudi. Procijeena tekuina koristi se za njegu masne i neiste koe.

Krasuljak, ljekovita biljka i njegova svojstva

aj od trati nice pomae kod neuredne menstruacije, ublaava bol i greve,

pospjeuje izmjenu materija, proiava krv pa se u tu svrhu preporuuje kao proljetna

salata u kombinaciji s drugim biljkama

Trati nica proiava krvTrati nica proiava krvTrati nica proiava krvTrati nica proiava krvTrati nica je svoju primjenu pronala i u spremanju hrane; pripremljena kao salata, namaz

ili varivo vrlo je ukusna. Prvi podaci o njenoj ljekovitosti dati raju jo iz davnog 16. vijeka

20 / / BROJ 29

REGULISANJE TEINE

Da li ste znali da su vajcarci najvitkiji stanovnici Ev-rope? Poznati su po okoladama i siru, ali izgleda da ih oni jedu u daleko manjim koliinama nego to ih izvoze. Prouite dijetu koja se zasniva na vajcarskim principima ishrane.Nutricionista Monika Grenfel osmislila je dijetu uz koju moete izgubiti do osam kilograma u mjesec dana na potpu-no zdrav nain. Teko bi vam moglo biti samo u prvoj sedmici, koja je, zapravo, period privikavanja i detoksikacije, ali kasnije e sve biti lake i rezultati e se defi niti vno isplati ti . "Izgradite bolje ti jelo, eliju po eliju", princip je kojim se ru-kovode u vajcarskoj. Zato se oni usredsreuju na hranjenje tzv. anti -ejding (anti -aging) namirnicama, kao to su jogurt i sok od svjeeg voa ili povra. I moete i trebate uivati u svim obrocima od povra do okolade samo ih morate pametno rasporediti . Poneki preni krompiri ili kola nee nakoditi vaoj novosteenoj vitkoj liniji i ne raunaju se kao zavaravanje, samo vodite rauna da to bude rijetko. vajcarci vole svjee cijeeni sok od voa ili povra i znaju da nije potrebna velika koliina da bi se dobila potrebna dnevna doza vitamina dovoljna je jedna aica za aperiti v ("uter") svakoga jutra i to e pomoi, ne samo da bre izgubite kilo-grame i budete zdraviji, nego i da oisti te kou i ten.

1. SEDMICA IENJE Prva sedmica e vam pomoi da se rijeite svih otpadnih tvari, i da nakon toga revitalizujete ti jelo.

DAN 1. Doruak - aperiti v od 1/2 grejpa ili cijele narande- 30 g zobi kuvane u vodi ili nemasnom mlijeku (mogu i sirove zobene pahuljice u mlijeku ili jogurtu) - 1 mala jabuka Meuobrok - 1 jabuka ili mrkva Ruak - dinstano (kuvano ili pareno) povre odaberite povre po elji, uz to pojedite i krompir srednje veliine, kuvan u kori Meuobrok - 1/2 avokada (s malo maslinovog ulja i siretom) ili 1/2 jabuke Veera - aperiti v od groa ili grejpa - 300 ml supe od povra (povre po vaem izboru moe biti bistra ili od pasiranog povra, supa mora biti napravljena bez masnoa i s malo soli, te ostalim zainima po elji. Bez pavlake ili tjestenine) - kuvana ili poparena brokula (koliko god elite) s krompirom srednje veliine, kuvanim u kori.

DAN 2. Doruak - kao i prvi dan Meuobrok - 1 krika tvrdog polumasnog sira Ruak - nasjeckano sirovo povre po elji (koliko god elite) zainjeno maslinovim uljem i siretomMeuobrok - 1 voe po izboru Veera - aperiti v od narande ili grejpa - 300 ml supe od povra (kao i prvi dan)

- ti kvice (koliko god elite) i 200 g slatkog krompira (kines-ki krompir /batat) 100g peeno u rerni s veoma malo maslinovog ulja i malo soli; salata od matovilca, rukole ili pinata, zainjena maslinovim uljem i siretom.DAN 3. Doruak i meuobrok - kao i 2.danRuak - 3 kaike kuvane integralne rie i pinat s nemasnim mli-jekom (s veoma malo ulja i brana) Veera - aperiti vod groa ili grejpa - do 200 g pileih prsa peenih na roti lju ili na malo masnoe s dinstanim mijeanim povrem.

DAN 4. Doruak - kao i 2.danMeuobrok - 1 aka oraastog voa Ruak i drugi meuobrok kao i 2. danVeera - voni aperiti v po izboru - 300 ml supe od povra (kao i prvi dan) - kelj pupiar kuvan ili poparen, 4 kaike kuvane integralne rie i salata od svjeeg kupusa s maslinovim uljem i siretom.

DAN 5. Doruak - aperiti vod groa ili grejpa - 30g zobi kuvane u vodi ili nemasnom mlijeku (mogu i sirove zobene pahuljice u mlijeku ili jogurtu) - 1 nasjeena banana- 1 pare integralnog hljebas 1 kaiicom dijetalne marmelade Meuobrok - 1 jabuka

TA VAM JE POTREBNO:- puno povra - nemasna pileti na i ureti na, 200 g, dva put sedmino- nemasno crveno meso, 200 g, jednom ili dvaput sedmino- nemasna riba - jaja - nemasno (ili sojino) mlijeko i jogurt, nekoliko dana sedmino- nemasni sir - integralna ria 4 kaike po obroku, 2 ili 3 puta sedmino- integralna tjestenina dva puta sedmino- maslinovo ulje, umjereno, po potrebi - sve vrste voa (ne poslije 16:00) - integralne itarice ukljuujui kuskus, zob, itd. - malo oraasti h plodova, dva puta sedmino- puno obine vode, nezaslaeni ajevi - svjei voni ili sokovi od povra kao aperiti v ("uter") prije obroka - 1 olja kafe ujutro i aa vina u veernjim sati ma

IZBJEGAVAJTE: - bijeli eer i brano - kekse i kolae - maslac - majonezu i pavlaku- keap i ostale umake - sve vrste slatkia i grickalica - preraene mesne proizvode

ALPSKA DIJETA: Izgubite osam Izgubite osam kilograma za kilograma za mjesec danamjesec dana

Izgubite osam Izgubite osam kilograma za kilograma za mjesec danamjesec dana

vajcarci vole svjee cijeeni sok od voa ili povra dovoljna je jedna mala aica svakog jutra i to e pomoi ne samo da bre izgubite kilograme i budete

zdraviji nego i ienju vaeg tena

BROJ 29 / / 21

REGULISANJE TEINERuak - kuvano ili dinstano povre po elji posuto sjemenkama suncokreta, 2 nite integralnog tost-hljebaMeuobrok - 1 pare polumasnog tvrdog sira Veera - aperiti vod groa ili grejpa - 300 ml supe od povra (kao i prvi dan) - 1 veliki peeni (u rerni, bez masti ) ili kuvani krumpir s kuvanom brokulom ili karfi olom.

DAN 6. Doruak - kao 5.dan, zamijenivi bananu s narandom i hljeb s 200 g nemasnog jogurta Meuobrok - 1 jabuka ili mrkva Ruak - kao i 1.dan + 3 kaike narendane jabuke i 3 kaike obinog jogurta Meuobrok - 1 nita integralnog hljebas 1 kaiicom dijetalne marmel-ade Veera - aperiti v od narande ili grejpa - 200 grama peene teleti ne (pileti ne ili ureti ne) i zelena salata (koliko god elite) s maslinovim uljem i siretom.

DAN 7. Doruak - aperiti v od groa ili grejpa - 30 g zobi kuhane u vodi ili nemasnom mlijeku (mogu i sirove zobene pahuljice u mlijeku ili jogurtu) - 1 kuvano jaje - 1 narezana banana Meuobrok - 1 aka oraastog voa

Ruak - 3 kaike kuvane integralne rie s kuvanim (dinstanim ili paren-

im) povrem po elji i koliko god elite

Meuobrok - 1 jabuka ili 1 naranda Veera - aperiti v od groa ili grejpa - 300 ml supe od povra (kao i prvi dan) - svjee povre (po elji i koliko god elite,

moe uz dodatak malo maslinovog ulja i sireta) i 50 g nemasnog svjeeg sira.

2. SEDMICAPridravajte se osnovnih principa ishrane dak-le 5 obroka, tri vea i dva meuobroka. Meuobroke neemo ovdje pisati , nego ih sami po elji bi-

rajte izmeu ponuenih u

p r v o j

sedmici (pri tom, oraasto voe smijete izabrati najvie 3 puta sedmino). U 2. sedmici se dodaje vie proteina i zdravih ug-ljikohidrata u obroke.

DAN 1. Doruak - aperiti v od groa ili grejpa - 30 g zobi kuvane u vodi ili nemasnom mlijeku (mogu i sirove zobene pahuljice u mlijeku ili jogurtu) - 1 naranda ili jabuka Ruak - 300 ml supe od povra (kao i prvi dan), 50 g svjeeg sira, 2 integralna tosta, jabuka Veera - voni aperiti v- Hamburger od 200 g nemasne govedine i zainima, peen na roti lju ili gril tavi bez masnoe; zelena salata s maslinovim uljem i siretom, 6 eri paradajza; lajt voni jogurt.

DAN 2. Doruak - kao i 1. dan + 1 kuvano jaje Ruak - 200 grama pileti ne (bijelo meso), ti kvice i patlidani peeni na gril tavi ili roti lju Veera - aperiti v od groa ili grejpa - varivo od mahunarki po izboru (mahune, grah ili grak), po elji s mrkvom i crvenim lukom i s veoma malo krompira.

DAN 3. Doruak - aperiti v od narande ili grejpa - 1 jaje (kuvano, poirano ili kajgana bez masnoa) - 30 g svjeeg nemasnog sira - 1 integralni tost s jednom liicom marmelade Ruak - salata do mocarele (do 200 g) i paradajza (koliko god elite), 1 lajt jogurt, 1 jabuka Veera - voni aperiti v- 200g integralne tjestenine, u sosu od paradajza ili s dinstan-im povrem po izboru.

DAN 4. Doruak - kao i 1. danRuak - 3 kaike kuvane integralne rie s kuvanim (dinstanim ili

parenim) povrem po elji i koliko god elite

Veera - aperiti v od groa ili grejpa - riba po izboru (do 300 g) i pripremljena po elji, kuvana ili poparena blitva, 1 mali kuvani krompir.

DAN 5. Doruak - voni aperiti v po izboru

- 30 g palente i 1 nemasni jogurt Ruak

- pileti na bijelo meso ilikarabatak (do 200 g), salata od paradajza, paprike i krastavaca (koliko god

elite) Veera - aperiti v od narande ili grejpa - salata sa unkom pomijeajte zelenu salatu, paradajz, malo oraastog voa,

do 150 g unke i 50 g svjeeg sira; zainite maslinovim uljem i siretom.

DAN 6. Doruak - kao i 1. danRuak - 200 g integralne tjestenine u sos-paradajzu ili s dinstanim povrem po izboru (koliko god elite povra) Veera - aperiti v od groa ili grejpa - 150 grama teleti ne narezane na rezance i dinstane s 150 g ampinjona, salata od svjeeg povra po izboru, zainjena maslinovim uljem i siretom.

DAN 7. Doruak - aperiti v od narane ili grejpa - 1 jaje (kuvano, poirano ili kajgana bez masnoa) - 30 g svjeeg nemasnog sira - 1 integralni tost s jednom kaiicom dijetalne marmelade Ruak - riba ili pileti na (do 200 g) s dinstanim povrem, 1 naranda Veera- Voni aperiti v- 1 veliki kuvani krompir u kori i mahune ili kelj pupiar kuvan ili poparen (koliko god elite).

3. SEDMICARaspored obroka i namirnica u treoj sedmici pomoi e vam da se ponete rjeavati tvrdoglavih naslaga masnoa. U ovoj sedmici ne smijete konzumirati proteine navee (osim da, eventualno, jednom ili dva puta sedmino priuti te sebi jogurt ili nemasni svjei sir uvee). U ovoj sedmici vee je rezervisano za kvalitetne ugljikohidrate. Nemojte zaboraviti na vone aperiti ve uz svaki doruak i veeru, te na meuobroke za koje vai isto pravilo kao i u drugoj sedmici.DORUAK U 3. sedmici prijepodne jedite samo voe koliko god elite voa, osim banane dozvoljena je samo jedna banana na dan. RUAK Kombinujte neto iz ponuenih jela iz prve dvije sedmice. Proteini (meso, jaja ili svjei sir) sa salatama ili peenim, ku-vanim ili poparenim povrem. VEERA Nema proteina dakle, kombinujte ugljikohidrate (inte-gralne itarice, integralnu tjesteninu, riu ili kuvani krompir) s povrem (spremljenim na koji god nain) ili salatama.

4. SEDMICAIsto kao i 2. sedmica dane i obroke moete izmijeniti , ali mesni obrok smijete imati samo jednom dnevno.

Izgubite osam kilograma za mjesec dana

Izgubite osam kilograma za mjesec dana

"Izgradite bolje ti jelo, eliju po eliju", princip je kojim se rukovode u vajcarskoj. Zato se oni usredsreuju na hranjenje tzv. anti -ejding namirnicama, kao to

su jogurt i sok od svjeeg voa ili povra

22 / / BROJ 29

REKLAME

Reklame koje e vas nasmijati do suzaReklame koje e vasReklame koje e vas nasmijati do suzaReklame koje e vasU svijetu tampanih medija nema previe prostora, te je jako teko skrenuti panju italake publike na pojedine reklame. Budui da je reklama ograniena na fotografi ju, poru-ka mora da bude veoma snana i privlana. U pojedinim zemljama marketi ng agencije se esto os-lanjaju na humor da bi posti gli bolji plasman proizvoda svojih klijenata. Za smijenu reklamu je potrebna i smijena ideja, ali i pametna scenografi ja i snana poruka koju ta reklama ostavlja na potencijalne korisnike. Sto-ga vam objavljujemo nekoliko najsmjenijih reklama koje su oduevile itaoce irom planete.

Ako vam pas ima lo zadah

asovi joge Kupite usisiva snage 2100 vati

Lijepe slavine

Kosti mi bolji od originala

Gume koje vrsto nalijeu na podlogu

Vr

BROJ 29 / / 23

REKLAME

Reklame koje e vas nasmijati do suzaas nasmijati do suzaReklame koje e vas nasmijati do suzaas nasmijati do suzaU pojedinim zemljama marketi ng agencije se esto oslanjaju na humor da bi posti gli bolji

plasman proizvoda svojih klijenata

Sprej proti v muha

Super ljepak

Reklama za brzi automobil

Kafa za intenzivno buenje

Izloba pasa

Toaletni papir

Vrijeme je za proljetno ienje

24 / / BROJ 29

TRADICIONALNA JELA

Bugarska kuhinja je autenti na i vrlo zanimljiva uprkos tome to se u njoj prepoznaju kulinarski uti caji Turske i Grke, ali i nekih slovenskih, ori-jentalnih i mediteranskih zemalja. Bazira se na brojnim tradicionalnim, vrlo jednostavnim, aromati nim i ukusnim jelima koja mogu zadovoljiti razliite ukuse. Te-melj izvorne bugarske kuhinje su prirodne i svjee namir-nice koje i danas, ba kao i nekad dolaze s plodnih polja i travnati h panjaka, ali i vrtova, vonjaka i dvorita. Bu-garska se zaista moe pohvaliti s obiljem razliitog povra i voa, itarica, mesa i mlijeka te mesnim i mlijenim preraevinama.

KVALITETNO POVREPovezanost dugovjenosti bugarskih seljaka s konzu-macijom jogurta prouavao je i dokazao naunik Ilja Metnikof, otac probioti ke i dobitnik Nobelove nagrade. Bugarska jela temelje se na kvalitetnom povru koje se i izvozi, krompiru, patlidanima, ti kvicama, paradajzu, pa-prici, krastavcima, zelju, argarepi, luku, grahu i graku, ali i na penici, jemu, rai, kukuruzu i rii. Povre je to-liko omiljeno da mnoga jela postoje i u dvije verzije, s mesom i bez njega. Od voa koje se konzumira svjee, ali i u razliiti m poslasti cama te preraeno u kompote i marmelade, omiljene su marelice, breskve, jabuke, kruke, trenje, jagode, lubenice, dinje i stono groe. Iako Bugari meso jedu ak dva puta manje od ostalih nar-oda na Balkanu, u kuhinji se koriste razliite vrste mesa, svinjeti na, janjeti na, oveti na, juneti na, perad i divlja, ali i njihove iznutrice i razliite preraevine te naravno slatkovodna i morska riba i plodovi mora.

MLIJENI PROIZVODIBugari su i veliki ljubitelji mlijeka i mlijenih proizvoda od kravljeg i ovjeg, te bivoljeg i mijeanog mlijeka. Osim to se koristi za pie, od mlijeka se proizvode razliite vrste sira, maslac, pavlaka, jogurt i kefi r, koji se jedu sami ili se koriste kao sastojci za brojna tradicionalna jela. Od sireva posebno je omiljena feta, bijeli meki sir od ovjeg ili kravljeg mlijeka koji se jede posebno ili se koristi u ostalim jelima, te kakaval, uti sir od ovjeg mlijeka koji se naziva i balkanski edar. U bugarskoj se kuhinji koriste i brojni zaini pa gotovo da nema jela bez oba luka, mljevene slatke i ljute paprike, a zastupljeni su i perin, kumin, ti mijan, ruzmarin, ubar ili vrijesak, ali i vodica lati ca rue, anis i mukatni oraii. Za mnoga, krepka, masna i kalorina jela naveliko se osim ulja sun-cokreta, koristi i ulje oraha i sezama, a uz obalu mora naravno i maslinovo. Osim to meso, povre i voe na sto dolazi svjee i iz lokalnog uzgoja, ono se danas, ba

kao i nekad u brojnim domainstvima sprema za zim-nicu po tradicionalnim recepturama, pa ishrana i obiluje ukiseljenim povrem, marmeladama i kompoti ma kao i razliiti m mesnim preraevinama. U bugarskoj se kuhinji preferira dugotrajno pirjanje na laganoj vatri, posebno u poklopljenoj zemljanoj posudi u pei, ali i peenje, kako mesa, tako i povra na roti lju. Nerijetko se namirnice najprije kratkotrajno ispeku na roti lju kako bi dobile posebno ukusnu aromu, ali i zadrale sve svoje sastojke te se potom stavljaju u posudu i spremaju do kraja na tednjaku ili u rerni.

OBROK ZAPOINJE SALATOMBugari su veliki gurmani, koji su uprkos uti cajima sa Zapa-da i dalje vjerni svojoj tradicionalnoj ishrani, pa se mnoga jela spremaju po recepti ma po kojima su kuvale i njihove praprabake. Stoga se uprkos cjelogodinjoj snabdevenosti namirnicama u bugarskim domainstvima i danas ug-lavnom kuva i jede u skladu s podnebljem u kojem se ivi i godinjim dobom. Na primjer, u proljee je na bugarskim jelovnicima janjeti na, ljeti laganije meso, perad i teleti na te obilje povra i voa, a zimi svinjeti na i mesne preraevine, pa zimnica od voa i povra. Mnoga domainstva i danas sama uzgajaju veliki dio namirnica ili ih kupuju od seljaka na trnicama te potom kod kue sami prerauju za zimu. Smonice su bogate marmeladama, kompoti ma, suenim mesom i kobasicama, ali i domaim napitcima.

RAKIJA PRIJA I UZ SUPUBugari su poznati kao veliki gurmani i veliki ljubitelji do-bre kapljice. Oboavaju svoje rakije s kojima obavezno poinje i zavrava glavni dnevni obrok, a koje se uz to piju i u razliiti m drugim situacijama i u razliito vrijeme. Meu najomiljenijim rakijama koje mnogi peku i sami kod kue je rakija od ljiva (slivova), groa (grozdova), marel-ica (kaisieva) te rakija s anisom (masti ka) i mukatom (muskatova). Rakije se toe u decilitarskim aama i vrlo su jake, pa uobiajeno sadre oko 40 posto alkohola, dok domae mogu imati ak i 60 posto. Uz aicu rakije u svim se prilikama obavezno slui mala zakuska, pa uivanje za stolom moe da traje i sati ma. Najomiljenije zakuske uz rakiju su svjee ili ukiseljene salate, kakva je turija te tradicionalne kobasice od govedine i svinjeti ne suene na suncu, te namazi za hljeb od peenog patlidana ili od paradajza i ljute paprike. Primjerice, uz rakiju masti ku tradicionalno se jede dinja, ali i hladna orba od krasta-vaca i jogurta, tarator. Omiljena je i ubitana kombinacija od po 100 ml rakije od groa, ljive i s anisom, koja se naziva Naroden Jumruk. Zimi se rakija rado pije zagrijana i esto pomijeana s medom.

TRPEZA VELIKIH TRPEZA VELIKIH GURMANAGURMANA

TRPEZA VELIKIH TRPEZA VELIKIH GURMANAGURMANA

BUGARSKA BUGARSKA KUHINJAKUHINJA

KOZUNAKKozunak je tradicionalni bugarski slatki hljeb koji se priprema za Uskrs. Moete ga pripremati u tradi-cionalnom duguljastom ili okruglom kalupu.

POTREBNE NAMIRNICE: 1 svjei kvasac (40 g), 6 jaja, 250 g eera, 200-230 ml toplog mlijeka, 2 vanilin eera, 1 kg peninog glatkog brana tip 550, kaiice soli, 200 ml maslaca, 1 limun, 50 g groicaZA PREMAZIVANJE: 1 jajeZA POSIPANJE: eer u prahu

PRIPREMA:Kvasac razmrvite, prelijte s malo toplog mlijeka, umijeajte kaiicu eera i malo brana pa ostavite na toplom mjestu da se die 10 minuta. Jaja i eer dobro izmijeajte i dodajte toplo mlijeko i vanilin eer. U posudu stavite brano pomijeano sa soli, napravite udubinu i dodajte smjesu jaja i dignuti kvasac. Tijesto zamijesite tako da postepeno doda-jete rastopljeni maslac.Glatko tijesto pospite branom, pokrijte krpom i ostavite na toplom mjestu da se die. Kad mu se volumen udvostrui, jo jednom ga premijesite i umijeajte naribanu koricu limuna i u brano uval-jane groice.Podijelite na dva do tri dijela. Svaki dio prereite na tri trake da biste ispleli pletenicu. Pletenicu zatim uvijte da dobijete okrugli oblik. Moete se koristiti i papirom za peenje. Oblikovano tijesto stavite u viu tepsiju namazanu maslacem i ostavite da stoji 10 minuta.Odozgo tijesto premaite razmuenim jajetom i pecite u penici zagrijanoj na 180C 40-50 minuta.

Koliko ste puta zaboravili gdje ste ostavili kljueve od auto-mobila pa ih uzaludno traili? Da ne spominjemo naoale na iju ste potragu izgubili 20 minuta, a onda shvatili da su vam na glavi?! Moda bi se takve situacije rjee ponav-ljale ili se ne bi uopte dogaale kada biste svom mozgu posveivali panju koju posveujete i tijelu. esto zaboravljamo da mozak trebamo da treniramo jednako kao i ti jelo, hranimo ga pravilnom hranom te ga podsti emo na razvijanje uenjem i upijanjem novih znanja. Fiziko vjebanje od velike je vanosti za mozak, a istraivanje uni-verziteta Djuk pokazuje da oni koji jedu zdravo i vjebaju u prosjeku tri do eti ri puta nedjeljno imaju 30 posto bolje men-talne funkcije. Trening poveava tjelesnu

kondiciju, ali i koncentraciju, pa i kapac-itete.Ishrana nije nita manje vana za "modane vijuge". Masnoe, alkohol, eer i slino uti u jednako loe na ti je-lo i mozak! Hrana koja jaa mozak mora da daje dovoljno energije, a ukljuuje ugljene hidrate, vlakna, neke proteine te malo masnoa. Prema izboru portala "AskMen", mozgu dodatnu energiju daju jaja s povienim omega-3 kiselinama, grah i grahorice, oraasti plodovi, svjee voe, integralni hljeb...

VJEBANJEM PROTIV BOLESTI MOZGAOsim ti jelu, vjebanje pomae i modanim elijama. Prema nekim istraivanjima vjebanje smanjuje nivo hormona stresa

korti zola koji, kada je povien, moe sman-jiti hipokampus (dio mozga odgovoran za pamenje i uenje). Studije pokazuju i kako fi zika vjeba pomae u spreavanju demencije ili Alzhajmerove bolesti .

JAGODE I LUBENICE SU HRANLJIVE NAMIRNICEKonzumirajte svjee voe. Iako sadri dos-ta eera, bogato je vodom te ima malo kalorija. Voe svjeih boja, poput jagoda, lubenica i borovnica, meu najhranljivi-jim je namirnicama. Ljenjaci i bademi iz-vrstan su izvor omega-3 masnih kiselina.

ZELENI AJ ZA BOLJU KONCENTRACIJUKafu zamijenite ajem! Umjerene koliine kofeina mogu poboljati koncentraciju i cirkulaciju. Dobro je barem jednu kafu u

danu zamijeniti zelenim ajem.

PODMLADITE MOZAK RJEAVANJEM UKRTENICAMozak stari zajedno s nama pa ga je s go-dinama potrebno i dodatno sti mulisati . U tu svrhu moe posluiti i meditacija, a naodmet nije ni rjeavanje ukrtenica ili sudokua!

DRITE MOZAK U FORMI MENTALNIM TRENINGOMDa bi mozak bio stalno u dobroj formi, potrebno ga je i mentalno vjebati . Natjerajte se da nauite jedan strani jezik ili neto novo to vas zanima. Igrajte igre pamenja, ali i ah te kvizove. Budite akti v-ni i testi rajte svoje pamenje svakodnevno pokuavajui da zapamti te neto novo!

BROJ 29 / / 25

Namirnice

koje e vam

pomoi da

prestanete da

zaboravljate

ISHRANA I ZDRAVLJE

Lubenice i jagode Lubenice i jagode ZA BOLJE PAMENJEZA BOLJE PAMENJE Lubenice i jagode Lubenice i jagode ZA BOLJE PAMENJEZA BOLJE PAMENJE

Konzumirajte svjee voe.

Iako sadri dosta eera, bogato

je vodom te ima malo kalorij