ZAHVAT: LOKACIJA: INVESTITOR: GLAVNI PROJEKT …os-injemersica-grubisnopolje.skole.hr/upload/os... · 2020. 11. 11. · - Sigurnosno tehnička oprema postrojenja za grijanje toplom

Duga ulica 35

42223 Varaždinske Toplice OIB: 98611931145 mob: 098/657-004 mail: [email protected]

GRAĐEVINA: Javne i društvene namjene, osnovno školska ustanova -

Područna škola sa sportskom dvoranom

ZAHVAT: Energetska obnova

LOKACIJA: Trg kralja Tomislava 5, Veliki Zdenci, k.č.br. 159/3, 165/2 i 165/3 ( novi broj 165/2 ) k.o. Veliki Zdenci

INVESTITOR: OSNOVNA ŠKOLA IVANA NEPOMUKA JEMERŠIĆA, Hrvatskih branitelja 20, 43290 Grubišno polje

OIB: 93951642889

GLAVNI PROJEKT – STROJARSKI PROJEKT MAPA 2.

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: ŠKOLA – V.Z.

BROJ PROJEKTA: 183/2017_S

GLAVNI PROJEKTANT:

Dragica Carek, dipl.ing.arh.

PROJEKTANT:

Zoran Bahunek, dipl.ing.stroj. Ovlašteni inženjer strojarstva

SURADNIK: Marko Barbir bacc.ing.mech. Dominik Kušter bacc.ing.mech.

DIREKTOR: Ivana Šijak Bahunek, mag.oec.

MJESTO I DATUM: Varaždinske Toplice, 11.2017.

REVIZIJA: 0

mailto:[email protected]

Građevina: Područna škola sa sportskom dvoranom Razina razrade: GLAVNI PROJEKT

Gl. projektant: Dragica Carek, dipl.ing.arh. Rev.: Br.proj.: Datum: Projektant: Zoran Bahunek, dipl.ing.stroj. 0 183/2017_S 11.2017.

ECO PROJEKT d.o.o. • Duga ulica 35, 42225 Varaždinske Toplice • OIB 98611931145

T +385 98/657-004 • [email protected] Str.0- 1

POPIS MAPA GLAVNOG PROJEKTA

MAPA 1. GLAVNI ARHITEKTONSKI PROJEKT

- izradio " Prostor Eko " d.o.o. za projektiranje i usluge Bjelovar - T.D.: 104/17, od 06.prosinca 2017. godine - projektant: Dragica Carek dipl.ing.arh.

MAPA 2. GLAVNI STROJARSKI PROJEKT

- izradio " ECO Projekt " d.o.o. Varaždinske Toplice

- T. D.: 183/2017_S, od 15.studenog 2017. godine - projektant: Zoran Bahunek dipl.ing.stroj.

MAPA 3. GLAVNI ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT

- izradio " ECO Projekt " d.o.o. Varaždinske Toplice

- T. D.: 183/2017_E, od 15.studenog 2017. godine - projektant: Dražen Volarić dipl. ing. el.




T +385 98/657-004 • [email protected] Str.0- 2

SADRŽAJ

1. OPĆI DIO

Izvod iz sudskog registra 1.1. Rješenje o imenovanju projektanta 1.2. Izjava o usklađenosti projekta sa urbanističkim planom, zakonima, pravilnicima i propisima 1.3. Projektni zadatak 1.4.

2. TEHNIČKI OPIS

Plinska instalacija 2.1. Instalacija radijatorskog grijanja 2.2.

Solarna instalacija 2.3. Ventilacija sanitarnih čvorova 2.4. Ventilacija dvorane 2.5.

3. PRORAČUNI

Proračun plinske instalacije 3.1. Proračun grijanja 3.2. Solarni sustav 3.3. Proračun ventilacije sanitarnih čvorova 3.4.

Dimenzioniranje kanala u sanitarnim čvorovima 3.5.

4. PRIKAZ TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE

Primijenjeni propisi i pravila 4.1.

Prikaz mjera zaštite na radu 4.2. Prikaz mjera zaštite od požara 4.3. Program kontrole i osiguranja kakvoće 4.4.

5. GRAFIČKI DIO

001 Tlocrt prizemlja - plinska instalacija 002 Shema plinske instalacije 003 Shema dimnjaka

004 Tlocrt prizemlja – grijanje 005 Tlocrt kata – grijanje, ventilacija i solarna instalacija 006 Tlocrt prizemlja – ventilacija 007 Presjek E-E - ventilacija

008 Shema strojarnice




T +385 98/657-004 • [email protected] Str. 1-1

1. OPĆI DIO





Izvod iz sudskog registra 1.1.





















Rješenje o imenovanju projektanta 1.2.

Na temelju članka 51. stavka 1. "Zakona o gradnji" (NN RH br. 153/13, 20/17) donosim:

RJEŠENJE br. 183/2017_S

o imenovanju projektanta

Kao projektant za projekt br. 183/2017_S

za građevinu: Područna škola sa sportskom dvoranom

na lokaciji: Trg kralja Tomislava 5, Veliki Zdenci, k.č.br. 159/3, 165/2 i 165/3 ( novi broj 165/2 ) k.o. Veliki Zdenci

za investitora: OSNOVNA ŠKOLA IVANA NEPOMUKA JEMERŠIĆA, Hrvatskih branitelja 20, 43290 Grubišno polje faza projekta: GLAVNI PROJEKT- STROJARSKI PROJEKT

imenuje se:

Ovlašteni inženjer strojarstva Zoran Bahunek, dipl.ing.stroj.

Imenovani djelatnik ispunjava uvjete iz gore navedenih Zakona, a ovo rješenje služi kao prilog projektu za izdavanje građevinske dozvole.

Varaždinske Toplice, 11.2017.

Direktor:

Ivana Šijak Bahunek, mag.oec.





Izjava o usklađenosti projekta sa urbanističkim planom, zakonima, 1.3.

pravilnicima i propisima

U skladu s člankom 108. "Zakona o gradnji" (NN RH br. 153/13 , 20/17) i izdaje se

IZJAVA br. 183/2017_S

kojom se potvrđuje da je projekt br. 183/2017_S

za građevinu:

Područna škola sa sportskom dvoranom na lokaciji: Trg kralja Tomislava 5, Veliki Zdenci, k.č.br. 159/3, 165/2 i 165/3 ( novi broj 165/2 ) k.o. Veliki Zdenci

za investitora:

OSNOVNA ŠKOLA IVANA NEPOMUKA JEMERŠIĆA, Hrvatskih branitelja 20, 43290 Grubišno polje

faza projekta: GLAVNI PROJEKT- STROJARSKI PROJEKT

usklađen s: - Prostornim planom uređenja naselja Veliki Zdenci („Službeni glasnik Grada Grubišno polje“, 07/15) - Zakon o gradnji (NN br. 153/13, 20/17) - Zakon o prostornom uređenju (NN br. 153/13)

- Zakon o zaštiti na radu (NN br. 71/14, 118/14, 154/14) - Zakon o zaštiti od požara (NN br. 92/10) - Pravilnik zaštite na radu za mjesta rada (NN br. 29/13) - Zakon o normizaciji (NN br. 80/13)

- Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN br. 64/14) - Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN br.

152/08, 49/11, 25/13)

- Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09, 55/13, 155/13, 41/16) - Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN br. 46/08) - Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj l judi rade i borave (NN br.145/04) - Zakon o građevnim proizvodima (NN br.76/13, 30/14)

- Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN br. 30/09, 139/10) - Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN br. 80/13, 14/14) - Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN br. 113/08)

- Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN br. 103/08) - Pravilnik o ocjenjivanju sukladnos ti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN br.

103/08,147/09, 87/10 i 129/11) - Pravilnik o obliku, sadržaju i izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisanim tehničkim svojstvima (NN br.

46/08) - Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN br. 28/11) - Pravilnik o tlačnoj opremi (NN br. 20/15) - Zakon o zaštiti zraka (NN br. 130/11, 47/14)

- Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 80/13, 153/13) - Zakonom o zaštiti prirode ( NN br. 80/13) - Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13)

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/10) - Plinska goriva (HN H.F1.001)





- Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuće i plinsko gorivo (NN br. 135/05, 140/12)

- Tehnički propis o građevnim proizvodima ( NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13) - Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) - Njemačkim tehničkim propisima za plinske instalacije DWGV-TRGI 1986 (izdanje 1996) - Pravilnikom za projektiranje, izgradnju i održavanje plinovoda i kućnih priključaka od tvrdog polietilena TP -P

531 - Pravilnik o radovima na plinskoj mreži s pogonskim tlakom do 4 bar - G 465-II - Pravilnikom HSUP-P 600, 2002. - Plinarskim priručnikom 6. i zdanje (Strelec &suradnici)

- Pravilnikom za plinske aparate (NN 55/10) - Sigurnosno tehnička oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom polazne vode do 110 C

(HRN M.E7.201-1976.)

- Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN br. 110/08) - Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN br. 97/14 i 130/14) - Sustavi grijanja u zgradama i građevinama (HRN EN 12170:2004, HRN EN 12171:2004, HRN EN 14336:2005,

EN 15316, HRN EN 12831)

- Ventilacija u zgradama (HRN EN 15241, HRN EN 15242, HRN EN 15243, HRN EN 1297, HRN EN 13456, HRN EN 13779)

- Dimnjaci (HRN EN 1443:2003, HRN EN 13384-1:2003, HRN DIN 18160-1:2003) - Tehnički propis sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN br. 03/07)

Varaždinske Toplice, 11.2017.

Projektant: Direktor: Zoran Bahunek, dipl.ing.stroj. Ivana Šijak Bahunek, mag.oec.





Projektni zadatak 1.4.

U projektu će biti obuhvaćena tehnička rješenja, a koja se odnose na sli jedeće strojarske instalacije:

Plinska instalacija

o kontrola postojećeg plinskog priključka i postojeće mjerno regulacijske opreme o novi mjereni dio plinske instalacije

Instalacija grijanja

o proračun toplinskih gubitaka

o odabir opreme za grijanje o instalacija radijatorskog grijanja o klima komora za grijanje dvorane

Instalacija ventilacije

o ventil iranje prostora bez vanjskih prozora o ventilacijski sustav za provjetravanje sportske dvorane

Detalje prikazati u grafičkom dijelu projekta.

Kod projektiranja potrebno je pridržavati se postojećih zakona, normi i propisa za tu vrstu gradnje.

Projektant: Investitor:

Zoran Bahunek, dipl.ing.stroj.





2. TEHNIČKI OPIS





Projektirani vijek uporabe strojarskih instalacija unutar građevina i uvjeti za održavanje

Strojarske instalacije su projektirane tako da, ti jekom njezina korištenja, različita djelovanja ne prouzroče

nedopuštene deformacije te oštećenja opreme. Kvalitetna izvedba završnih instalaterskih radova, uvjet su za pravilno funkcioniranje građevine, a ujedno se olakšavaju postupci održavanja. Uz kvalitetnu izvedbu i redovito održavanje predviđeni vijek trajanja građevine je minimalno 25 godina. Na građevini je potrebno redovito, izvršiti kontrole nepropusnosti i tlačne probe te otkloniti ih u slučaju pojavljivanja istih Isto tako potrebno je

redovito servisirati i umjeravati sve strojeve i uređaje te sigurnosne elemente prema važećim zakonima i pravilnicima. Pregledati sve spojne i ovjesne elemente.

Plinska instalacija 2.1.

Uvod

U sklopu projekta strojarskih instalacije potrebno je izraditi projekt plinske instalacije za školu i dvoranu.

U građevini su ugrađena dva plinska štednjaka koji se zadržavaju, dok se ostali dio mjerene plinske instalacije, zajedno sa plinskim trošil ima demontira. U građevinu će se ugraditi dva nova plinska kondenzacijska uređaja pojedinačne snage Q=45 kW za potrebe grijanja i pripremu PTV.

Priključni plinovod, redukcija tlaka, mjerenje potrošnje i razvodni plinovod

Građevina ima postojeći plinski priključak na sjevero zapadnom pročelju građevine gdje je ugrađen zaporni

ventil DN 50.

Nakon zapornog ventila koji je smješten ispod MRS ugrađen je plinski Y-fi ltar, a zatim plinski regulator tlaka prvog stupanja 3 bar / 50 mbar i plinomjer.

S obzirom na smanjenje potrošnje plina i instalirane priključne snage, postojeća mjerno regulacijska oprema

zadovoljava nove potrebe potrošnje plina.

Dalje će se nova plinska instalacija DN32 voditi u građevinu.

Prije plinskih trošila unutar građevine ugradit će se plinski regulatori tlaka drugog stupnja, ukupno 2 kom. Prije regulatora ugraditi zaporni ventil.

Instalacija u građevini voditi će se do mjesta gdje će se ugraditi dva plinska kondenzacijska uređaja pojedinačne snage Q=45 kW, i do postojećih pl inskih štednjaka . Prije svakog plinskog trošila ugraditi plinski ventil.

Spoj plinskog grijača vode na plinsku instalaciju vrši sa čeličnim bešavnim cijevima, kao i odgovarajućim spojnim

i brtvenim materijalom atestiranim za upotrebu u plinskim instalacija ma. Sve metalne dijelove plinske instalacije potrebito je spojiti sa najbliže izvedenim uzemljenjem. Prodore cjevovoda kroz zid potrebno je izvesti u zaštitnoj cijevi, zabrtvljenom neutralnim sil ikonskim kitom.

Prije izvođenja radova potrebno je dobiti suglasnost distributera plina. Za svu ugrađenu opremu potrebno je

dobaviti valjane ateste na hrvatskom jeziku. Detalji razvodnog plinovoda prikazani su u grafičkom dijelu projekta. Prije puštanja prirodnog plina u plinsku instalaciju, potrebno je distributer u plina dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera.

Ispitivanje instalacije plina

Instalaciju plina nakon izvršene montaže potrebno je ispitati tlačnom probom. Instalacija plina mora biti nepropusna, mehanički otporna i zaštićena od atmosferil i ja i korozije.

U niskotlačno području do 100 mbar plinski cjevovodi podliježu prethodnom i glavnom ispitivanju. Prethodno ispitivanje je ispitivanje na čvrstoću, a glavno na nepropusnost. Prethodno ispitivanje vrši se pri ispitnom pritisku od 1 bar, pa se zbog toga moraju skinuti plinomjer i armature koje su predviđene za ispitni tlak od 0,5 bar. Ako se koriste armature većeg ispitnog pritiska od 1 bar, tada se

one mogu uključiti u ispitivanje. Za vrijeme prethodnog ispitivanja čelični dio cjevovoda treba lagano kucati drvenim čekićem, da bi prašina ili prljavština oslobodila eventualno začepljene pore, kao i da se otkriju greške





na materijalu i zavarima. Nakon završenog ispitivanja komprimirani zrak i l i inertni plin treba uspješno odstraniti iz cjevovoda. Pril ikom tlačne probe ispitivani dio plinovoda ne smije biti spojen na plinovod koji se nalazi u

pogonu. Glavno ispitivanje provodi se pritiskom od 110 mbar, a obuhvaća i zaporne uređaje ispred trošila. Ovo ispitivanje treba provoditi sa U-cijevnim manometrom, obzirom da je zahtijevana točnost očitanja 0,1 mbar. Vrijeme čekanja je najmanje 30 minuta, te ima za cil j da se dobiju točni rezultati.

Puštanje u pogon

Radove na postojećoj plinskoj instalaciji voditi sa najvećom mjerom opreza, tek pošto se sa sigurnošću utvrdi da u cjevovodu nema plina. Radove na zavarivanju plinskog cjevovoda mogu vršiti samo atestirani zavarivači.

Posebno važna sigurnosno tehnička mjera kod puštanja u rad novoizgrađene plinske instalacije je da se neposredno prije puštanja plina u insta laciju utvrdi da su provedene odgovarajuće tlačne probe za predviđeni radni pritisak i da se pregleda da li su otvori na cjevovodu zatvoreni. Nakon što se donese zaključak da se plin

može pustiti u instalaciju, potrebno je cjevovode propuhati plinom, tako da se iz njih istjera sav inertni plin i l i zrak. Propuhivanje vertikalnih vodova preko plinomjera i instalacije je nesvrsishodno jer može oštetiti plinomjer. Nakon što je plin pušten u instalaciju, potrebno je sva spojna mjesta, koja nisu ranije ispitana, sada ispitati premazivanjem pjenušavim sredstvom. To su svakako priključci plinomjera i izlazna strana priključaka

plinskih trošila, te regulator tlaka plina i ostalih dijelova plinske instalacije koji su naknadno montirani.

Materijal plinskih cijevi

Sve čelične cijevi koje će se koristiti su crne bešavne cijevi prema DIN-u 2448 normalne debljine stjenke,

kvaliteta St 35 prema DIN 1700, s tehničkim uvjetima isporuke prema DIN-u 1629 odnosno iz materijala Č1212. s tehničkim uvjetima izrade i isporuke prema HRN C.B2.071. i l i bešavne čelične srednje teške cijevi navojne prema DIN 2440 kvalitete St 00, a s tehničkim uvjetima isporuke prema DIN 1629, odnosno prema HRN C.B5.225, materijal Č.0000 prema HRN C.B5.020.

Ispitivanje cijevi na nepropusnost izvodi se ovisno o visini tlaka koji vlada u plinovodu. Za tlačno područje 20 mbar ispitivanje se vrši komprimiranim zrakom tlaka 2 bar u trajanju 24 h.

Antikorozivna zaštita plinovoda

Antikorozivna zaštita nadzemnih dijelova plinovoda i nosivih elemenata sastoj ati će se od premaza temeljnom bojom na prethodno očišćenu površinu od svih nečistoća do metalnog sjaja i od dva premaza zaštitne boje, žute za cjevovod, a sive za nosive elemente cjevovoda i opremu.

Za vješanje cijevi izvodi se jednostrukim cijevnim pri čvrsnicama, sidrenim u nosive zidove građevine, stropnu konstrukciju građevine il i konzolne nosače cijevi, sa horizontalnim razmakom kako sli jedi:

Nazivni promjer (DN)

Razmak nosača (m)

15 2,75

20 3,00

25 3,50

32 3,75

40 4,25

50 4,75

65 5,50

80 6,00

100 6,00 125 6,00





Zaporni organi

Zaporni organi upotrebljeni kao sastavni dijelovi plinske instalacije iz ovog projekta su :

- standardni navojni s unutrašnjim (ženskim) cil indričnim cijevnim navojem prema DIN 2999 odnosno HRN M.BO.056 za specificirane nazivne otvore od min. NP 10.

Fitinzi upotrijebljeni kao sastavni dijelovi plinske instalacije iz ovog projekta su i l i standardni navarni čelični prema DIN-u za specificirane nazivne otvore i pritisak NP 16 il i standardni navojni od kovkastog (temper) l i jeva s

cil indričnim cijevnim navojem prema DIN 2999 il i DIN 2950, odnosno HRN M.B0.056 za specificirane nazivne otvore do min. NP 10.

Plinska trošila

Predviđeno je da se u predmetnoj građevini ugrade sli jedeća plinska trošila: Novi kondenzacijski plinski uređaj za grijanje i pripremu PTV snage 45 kW – kom 2

Postojeći plinski štednjak za kuhanje snage 8 kW – kom 2

Kondenzacijski plinski uređaj je plinska naprava vrste C, a ugrađuje se u prostor strojarnice u dograđenom

dijelu u prizemlju.

Odvod produkata izgaranja

Dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova sa plinskog kondenzacijskog uređaja izvesti će se zrako-

dimovodnom cijevi Φ 80/125 vertikalno preko krova građevine. Zrakodimovodna instalacija će se izvesti cijevima od proizvođača uređaja.

Osnovni podaci o prirodnom plinu

Prirodni plin je mješavina ugljikovodika uobičajenog sastava :

CO2 0,41 %...............................uglj. dioksid

N2 1,53 %..................................dušik

CH4 95,31%..............................metan

C2H6 0,41%...............................etan

C3H8 0,32%...............................propan

C4H10 0,06%..............................n-butan

C5H12 0,03%..............................n-pentan

CmHn preostalo do 100 %..........teži ugljikovodici

Osnovne fizikalne karakteristike su mu sli jedeće:

- Donja ogrjevna moć.......................Hd = 33,8 MJ/m3

(9,38 kWh/m3)

- Gustoća (0oC; 1013,25 mbar).......... = 0,753 kg/m

3

- Rel. gustoća....................................dv = 0,590 1 ( lakši od zraka !)

Prirodni plin je zapaljiv, bezbojan, bez mirisa i lakši je od zraka. U slučaju propuštanja plinovoda, neće se taložiti, već će odlaziti u zrak. Karakterističan miris daje mu dodani odorans (neugodan miris p o sumporu).

-Radni tlak plina u instalaciji je:

p = 22 mbar





Instalacija radijatorskog grijanja 2.2.

Grijanje

Za potrebe grijanja u građevinu će se ugraditi dva plinska kondenzacijska uređaja pojedinačne snage Q=45 kW.

Strojarskim instalacijama predviđeno je održavanje sljedećih mikroklimatskih uvjeta u prostorijama:

Temperatura prostorija sa tuševima 24 °C

Temperatura ostalih prostorija 20 °C

Instalacija grijanja dimenzionirana je prema proračunu toplinskih gubitaka HRN EN 12831 i vanjskoj projektnoj temperaturi -15°C, te željenoj temperaturi grijanja ovisno o namjeni prostorije.

Kao osnovni sustav grijanja prostorija građevine predviđen je sustav radijatorskog grijanja.

Dalje će se instalacija grijanja bakrenim cijevima voditi do radijatora odnosno razdjelnika radijatorskog grijanja koji će se ugraditi u podžbukni ormar.

Radijatorsko grijanje

Razdjelnici radijatorskog grijanja u prizemlju trebaju biti opremljen sa glavnim slavinama na polaznom i povratnom vodu, sa čepovima, te sa odzračnim i ispusnim ventil ima. Iz razdjelnika će se voditi grane grijanja za svaki radijator posebno. Kod radijatorskog grijanja ugraditi će se pločasti radijatori bez ugrađenog

termostatskog ventila i sa priključcima s donje i l i bočne strane.

Regulacija temperature prostorija vršit će se preko termostata koji se ugrađuju na radijatorske termostatske ventile. Cijevna mreža grijanja na katu izvesti iz bakrenih cijevi predviđenih za nadžbuknu instalaciju grijanja.

Radijatore na katu spajati na bočne priključke. Cijevna mreža radijatorskog grijanja u prizemlju vodit će se iz razdjelnika prema radijatorima peteroslojnim pexfit plus cijevima Pe-x Φ16 ispod podne izolacije, a zatim će se prije ulaza u radijatore voditi u zid tako da će priključak na radijator biti iz zida. Cijevna mreža grijanja od plinskog aparata prema razdjelni cima grijanja izvest će se iz bakrenih cijevi, u podu u sloju toplinske izolacije i

izolirati prema pravilima struke. Instalacija grijanja na katu izvesti će se nadžbukno iz bakrenih cijevi.

U grafičkom dijelu projekta prikazani su položaji i tipovi ogrjevnih tijela, te detalji razvodne mreže grijanja.

Plinski aparat je opremljen sa potrebnim sigurnosnim uređajem za siguran pogon instalacije grijanja (ekspanzijska posuda, sigurnosni ventil,) te optočnom crpkom grijanja. Odzračivanje cijevne mreže grijanja vršit

će se na u plinskom aparatu, na samim ogrjevnim tijelima, te na razdjelniku.

Regulacija grijanja

Sustav regulacije služi za optimalno energetsko upravljanje sustavom grijanja. Regulacija radijatorskog grijanja vršit će se termostatskim ventil ima na radi jatorima, te automatikom sa vanjskim osjetnijom i ugrađenim tjednim programom.

Kompenzacija širenja vode u sustavu grijanja

Uslijed toplinskog rastezanja vode dolazi do porasta tlaka u sus tavu pa “višak” vode izlazi u membransku ekspanzijsku posudu. S prestankom rada izvora topline, sustav se hladi, tlak sustava pada, a pretlak posude vraća vodu ponovno u sustav. Stoga je potrebno u sustav ugraditi ekspanzijske posude. Prije svake ekspanzij ske

posude potrebno je ugraditi ventil sa zaštitom protiv zatvaranja. Na vod prema ekspanzijskoj posudi potrebno je ugraditi sigurnosni ventil. Plinski kondenzacijski uređaj opremljen je ekspanzijskom posudom i sigurnosnim ventilom za sustav grijanja. Ekspanzijsku posudu i sigurnosni ventil za PTV potrebno je dodatno ugraditi.





Priprema sanitarne tople vode

Priprema PTV izvesti će se ugradnjom akumulacijskog bivalentnog spremnika volumena 1000 lit. pored plinskih

uređaja. Spremnik će se indirektno grijati plinskim kondenzacijskim uređajem i solarnim kolektorima koji će se ugraditi na krov građevine.

Solarna instalacija 2.3.

Termičke solarne instalacije grijanja tvore optimalno sustavno rješenje za zagrijavanje potrošne tople vode.

Osnova dobrog djelovanja solarnog sustava je pravilna usklađenost kolektora sa solarnim spremnikom. U spremniku su slojevi vode različite temperature (na dnu hladna, a prema vrhu toplija). Na južnom djelu krova građevine ugraditi će se 4 solarna pločasta kolektora koji će se koristiti za zagrijavanje spremnika potrošne

tople vode volumena 1000 lit. sa toplovodnim grijačem. Neto površina jednog kolektora iznosi 2,37 m2.

Ako se iz nekog razloga objekt ne bi koristio duže vrijeme, pogotovo u ljetnom periodu, kada je prinos toplinske energi je od sunca je najveći, a potrošnja tople vode bi bila smanjena na minimum, kako ne bi došlo do pregrijavanja solarnog sustava, u tom periodu godine solarne kolektore je potrebno mehanički zaštititi od

sunca il i solarni sustav isprazniti. Prije ponovnog korištenja objekta potrebno je sa solarnih kolektora ukloniti mehaničku zaštitu odnosno solarni sustav nazad napuniti. Ukoliko će se solarni sustav prazniti, solarnu tekućinu je potrebno spremiti te istu tekućinu pril ikom punjenja sustava ponovo iskoristiti .

Cijevni razvod

Od solarnih kolektora do spremnika tople vode vodit će se bakrene cijevi Cu 22x1,0. Solarnu instalaciju potrebno je izvesti cijevima u kolutu kako bi se izbjeglo spajanje cijevi. Cjevovod je u potpunosti potrebno

izolirati izolacijom predviđenom za solarne sustave. U grafičkom dijelu projekta prikazan je položaj i tip pločastih kolektora i bivalentnog spremnika tople vode.

Pril ikom puštanja u pogon sustav je potrebno jednokratno provjetriti kako bi se izbjegao potlak u sustavu.

U solarni krug ne smiju se postaviti odzračivači osim na samim kolektorima gdje se prije odzračivača ugrađuju

kuglaste slavine koje su zatvorene kad je sustav u pogonu.

Izolacija cjevovoda

Cijevni razvod solarnog sustava izvest će se iz bakrenih cijevi sa crnom obl ogom koja štiti cijevi od mehaničkog oštećenja i UV zraka tip kao Armaflex DuoSolar. Vanjski promjer bakrene cijevi iznosit će 22 mm koja je obložena izolacijom debljine 14 mm. Izolacija je spojena radi lakše montaže. Unutar izolacije integriran je i vod osjetnika.

Solarna pumpna grupa

Solarna pumpna grupa je predviđena za zagrijavanje bivalentnog spremnika, a se sastoji od zapornih ventila,

cirkulacijske pumpe solarnog kruga, ventila za regulaciju protoka, sigurnosnog ventila na primarnoj strani. Solarna stanica je predmontirana za ugradnju te je toplinski izolirana, a ugradit će se pokraj spremnika.





Ventilacija sanitarnih čvorova 2.4.

Ventilacija prostorija bez vanjskih prozora

Kako bi se osigurali zdravstveno-higijenskih zahtjevi ovim projektom predviđena je ugradnja sustava prisilne

ventilacije. Ventilacija u građevini će biti lokalna, a ugrađivati će se u prostorije koje nemaju vanjske prozore.

U tretiranim prostorijama će se ugraditi kupaonski ventilator i za odsis zraka, odnosno zračni ventil i , a dovod zraka u prostorije osiguran je preko prestrujnih rešetki koje se ugrađuju u vratno krilo.

Ventilacijski kanali će se voditi pod stropom etaže.

Kanalni razvod

Ovjes cijevi će se izvesti navojnim čeličnim šipkama koje će se pričvrstiti na strop/zid građevine. Dimenzije cijevi prikazane su u grafičkom djelu projekta.

Kanalni razvod u sustavima ventilacije i klimatizacije služi za odvođenje onečišćenog zraka u okolicu. Za dobavu

svježeg zraka na vrata će se ugraditi prestrujne rešetke. Osnovni di jelovi kanalnog razvoda su:

kanali (pravokutnog, četverokutnog i kružnog poprečnog presjeka)

kutni (lukovi, koljena), prijelazni (suženja, proširenja, spojevi) i elementi za grananje razvoda (T -

komadi) te usmjereni l imovi

Povezivanje cijevi se vrši pomoću spojnica i l i uvlačenjem, a brtvljenje ljepljivim trakama il i gumom. Koljena treba izvesti prema propisanim aerodinamičkim zakrivljenjima ovisno o dimenziji kanala. Za male poprečne

presjeke koljena su prešana dok za veće presjeke izrađuju se pertlanjem.

Ventilacija dvorane 2.5.

Sustav za provjetravanje dvorane se sastoji od mlaznica za dovod zraka u prostore, rešetki za odvod zraka,

ventilacijskih razvodnih kanala i ventilacijske komore. Dovodni zrak se grije na temperaturu do 8 stupnjeva

iznad temperature prostorije u sezoni grijanja čime se pokrivaju toplinski gubici. Ventilacijska komora je dvoetažna, predviđena za montažu na otvorenom i sastoji se od sli jedećih elemenata: fi lter na tlačnom i odsisnom dijelu, rekuperator za povrat topline, grijač, tlačni i odsisni ventilator i prigušivači zvuka na tlačnom i na odsisnom kanalu. Regulacija temperature dovodnog zraka će se činiti pomoću regulacijskih troputih ventila

na grijaču, a u zavisnosti od vanjske temperature zraka. Isto tako je time moguće i tzv. „slobodn o hlađenje“, odnosno hlađenje samo vanjskim zrakom kada su uvjeti za to ispunjeni (odgovarajuća vanjska temperatura). Napajanje električnom energijom i upravljanje klima komorom se čini preko elektrokomandnog ormara.

Prigušivači zvuka na spoju između venti latora komore i osiguravaju sniženje zvučnog tlaka na ulazu u razvod ventilacijskih kanala.

Ventilacijski kanali će biti izrađeni iz pocinčanog čeličnog lima izoliranog pjenastim materijalom na bazi kaučuka sa parnom branom unutar građevine, a mineralnom vunom u aluminijskom plaštu na otvorenom, odnosno iz predizoliranih kanala kao moguća alternativa izoliranim limenim kanalima unutar građevine.

Projektant:






3. PRORAČUNI





Proračun plinske instalacije 3.1.

Red

ni

bro

j

Vrsta trošila Mjesto

ugradnje

Bro

j tro

šila

Vrš

ni

pro

tok

Fakt

or

isto

vrem

eno

sti

Vrš

ni

pro

tok

Snag

a

Uku

pn

a sn

aga

kom m3/h m

3/h kW kW

1 Novi plinski kondenzacijski

uređaj strojarnica 1 4,9 1 4,9 45 45

2 Novi plinski kondenzacijski

uređaj strojarnica 1 4,9 1 4,9 45 45

3 Postojeći plinski štednjak kuhinja 2 0,9 0,448 0,8 8 16

UKUPNO VRŠNI PROTOK: 10,6 m

3/h

UKUPNA SNAGA: 106 kW

S obzirom na smanjenje potrošnje plina i instalirane priključne snage, postojeća mjerno regulacijska oprema zadovoljava nove potrebe potrošnje plina.

Ugrađen je plinomjer G-10 koje ima sljedeće tehničke karakteristike:

Qmin=0,1 m3/h

Qmax=16 m3/h

Qnom=10 m3/h

DN50

Plinomjer zadovoljava.

Osnovni kriterij za dimenzioniranje plinovoda je dozvoljeni pad tlaka u plinovodu koji, je definiran potrebnim

minimalnim ulaznim tlakom plina u plinsku instalaciju i potrebnom protočnom količinom plina.

Donja ogrjevna moć plina

Hd= 9,26 kWh/m3

Stupanj iskoristivosti

η= 1

Atmosferski tlak (normalno stanje)

po= 1,0133 bar

Srednja temperatura plina

Tsr= 288 K

Temperatura okoline (normalno stanje)

To= 273 K

Koeficijent trenja (ST)

λ= 0,03

Faktor kompresibilnosti

Z= 1

Gustoća plina pri normalnom stanju

ρ= 0,752 kg/m3

Dopuštena brzina pri srednjem tlaku

wd= 20 m/s

Koeficijent trenja (NT)

λ= 0,03

Ubrzanje sile teže

g= 9,81 m/s

2

Gustoća zraka

ρz= 1,293 kg/m

3

Tlak plina u plinskoj mreži

p= 1 bar





KONTROLA NEMJERENOG DJELA PLINSKE INSTALACIJE B

r. d

ioni

ce

Red

ni b

roj

Bro

j tro

šila

Fakt

or

isto

vrem

enos

ti

Vrš

ni p

roto

k

Dim

enzi

ja c

ijevi

Rad

ni p

roto

k

Duž

ina

dion

ice

Vis

insk

a ra

zlik

a

Brz

ina

Pad

tlak

a na

di

onic

i

(D) kom m3/h m

3/h m m m/s Pa

1

1 1 1 4,9

DN50 5,6 10,0 0,0 0,7 1 2 1 1 4,9

3 2 0,448 0,8

DIMENZIONIRANJE MJERENOG DJELA PLINSKE INSTALACIJE

Br.

dio

nice

Red

ni b

roj

Bro

j tro

šila

Fakt

or

isto

vrem

enos

ti

Vrš

ni p

roto

k

Tlak

u

razv

odno

m

plin

ovod

u

Dim

enzi

ja c

ijevi

Uku

pni

prot

ok

Duž

ina

dion

ice

Vis

insk

a ra

zlik

a

Brz

ina

Loka

lni o

tpor

i (ξ

ukup

no)

Pad

tlak

a na

dion

ici

(d) kom m3/h mbar m

3/h m m m/s mbar

1

1 1 1 4,9

50 DN32 10,6 5,0 2,0 2,7 1,5 0,05 2 1 1 4,9

3 2 0,448 0,8

2 3 2 0,448 0,8 50 DN15 0,8 1,5 0,0 0,9 3,5 0,02

3 3 2 0,448 0,8 22 DN15 0,8 3,0 -2,0 0,9 3 0,13

4 3 1 0,621 0,6 22 DN15 0,6 1,5 0,0 0,7 3,5 0,01

5 1 1 1 4,9

50 DN32 9,8 44,5 0,5 2,5 9,5 1,04 2 1 1 4,9

6 1 1 1 4,9

22 DN32 9,8 4,0 -3,0 2,5 3,5 0,32 2 1 1 4,9

7 1 1 1 4,9 22 DN25 4,9 2,0 0,0 2,1 3,5 0,09

PAD TLAKA

Pad tlaka na dionicama priključnog plinovoda

Broj dionice Pad tlaka

D 1 1 Pa

Pad tlaka na dionicama razvodnog plinovoda


d 1 0,05 mbar

d 2 0,02 mbar

d 3 0,13 mbar

d 4 0,01 mbar

d 5 1,04 mbar

d 6 0,32 mbar

d 7 0,09 mbar





Maksimalni pad tlaka plina u instalaciji nalazi se na plinovodu prema sljedećem trošilu:

Redni broj trošila: 1

Vrsta trošila: Novi plinski kondenzacijski uređaj


d 6 0,32 mbar

d 7 0,09 mbar

UKUPNO: Δp= 0,41 mbar

Proračun grijanja 3.2.

TOPLINSKA BILANCA ZA ŠKOLU

1 Prizemlje

P Prostorija A (m²)

tu (°C)

Qn (W)

PhiT (W)

PhiV (W)

1 Vjetrobran 8 20 591 427 164

2 Zbornica 16 20 989 657 332

3 Hall 53 20 2917 1058 1859

4 Kuhinja 14 20 788 499 289

5 Garderoba 7 20 548 396 152

6 Hodnik 68 20 1502 304 1198

7 Kabinet 13 20 524 291 233

8 Uciona 1 53 20 1449 505 944

9 Uciona 2 54 20 1600 642 958

10 WC M 5 20 177 86 91

11 WC Z 5 20 366 264 102

Ukupno: Prizemlje

11451 5129 6322

2 Kat


tu (°C)

Qn (W)

PhiT (W)

PhiV (W)

101 Hodnik 69 20 2117 907 1210

102 Knjiznica 13 20 611 380 231

103 Uciona 3 54 20 1712 766 946

104 Uciona 4 54 20 1855 899 956

105 WC M 5 20 177 86 91

106 WC Z 5 20 394 292 102

107 Galerija 37 20 1331 672 659

Ukupno: Kat 8197 4002 4195

Ukupno: 19648 9131 10517





TOPLINSKA BILANCA ZA DVORANU

1 Prizemlje


tu (°C)

Qn (W)

PhiT (W)

PhiV (W)

1 Dvorana 479 20 34619 13577 21042

2 Spremiste sprava

20 15 847 507 340

3 Hodnik 35 20 2226 1524 702

4 Nastavnik 4 20 123 37 86

5 Tus 2 24 147 103 44

6 Tus 2 24 146 102 44

7 Garderoba 13 24 570 284 286

8 WC 6 20 172 52 120

9 WV Z 3 20 110 33 77

10 WC nast 4 20 113 34 79

5a Tus 2 24 147 103 44

6a Tus 2 24 146 102 44

7a Garderoba 13 24 570 284 286

Ukupno: Prizemlje

39936 16742 23194

Ukupno: 39936 16742 23194

Na osnovu toplinskih gubitaka građevine za potrebe grijanja i pripreme PTV odabrana su dva plinska

kondenzacijska uređaj snage Q=45 kW.

Za potrebe pripreme PTV odabran je bivalentni solarni spremnik volumena 1000 lit. Uz spremnik je potrebno ugraditi sigurnosnu grupu te ekspanzijsku posudu volumena 50 lit.





ODABIR RADIJATORA - ŠKOLA

1 Prizemlje

P Prostorija tu (°C)

Qn (W)

Qi (W)

Radijator Qi(rad) (W)

1 Vjetrobran 20 591 658 22 VM/600/800 658

2 Zbornica 20 989 1152 22 VM/600/1400 1152

3 Hall 20 2917 3292 22 VM/600/2000 1646

22 VM/600/2000 1646

4 Kuhinja 20 788 987 22 VM/600/1200 987

5 Garderoba 20 548 658 22 VM/600/800 658

6 Hodnik 20 1502 1646 22 VM/600/1000 823

22 VM/600/1000 823

7 Kabinet 20 524 658 22 VM/600/800 658

8 Uciona 1 20 1449 2304 22 VM/600/1400 1152

22 VM/600/1400 1152

9 Uciona 2 20 1600 2304 22 VM/600/1400 1152

22 VM/600/1400 1152

10 WC M 20 177 329 22 VM/600/400 329

11 WC Z 20 366 493 22 VM/600/600 493

2 Kat


Qn (W)

Qi (W)


101 Hodnik 20 2117 2304 22 VM/600/1400 1152

22 VM/600/1400 1152

102 Knjiznica 20 611 823 22 VM/600/1000 823

103 Uciona 3 20 1712 2304 22 VM/600/1400 1152

22 VM/600/1400 1152

104 Uciona 4 20 1855 2304 22 VM/600/1400 1152

22 VM/600/1400 1152

105 WC M 20 177 329 22 VM/600/400 329

106 WC Z 20 394 493 22 VM/600/600 493





ODABIR RADIJATORA – POMOĆNE PROSTORIJE DVORANE

1 Prizemlje


Qn (W)

Qi (W)


2 Spremiste sprava 15 847 1027 22 VM/600/1000 1027

3 Hodnik 20 2226 2304 22 VM/600/1400 1152

22 VM/600/1400 1152

4 Nastavnik 20 123 183 11 VM/600/400 183

5 Tus 24 147 148 11 VM/600/400 148

6 Tus 24 146 148 11 VM/600/400 148

7 Garderoba 24 570 666 22 VM/600/1000 666

8 WC 20 172 183 11 VM/600/400 183

9 WV Z 20 110 183 11 VM/600/400 183

10 WC nast 20 113 183 11 VM/600/400 183

5a Tus 24 147 148 11 VM/600/400 148

6a Tus 24 146 148 11 VM/600/400 148

7a Garderoba 24 570 666 22 VM/600/1000 666

Solarni sustav 3.3.

S obzirom na potrebe potrošnje PTV u predmetnoj zgradi, odabran je solarni sustav koji je optimalno rješenje

investicijskih troškova i potrebe za toplom vodom. Za potrebe predmetne građevine odabran je spremnik PTV -a volumena 1000 litara, i 4 solarna pločasta kolektora pojedinačne površine 2,37 m

2.

Solarna ekspanzijska posuda

Broj kolektora: z= 4

Volumen kolektora Vk= 1,85 lit.

Volumen cjevovoda Vc= 9,5 lit.

Volumen solarnog izmjenjivača u spremniku: Vspr= 25 lit.

Volumen tekućine ukupne instalacije: VA= 41,9 lit.

Koeficijent rastezanja topl. Medija: β= 0,13

Ispusni tlak sigurnosnog ventila: psi= 6 bar

Statička visina instalacije: h= 6 m

Sigurnosni faktor: k= 1,05

Sigurnosna količina topl. Medija (min. 3 lit.): VV= 3 lit.

Povećanje volumena kod zagrijavanja instalacije: V2= 5,447 lit.

Dozvoljeni krajnji pretlak: pe= 5,4 bar

Ulazni tlak ekspanzijske posude: pst= 1,6 bar

Volumen ekspanzije: VNk= 26,69 lit.

Volumen ekspanzije sa sig. faktorom: VN= 28,02 lit.

Odabrana posuda: Ve= 50 lit.





Solarna instalacija

Temp. polaza

Temp. povrata

Srednja temp.

Razlika temp.

Gustoća Spec. topl. koef.

Topl. vodljivost

Dinam. žilavost

Hrapavost

Tpol Tpov Tsr T cp

°C °C °C °C kg/m3 kJ/kgK W/mK Ns/m2 mm

110 90 100 20,0 958,4 4,221 0,682 0,000278 0,045

protok 25 kg/(m2 h)

neto površina kolektora 2,37 m2

broj kolektora 4 kom

ukupna površina 9,48 m2

ukupni protok 237 kg/h

dužina dionice

Potreban protok

Tip cijevi

Vanjski promjer

Unutarnji promjer

Stvarna brzina

Koef. trenja

Linijski otpor

Pad tlaka u dionici

L mh D d w l R dp

m kg/h mm mm m/s Pa/m kPa

15 237 Cu 22 20,0 0,22 0,033 67,8 4,74

Proračun ventilacije sanitarnih čvorova 3.4.

Prostor

po

vrši

na

visi

na

volu

men

bro

j izm

jen

a

pro

tok

Br.

dis

tr.

Pro

tok

po

dis

t.

m2 m m3 izmj/h m3/h kom m3/h

1 3,2 2,9 10,0 4,0 40,0 1 40,0

2 3,2 2,9 10,0 4,0 40,0 1 40,0

3 4,3 2,9 13,0 4,0 52,0 1 52,0

4 11,6 2,9 34,0 4,0 136,0 4 34,0

5 1,7 2,9 5,0 4,0 20,0 1 20,0

6 1,7 2,9 5,0 4,0 20,0 1 20,0

7 11,6 2,9 34,0 4,0 136,0 4 34,0

8 1,7 2,9 5,0 4,0 20,0 1 20,0

9 1,7 2,9 5,0 4,0 20,0 1 20,0

10 3,7 2,9 11,0 4,0 44,0 1 44,0

Dobava zraka u tretirane prostorije predviđena je ugradnj om prestrujnih rešetki na vrata . Za potrebe odsisa zraka iz sanitarnih čvorova ugradit će se odsisni ventilator tip kao Helios M1/100 NC sljedećih tehničkih karakteristika:

∅100 q=90/75 m3/h dp=25/5 Pa 230V / 50Hz / 9 W





Za potrebe odsisa zraka iz sanitarnih čvorova i prostorija bez vanjskog prozora ugradit će se odsisni ventilator tip kao Helios RRK 160 sljedećih tehničkih karakteristika:

∅160 q=430 m3//h 230V / 50Hz / 70 W -s vremenskim relejem

-upravljanje preko zidnog upravljača

Dimenzioniranje kanala u sanitarnim čvorovima 3.5.

Dionica

du

žin

a d

ion

ice

pro

tok

tip

kan

ala

pro

mje

r d

Po

vrši

na

po

pr.

P

resj

eka

stva

rna

brz

ina

pad

tla

ka

pad

tla

ka o

stal

o

pad

tla

ka n

a el

emen

tu

pad

tla

ka u

kup

no

pro

mje

r d

ekv

t-ko

mad

kolje

no

red

ukc

ija

od - do m m3/h mm m2 m/s Pa/m Pa Pa m kom kom kom

d1 2,2 34 spiro 100 0,008 1,2 0,25 0,0 18 18,6 0,100 0 0 0

d2 2 20 spiro 100 0,008 0,7 0,11 0,0 18 18,2 0,100 0 0 0

d3 2 40 spiro 100 0,008 1,4 0,34 1,8 18 20,5 0,100 1 1 0

d4 1,5 74 spiro 100 0,008 2,6 0,98 6,1 18 25,6 0,100 1 0 1

d5 2 108 spiro 125 0,012 2,4 0,67 5,4 18 24,7 0,125 1 0 1

d6 3 176 spiro 160 0,020 2,4 0,48 6,3 18 25,7 0,160 1 1 2

Broj dionica se nalazi u grafičkom djelu projekta

Projektant:






4. PRIKAZ TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE





Primijenjeni propisi i pravila 4.1.

- Zakon o gradnji (NN br. 153/13, 20/17) - Zakon o prostornom uređenju (NN br. 153/13)

- Zakon o zaštiti na radu (NN br. 71/14, 118/14, 154/14) - Zakon o zaštiti od požara (NN br. 92/10) - Pravilnik zaštite na radu za mjesta rada (NN br. 29/13) - Zakon o normizaciji (NN br. 80/13)

- Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN br. 64/14) - Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN br.

152/08, 49/11, 25/13)

- Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09, 55/13, 155/13, 41/16) - Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN br. 46/08) - Pravilnik o najvišim razinama buke u sredini u kojoj l judi rade i borave (NN br.145/04) - Zakon o građevnim proizvodima (NN br.76/13, 30/14)

- Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN br. 30/09, 139/10) - Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN br. 80/13, 14/14) - Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN br. 113/08)

- Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN br. 103/08) - Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN br.

103/08,147/09, 87/10 i 129/11) - Pravilnik o obliku, sadržaju i izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisanim tehničkim svojstvima (NN br.

46/08) - Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN br. 28/11) - Pravilnik o tlačnoj opremi (NN br. 20/15) - Zakon o zaštiti zraka (NN br. 130/11, 47/14)

- Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 80/13, 153/13) - Zakonom o zaštiti prirode ( NN br. 80/13) - Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13)

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/10) - Plinska goriva (HN H.F1.001) - Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuće i plinsko gorivo (NN br.

135/05, 140/12)

- Tehnički propis o građevnim proizvodima ( NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13) - Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07) - Njemačkim tehničkim propisima za plinske instalacije DWGV-TRGI 1986 (izdanje 1996)

- Pravilnikom za projektiranje, izgradnju i održavanje plinovoda i kućnih priključaka od tvrdog polietilena TP -P 531

- Pravilnik o radovima na plinskoj mreži s pogonskim tlakom do 4 bar - G 465-II - Pravilnikom HSUP-P 600, 2002.

- Plinarskim priručnikom 6. izdanje (Strelec &suradnici) - Pravilnikom za plinske aparate (NN 55/10) - Sigurnosno tehnička oprema postrojenja za grijanje toplom vodom s temperaturom polazne vode do 110 C

(HRN M.E7.201-1976.)

- Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN br. 110/08) - Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN br. 97/14 i 130/14) - Sustavi grijanja u zgradama i građevinama (HRN EN 12170:2004, HRN EN 12171:2004, HRN EN 14336:2005,

EN 15316, HRN EN 12831) - Ventilacija u zgradama (HRN EN 15241, HRN EN 15242, HRN EN 15243, HRN EN 1297, HRN EN 13456, HRN

EN 13779) - Dimnjaci (HRN EN 1443:2003, HRN EN 13384-1:2003, HRN DIN 18160-1:2003)

- Tehnički propis sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN br. 03/07)





Prikaz mjera zaštite na radu 4.2.

S obzirom na karakter opasnosti mogu se izdvojil i četiri potencijalne vrste opasnosti vezano za zaštitu životne i radne okoline od neželjenih djelovanja na život, zdravlje i rad ljudi, te njihova materijalna dobra. To su:

- opasnost od požara i eksplozije - opasnost od kontakta sa medijima - opasnost od povišenih tlakova i temperatura - opasnost za čovjekovu okolinu

Ova posljednja vrsta opasnosti proizlazi iz prve tri vrste i uklanja se uglavnom istim tehničkim rješenjima i zaštitnim mjerama koje se primjenjuju kod njih.

Opasnost od požara i eksplozije U slučaju propuštanja metana vrlo brzo može nastati smjesa koja može eksplodirati u kontaktu sa otvorenim plamenom, il i nekim drugim izvorom koji ima dovoljnu energiju (električna iskra, iskra nastala mehaničkim

djelovanjem, opušak i sl.). Na ovom mjestu potrebno je naglasiti da spomenuta instalacija u skladu sa svojom namjenom predstavlja zatvoren sustav, koji je smješten podzemno i nadzemno. Transport plina pomoću plinske mreže odvija se u

sistemu plinovoda, te prema osnovnim tehnološkim karakteristikama ove vrste objekta u normalnom radu nije predviđeno nekontrolirano ispuštanje medija u okolinu niti se na objektu odvija tehnološki postupak uz prisustvo stalno zaposlenog osoblja.

Do nekontroliranog istjecanja plina može se doći zbog: Puknuća cjevovoda

Nekontroliranog ispuštanja na prirubničkim spojevima, zasunima, ventil ima, slavinama i ostaloj

armaturi,

Loma zapornih uređaja

Elementarne nepogode

Zbog toga se:

Čelični plinovodi i armatura antikorozivno zaštićuju,

Nepropusnost plinovoda osigurava primjenom odgovarajućih propisa za zavarivanje čeličnih cijevi,

Puštanje plina u instalaciju vrši po propisima distributera plina

Osigurava prirodna ventilacija.

Opasnost od kontakta s medijem

S obzirom da se radi o organskim spojevima na bazi ugljikovodika, iz kemijskih i fizičkih svojstava tih tvari proizlazi izrazita zapaljivost i stvaranje eksplozivnih smjesa (plin sa zrakom u širokom rasponu koncentracija), što predstavlja najizrazitiji vid njihovog mogućeg štetnog djelovanja. Nadalje štetni utjecaj plina na zdravlje čovjeka i na njegovu radnu i životnu okolinu izražen je u puno manjoj mjeri, te se manifestira u kontaktu

zaposlenih osoba kroz nadražaj sluznice i kože. Ukoliko dođe do trovanja plinom, potrebno je odvesti unesrećenog na svježi zrak. Ako je gušenje bilo kratkotrajno unesrećeni brzo dolazi svijesti, ali ako je disanje nejednoliko il i ako je sasvim prestalo, treba odmah primijeniti umjetno disanje. Unesrećenog držati u toplom i u potpunom mirovanju, davati kisik i pozvati

l i ječnika. Treći medij koji se koristi je topla voda. Ista nije opasna za ljude jedino u vr ućem stanju.

Izvedba instalacije plina. Ukopani dio plinovoda izvodi se iz polietilenskih cijevi, međutim prijelazni dio u zemlji je iz čelika. Stoga, taj dio instalacije izolira se antikorozivno i antistatički radi sprečavanja trošenja (rđanja) cijevi i prijelaza atmosferskih

struja na ostali (nadzemni) dio instalacije. Izvodi se gromobranska zaštita i nadzemnih dijelova instalacija za zaštitu od atmosferskog pražnjenja, kao i uzemljenje uz osiguranje dobrog galvanskog spoja metalnih konstrukcija i prirubničkih spojeva za odvođenje statičkih naboja.





Posebne mjere od djelovanja potresa nisu predviđene projektom, jer se dosadašnjim iskustvima smatra da je kod jačih potresa plinovod dovoljno elastičan. Međutim, kod katastrofalnih potresa (raspuknuće i razdvajanje

tla) nikakve zaštitne mjere ne bi bile djelotvorna pa se i ne predviđaju. Jedino se kod loma cjevovoda vrši zatvaranje dionice na prvom neoštećenom blokadnom ventilu. Priključni plinovod ukopan je na min 0,8 m a prolaz plinovoda pored drugih instalacija izveden je u zaštitnoj cijevi.

Kako je u prijašnjim mjerama opisano, pril ikom eventualnih popravaka plinovoda predviđa se da radnici zaduženi za nadzor i održavanje u svom radu trebaju koristiti neiskreći alat i detektore pojave eksplozivne koncentracije zraka i plina. Ukoliko se popravci obavljaju noću, koriste se svijetla servisnih vozila sa udaljenosti veće od 8 m, te ručne svjetil jke u eksplozivnoj izvedbi i li prema propisima za zonu opasnosti 1. Sva vozila koja se

koriste u blizini nadzemnih instalacija moraju biti opremljena hvataćima iskri na ispušnim cijevima motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Na vanjskoj strani građevine nalazi se glavni plinski ventil kojim se zatvara kompletna unutrašnja instalacija.

Prodori cijevi kroz zidove izvedeni su u zaštitnoj cijevi. Plinsko brojilo postavljeno je u prostoru gdje je osigurana prirodna ventilacija kroz otvore. Ispitivanje plinske instalacije vrši se na kraju izgradnje te se izvješćima o uspješnosti ispitivanja dokazuje da je instalacija sigurna i može se upotrebljavati.

Svi ugrađeni uređaji i oprema ispitana je i sadrži ateste i certifikate kvalitete na hrvatskom jeziku kojima se dokazuje da su sukladni važećim zakonima i propisima za siguran rad i upotrebu. Opasnost od povišenih tlakova i temperatura

U smislu prethodno iznesenog, daljnja direktna mjera u pogledu smanjenja opasnosti od povišenih tlakova (izražena općenito u manjoj mjeri na objektu), koja indirektno pozitivno utječe na ostale vrste opasnosti je izbor i ugradnja cjevovoda i opreme ovisno o uvjetima tlaka, temperature i eventualne korozivnosti i prisutnih medija

prema pravilima struke i u skladu s dobrom tehničkom praksom. Tako će se na objektu u sprečavanja puknuća zavara i l i loma cijevi, primijeniti odgovarajući koeficijent sigurnosti s obzirom na granicu popuštanja cijevnog materijala. Podjednako je važno da se ugrađivanje cjevovoda u rovove provodi stručno uz poštivanje svih predviđenih faza

radova i postupaka, kako bi se spriječila pojava dodatnih opterećenja i unutrašnjih nap rezanja na materijalu cijevi pril ikom njihovog polaganja na neadekvatno pripremljenu podlogu, a isto tako i da ne bi došlo do oštećivanja izolirane trake na cijevima, kojima su one antikorozivno zaštićene od štetnih utjecaja okoline.

Sustav kompenzacije toplinske dilatacije vode u cijevima izveden je sustavom za održavanje tlaka i ekspanzionom posudom. Sustav radi samostalno, a opremljen je i sigurnosnim ventilom od previsokog tlaka. Priprema sanitarne vode opremljena je ekspanzijskom posudom i sigurnosnim ventilom na hladnoj vodi kao ne bi došlo do prevelikog tlaka u sustavu sanitarne tople vode.

Radi sprečavanja nastanka povišenih temperatura u sustavu grijanja, kotlovska jedinica opremljena je radnim i graničnim osjetnicima koji isključuju uređaj u slučaj u nastanka povišenih temperatura. Što se tiče tlaka, odnosno potlaka kod sustava ventilacija, sva su vrata u sanitarijama, garderobama i praonicama opremljena il i rešetkama za izjednačenje tlaka il i su podrezana radi sprečavanja nastanka potlaka

pril ikom odsisa iz prostora. Sustav toplovodnog grijanja izveden je u režimu 60/40°C što je u skladu s propisima. Sva ogrjevna tijela opremljena su termostatskim glavama (u blokiranom prednamještenom položaju) koja sprečavaju povećanje

temperature od namještenih vri jednosti. Na taj način se ujedno i štedi energija. Sustav pripreme tople vode vođen je automatski, a temperatura se namješta u granicama dopuštenih vrijednosti da ne bi došlo do pojave opekotina. Opasnost od prijenosa topline na druge elemente riješeno je zaštitnim oblogama na samim uređajima.

Opasnost za čovjekovu okolinu

Što se tiče eventualnog djelovanja prirodnog plina na vodene resurse i tlo može se ukratko reći da djelovanje nije u suštini štetno što je u skladu sa fizikalno-kemijskim svojstvima metana (nije toksičan, ni topiv u vodi i lakši je od zraka). Tako će se on na mjestima eventualnog propuštanja ukopanog plinovoda, penjati prema površini

kroz tlo, a da se tu neće zadržavati niti dalje prodirati u zemlju i l i vodu.





Jednom izgrađena plinska mreža za široku potrošnju neće u normalnom radu iz već prije spomenutih razloga (uz uvjet da će biti izvedena stručno u skladu s projektom, te na propisani način redovito održavana) u znatnoj

mjeri negativno utjecati na ekološke faktore koji će u smislu zagađenja vode i tla predstavljati opasnost za čovjekovu životnu i radnu okolinu. Nadalje, projektom predviđene mjere trebaju osigurati da za vrijeme izgradnje u toku eksploatacije, nakon eventualnog prestanka rada objekta ne dođe do narušavanja postojećih ambijentalnih urbanih i inih vrijednosti

u okolini plinske mreže, te stabilnosti područja gdje plinovodi prolaze. Sustav grijanja izveden je pomoću izgaranja zemnog plina a ispitivanjem dimnih plinova utvrdit će se da su dimni plinovi u skladu sa zakonski dozvoljenim koncentracijama, što proizvođač opreme dokumentira certifikatima opreme.

Posebnu pozornost treba obratiti na utjecaj produkata izgaranja na vanjsku atmosferu. Produkti izgaranja vode se u okolnu atmosferu preko dimovoda, za koji je potrebno ishoditi potrebne ateste od ovlaštene dimnjačarske tvrtke. Loženje se vrsi prirodnim plinom koji je praktički očišćen od sumpornih spojeva,

tako da produkti izgaranja sadrže uglavnom ugljični dioksid i vodenu paru. Kao prateća pojava može se pojaviti i simbolična količina NO2 spojeva. Odgovarajuća visina dimovoda. te sastav dimnih plinova garancija su da će emisija u okolinu odgovarati važećim propisima.

Važno je istaknuti da eksploatacija plinskih trošila mora biti u skladu s važećim propisima i pravil ima struke. U svrhu provjere pravilnosti izgaranja, potrebno je u određenim vremenskim razmacima sukladno članku 73. Pravilnika vršiti analizu sastava dimnih plinova. Pravilnim podešavanjem izgaranja neposredno se utječe na manje zagađivanje okoline.

Prostor kotlovnice prirodno je ventil iran tako da ne može doći do prevelike koncentracije plina u kotlovnici, osim u slučaju velike havarije što se ne može spriječiti nikakvim provjetravanjem već samo detekcijom plina. Plamenik je opremljen kontrolom nepropusnosti.

Priprema sanitarne vode izvedena je u režimu čija temperatura nije opasna za dodir ruke. Sustav je opremljen ekspanzijskom posudom i sigurnosnim ventilom. Posuda je prolazna radi sprečavanja nastanka legionele u posudi. Ispitivanjem kvalitete vode utvrđuje se da li je nova instalacija ispravna, a izgradit će se od

odgovarajućih cijevi. Ispitivanje nepropusnosti instalacije grijanja vrši se potrebnim tlakovima i u određenom trajanju te se na kraju

izvješćima o uspješnosti ispitivanja dokazuje da je instalacija sigurna i može se upotrebljavati. Buka koju proizvodi ventilator plamenika u skladu je s bukom za takvu vrstu uređaja, a on je smješten u unutar kotlovnice. Dimni plinovi izbacuju se kroz dimnjake u visini iznad okolnih građevina. Mjerenjima se utvrđuje kvaliteta

dimnih plinova koji trebaju zadovoljavati važeće propise. Svi uređaji učvršćeni su tako da ne predstavljaju opasnost od loma il i pada. Odsis iz garderoba i sani tarija osigurava kvalitetniji zrak u prostorima i omogućuje brže isušivanje i provjetravanje prostora od prirodnog načina.

Buka koju proizvode ventilatori uređaja u skladu su s bukom za takvu vrstu uređaja, odnosno s predviđenom dozvoljenom bukom u prostoru. Svi ugrađeni uređaji i oprema ispitani su i sadrži ateste i certifikate kvalitete na hrvatskom jeziku kojima se dokazuje da su sukladni važećim zakonima i propisima za siguran rad i upotrebu

Provjere, pregledi, kontrole i ispitivanja

Ispravne instalacije će se pustiti u rad tek nakon uspješno izvedene tlačne probe na čvrstoću i nepropusnost, a u skladu sa važećim propisima. Obavezne su redovite provjere, pregledi, kontrole i ispitivanja plinske instalacije radi postizanja i održavanja pouzdanos ti i sigurnosti rada.





Prikaz mjera zaštite od požara 4.3.

Najveću potencijalnu opasnost od izbijanja požara i eksplozije predstavlja nekontrolirano izlaženje prirodnog plina u okolni prostor. Obzirom da u plinovodu protječe plin pod povišenim tlakom ( pretlakom) to će u slučaju havarije na plinovodu (lom, puknuće, korozija) plin izlaziti u okolinu stvarajući povišenu koncentraciju. Opasna

koncentracija prirodnog plina kod koje može doći do eksplozije pri pojavi iskre ovisi o sastavu plina, te obično nastupa kod 4 % volumnog udjela plina u smjesi plina i zraka. Ta opasna koncentracija počinje donjom granicom eksplozivnosti (DGE) i prisutna je do otpril ike 17 % volumnog udjela plina u smjesi plina i zraka. Ova se povišena koncentracija naziva gornjom grani com eksplozivnosti (GGE). U pojasu iznad te koncentracije može

doći do zapaljenja plina. Prirodni plin je zapaljiv, bezbojan, bez mirisa i lakši je od zraka. U slučaju propuštanja plinovoda izlaziti će iz cjevovoda tražeći put najmanjeg otpora, pa postoji mogućnost prodiranja duž postojećih kanala u zemlji u

objekte. Posebno je opasno ako se nakuplja u kanalizaciji stvarajući opasnu koncentraciju. Karakterističan miris daje mu dodani odorans (neugodan miris po sumporu) pa ga se po tome može osjetiti. Propuštanje plina može se javiti u slučaju loše izvedenih brtvljenih spojeva, kvara na ventil ima, puknuća zavara, loma cijevi, utjecaja korozije i l i prekoračenjem dozvoljenog tlaka plinovoda p max.

Najčešći uzroci nekontroliranog izlaženja plina smatraju se spo jevi koji nedovoljno brtve, neispravna mjerno-regulacijska oprema, loše izvedeni zavareni spojevi, neodržavanje plinovoda i utjecaj korozije. Zapaljenje i eksploziju plina može izazvati električna iskra, unošenje električnih uređaja koji iskre u blizinu mj esta ispuštanja, korištenje alata koji iskri, elektrostatički naboj, iskra iz motornih vozila i unošenje otvorenog

plamena. Kontrolirano izlaženje plina može biti uzrokom požara pril ikom izvođenja radova na plinskom sustavu u postupku pražnjenja i čišćenja plinovoda, te ispiranja plinovoda zrakom i ispuštanja plina u okolinu. Da bi se

otklonila potencijalna opasnost od izbijanja požara i eksplozije potrebno je pridržavati se odgovarajućih pravila za siguran način izvođenja takvih zahvata na cjevovodu. Kako bi se spriječili navedeni uzorci nastanka požara i li eksplozije kod kontroliranog i nekontroliranog ispuštanja

plina, pri projektiranju se primjenjuju sljedeće preventivne mjere, koje su prvenstveno za nadzemne dijelove instalacija: - određuju se zone opasnosti od eksplozije na osnovi navedenih izvora opasnosti, - svi su uređaji i oprema atestirani i zadovoljavaju propise

- kontrola izvedene instalacije dokazuje se izvršenom tlačnom probom - odvod dimnih plinova omogućuje sprečavanje stvaranja eksplozivnih smjesa i l i otrovnih smjesa - radnici zaduženi za nadzor i održavanje u svom radu trebaju koristiti neiskreći alat i detektore pojave

eksplozivne koncentracije zraka i plina, - izvodi se gromobranska zaštita nadzemnih dijelova instalacija za zaštitu od atmosferskog p ražnjenja kao i

uzemljenje uz osiguranje dobrog galvanskog spoja metalnih konstrukcija i spojeva za odvođenje statičkih naboja

- plinski plamenik opremljen je duplom kontrolom nepropusnosti - kotlovi su opremljeni potrebnom radnom i sigurnosnom automatikom koj om se sprječava eventualno

pregrijavanje i pojava plamena u samom uređaju

- na kotlovima se nalaze sigurnosni ventil i - kotlovi su obučeni u zaštitni plašt radi sprječavanja širenja topline u okolinu i na druge elemente - zatvaranje plina osigurano je glavnim ventilom u - ventilacija sanitarija i garderoba spojena je na zasebni odsisni sustav

Nadalje, mogućnost nastanka požara postoji od prijenosa topline na okolne elemente građevine. To se sprječava postavljanjem uređaja na potrebnu udaljenost od elemenata građevine. Opasnost od nastanka požara ne predstavlja medij koji se koristi u sustavu odsisa ; odnosno prostor je

jedinstveni požarni sektor. Eventualno požar može izazvati ventilator odnosno električna struja. Ugrađeni uređaji (ventilatori) atestirani su i imaju potrebne zaštite. Sustav grijanja izveden je cirkulacijom tople vode koje je temperature 60/40°C a voda kao medij ne predstavlja

opasnost od nastanka požara. Prethodne navedene mjere za sprječavanje i smanjenje opasnosti od požara i eksplozije bit će dj elotvorne jedino onda, kada će se provoditi redoviti nadzor (posebno nadzemne instalacije), pravilna manipulacija (cijevi,





zaporni organi, ostala oprema), te radovi na servisnom održavanju u normalnom radu objekta od strane stručno osposobljenih radnika.

Analizirajući mogućnosti nastanka požara, vezano za projektirane instalacije može doći do stvaranja metana u fekalnoj kanalizaciji usli jed truljenja fekalija.

Tehnička rješenja Navedene instalacije transportiraju medije i l i energente koji ne ugrožavaju niti povećavaju požarno opterećenje građevine. Sva instalacija hladne vode i tople vode izvedena je polipropilenskim i čeličnim cijevima vođena

vertikalno i horizontalno /podžbukno/. Napomena:

Uz poštivanje ovih odredbi za vrijeme izvođenja stroj. instala cija i u tijeku eksploatacije projektiranih stroj. uređaja ne bi smjelo doći do opasnosti od požara i eksplozije.

Program kontrole i osiguranja kakvoće 4.4.

Sav materijal i oprema, trebaju biti pogodni i sigurni za radne uvjete kojima su namijenjeni. Na osnovu Zakona o

gradnji (N.N. 153/13) tehnička svojstva građevine moraju odgovarati zahtjevima iz poglavlja temeljni zahtjevi za građevinu, odnosno smiju se ugrađivati proizvodi koji su u skladu sa Zakonom o građevnim proizvodima. Takav materijal i oprema trebaju biti sposobni zadovoljiti uvjete primjene u skladu s odgovarajućim specifikacijama, standardima i specijalnim zahtjevima. Da bi se to postiglo potrebno je sljedeće:

- Investitor je dužan osigurati stručni nadzor nad izvođenjem radova. - Projektiranje, gradnju i stručni nadzor gradnje investitor mora povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih

djelatnosti.

- Nadzorni inženjer je odgovoran za poštivanje uvjeta prema Zakonu o gradnji. - Izvođač je dužan izvoditi radove tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu iz Zakona o gradnji, ugrađivati

materijale, opremu i proizvode u skladu s zahtjevima iz poglavlja temeljni zahtjevi za građevinu iz ovog Zakona,

osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovog Zakona i zahtjevima iz projekta.

- Dozvoljava se ugradnja svih materijala koji su u skladu s važećim normama prema Zakonu o normizaciji kao i propisima, pravilnicima i normama donesenim na temelju Zakona o standardizaciji .

- Za sve ugrađene materijale (cijevi, fazone, spojni el ementi, armature i dr.) treba pribaviti odgovarajuće ateste materijala kao dokaz kvalitete, na hrvatskom jeziku.

- Sva dokumentacija (atesti materijala i opreme) daje se na uvid nadzornom inženjeru, koji vrši provjeru i

dozvoljava ugradnju samo one opreme koja ima atest i koja je predviđena projektnom dokumentacijom. - Za vođenje radova izvoditelj je dužan imenovati osobu voditelja gradilišta koja zadovoljava zakonske uvjete. - Prije početka radova izvoditelj je dužan utvrditi da l i stanje na objektu odgovara za ugradnju strojarske opreme

i instalacija prema rješenju iz projekta.

- Instalaciju treba izvesti prema priloženim nacrtima, tehničkom opisu i ovim uvjetima. Sve aktivnosti ti jekom građenja prati i kontrolira nadzorni inženjer i unosi ih u obliku zapažanja u građevni dnevnik.

- Izmjene se mogu vršiti jedino uz suglasnost investitora i projektanta, a eventualne izmjene ne smiju otežati mogućnost demontaže i ponovne montaže opreme.

- Pril ikom izvođenja radova prema ovom projektu, izvoditelj mora voditi građevinski d nevnik prema postojećim propisima.

- Isporučitelj opreme i izvoditelj dužni su kroz probni pogon obučiti l judstvo korisnika ispravnim rukovanjem

instalacija. - Program kontrole i osiguranja kvalitete u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji osigurav a bitne

zahtjeve za građevinu, a to su: mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara, higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke i ušteda energije i toplinska zaštita.

- Kontrolom kvalitete izvedenih radova potrebno je provjeriti sve cjevovodne instalacije na čvrstoću i nepropusnost.





- Ispitivanje na čvrstoću izvršiti hladnom tlačnom probom uz ispitni tlak 1,3 x radni tlak, ako nije propisno definirano drugačije.

- Ispitivanje na nepropusnost izvršiti na radnom tlaku pod pogonskim uvjetima u trajanju najmanje 24 h, ako nije propisima drugačije definirano.

- Ispitivanje svih sigurnosnih elemenata instalacije (sigurnosni ventil i , zaštitni termostati, zaštitni presostati, presostati visokog tlaka, regulatori razine i sl ično) koji bitno utječu na sigurnost osoblja i opreme, izvršiti prije

puštanja u probni pogon. Kod svakog ispitivanja i l i podešavanja postavnih vrijednosti obavezna je prisutnost nadzornog inženjera. Za svako podešavanje potrebno je izraditi zapisnik sa podacima o stanju podešenosti sigurnosnih elemenata.

- Za sva ispitivanja; tlačna proba, proba nepropusnosti, kontrola sigurnosnih elemenata, sačiniti zapisnik uz

prisustvo nadzornog inženjera i voditelja radova. - Sve zapisnike uvezati u knjigu kao dokaz kvalitete izvedenih radova i kod primopredaje objekta predati

investitoru.

- Za provjeru ostvarenih projektnih uvjeta kontrole kvalitete postignuti rezultati dokazuju se mjerenjem i nadzorom i to:

- mjerenje postignutih tehničkih karakteristika plinovoda i opreme (protoc i, radni režimi, kapaciteti…) - kontrola plinovoda i opreme u cil ju osiguranja kriterija za sigurno rukovanje.

- Nakon mjerenja izrađuje se elaborat izvršenih mjera i kod primopredaje građevine predaje investitoru. - Kontrola kvalitete postignutih rezultata dokazuje se mjerenjem i izradom elaborata o izvršenim mjerenjima, a

koje mora izvršiti neovisna i registrirana organizacija. - Pril ikom internog tehničkog pregleda potrebno je kao prilog građevnom dnevniku priložiti kompletnu atestnu

dokumentaciju. - Plinovod mogu izgrađivati samo ovlašteni zaposlenici registriranih pravnih osoba uz prethodnu suglasnost

distributera plina.

- Materijali koji se koristi za izradu plinovoda mora zadovoljavati DIN norme i DVGW propise. - Za izradu kvalitetnih spojeva potrebno je vršiti nadzor na gradilištu. Kontrolu kvalitete spojeva treba vršiti

vizualno i metodama bez razaranja spoja (prozračivanjem, ultrazvučno). Za svaki spoj potrebno je izraditi dokumentaciju koja sadrži podatke o djelatniku koji je spoj izradio, osobi koja je vrši la nadzor, firmi koja je

izvodila radove, rezultatima ispitivanja te datumu i satu kada je izvršeno ispitivanje. - Provjera kojom se dokazuje ispravnost i nepropusnost plinskog cjevovoda po obavljenom građenju mora

uključivati vizualnu provjeru i tlačnu probu.

- Tlačnom probom se ispituje instalacija na čvrstoću i nepropusnost na propisani način ovisno o radnom tlaku instalacije.

- O uspješno izvedenoj tlačnoj probi sačinjava se zapisnik uz prisustvo nadzornog inženjera. Pril ikom primopredaje se jedan primjerak zajedno sa svom ostalom tehničkom dokumentacijom predaje naručitelju

- Čelični podzemni i nadzemni plinovod se izrađuje od bešavnih cijevi standardnih profila i debljina stjenke u skladu sa DIN 2448 standardom. Antikorozivna zaštita podzemnog čeličnog plinovo da se izvodi pomoću plastizol i dekorodal trake, a nadzemnog zaštitnim premazima temeljnom i uljenom bojom.

- Spajanje čeličnih bešavnih cijevi vrši se isključivo zavarivanjem, osim kod spojeva sa zapornom armaturom i

regulacijskom opremom, gdje se koriste rastavljivi (navojni i l i prirubnički) spojevi. - Zavari čeličnih bešavnih cijevi se izvode prema DIN 2448, a zavarivanje mogu izvoditi isključivo atestirani

zavarivači.

- Ateste zavarivača treba prije početka radova predočiti predstavniku investitora. Bez odgovarajućeg atesta, niti jedan zavarivač ne smije izvoditi zavare na plinovodu

- Svaki zavar na plinovodu najprije se kontrolira vizualno, a zapažanja se unose u knjigu zavarivanja. Ako je neki zavar na izgled loš, potrebno ga je prioritetno odrediti za kontrolu nepropusnosti, odnosno eventualno

radiografsko snimanje - Za eventualno radiografsko snimanje potrebno je angažirati specijalizirano i potpuno opremljeno poduzeće sa

stručnjacima koji nude kompletnu uslugu - Navojni spojevi do NO 50 izvode se prema HRN M.BO.057, odnosno DIN 2999-1 za radni tlak plina do 100 mbar.

Brtveni materijal u navojnom spoju su fina vlakna kudelje od konoplje i l i lana uz primjenu sredstava za brtvljenje, koja imaju trajna elastična svojstva prema normi DIN 30660, i l i se primjenjuju trake od sintetskih vlakana natopljene navedenim sredstvima za brtvljenje.

- Prirubnički spojevi se izvode prema DIN 2566, 2631, 2641 i 2673. - Navojni fitinzi iz temper-l i jeva ugrađuju se prema DIN EN 10242.





- Na mjestima gdje cijev prolazi kroz zidove il i tavanske konstrukcije ,moraju se postaviti prolazni tuljci sa rozetama, kod kojih je otvor najmanje 10 mm veći od vanjskog promjera cijevi koja prolazi kroz taj otvor, tako

da ne može doći do čvrstog dodira i zmeđu tuljka i cijevi. Armatura i fazonski komadi ne smiju se smjestiti na prolazima kroz zidove i tavanice.

- Podzemni plinovod se izrađuje od polietilenskih PE-HD cijevi odgovarajućeg profila što ovisi o potrebnom kapacitetu.

- Fizikalna svojstva PE cijevi i spojnih elemenata propisana su standardom ISO 9002/EN 29002. Dimenzionalna stabilnost ispituje se prema standardu HRN G.S3.503., a čvrstoća prema standardu HRN G.S3.501. Oblik i mjere PE cijevi propisuje standard ISO 4437, ISO 3607, ISO 8074. Određivanje dimenzionalne stabilnosti pri zagrijavanju za cijevi i cijevne elemente od termoplastičnih masa propisuje standard HRN G.S3.503. U

razmacima od 1m cijev mora biti trajno označena sa sljedećim znakovima: namjena (plin), dimenzija (vanjski promjer), debljina stjenke, dozvoljeni max. pretlak, materijal, datum proizvodnje, dan i godina, broj šarže. Cijevi su obično obojene žutom bojom.

- Fazonski i spojni elementi moraju biti izvedeni u skladu sa DVGW – G 477 za cijevi od PE-HD. - Spajanje PE-HD cijevi se vrši prema DVGW-G 477. - Sve cijevi mreže (razvodne i povratne) moraju odgovarati Hrvatskim normama il i drugim priznatim normama

DIN 4262, DIN 17458.

- Horizontalna razvodna i povratna mreža mora biti izvedena sa propisanim padom od 2 -5 mm/m, priključci ogrjevnih tijela min. 10 mm/m, tako da se omogući dobro odzračivanje cijele instalacije.

- Cjelokupnu cijevnu mrežu treba položiti tako da je omogućeno nesmetano širenje uslijed topline, kako ne bi došlo do oštećenja građevinskih elemenata, a i zbog lake montaže i demonta že cijevi.

- Na svim najvišim mjestima instalacije ugraditi odzračne lonce sa ručnim il i automatskim odzračnim ventil ima, a na najnižim mjestima treba ostaviti slavine za pražnjenje.

- Armatura i fazonski komadi ne smiju se smjestiti na prola zima kroz zidove i stropove.

- Nakon završene montaže, a prije postavljanja izolacije, instalacija se mora ispitati na nepropusnost pod hladnim probnim ispitnim tlakom. Poželjan je probni tlak od 1.4xputa veći od radnog tlaka do visine stupca od 4.0 bara, a sa min. 1.0 bar iznad radnog tlaka, ukoliko je radni tlak veći od 4.5 bara. Pril ikom ispitivanja treba otkopčati ekspanzijske posude i sigurnosne ventile.

- Probni tlak pod kojim se ispituje instalacija mora biti praktički konstantan u trajanju od 1 sata, a da je pri tome pumpa probnog tlaka otkopčana.

- Instalacija se mora oprati prije puštanja u pogon kako bi se odstranila eventualna prljavština. Pri tome treba

imati u vidu maksimalni probni tlak, što znači da treba biti u granicama 1.4 puta radni tlak. - Svi elementi instalacija koji mogu doći pod utjecaj agresivnih sredina izvesti od materijala otpornog na agresivni

utjecaj iste. - Ispitivanje instalacije ima za cil j provjeru, da l i ugradnja opreme, uređaji i automatika odgovara projektiranim

uvjetima za zimski i l jetni režim rada, ocjenu kvalitete montažnih radova, brzine i tlaka u karakterističnim točkama postrojenja. Dozvoljeno odstupanje od projektiranih uvjeta iznosi ±10%.

- Izvršeni objekt se ne može koristiti odnosno stavljati u pogon prije izvršenog tehničkog prijema radi provjeravanja tehničke ispravnosti. Tehnički pregled se vrši na zahtijeva investitora i izvoditelja.

- Cijevni razvod grijanja u podu predviđeni su aluminijem ojačanim PE-X cijevima iz umreženog polietilena visoke gustoće, s toplinskom izolacijom debljine 5 mm.

- Pri transportu višeslojnih cijevi potrebno je paziti da ne dođe do oštećenja pril ikom uklanjanja zaštite oštrim

predmetima - Ne koristiti oštećene cijevi s naborima il i izbočenjima - Polagati cijevi pazeći da se ne savijaju, ne deformiraju, ne prljati ih i ne oštećivati ih na bilo koji način - Cijevi se polažu i s njima se rukuje samo korištenjem odgovarajućeg alata

- Cijevi se režu uvijek pod pravim kutom, krajevi se pažljivo izbruse i spajaju - Izbjegavati izradu lukova na rubovima i spojenim stjenkama kako bi se izbjegla puknuća i oštećenja cijevi - Ukoliko se na gradilištu nastavljaju radovi nakon što je izvršeno montiranje cijevi, potrebno je položene cijevi

zaštititi od mogućih oštećenja

- Potrebno je držati se uputa u svrhu rastezljivosti cijevi, kao i koristiti odgovarajuću izolacijsku cijev - Za rezanje cijevi se upotrebljavati odgovarajuće rezače cijevi kako bi se cijev okomito odrezala. - Spojeve cijevi izvesti specijalnim alatom prema uputi proizvođača cijevi

- Savijanje cijevi izvesti prema preporučenom radijusu. Razmak zakrivljenja treba biti veći pet puta od vanjskog promjera cijevi.





- Koristiti cijevi prema EN ISO 15875-1, EN ISO 15875-2 i EN ISO 15875-3 - Spajanje bakrenih cijevi vrši se mekim lemljenjem sa kapi larno lemljenim fitingom prema EN 1254-1 i -4

- Cjelokupnu cijevnu mrežu treba položiti tako da je omogućeno nesmetano širenje uslijed topline, kako ne bi došlo do oštećenja građevinskih elemenata, a i zbog lake montaže i demontaže cijevi.

- Karakteristike bešavnih bakrenih cijevi za instalacije dane su prema DIN EN 1057 - Dozvoljeni radni pritisci dani su prema EN 1254-1

- Spojeve kanala je potrebno izvesti tako da ne dođe do propuštanja zraka. - Voditi računa da šavovi sa unutrašnje kao i sa vanjske strane budu čisti i da se unutrašnji profil i kanala ne

smanjuju nikakvim materijalom. - Poprečne šavove kanala izvesti sa glatkim preklopom vodeći računa o nepropusnosti.

- Poslije završene montaže pojedinih sekcija, kanale očistiti od otpadaka. - Vješanje kanala izvesti sa maksimalnim razmakom od 2 m. - Mjesta na kojima kanali prolaze kroz zidove moraju biti solidno brtvljena mineralnom vunom u svrhu toplinske i

zvučne izolacije. - Otvore za uzimanje svježeg zraka i izbacivanje otpadnog zraka treba izvesti tako da u njih ne dop ire kiša i l i

snijeg, a ukoliko je moguće potrebno je riješiti odvođenje atmosferskih padalina. - Izvršeni objekt se ne može koristiti odnosno stavljati u pogon prije izvršenog tehničkog pregleda radi

provjeravanja tehničke ispravnosti. Tehnički pregled se vrši na zahtjev investitora i izvoditelja. - Sve ventilacijske kanale izraditi iz pocinčanog lima debljine zavisno o duljoj stranici presjeka kanala i to prema

sli jedećoj tablici: (DIN 1946; ako nije drugačije definirano projektom):

Najveća unutrašnja mjera (mm) Najmanja debljina l ima (mm)

do 250 0,55

250 - 800 0,75

800 - 1500 1,00

preko 1500 1,25

- Kanali se spajaju prirubnicama od čeličnog profila L i to prema sli jedećoj tablici (DIN 24159):

Unutarnja mjera kanala (mm) "L" profil i Vijci

do 1000 25 x 25 x 4 M 6 x 25

do 1400 30 x 25 x 4 M 6 x 25 do 2000 35 x 25 x 5 M 6 x 25

preko 2000 40 x 40 x 5 M 8 x 30

- Sve spojeve između prirubnica treba izvesti nepropusne pomoću odgovarajućeg brtvenog materijala; koljena treba izvesti prema propisanim aerodinamičkim zakrivljenjima ovisno o dimenziji kanala.

- U slučaju da izvoditelj raspolaže sa strojnom izradom kanala i spojnih mjesta, daje se prednost spajanju kanala sa spojnim letvicama.

Projektant:






5. GRAFIČKI DIO

200

160

250

265

100100

109210+35

142160

172160

80 60 iz

nutra

iz va

na 6

rupic

a

246200

180200

180200

180200

180200

107

107

107107

107107

180200

180200

180200

180200

290100

180200

83107

83107

110210+35

A A

D

C C

±0,00

KUHINJAkeramikaP=11,71 m²

ZBORNICAparketP=12,9 m² VJETROBRAN

PVCP=6,59 m²

P=90 P=90

HALLPVCP=72,86m²

SPREMIŠTEPVCP=3,9 m²

OSTAVAkeramikaP=1,98 m²

P=84

KABINETparketP=10,75 m²

UČIONICA 1parketP=48,0 m²


HODNIKPVCP=39,8 m²

Wc/ž/keramikaP=2,65m²

Wc/m/keramikaP=4,85m²

148

210

213

82

89 210

89 210

108

82 168

210

158

328

220

340

167

340

škola

Sp. doranaPVCP=458,33m2

E

E

200

160

P=85

P=85

P=16

0

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

213

82

213

82 213

82 213

82 213

82 108

82

Izlaz na igrališteteracoP=10,70m2

Spremište spravaPVCP=17,53m2

NastavnikkeramikaP=3,60m2

Garderoba/ž/keramikaP=12,06m2

Garderoba/m/keramikaP=12,06m2Wc/m/

keramikaP=4,92m2

Wc/ž/keramikaP=3,05m2

Wc/nast./keramikaP=3,05m2

B B

P=17

7P=

177

P=17

7P=

177

P=177

P=133 P=133 P=133 P=133 P=133 P=133 P=133 P=133

HodnikkeramikaP=27,08m2

± 0,00

± 0,00

220

340

220

340

220

340

220

340

postojeća fasada

postojeća fasada

3 3- zid fasadna opeka

4 4

4

4

SPREMIŠTEkeramikaP=2,22 m²

GARDEROBA+WCkeramikaP=3,94 m²

postojeća plinska MRSp=3 bar / 100 mbar- neće se mijenjati

Postojeći plinski priključak DN50p= 3 bar

Iz uličnog plinovoda

Postojeći plinski štednjaksnage 8 kW

Plinska kuglastaslavina DN15


DN15

DN15

Regulator tlakap=50/22 mbarQmax=10 m3/h

DN32

Plinski kondenzacijski uređajza grijanje snage 45 kW- dovod zraka za izgaranje iodvod dimnih plinova izvestiće se vertikalno preko krovaza svaki uređaj odovojeno




d1d2

d3

d4

d5DN32

d5 d5 d6DN32

p=50 mbar

p=50 mbar

p=50

mba

r

DN15

DN32 DN32

vertikala+0,5 m

ECO PROJEKT d.o.o. pridržava sva autorska prava ® korištenja i umnožavanja © ovog dokumenta, osim ako ugovorom nije drugačije definirano.

84

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

Nacrt br.:

Lokacija:

Z.O.P.: Mapa/knjiga:

Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:

Suradnik:

Duga ulica 35

Faza projekta:

Varaždinske Toplice


ZORAN BAHUNEK, dipl. ing. stroj.

Marko Barbir bacc.ing.mech.

STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

Tlocrt prizemlja

- plinska instalacija

Trg kralja Tomislava 5, Veliki Zdenci,

Javne i društvene namjene,

osnovno školska ustanova-


OSNOVNA ŠKOLA IVANA

NEPOMUKA JEMERŠIĆA

1:10011.2017.

k.č.br. 165/2, k.o. Veliki Zdenci


1699

Novi mjereni dio plinske instalacije

Postojeći nemjereni dio plinskeinstalacije p=3 bar

postojeća plinska MRSp=3 bar / 100 mbar- neće se mijenjati

Postojeći plinski priključak DN50p= 3 bar

Iz uličnog plinovoda

Postojeći plinski štednjaksnage 8 kW







d6DN32

d7DN25

d5DN32

d5DN32

d5DN32

d2DN15

DN15d3

DN32d1 p=50 mbar

DN15d3

DN15d4


Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:

Suradnik:

Duga ulica 35

Faza projekta:





STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

Shema plinske instalacije







-11.2017.



1699

± 0,00

- 0,64

-lim+ 3,47

drvene zaštiteprozora

drveni krovninosač

+ 3,28

+ 8,0

2 2

2 2

3 3

5

5

- 0,04-kota postojećeg poda+ 0,10-kota novog poda4

4

Zrako-dimovodna cijev ∅80/125

Plinski kondenzacijski uređajza grijanje snage 45 kW- dovod zraka za izgaranje iodvod dimnih plinova izvestiće se vertikalno preko krovaza svaki uređaj odovojeno

504

100

Solarni pločasti kolektori- 4 kom

Završna kapa

NAPOMENA:Horizontalni razmak izmeđuzrako-dimovodnih cijevi iznosi84 cm.

200

160

250

265

100100

109210+35

142160

172160

80 60 iz

nutra

iz va

na 6

rupic

a

246200

180200

180200

180200

180200

107

107

107107

107107

180200

180200

180200

180200

290100

180200

83107

83107

110210+35

A A

D

C C

±0,00

KUHINJAkeramikaP=11,71 m²

ZBORNICAparketP=12,9 m² VJETROBRAN

PVCP=6,59 m²

P=90 P=90

HALLPVCP=72,86m²


OSTAVAkeramikaP=1,98 m²

P=84




HODNIKPVCP=39,8 m²



148

210

213

82

89 210

89 210

108

82 168

210

158

328

220

340

167

340

škola


E

E

200

160

P=85

P=85

P=16

0

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

213

82

213

82 213

82 213

82 213

82 108

82






keramikaP=4,92m2



B B

P=17

7P=

177

P=17

7P=

177

P=177

P=133 P=133 P=133 P=133 P=133 P=133 P=133 P=133


± 0,00

± 0,00

220

340

220

340

220

340

220

340

postojeća fasada

postojeća fasada

3 3- zid fasadna opeka

4 4

4

4

SPREMIŠTEkeramikaP=2,22 m²

GARDEROBA+WCkeramikaP=3,94 m²

°C201

°C152

°C203

°C204

°C245

°C246

°C207

°C245a

°C246a

°C207a

°C208

°C209

°C2010

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/1400Q= 1152 W

11/600/400Q= 183 W

11/600/400Q= 148 W

11/600/400Q= 148 W

22/600/1000Q= 666 W

11/600/400Q= 148 W

11/600/400Q= 148 W22/600/1000

Q= 666 W

11/600/400Q= 183 W

11/600/400Q= 183 W

11/600/400Q= 183 W

Razdjelnik grijanja7 krugova 2663 W

razdjeljnik radijatorskog grijanja

polaz i povrat grijanja iz bakra


°C201

°C202

°C203

°C204

°C205

°C206

°C207

°C208

°C209

°C2010

°C2011

22/600/800Q= 658 W

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/2000Q= 1646 W

22/600/2000Q= 1646 W

22/600/800Q= 658 W

22/600/1000Q= 823 W

22/600/1000Q= 823 W

22/600/800Q= 658 W

22/600/400Q= 329 W

22/600/600Q= 493 W



d1

d2 d3 d4

d5

d6

d7

d8

d9

Cu ∅22

Cu ∅22

Vertikale Cu ∅22prema katu

Cu ∅22 narazdjelnik

Cu ∅28

Cu ∅35

Cu ∅18

Cu ∅35

Cu ∅18

Cu ∅35

Cu ∅35

Plinski kondenzacijski uređajza grijanje snage 45 kW

HidrauličkaskretincaRazdjeljivač/sabirnik 3 kruga grijanja:1. krug klima komora2. krug radijatori3. krug PTV

S1

S1

SCG

SCG

Solarna pumpna stanica230V - 150W

Spremmnik PTV sa dva izmjenjivača toplinevolumena 1000 lit.

Solarne vertikale na krovCu ∅22

Ekspanzijska posuda za PTV V=50 lit.

Ekspanzijska posuda za grijanje V=50 lit.- ugradnja ispod plinskog bojlera

Solarna ekspanzijska posuda V=50 lit.

22/600/1000Q= 1027 W

22/600/1200Q= 987 W

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/1400Q= 1152 W


°C201

Cu ∅35

DN50

SE

RV

IS

NI P

RO

ST

OR

Klima komoraQgr=20,58 kWV=6000 m3/h (dobava)dP=400 PaV=6000 m3/h (odsis)dP=200 PaNapajanje 3x400 V / 50 HzKlasa zaštite IP55Nazivna ulazna snaga [kW] 6Nazivna struja [A] 9,7

Cu ∅35

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:

Suradnik:

Duga ulica 35

Faza projekta:





STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

Tlocrt prizemlja

- grijanje







1:10011.2017.



1699

246200

180200

180200

180200

180200

100

100

107107

107107

180200

180200

180200

180200

290100

180100

83100

83100

A A

D

D

C CP=84

KnjižnicaparketP=10,75 m²



HODNIKPVCP=47,05 m²

TLOCRT KATAE

E

P=84

P=84

P=84

P=84

P=84

P=84

P=84

P=84

B B

GalerijateracoP=34,1 m²

zrak

StubišteteracoP=13,34 m²

zrak

107107

107107

P=17

7P=

177

P=17

7P=

177

P=17

7P=

177

P=177

P=20



220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

220

140

+3,28

+3,28

P=35

8

+ 3,28

+ 0,00

postojeća fasada

postojeća fasada

P=375 P=375 P=375 P=375 P=375 P=375 P=375 P=375 P=375 P=375

P=375P=375P=375P=375P=375P=375P=375P=375P=375P=375P=375P=375

°C20101

°C20102

°C20103

°C20104

°C20105

°C20106

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/1000Q= 823 W

22/600/400Q= 329 W

22/600/600Q= 493 W

Pod stropom

voditi

uz p

odvo

diti

uz p

od

Pod

stro

pom

d2

Cu ∅22

Vertikale Cu ∅22iz prizemlja

a1

a2

a3

a4

a5

a6

a7

a8

a9

a10

a11

a12

a13Cu ∅18

Cu ∅18

Pod

stro

pom

Cu ∅15

Cu ∅15

Cu ∅15

Cu ∅15

Cu ∅15

Cu ∅15

Cu ∅15

Cu ∅15

Cu ∅15

Solarne vertikale iz strojarniceCu ∅22

Solarni pločasti kolektori- 4 koma3

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/1400Q= 1152 W

22/600/1400Q= 1152 W

polaz i povrat grijanja iz bakra

°C201


550x550

6000 m3/h

550x400

4000 m3/h

400x300

2000 m3/h

Rešetka 1025x225

V [m³/h] 2000

Zaklopke 100% 50% 25%

Δpt [Pa] 6 14 36

LWA [dB(A)] 31 37 42

Klima komora

V=6000 m3/h (dobava)

dP=400 Pa

V=6000 m3/h (odsis)

dP=300 Pa

Napajanje 3x400 V / 50 Hz Klasa zaštite IP55

Nazivna ulazna snaga [kW] 6

Nazivna struja [A] 9,7

Estetski oblikovana sapnica, energetski učinkovita s vrhunskim akustičnimsvojstvima. Izrađena su od visokokvalitetnih polimera, u RAL boji. Kut se moženamještati unutar područja od +30°do -30°, kut se može i ograničiti. Sapnicaposjeduje automatsko namještanje uz pomoć pametnih legura. Legure smemorijom (SMA - shape memory alloy) “pametni metali”, sjećaju se svogoriginalnog oblika i vraćaju se u stanje predeformacije kada se zagrijavaju. Efektlegure s memorijom je takav da se kut sapnice automatski namješta unutartemperaturnog područja od 18° do 28°C što omogućuje tražene uvjete u zoniboravka. Nije potrebno napajanje ili ožičenje.

1

1

11

1

11

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1 1

1

1

1

Zrako-dimovodna cijev ∅80/125

84

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:

Suradnik:

Duga ulica 35

Faza projekta:





STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

Tlocrt kata

- grijanje, ventilacija i solarna

instalacija







1:10011.2017.



1699

172160

246200

180200

180200

180200

180200

107

107

107107

107107

180200

180200

180200

180200

290100

180200

83107

83107

110210+35

A A

C C

P=11,71 m²

HALLPVCP=72,86m²


P=84




HODNIKPVCP=39,8 m²



148

210

213

82

89 210

89 210

108

82 168

210

158

328

220

340

167

340

škola


E

E

P=85

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

P=69

213

82

213

82 213

82 213

82 213

82 108

82






keramikaP=4,92m2



B B

P=17

7P=

177

P=17

7P=

177

P=177

P=133 P=133 P=133 P=133 P=133 P=133 P=133 P=133


± 0,00

± 0,00

220

340

220

340

220

340

220

340

postojeća fasada

postojeća fasada4 4

4

4

m³/h401

m³/h402

m³/h523

m³/h1364

m³/h1367

m³/h205

m³/h206

m³/h208

m³/h209

m³/h4410

Odsisni ventilator∅100q=90/75 m3/hdp=25/5 Pa230V / 50Hz / 9 W- ugradnja u zid- s ugrađenom nepovratnom zaklopkom- s vremenskim relejem- upravljanje preko rasvjete

OV

Prestrujna rešetka za ugradnjuu donji dio vrata

OV OV

OV

∅100 vertikalnopreko krovagrađevine


OV


Zidni ON/OFF upravljačodsisnog ventilatora

Zidni ON/OFF upravljačodsisnog ventilatora

Zračni ventil ∅125q=42 m3/hdp=18 PaA=8 mm

ZVCV Cijevni ventilator∅125q=136 m3/hdp=100 Pa230V / 50Hz / 70 W-upravljanje preko zidnogupravljača

d1 d2

d3d4d5d6


∅160

∅100

∅125 ∅100 ∅100

∅100

ZVZV

ZVZV

ZV

CVd1 d2

d3d4d5d6


∅160

∅100

∅125 ∅100 ∅100

∅100

ZVZV

ZVZV

ZV

CV


550x550

6000 m3/h

550x400

4000 m3/h

400x300

2000 m3/h

Rešetka 1225x225

V [m³/h] 2000

Zaklopke 100% 50% 25%

Δpt [Pa] 6 14 36

LWA [dB(A)] 31 37 42

Klima komoraV=6000 m3/h (dobava)dP=400 PaV=6000 m3/h (odsis)dP=200 PaNapajanje 3x400 V / 50 HzKlasa zaštite IP55Nazivna ulazna snaga [kW] 6Nazivna struja [A] 9,7


1

1

11

1

11

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1 1

1

1

1

KK

KK

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:

Suradnik:

Duga ulica 35

Faza projekta:





STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

Tlocrt prizemlja

- ventilacija







1:10011.2017.



1699

+ 8,25

± 0,00

+ 5,50

- 0,64

-lim

-lim+ 3,47



drveni krovninosač

+ 3,28

+ 8,0

1 12 2

2 2 2 2

3 3

6

6

7

7

5

5

- 0,04-kota postojećeg poda+ 0,10-kota novog poda

2 2

4

4

PRESJEK E-E

1 1



1

Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:

Suradnik:

Duga ulica 35

Faza projekta:





STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

Presjek E-E

- ventilacija







1:10011.2017.



1699

TT

M

VF

hidr.skretnica

T M

T

T M

T

TT

M

PTV

priključak pitke vode- projekt hidroinstlacija

PS

T

T

V

T

T

V1*

Pumpna solarna grupa

TT

M

AVF

T

SF

T1

U

TK

O1

Klima komora


VF

40°C

60°C

Ekspanziona posuda 35 litara

T

M

T


Investitor:

Građevina:

List br.:

Broj projekta:

Mjerilo:

Nacrt br.:

Lokacija:


Glavni projektant:

Projektant:

Projekt :

Sadržaj nacrta:

Datum:

Suradnik:

Duga ulica 35

Faza projekta:





STROJARSKI PROJEKT

GLAVNI PROJEKT

Shema strojarnice







-11.2017.



1699

Documents

ZAHVAT: LOKACIJA: INVESTITOR: GLAVNI PROJEKT …os-injemersica-grubisnopolje.skole.hr/upload/os... · 2020. 11. 11. · - Sigurnosno tehnička oprema postrojenja za grijanje toplom