Embed Size (px)
Citation preview
ZBORNIK RADOVA
CONFERENCE PROCEEDINGS
6. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
RAZVOJ JAVNE UPRAVE
6th INTERNATIONAL CONFERENCE
„DEVELOPMENT OF PUBLIC ADMINISTRATION“
VELEUČILIŠTE „LAVOSLAV RUŽIČKA“ U VUKOVARU
VUKOVAR, HRVATSKA / VUKOVAR, CROATIA
3. i 4. lipnja 2016. / June 3rd and 4th, 2016
ORGANIZATOR /
ORGANIZED BY: VELEUČILIŠTE „LAVOSLAV RUŽIČKA“ U VUKOVARU
COLLEGE OF APPLIED SCIENCES „LAVOSLAV
RUŽIČKA“ IN VUKOVAR
IZDAVAČ / PUBLISHER: VELEUČILIŠTE „LAVOSLAV RUŽIČKA“ U VUKOVARU
COLLEGE OF APPLIED SCIENCES „LAVOSLAV
RUŽIČKA“ IN VUKOVAR
Županijska 50, HR-32000, Vukovar
Tel: +385 32 444-688; Fax: +385 444-686
e-mail: [email protected]
web: http://www.vevu.hr
ZA NAKLADNIKA /
FOR THE PUBLISHER: doc. dr. sc. Mirko Smoljić, prof. v. š.
UREDNICI / EDITORS: doc. dr. sc. Mirko Smoljić, prof. v. š.
Ivan Belaj, mag. iur., pred.
NAKLADA / PRINT: 80 primjeraka
ISBN: 978-953-7734-15-2
CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne
knjižnice Osijek pod brojem 140501018.
ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE:
o doc. dr. sc. Mirko Smoljić, prof. v. š., dekan – predsjednik Organizacijskog odbora
o dr. sc. Nebojša Nešić, v. pred., prodekan za stručni i znanstveno-istraživački rad i
međunarodnu suradnju
o dr. sc. Mirjana Nedović, v. pred., prodekanica za nastavu i studente
o Ivan Belaj, mag. iur., pred., pročelnik Upravnog odjela – tajnik Organizacijskog odbora
o dr. sc. Sanja Gongeta, v. pred.
o Danijela Romić, univ. spec. admin. publ., v. pred.
o Željka Vajda Halak, dipl. iur., pred.
o dr. sc. Marina Guzovski, pred.
o Magdalena Ugarković, bacc. admin. publ.
PROGRAMSKI ODBOR / PROGRAM COMMITTEE:
o prof. dr. sc. Ivan Koprić – Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
o doc. dr. sc. Mirko Smoljić, prof. v. š. – Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru
o doc. dr. sc. Viktor Gotovac – Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
o prof. dr. sc. Boris Bakota – Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku
o prof. dr. sc. Boris Ljubanović – Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku
o prof. dr. sc. Renata Perić – Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku
o prof. dr. sc. Mirko Klarić – Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
o prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur – Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
o doc. dr. sc. Zoran Pičuljan, prof. v. š. – Zaklada „Dr. sc. Jadranko Crnić“
o doc. dr. sc. Vanja Smokvina – Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
o prof. dr. sc. Gregory Borsch – National Academy of Public Administration, Ukrajina
o dr. Adrian Fabian – Faculty of Law; University of Pecs, Hungary
o prof. dr. sc. Mirko Kulić – Pravni fakultet za privredu i pravosuđe Univerziteta
Privredna akademija u Novom Sadu
o doc. dr. Tomaš Stremy – Pravni fakultet u Trnavi, Slovačka
o prof. dr. sc. Stevan Lilić – Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu
o prof. dr. sc. Edin Mutapčić – Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli
o prof. dr. sc. Izudin Hasanović – Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli
o prof. dr. sc. Jelena Vapa Tankosić – Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment
Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu
o dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š. – Veleučilište Baltazar Zaprešić
Predgovor
Pred Vama se nalazi Zbornik radova sa 6. Međunarodne konferencije Razvoj javne
uprave, održane 3. i 4. lipnja 2016. godine u Vukovaru u organizaciji Veleučilišta „Lavoslav
Ružička“ u Vukovaru, a pod pokroviteljstvom Ministarstva uprave Republike Hrvatske.
Ovaj Zbornik radova priređen je s ciljem upoznavanja zainteresirane javnosti s
radovima prezentiranima na Konferenciji.
Autori objavljenih radova ugledni su stručnjaci iz zemlje i inozemstva koji su teme
ovogodišnje Konferencije obrađivali s različitih aspekata što je svakako pridonijelo kvaliteti
same Konferencije.
Tema javne uprave iz godine u godinu budi široki javni interes, a naglasak
ovogodišnje Konferencije stavljen je poglavito na planiranu reformu javne uprave.
Pored navedene reforme javne uprave i dalje su aktualne ostale teme sadržane u
tematskim područjima Konferencije, a u okviru kojih su autori radova ovoga Zbornika
nastojali ponuditi odgovore na pitanja unaprjeđenja sustava javne uprave kao i prezentirati
aktualnosti s područja javne uprave.
Nadamo se kako će sadržaj ovoga Zbornika potaknuti širu javnu raspravu o razvoju
javne uprave te organizatorima Konferencije poslužiti kao novi poticaj za organizaciju sedme
Međunarodne konferencije Razvoj javne uprave.
Posebnu zahvalu upućujemo svima koji su na bilo koji način doprinijeli izdavanju
ovog Zbornika i održavanju ovogodišnje Konferencije.
Urednici Zbornika:
Doc. dr. sc. Mirko Smoljić, prof. v. š.
Ivan Belaj, mag. iur., pred.
SADRŽAJ
Ivan Belaj, Stela Zobundžija
NOVINE U ZAKONSKOM UREĐENJU POSTUPKA KOMASACIJE
POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA S POSEBNIM OSVRTOM NA ULOGU
AGENCIJE ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ........................................................ 10
Ivana Bestvina Bukvić, Goran Latković, Matea Milinković
FINANCIRANJE HUMANITARNIH ORGANIZACIJA U KRIZNIM UVJETIMA,
ANALIZA LOKALNIH OGRANAKA CRVENOG KRIŽA ............................................ 20
Miro Bradić
ULOGA LOKALNE UPRAVE U INTEGRACIJI IMIGRANTA .................................... 35
Antonija Brkić, Melita Grüll
INFORMACIJSKI SUSTAV MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I
PROSTORNOGA UREĐENJA – eDOZVOLA .................................................................. 49
Mirza Čaušević, Milena Sajević
INSTITUT „ŠUTNJE UPRAVE“ U EUROPSKOM PRAVU S POSEBNIM
OSVRTOM NA REPUBLIKU HRVATSKU ...................................................................... 62
Ivica Čulo, Vera Šutalo
UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA LOKALNE I REGIONALNE
SAMOUPRAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ ................................................................ 76
Milorad Ćupurdija, Dragan Zlatović, Snježana Anika Markoč
KONCESIJSKA ODOBRENJA NA NEPOKRETNOM
KULTURNOM DOBRU – PRAVNI OKVIR I ISKUSTVA ............................................. 97
Ana Gavran
GRAĐANI KAO POKRETAČI MODERNIZACIJE HRVATSKE
JAVNE UPRAVE ................................................................................................................. 110
Sanja Gongeta, Vedran Gongeta
UTJECAJ ZAKONSKIH I ADMINISTRATIVNIH ZAHTJEVA NA
POKRETANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI ........................................................ 123
Izudin Hasanović
LOKALNA ZAJEDNICA I DEMOKRACIJA ................................................................. 132
Ivana Ivančić, Nada Bosanac
KOMPARATIVNA ANALIZA OSIGURANJA KVALITETE STRUKOVNOG
OBRAZOVANJA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE ........................................................ 152
Domagoj Karačić, Natko Klanac, Mario Raič
RASHODI I PLAĆE ZAPOSLENIKA JAVNOG SEKTORA U REPUBLICI
HRVATSKOJ ....................................................................................................................... 166
Jasna Kolar, Darija Ivanković, Željko Sudarić
PRILAGODBA JAVNIH USLUGA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE
POTREBAMA KORISNIKA KORIŠTENJEM EU FONDOVA ................................... 182
Stevan Lilić
UPRAVNO POSTUPANJE I REFORMA JAVNE UPRAVE ........................................ 197
Ivan Livaja, Ivan Malenica, Ljubo Runjić
TRANSVLADINE I MEĐUREGIONALNE ORGANIZACIJE KAO
INSTITUCIONALNI OKVIR MEĐUNARODNE SURADNJE JAVNOPRAVNIH
SUBJEKATA UNUTARNJEG PRAVA ............................................................................ 215
Antun Marinac
EUROPSKI I USTAVNI TEMELJI FINANCIJSKE POMOĆI IZMEĐU
TERITORIJALNIH RAZINA VLASTI ............................................................................ 229
Mariza Menger
MODELI OBAVLJANJA DJELATNOSTI VODOOPSKRBE ...................................... 245
Mirela Mezak, Antun Marinac
IMPLEMENTACIJA EUROPSKIH PROPISA O GENETSKI MODIFICIRANIM
ORGANIZMIMA U HRVATSKI PRAVNI SUSTAV ..................................................... 262
Krunoslav Pilko
CJELOŽIVOTNO UČENJE U FUNKCIJI POVEĆANJA UČINKOVITOSTI I
DJELOTVORNOSTI JAVNE UPRAVE ........................................................................... 274
Stjepo Pranjić
OBUHVAĆANJE UPRAVNE DJELATNOSTI NAČELIMA
PRAVNE DRŽAVE ............................................................................................................. 287
Danijela Romić, Željka Vajda Halak, Miroslava Toth
JAVNE OVLASTI I OVLAŠTENI SUBJEKTI U POSLOVIMA PLOVIDBE I
LUKAMA UNUTARNJIH VODA ..................................................................................... 309
Faruk Sinanović, Edina Šehrić
NEOPHODNOST USPOSTAVLJANJA JEDINSTVENOG UPRAVNOG
PROSTORA U BOSNI I HERCEGOVINI U PROCESU
EUROPSKIH INTEGRACIJA ........................................................................................... 319
Vanja Smokvina, Krešimir Šamija
NUŽNOST POSTOJANJA JEDINSTVENOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA U
HRVATSKOM SPORTU .................................................................................................... 338
Slobodan Stojanović, Ivan Zdjelar
FISKALNI POLOŽAJ JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE)
SAMOUPRAVE U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI .................................. 355
Lidija Subotić, Nives Gažo
VAŽNOST KODIFIKACIJE ETIČKIH PRAVILA PONAŠANJA
ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU .................................................................... 370
Miljenko Šmit
OPTIMIZIRANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE „ELEKTRONSKOM
UPRAVOM“ ......................................................................................................................... 384
Marinko Đ. Učur
ANALOGNA I ADEKVATNA PRIMJENA METODOLOŠKO-TEHNIČKIH
PRAVILA U POSTUPKU IZRADE PROPISA NADLEŽNIH TIJELA JEDINICA
LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ..................................... 393
Jelena Vapa Tankosić, Dragan Soleša
STRATEGIJSKI MODELI MENADŽMENTA JAVNIH AGENCIJA ZA
FINANSIRANJE I OSIGURANJE IZVOZA U KRIZNIM VREMENIMA ................. 410
20
FINANCIRANJE HUMANITARNIH ORGANIZACIJA U KRIZNIM UVJETIMA,
ANALIZA LOKALNIH OGRANAKA CRVENOG KRIŽA
FINANCING OF HUMANITARIAN ORGANISATIONS IN CRISES, ANALYSIS OF
LOCAL RED CROSS BRANCH ORGANIZATIONS
doc. dr. sc. Ivana Bestvina Bukvić
Sveučilište J. J. Strossmayera, Odjel za kulturologiju
Trg Sv. Trojstva 7
Goran Latković, mag. oec.
Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek
Šet. P. Preradovića 6
Matea Milinković, univ. bacc. cult.
Sveučilište J. J. Strossmayera, Odjel za kulturologiju
Trg Sv. Trojstva 7
Sažetak:
Tijekom 2014. i 2015.godine Hrvatska je suočena s elementarnim nepogodama i migrantskom
krizom što pred državu i humanitarne organizacije, koje su često u značajnom dijelu ovisne o
državnom financiranju, postavlja velike tehničke i financijske zahtjeve. Crveni križ je i u
prošlosti kao i danas bio partner države u rješavanju humanitarnih kriza i posljedica prirodnih
katastrofa, pri čemu djeluje autonomno u skladu s načelima Pokreta organizirajući i provodeći
humanitarne aktivnosti za koje država nema učinkovite i adekvatne odgovore.
Cilj ovog rada je analizirati financiranje lokalnih organizacija Hrvatskog Crvenog križa
(HCK) tijekom redovitih i kriznih uvjeta radi utvrđivanja potencijalnih ograničenja i
definiranja mogućih prijedloga za unaprjeđenje strukture financiranja. U tu su svrhu autori
analizirali financiranje lokalne jedinice HCK u razdoblju 2011.–2015. U okviru navedenog
utvrđeno je da lokalne organizacije HCK, shodno povećanim potrebama i provedenim
aktivnostima, bilježe rast prihoda od donacija, uz evidentirani višak sredstava. Međutim
21
postoji dodatan, trenutno u manjoj mjeri iskorišten prostor za projektno financiranje posebno
iz sredstava EU fondova, čije korištenje bi moglo rezultirati dodatnim povećanjem opsega
aktivnosti humanitarnog karaktera.
Ključne riječi: financiranje humanitarnih organizacija, humanitarna kriza, utjecaj medija na
financiranje, krizno financiranje.
Abstract:
During 2014 and 2015 Croatia faced with natural disaster and migration crisis that for the
state itself and humanitarian organizations, which are often significantly dependent on state
funding, raised serious technical and financial requests. The Red Cross was during the past
and today a partner of a state in dealing with humanitarian issues and consequences of natural
disasters, wherein operates autonomously in accordance with the principles of the Movement
by organizing and conducting humanitarian activities that the state itself couldn’t efficiently
and adequately provide.
The aim of this paper is to analyze the financing of the Croatian Red Cross (CRC) during
regular and crises situations, with the purpose of defining constraints and giving suggestions
for improvement of financing structure. For this purpose the authors analyzed the financing of
local units of CRC in the period 2011-2015. Within the aforementioned it was found that the
local Red Cross organization, according to the increasing needs and the activities carried out,
recorded continued growth of revenue from donations with positive business result. However,
there is an additional, currently almost unused space for project financing from EU funds,
which could result with increase of volume of humanitarian activities.
Key words: financing of humanitarian organizations, humanitarian crises, media influence
on fundraising, crises financing
22
1. UVOD
Uspješnost, brzina i fleksibilnost sustava financiranja humanitarnih aktivnosti prepoznata je
kao jedan od ključnih elemenata za adekvatno ublažavanje ili rješavanje posljedica
humanitarnih kriza. U Republici Hrvatskoj je navedeno bilo od iznimne važnosti 90tih godina
u procesima ublažavanja posljedica ratnih sukoba a u novije vrijeme tijekom 2014.g. u
ublažavanju posljedica elementarne nepogode i 2015.g. u zbrinjavanju ljudi izbjeglih najčešće
iz ratom zahvaćenih područja. Humanitarna kriza je kriza velikih razmjera, teško ju je
predvidjeti i suzbiti kada do nje dođe, a navedene krizne situacije pred državu i humanitarne
organizacije, koje su često u značajnom dijelu ovisne o državnom financiranju, postavljaju
velike tehničke i financijske zahtjeve. Crveni križ je i u prošlosti kao i danas bio partner
države u rješavanju humanitarnih kriza i posljedica prirodnih katastrofa, pri čemu djeluje
autonomno u skladu s načelima Pokreta organizirajući i provodeći humanitarne aktivnosti za
koje država nema učinkovite i u adekvatne odgovore.
Cilj ovog rada je analizirati financiranje lokalnih organizacija Hrvatskog Crvenog križa
(HCK) tijekom redovitih i kriznih uvjeta radi utvrđivanja potencijalnih ograničenja i
definiranja mogućih prijedloga za unaprjeđenje strukture financiranja. Uslijed navedenog u
okviru ovog rada, autori su analizirali strukturu financiranja aktivnosti Hrvatskog Crvenog
križa, s naglaskom na lokalne organizacije Crvenog križa, usmjerenih ka ublažavanju
posljedica humanitarne krize u 2014. i 2015.g..
U sljedećem poglavlju je dan prikaz istraživanja drugih autora vezano za pojam humanitarne
krize i djelovanje organizacije Crvenog križa. U trećem poglavlju prezentirana su teoretska
razmatranja i istraživanja drugih autora o financiranju humanitarnih aktivnosti kao i utjecaju
medija na odlučivanje i distribuciju humanitarne pomoći. Četvrto poglavlje prezentira analizu
strukture financiranja lokalnih ogranaka HCK te problematiku evidentiranja svih segmenata
humanitarnog djelovanja. Rasprava i zaključna razmatranja su dani u petom poglavlju.
2. DEFINIRANJE HUMANITARNIH AKTIVNOSTI
“Humanitarnu krizu operativno definiram kao duboku društvenu krizu koja je karakterizirana
brojnim žrtavama, velikim raseljavanjem unutar i izvan zemlje te raširenom gladi i bolesti“.
(Binder, 2009:332)
Moguća su brojna pitanja o humanitarnom djelovanju poput: Što se humanitarnim
djelovanjem želi postići? Pomažu li humanitarne organizacije i njezini volonteri unesrećenima
jer osjećaju potrebu, smatraju li to svojom dužnosti ili su jednostavno osviješteni i zgroženi
događanjima u svojoj neposrednoj blizini? Kako definirati što je uopće humanitarno? Svako
23
djelovanje vođeno je određenim ciljem, vodeći se time „primarni cilj humanitarne akcije je
zaštita ljudskog života koji je ugrožen u širokom razmjeru. To samo po sebi postavlja
ogroman izazov međunarodnom sustavu koji često nije ispunjen.“ (Darcy i Hofmann,
2003:13) Dakle, zaštita života je u središtu humanitarnog djelovanja, no definiranje što se još
mora podrazumijevati u srži humanitarnih ciljeva je manje jednostavno. Oslobađanje od
patnje i osnovno ljudsko blagostanje upravo predstavljaju suštinska humanitarna pitanja.
„Drugi cilj humanitarnog pothvata je smanjenje prekomjerne ljudske patnje. Ono što je
uključeno u ovaj drugi cilj je teže definirati, a još teže mjeriti – iako će često biti slučaj da su
faktori koji ugrožavaju život zapravo najveći uzroci patnje (...).“(Darcy i Hofmann, 2003:13)
Ako govorimo o Crvenom križu kao baznoj instituciji koja je zadužena za humanitarni rad
kako u svojim gradovima i državama, tako i diljem svijeta, onda nije moguće zaobići
činjenicu kako je organizacija inicijativa pojedinca, H.Dunanta. Nakon što je svjedočio
mnogim prizorima patnje tijekom ratnih zbivanja, Dunant je osnovao Odbor petorice
najuglednijih članova kojemu je cilj bio oformiti Crveni križ i ostvariti da ova organizacija
bude i službeno priznata od strane svih država. (Židovec, 2003; Irwin, 2013) Pritom su
poznate dvije konferencije održane pod njegovom inicijativom. „Druga konferencija uslijedila
je 8. kolovoza 1864. (...) Petnaest europskih država poslale su svoje delegate na konferenciju.
Nakon dva dana rasprave, prva Ženevska Konvencija je izrađena. Ona je iznijela deset važnih
točaka, od kojih su najviše pažnje dobile slijedeće: vlade koje su potpisale Konvenciju dužne
su brinuti se za bolesno i ranjeno vojno osoblje u vrijeme rata; oni koji budu u potrazi za
ozlijeđenima bit će zaštićeni; bolnica, bolnička oprema i vozila hitne pomoći neće biti
napadnuti i zatvorenici će biti razmijenjeni kad god je to moguće.“ (Satyanand, 1975:28)
Od njegovog osnivanja, djelovanje organizacije Crvenog križa značajno je premašilo okvire
humanitarnih aktivnosti u razdobljima ratova te je Crveni križ danas aktivan u svim
područjima u kojima je neophodno ublažavanje posljedica narušavanja egzistencijalnih
potreba stanovništva no i prevencije nastanka neželjenih okolnosti. O konceptu humanitarne
potrebe moglo bi se puno raspravljati i doći do širokog spektra zaključaka. Osvrnemo li se na
dvadeseto stoljeće, Abraham Maslow je 1960-ih opisao poznatu piramidu potreba, čiju bazu
čine osnovne egzistencijalne potrebe. U humanitarnom kontekstu, riječ potreba se može
shvatiti na nekoliko načina. Prema autorima Darcyju i Hofmannu, pojam „potreba“ korišten je
u najmanje tri različita značenja:
1. „kako bi opisali osnovne ljudske potrebe (hrana je jedna od osnovnih potreba),
2. kako bi opisali nedostatak gore navedenoga (ti ljudi trebaju hranu) i
24
3. kako bi opisali potrebu za rasterećenjem pomoći ili neke druge humanitarne
intervencije (ti ljudi trebaju pomoć u obliku hrane).“ (Darcy i Hofmann, 2003:16)
Razumijevanje razlike između navedenih značenja neophodno je za održavanje objektivnosti
u rangiranju hitnosti ublažavanja i usmjeravanje pomoći ka rješavanju nastalih humanitarnih
kriza, te dovodi do rezultata koji su usporedivi čime olakšavaju proces donošenja odluke.
3. FINANCIRANJE HUMANITARNIH AKTIVNOSTI
Svako humanitarno djelovanje, a posebice ono krizno, mora imati svoje izvore financiranja,
pokretače promjena, odgovorne i zadužene ljude koji će se baviti posljedicama nastale krize.
„Način na koji se situacija klasificira će odrediti izvor financiranja, skalu dodijeljenih
sredstava, oblik dogovora, planiranje vremenskih okvira i način na koji se određuju
organizacijske uloge. Sve to ima važan odraz na to tko zapravo prima koju pomoć – što za
ugrožene može biti pitanje života i smrti.“ (Darcy i Hofmann, 2003:14) Pravilnikom o
ustrojstvu i načinu rada kriznoga stožera Ministarstva zdravlja je definirano: “Veća
incidentna/krizna situacija jest bilo koji događaj koji predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju
ljudi u određenoj zajednici te uzrokuje ili bi mogao uzrokovati takav broj ili vrstu žrtava koje
nije moguće zbrinuti redovitom organizacijom rada provoditelja zdravstvene zaštite.” 1 Pritom
se ovaj pravilnik primjenjuje za slučajeve poput prirodnih katastrofa, katastrofa koje su
izazvali ljudi i dr. hitnih slučajeva definira da se rad Kriznoga stožera financira iz proračuna
Republike Hrvatske, sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, donacija i drugih
izvora, prema utvrđenom financijskom planu.
3.1. Pregled istraživanja drugih autora
U prošlosti, pomoć u rješavanju posljedica vremenskih nepogoda i humanitarnih kriza nije
bilo pitanje od značajnog interesa međunarodne zajednice niti od interesa medija koji su
pažnju usmjeravali drugim bitnim globalnim i regionalnim temama. Danas, to više nije slučaj
a humanitaran rad postao je značajan međunarodni posao. Pritom brojne organizacije Kent
definira kao „humanitarna poduzeća“ koja su zauzimaju pozornost brojnih organizacija i
pronalaze nišu u ovoj „rastućoj industriji“. (Kent:2004)
Kako bi se podmirile rastuće potrebe stanovništva pravedna i učinkovita distribucija
ograničenih financijskih sredstava je u ovom sustavu od ključne važnosti. Nastavno na pitanje
dostatnosti raspoloživih financijskih sredstava za provedbu humanitarnih aktivnosti Walker i
1 Izvor: Ministarstvo zdravlja, Pravilnik o ustrojstvu i načinu rada kriznoga stožera Ministarstva zdravlja,
Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_18_390.html (pristupljeno 13.5.2016.)
25
Pepper navode kako možda nije poznato koliko je financijskih sredstava stvarno raspoloživo
ali je znano da su sredstva u mnogim krizama nedovoljna da bi humanitarne organizacije i
agencije mogle osigurati bar minimum dogovorenih standarda u krizom zahvaćenim
područjima. (Walker, Pepper:33) Isti autori tvrde da je humanitarna pomoć često visoko
koncentrirana što argumentiraju činjenicom da je 2004.g., prema procjenama, šest zemalja
primalo polovinu ukupne humanitarne pomoći (Irak 16%, Sudan 11%, Palestina 8%, Etiopia
6%, Afganistan 6%, DR Kongo 4%) dok je preostalih 53% raspoloživih sredstava primalo
148 zemalja. (Walker, Pepper, 2007)
Nastavno na definiranje potreba i učinkovitog upravljanja financijskim sredstvima Telford i
Cosgrave (2007) identificiraju važnost pravovremene i fleksibilne distribucije financijske
pomoći, no istodobno navode da se odluke o financiranju uvijek ne donose na osnovu potrebe
već kao odgovor na medijski i politički pritisak, što može rezultirati neujednačenim i
nejednakim sustavom financiranja humanitarnih potreba.
U svijetu su poznate brojne humanitarne organizacije koje se bave prikupljanjem i
distribucijom humanitarne pomoći te danas predstavljaju stupove humanitarnog djelovanja.
Međutim, analizom promjena u području financiranja humanitarnih aktivnosti, s posebnim
naglaskom na zemlje izvan DAC2 organizacije, provedenom od strane Harmen i Cottorrell
2005. g. utvrđeno je da su mnoge zemlje koje su izvan velikih organizacija aktivne u
podupiranju međunarodnih humanitarnih aktivnosti. Pritom svoje resurse usmjeravaju ka
financiranju pomoći u rješavanju nekoliko definiranih kriznih situacija pri čemu preferiraju
financirati ili vlade zemalja u kojima su krizne situacije nastale ili organizacije Crvenog križa
i Crvenog polumjeseca. Također, analizirane zemlje preferiraju financirati susjedne zemlje u
odnosu na zemlje u drugim regijama. (Harmer, Cotterrell:2005) Navedena istraživanja mogu
dati smjernice hrvatskim humanitarnim organizacijama u smislu definiranja smjernica u
traženju pomoći za financiranje vlastitih aktivnosti u prevenciji i sanaciji nastanka
humanitarnih kriza.
3.2. Utjecaj medija na financiranje humanitarnih aktivnosti
Život postmodernog društva nezamisliv je bez masovnih medija. Mediji čine svakodnevicu,
informiraju te oblikuju stavove i mišljenja. Prema Zakonu o medijima (2004), mediji su:
„novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija,
elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja
2 Development Assistance Committee (DAC)
26
urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike.“
Postavlja se pitanje kako na gledatelje utječu mediji u procesu prijenosa informacija o kriznim
situacijama i financiranju istih. Odgovor leži u činjenici da se medije često naziva sedmom
silom zbog njihove društvene snage i utjecaja. Pritom osim na stavove javnosti, utječu i na
donositelje odluka o potpori humanitarnim aktivnostima. Olsen, Carsten i Hoyen (2003),
nastoje objasniti zašto neke humanitarne krize primaju više hitne pomoći od drugih, pri čemu
zaključuju da hitnu pomoć i intervenciju u velikom dijelu određuje intenzitet medijske
pozornosti. Ustanovili su da je medijski prostor od presudne važnosti za odnos raspodjele
hitne potpore humanitarnim krizama (što se također definira i kao CNN efekt). Jednako tako
dolaze do nedvosmislene potvrde da medijska pozornost nije najznačajnije objašnjenje zašto
pojedine krize dobivaju više pomoći od ostalih. U financiranju i raspodjeli pomoći
ugroženima uvelike utjecaja imaju politički i sigurnosni interesi na razini država.
U istraživanju utjecaja medija na pružanje humanitarne pomoći ali i formiranje političkih
stavova u okviru rješavanja humanitarne krize u Bosni i Hercegovini tijekom 1995. i Kosovu
1999. g. Robinson utvrdio da utjecaj medija na formiranje političkih odluka postoji kada je
politika nedefinirana a mediji su kritički pozicionirani i suosjećaju s patnjama stanovništva,
međutim utjecaj medija je manje vjerojatan ukoliko je politika uključivanja u rješavanje
humanitarne krize čvrsto definirana. (Robinson:2000)
Tijekom protekle dvije godine HCK imao je zapaženu ulogu u javnom dijalogu putem
hrvatskih medija, od kojih je najveću pozornost izazvala uloga HCK u zbrinjavanju
unesrećenih u poplavama 2014.g. te pomoć migrantima u 2015.g. Međutim, medijsko
zanimanje izazivale su i druge teme tijekom promatranih godina, a činjenica da HCK i
njegovi ogranci prepoznaju ulogu medija u prikupljanju pomoći i financijskih sredstava
neophodnih za provedbu aktivnosti humanitarnog karaktera je Godišnji izvještaj o medijskom
praćenju aktivnosti HCK za 2015.g. koji se temelji na rezultatima agencije za nadzor
medijskih objava Presscut.3
3.3. Financiranje Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ogranaka
Financijsko poslovanje Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ogranaka ustanovljuje se
financijskim planom. Financijski plan na osnovi godišnjeg programa rada, kao i njegove
eventualne dopune i izmjene donosi Odbor ogranka. Izuzetno, ako se ne donese financijski
plan prije početka godine, može se izvršiti privremeno financiranje temeljem financijskog
3 Izvor: Hrvatski crveni križ, Godišnje izvješće o radu u 2015. godini, Dostupno na: http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/info/GODISNJE_IZVJESCE_2015.pdf (pristup: 9.5.2016.)
27
plana iz prethodne godine, ali najdulje za prva tri mjeseca naredne godine. Po završetku
poslovne godine donosi se godišnji obračun koji prezentira rezultate financijskog poslovanja.
Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu je određen način financiranja HCK u okviru kojeg
HCK stječe sredstva za ostvarivanje javnih ovlasti i programskih zadataka: prikupljanjem
članarina, uplatama iz proračuna svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
(dalje u tekstu: JLPS) i državnog proračuna (i to: za rad i djelovanje Službe traženja na razini
JLPS - 0,2% sredstava prihoda JLPS te za javne ovlasti i redovne djelatnosti, odnosno za rad
ustrojstvenih oblika CK - 0,5% sredstava prihoda svih JLPS, od djelatnosti čije su izvršenje
Republika Hrvatska, JLPS te pravne i fizičke osobe povjerile HCK i njegovim ustrojstvenim
oblicima) od djelatnosti i ugovorenih programa; od posebnih akcija i aktivnosti poduzetih s
ciljem prikupljanja novčanih i materijalnih sredstava, od donacija, subvencija, darova i
naslijeđa; od priloga građana, pravnih osoba i drugih i dr.4 U okviru sljedećeg poglavlja dan
je pregled strukture financiaranja te je provedena analiza financiranja aktivnosti lokalnih
ogranaka Hrvatskog Crvenog križa i to Gradskog društva Crvenog križa Osijek (GDCK
Osijek) i Društva Crvenog križa Osječko-baranjske županije.
4. ANALIZA FINANCIRANJA AKTIVNOSTI HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA I
NJEGOVIH OGRANAKA
Istraživanje vezano za oblike i izvore financiranje humanitarnih organizacija u kriznim
uvjetima provedeno je 2016. godine na primjeru Gradskog društva Crvenog križa Osijek
(GDCK Osijek) i Društva Crvenog križa Osječko-baranjske županije (DCK OBŽ) te
Hrvatskog Crvenog križa s ciljem utvrđivanja strukture i izvora financiranja aktivnosti
navedenih organizacija u redovitim i izvanrednim okolnostima te definiranja mogućih
prijedloga u svrhu unaprjeđenja strukture financiranja.
4.1. Metodologija
Analiza oblika i izvora financiranja provedena je na osnovu financijskih izvještaja neprofitnih
organizacija, godišnjih izvješća o radu, godišnjih izvješća o utrošku sredstava i ostale
pripadajuće dokumentacije za razdoblje 2011. do 2015. godine. Podaci su za potrebe
provedbe analize dostavljeni od strane GDCK Osijek i DCK Osječko-baranjske županije dok
je Izvješće o radu HCK dostupno na Internet stranicama organizacije.
4 Izvor: Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, Vlada Republike Hrvatske, Narodne novine 71. od 10. lipnja 2010.g. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_71_2136.html (pristupljeno: 11.5.2016.)
28
Razdoblje promatranja, 2011.g.–2015.g. obuhvaća razdoblje redovitih ali i izvanrednih
okolnosti u kojima je bila nužna provedba pojačanih aktivnosti humanitarnih organizacija u
smislu ublažavanja posljedica nastanka humanitarne krize. U okviru analize financijskih
izvješća korištene su horizontalna i vertikalna financijska analiza, statističke i matematičke
metode koje omogućuju provedbu usporedbe podataka u vrijeme redovitih i izvanrednih
okolnosti, utvrđivanje trendova te donošenja zaključaka.
4.2. Analiza i rezultati
U tablici 1., u svrhu usporedbe strukture financiranja u različitim uvjetima, dan je prikaz
strukture prihoda i rashoda DCK OBŽ u razdoblju 2011. - 2015. godine.
Tablica 1: Skraćeni prikaz strukture prihoda i rashoda Društva Crvenog križa Osječko-
baranjske županije (DCK OBŽ) u razdoblju 2011. - 2015. godine (izvor: izrada
autora na osnovi financijskog izvještaja neprofitne organizacije) (u HRK)
N A Z I V
I Z N O S I S T R U K T U R A Ostvarenje plana 2015.
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
OSTVARENO PLAN OSTVAR.
P R I H O D I :
Prihodi od prod. roba i pruž.usluga
0 0 0 0 712.000 712.000 100,0%
Prihodi po poseb. prop. iz prorač.
645.000 645.000 720.000 700.000 151.000 148.273 98,2%
Prihodi od imovine 350 287 353 156 3.000 3.831 127,7%
Prihodi od donacija 0 0 500 39.000 42.405 108,7%
Ostali nespomenuti prihodi
18.500 18.444 7.917 4.220 200 159 0,0%
UKUPNI PRIH. TEKUĆE GODINE:
663.850 663.731 728.270 704.876 905.200 906.668 100,2%
R A S H O D I :
Rashodi za radnike - - - - 665.060 659.583 99,2%
Materijalni rashodi 534.500 529.242 600.055 629.816 46.000 45.123 98,1%
Rashodi amortizacije 45.000 44.600 44.600 46.608 38.550 37.939 98,4%
Financijski rashodi 37.000 36.514 56.451 34.966 96.500 96.301 99,8%
Donacije 10.400 11.800 11.680 27.186 600 600 100,0%
Ostali nespomenuti rashodi
600 600 600 600 39.000 42.405 108,7%
UKUPNI RASHODI TEK. GODINE:
627.500 622.756 713.386 739.176 885.710 881.951 99,6%
29
VIŠAK PRIHODA/DOBIT (NETO)
36.350 40.975 14.884 -34.300 19.490 24.717 126,8%
VIŠAK PRIHODA RANIJIH RAZD.
145.609 145.609 186.584 201.468 167.168 167.168 100,0%
UKUPNO RASPOLOŽIVO U NAREDNOM RAZDOBLJU
181.959 186.584 201.468 167.168 186.658 191.885 102,8%
Prema Izvješću DCK OBŽ 2015.g. u provedbi redovitih aktivnosti te pružanju osnovne
pomoći izbjeglicama u hrani korištena je uglavnom hrana iz robnih rezervi Republike
Hrvatske, te pomoć poslana iz centralnog skladišta Hrvatskog Crvenog križa, međutim od
značaja su bile i donacije u hrani, higijenskim potrepštinama te odjeći i obući građana koje su
prikupljane u okviru aktivnosti DCK kao i rad volontera pri čemu je tijekom 2015.g.
evidentirano 13.859 volonterskih sati. HCK je u 2015.g. za potrebe financiranja značajnog
dijela operativnih troškova migrantske krize i hitne nabave materijalnih potrepština osobito u
prvim danima krize, pokrenuo projekte za prikupljanje financijskih sredstava i to Apel za
jugoistočnu Europu, Apel za Republiku Hrvatsku (uplate i poziv na telefon) uz koje su
primljene i direktne uplate iz sredstava DREF5, UNHCR6, Supreme Master Ching Hai's
International Association, Švicarskog veleposlanstva, Vlade Republike Koreje, IFRC7,
refundacija Vlade Republike Hrvatske i dr. pomoći u ukupnom iznosu od oko 10 mil.HRK.8
Ova sredstva su korištena u pribavljanju opreme i materijala te pružanju pomoći na krizom
zahvaćenim područjima od strane HCK i njegovih ogranaka.
Značajniji dio financiranja i opsega aktivnosti humanitarnog karaktera provodi GDCK Osijek,
što je vidljivo u tablici 2. u kojoj je prezentirana struktura prihoda i rashoda GDCK u
razdoblju 2011. - 2015. godine
5 Disaster Relief Emergency Fund (DREF) - Krizni fond Federacije Crvenog križa 6 The United Nations High Commissioner for Refugees (UNCHR) 7 The International Federation of Red Cross and Red Crescent Societies (IFRC) - Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca 8 Izvor: Hrvatski crveni križ, Godišnje izvješće o radu u 2015. godini, Dostupno na: http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/info/GODISNJE_IZVJESCE_2015.pdf (pristup: 9.5.2016.)
30
Tablica 2: Prikaz strukture prihoda i rashoda Gradskog društva crvenog križa Osijek (GDCK
Osijek) u razdoblju 2011. - 2015. godine (izvor: izrada autora) (u HRK)
N A Z I V
I Z N O S I S T R U K T U R A Ostva-renje plana 2015.
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
OSTVARENO PLAN OSTVAR.
P R I H O D I :
Prihodi od prod. roba i pruž.usluga
4.683.627 4.733.875 3.450.964 4.509.820 4.621.000 4.638.172 100,4%
Prihodi od članarina 4.422 5.112 2.718 3.294 2.500 2.316 92,6%
Prihodi po poseb.prop.iz prorač.
1.655.351 1.501.562 1.591.569 2.199.610 2.029.000 2.025.395 99,8%
Prihodi od imovine 4.611 3.836 101.608 5.349 62.500 61.556 98,5%
Prihodi od donacija 1.698.546 1.140.925 1.737.850 2.345.252 2.083.200 2.088.846 100,3%
Index (promjena prihoda od donacija)
-33% 52% 35% -11%
Ostali prihodi 80.449 105.556 90.208 140.008 87.000 107.029 123,0%
UKUPNI PRIHODI TEK. GODINE:
8.127.006 7.490.866 6.974.917 9.203.333 8.885.200 8.923.314 100,4%
R A S H O D I :
Rashodi za radnike 3.191.995 2.859.838 2.733.252 2.939.048 2.861.000 2.842.058 99,3%
Materijalni rashodi 3.494.930 3.619.400 3.087.251 4.059.978 4.337.000 4.280.021 98,7%
Rashodi amortizacije 604.958 665.590 575.285 393.815 417.600 411.862 98,6%
Financijski rashodi 362.295 488.866 552.976 403.920 403.000 398.904 99,0%
Donacije 84.702 100.080 71.306 843.192 365.000 382.387 104,8%
Ostali nespomenuti rashodi
6.114 6.872 6.064 16.076 22.000 10.302 46,7%
UKUPNI RASHODI TEK. GODINE:
7.744.994 7.740.646 7.026.134 8.656.029 8.405.600 8.325.534 100,0%
FIN. REZ. POSL.-VIŠAK PRIHODA/DOBIT:
382.012 -249.780 -51.217 547.304 479.600 597.780 124,6%
POREZ NA DOBIT (OBVEZA)
10.000 9.076 90,8%
VIŠAK/MANJAK PRIHODA (NETO)
382.012 -249.780 -51.217 547.304 469.600 588.704 125,4%
VIŠAK PRIHODA RANIJIH RAZD.
786.709 1.168.521 927.234 794.148 1.341.452 1.341.452 100,0%
31
UKUPNO RASPOLOŽIVO U NAREDNOM RAZDOBLJU
1.168.721 918.741 876.017 1.341.452 1.811.052 1.930.156 106,6%
Provedbom analize poslovanja GDCK Osijek, utvrđeno je da se organizacija dominantno
financira sredstvima od pružanja usluga (u 2015.g. sa 4,6 mil. HRK odnosno 52% ukupnih
prihoda) što se odnosi na redovite aktivnosti ogranka financirane uglavnom iz proračuna i
prihodima s osnove posebnih propisa iz proračuna (u 2015.g. sa 2mil. HRK, odnosno 23%
ukupnih prihoda), međutim značajan udio, u promatranom razdoblju između 15% i 25%
ukupnih prihoda pojedine godine čine prihodi od donacija (u 2014.g. sa 2,1 mil. HRK što je
23% ukupnih prihoda ogranka). Horizontalnom analizom prihoda od donacija utvrđeno je da
je nominalno najveći iznos primljenih donacija uplaćen u godini elementarnih nepogoda
(poplava u Istočnoj Hrvatskoj) kada je ukupno primljeno 2,35 mil. HRK što je za 35% više no
u prethodnoj godini. Pritom je u 2014.g. evidentirano ukupno 27.863 volonterskih sati što bi
vrijednosno, preračunato prema minimalnoj bruto plaći Republike Hrvatske u 2014.g. iznosilo
483 tis. HRK, a prosječnoj 1,3mil. HRK koje nije moguće, s obzirom na računovodstvene
standarde evidentirati u financijskim izvješćima a njihovu vrijednost jednoznačno utvrditi. U
2015.g. u vrijeme migrantske krize, zabilježeno je za 11% (256 tis.HRK) manje uplaćenih
donacija no prethodne godine, te je evidentirano ukupno 18.346 volonterskih sati što bi
preračunato prema minimalnoj bruto plaći u 2015.g. iznosilo 319 tis. HRK odnosno prema
prosječnoj bruto plaći u istoj godini 849 tis. HRK.
5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Analizom izvora financiranja GDCK Osijek i DCK Osječko-baranjske županije utvrđeno je
da se organizacije dominantno financiraju iz proračunskih izvora – izvora jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLPS) i državnog proračuna (i to: za rad i
djelovanje Službe traženja na razini JLPS - 0,2% sredstava prihoda JLPS te za javne ovlasti i
redovne djelatnosti, odnosno za rad ustrojstvenih oblika CK - 0,5% sredstava prihoda svih
JLPS, od djelatnosti čije su izvršenje Republika Hrvatska, JLPS te pravne i fizičke osobe
povjerile HCK i njegovim ustrojstvenim oblicima) od djelatnosti i ugovorenih programa te u
razdobljima izvanrednih humanitarnih okolnosti iz sredstava donacija pravnih i fizičkih
osoba.
32
S obzirom na povećane tehničke i financijske potrebe u ublažavanju posljedica humanitarnih
kriza (u okviru rada su analizirani izvori financiranja ublažavanja posljedica elementarne
nepogode 2014.g. i migrantske krize 2015.g.) u financijskim izvješćima analiziranih ogranaka
je evidentirano povećanje sredstava donacija, međutim osim materijalnih sredstava u provedbi
aktivnosti humanitarnog karaktera korišten je i rad volontera koji, s obzirom na
računovodstvene standarde i propise, nije moguće iskazati u financijskim izvješćima.
Naime, u 2014.g. prema minimalnoj bruto plaći Republike Hrvatske za godinu promatranja
ukupan doprinos volontera, skupno u oba ogranka (GDCK Osijek i DCK Osječko-baranjske
županije), bi iznosio 723 tis. HRK, a prema prosječnoj bruto plaći 2014.g. HRK 1,9 mil.
HRK, što je povećanje ukupnih izvora financiranja u 2014.g. za 7% do 16%, ovisno o
primijenjenoj metodologiji. U 2015.g. prema minimalnoj bruto plaći za istu godinu, doprinos
volontera se može procijeniti sa 582 tis. HRK a prema prosječnoj bruto plaći 1,55 mil. HRK,
što je povećanje ukupnih izvora financiranja u 2015.g. za 6% do 14%, ovisno o primijenjenoj
metodologiji.
U skladu s navedenim, nedvojbeno je da su lokalni ogranci HCK uspješni u motiviranju
fizičkih i pravnih osoba da sudjeluju u humanitarnim aktivnostima u smislu doniranja
financijskih i materijalnih sredstava te volontiranja u razdobljima humanitarnih kriza, no
također i redovitih aktivnosti usmjerenih ka rješavanju potreba humanitarnog karaktera.
Istodobno, HCK provodi niz aktivnosti u smislu prevencije nastanka ovisnosti i bolesti, rada s
djecom mladima, osobama starije životne dobi, invalidnim osobama i sl. koje se financiraju iz
sredstava proračuna no u manjoj mjeri fondova EU koji također nude programe iz kojih je
moguće financirati navedene aktivnosti. Upravo u ovom segmentu su u okviru analize
identificirani mogući pomaci u smislu povećanja angažmana HCK i lokalnih ogranaka na
formiranje projekata i projektnih konzorcija te apliciranje za financiranje iz sredstava
strukturnih fondova Europske unije u okviru provedbe redovitih aktivnosti i provedbu
priprema za ublažavanje posljedica humanitarnih kriza. Navedeno zahtijeva značajan
angažman ljudskih resursa i njihovu edukaciju za pripremu i provedbu projekata financiranih
od strane EU, s ciljem povećanja kvalitete projekata i projektne dokumentacije te vjerojatnosti
prihvaćanja projekta za financiranje iz sredstava EU fondova.
U okviru navedenog utvrđeno je da lokalne organizacije HCK, shodno povećanim potrebama
i provedenim aktivnostima, bilježe rast prihoda od donacija uz evidentirani višak sredstava,
međutim postoji dodatan, trenutno u manjoj mjeri iskorišten prostor za projektno financiranje
posebno iz sredstava EU fondova, čije korištenje bi moglo rezultirati dodatnim povećanjem
opsega aktivnosti humanitarnog karaktera.
33
LITERATURA:
1. Binder, M. (2009), „Humanitarian Crises and the International Politics of Selectivity”,
Human Rights Review 10 (3):327-348 (2009)
2. Darcy, J. Hofmann, C.A. (2003), According to need? Needs assessment and decision-
making in the humanitarian sector, London: Humanitarian Policy Group at ODI
3. Godišnje izvješće o radu u 2015. godini, Hrvatski crveni križ, Dostupno
na:http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/info/GODISNJE_IZVJESCE_2015.pdf
(pristup: 9.5.2016.)
4. Harmer A., Cotterrell, L. (2005) Diversity in donorship: The changing landscape of
official humanitarian aid, London, The Humanitarian Policy Group at ODI
5. Irwin, F.J. (2013) Making the World Safe, New York,The American Red Cross and a
Nation’s Humanitarian Awakening, Oxford University Press 2013
6. Kent, R.C. (2004) “International humanitarian crises: two decades before and two
decades beyond”, International Affairs 80, International Affairs (London), br. 5, vol
80, 851 - 869.
7. Olsen, G.R. Carstensen, N. Hoyen, K. (2003), Humanitarian Crises: What Determines
the Level of Emergency Assistance? Media Coverage, Donor Interests and the Aid
Business, Copenhagen: Institute for International Studies
8. Pravilnik o ustrojstvu i načinu rada kriznoga stožera Ministarstva zdravlja,
Ministarstvo zdravlja, Narodne novine br.: 18 od 18.02.2015. Zagreb, Dostupno na:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_18_390.html (pristupljeno
13.5.2016.)
9. Robinson, P. (2000) “The Policy–Media Interaction Model: Measuring Media Power
During Humanitarian Crisis”, Journal of Peace Research, vol. 37, svezak. 5, 613–633
10. Satyanand, K. (1975), The Story of the Red Cross. India: Director, National Book
Trust
11. Telford, J., Cosgrave, J. (2007) “The international humanitarian system and the 2004
Indian Ocean earthquake and tsunamis”, Disasters, broj 31, svezak 1, 1-28
12. Walker, P., Pepper, K. (2007), „Follow the Money: A Review and Analysis of the
State of Humanitarian Funding, Feinstein International Center, Friedman School of
Nutrition Science and Policy, Medford, USA, 1-2
34
13. Walker, P., Pepper, K., The state of humanitarian funding, dostupno na:
http://www.fmreview.org/sites/fmr/files/FMRdownloads/en/FMRpdfs/FMR29/33-
35.pdf, pristupljeno: 15.5.2016.
14. Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, Narodne novine 71. od 10. lipnja 2010. g.,
Zagreb, dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_71_
2136.html (pristupljeno: 11.5.2016.)
15. Zakon o medijima, Narodne novine br. 59 od 30. travnja 2004. g., Zagreb, dostupno
na. http://www.zakon.hr/z/38/Zakon-o-medijima (pristupljeno: 13.5.2016.)
16. Židovec, Z. (2003), Hrvatski Crveni križ: 125 godina u službi humanosti - povijesni
pregled, Zagreb: Hrvatski Crveni križ
