Embed Size (px)
Citation preview
1 www.PoljoHercegovina.org
2 www.PoljoHercegovina.org
Šipak/Nar Punica granatum
Drugi nazivi: šipak, mogranj, nar, granat, granat-jabuka, uličar
1. MORFOLOŠKE OSOBINE Šipak je grmolika biljka koja doseže visinu do 3 m. U proljeće se nakon pojave listova otvaraju crveni cvjetovi, a iz njih se stvaraju plodovi koji dostižu maksimum svoje veličine u VIII mjesecu i tada počinju polako crvenjeti, kako bi u potpunosti dozreli u X ili XI mjesecu. Plodovi šipka su slatki i izuzetno osvježavajući. Šipak (Punica granatum L.) je voćna vrsta čiji je uzgoj tradicionalno vezan za područje južne Dalmacije i zapadne Hercegovine. Današnja proizvodnja je mala, a zbog svoje nutritivne vrijednosti zaslužuje veću pažnju. Šipak je skromnih zahtjeva u uzgoju i daje visoke prirode. Zadnjih nekoliko godina povećan je interes za uzgoj šipka zbog njegove dijetoterapeutske vrijednost na ljudsko zdravlje. Svi se dijelovi stabla (lišće, cvjetovi, korijen) koriste u medicini stoljećima. Plodovi se konzumiraju u svježem stanju ili prerađuju u sok. Plod ima oblik jabuke, tamno crvene je boje s tvrđom i glatkom ljuskom. Meso ima okus sličan borovnici, malo trpkiji zbog prisustva tanina. Sastavljeno je od sitnih, mekih i sočnih zrna. Jedu se samo zreli plodovi tako što se kašikom izbuši kora i iz sredine se vade zrna. Plod šipka sadrži od 76-78% vode, 1,2-1,5% bjelančevina, 8-21% šećera, 0,3-0,9% organskih kiselina, 70 mg/kg vitamina C i drugih vrijednih sastojaka.
3 www.PoljoHercegovina.org
2. USLOVI USPIJEVANJA Temperatura Odgovaraju mu vruća ljeta i blage zime. Optimalna srednja dnevna temperatura za rast kreće se do
12°C. Zimske temperature od ‐11 do ‐15°C su štetne, a smrzava pri ‐20°C. Problem predstavljaju i kasni jesenski te rani proljetni mrazevi. Svjetlo Šipak je heliofitna biljka. Dobro osvijetljena stabla imaju veći broj cvjetova i plodova, veću krupnoću i bolju obojenost plodova te su manje skloni pucanju. Vegetacija počinje u drugoj polovini III mjeseca i traje 180 do 215 dana. Cvate dugo, a dozrijevanje počinje, ovisno o sorti, 120 do 160 dana iza cvatnje. Vlaga Važno je da u tlu ima dovoljno vlage za vrijeme intenzivnog rasta korijenja u jesen i proljeće kao i za vrijeme vegetacije u fazama rasta ploda i mladice. Zbog toga je potreban ravnomjeran raspored oborina, a ako nije moguće izabrati takve položaje, onda treba osigurati navodnjavanje. Da bi ostvarili obilan urod plodova dobrog kvaliteta neophodno je obezbjediti približne količine vode kao i kod citrusa. Navodnjavanje je obavezna mjera za postizanje obilnog i kvalitetnog roda iako šipak može izdržati duge sušne periode. Nakon toga, ukoliko se adekvatno navodnjavaju, stabla se intenzivno razvijaju i donose dobar rod. Stabla će bujati i donositi dosta plodova pri obilnijim ljetnim kišama. Budući da u periodu porasta ploda najčešće vladaju velike vrućine sa deficitom vlage u zemljištu, neophodno je obezbjediti 2-3 obilna zalijevanja u julu i avgustu. Orijentaciono je potrebno oko 500 m3 vode/ha za svako zalijevanje. Bez redovnog navodnjavanja, posebno u sušnim godinama, plantažno uzgajanje šipka nema perspektivu. Tokom čitave vegetacije neophodno je održavati odgovarajuću vlažnost zemljišta, naročito pred približavanje sezone branja. Ukoliko je godina sušna, neophodno je navodnjavanje svakih četiri-pet dana u čitavom vegetacionom periodu. Nekontinuirano navodnjavanje šipka uzrokuje pucanje plodova, budući da nastaje enorman priliv vode iz korijena u zrna. 3. PROIZVODNJA Priprema zemljišta Proces pripreme zemljišta za sadnju šipka se sastoji u sljedećem:
čišćenje lokaliteta od biljnih ostataka iz prethodnog perioda i
ravnanja terena. Priprema zemljišta se obavlja na cijeloj površini, minimalno na 50 cm dubine. Kvalitetna priprema zemljišta podrazumijeva krčenje i uklanjanje kamenja i ostataka korijenovog sistema, zaravnjivanje zemljišta, eliminisanje korovske vegetacije, melioracione radove, meliorativno đubrenje organskim i mineralnim đubrivima, rigolovanje. Nakon što je identifikovano zemljište na kojem će se obaviti sadnja šipaka potrebno je obaviti krčenja, odstranjavanja krupnijeg kamenja koji se nalazi na površini zemljišta i uklanjanje kamenja koje eventualno viri iz zemljišta. Posebnu važnost ima temeljito čišćenje zemljišta od biljnih ostataka. Zemljište u zasadu šipka treba osloboditi prisustva korovske vegetacije čime se pospješuje njegova sposobnost upijanja vlage i provjetravanja. Ne preporučuje se obrada tla na dubinama ispod dvadesetak cm budući da postoji opasnost od oštećivanja korijenja koje raste u plitkom zemljišnom sloju. Korisno je prije podizanja zasada šipka nekoliko godina uzgajati jednogodišnje ili višegodišnje ratarske ili krmne kulture u cilju popravke strukture i plodnosti zemlišta. Kako šipak formira vrlo razgranat korjenov sistem u kojem neki segmenti
4 www.PoljoHercegovina.org
mogu prodirati dosta daleko, razmaci sadnje moraju biti veći, posebno kod intenzivnih plantažnih zasada. Preporučeni razmak sadnje je 5 m između redova i 3 m unutar reda odnosno 4 x 4 m, što po 1 ha čini 625-650 sadnica šipka. Razmaci sadnje mogu biti i 5 x 4 m, te 4 x 3 m, te rijetko i 6 x 5 m. Ukoliko se šipak uzgaja kao živa ograda, sadi se na kraćim rastojanjima radi formiranja što kompaktnijeg živog zida. Šipak, svojim genetskim predispozicijama, predstavlja idealnu kulturu za formiranje “živog biljnog zida” koji u zimskom periodu predstavlja dobru zaštitu od niskih temperatura i hladnih vjetrova, a ljeti od ekstremno visokih temperatura koje su česte u područjima uzgoja šipka. Agrotehničkom zahvatu sadnje šipaka prethodi iskolčavanje redova i mjesta za sadnju, nakon čega se kopaju sadne rupe čije dimenzije trebaju omogućiti nesmetan smještaj sadnice nakon uklanjanja kontejnera i dodavanja đubriva. Đubrenje Šipak je potrebno prihranjivati i organskim i mineralnim đubrivima različitog sastava i porijekla. Nakon provedenih fizičko-hemijskih analiza zemljišta, utvrđuju se potrebe za meliorativnim đubrenjem. Meliorativnim đubrenjem šipka omogućava se postizanje stanja srednje opskrbljenosti zemljišta humusom i neophodnim hranjivima. Nakon obavljenog meliorativnog đubrenja, zemljišna površina se rigoluje ili duboko zaore nakon čega slijedi priprema za sadnju. Organska đubriva, osim što obogaćivaju zemljište hranljivim komponentama poboljšavaju i vodno-vazdušni režim i aktivnost mikroorganizama. Dobrim se pokazalo đubrenje zemljišta stajskim đubrivom svake treće godine u količini od 40-80 kg/stablu-žbunu ili zaoravanje biljnog pokrivača čime se obezbjeđuje održavanje plodnosti zemljišta. Od mineralnih đubriva najčešću primjenu imaju azotna, fosforna i kalijumova đubriva. Preporučuje se korištenje đubriva u kojima je sadržaj fosfora dvostruko, a kalijuma trostruko viši u odnosu na sadržaj azota. Količina unesenih đubriva je funkcija plodnosti zemljišta Sadnja Šipak se uzgaja na vlastitom korijenu pa ne dolaze u obzir podloge niti cijepljenje. Najčešće se razmnožava korijenovim reznicama. Reznice dužine 20-25 cm i debljine 0,5 do 1,2 cm dvogodišnjih izboja režu se poslije opadanja lišća u početku zime. U kasnu jesen uzete reznice čuvaju se u hladnom i vlažnom pijesku. U rasadniku se u proljeće dobro pripremi tlo i otvore brazde na razmak od 90 cm, a u njih se na razmak od 10-20 cm postavljaju reznice, i to malo ukoso. Reznice se zatrpaju rahlim tlom tako da na površini ostane pup, iz kojeg će potjerati mladica od kojeg se razvije sadnica. Takvo razmnožavanje omogućava da se već u idućoj godini dobiju sadnice pa govorimo o dvogodišnjim sadnicama. No, katkada se praktikuje sadnice ostaviti u rasadniku još godinu dana pa dobijemo trogodišnje sadnice. Vrlo se rijetko razmnožava sjemenom, iako se potomstvo gotovo ne razlikuje od majki s kojih je sjeme uzeto. Ukoliko se sadi u vrtu preporučuje se mjesto zaklonjeno od vjetra. Sadnica šipka se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 70 cm). Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju se zemljom te se voćka dobro zalije vodom. Sadnice šipka nabavljaju se u specijalizovanim rasadnicima koji imaju organizovanu zdravstvenu kontrolu matičnih zasada i sadnica na bolesti, štetočine i nematode. Na sadnici mora biti vidljiva etiketa sa nazivom rasadnika, kultivara, klase i broja deklaracije koji je garancija da je sadnica bila pod odgovarajućim stručnim nadzorom Njega usjeva Formiranje uzgojnog oblika obavlja se prve dvije godine nakon sadnje. Odabiru se 3-4 izdanaka i prikraćuju na 50-60 cm. Nakon treće godine obavlja se rezidba, tj. prorjeđivanje. Orezuje se svake godine. Tako se postiže formiranje željenog oblika i kasnije usklađuje odnos porasta i rodnosti.
5 www.PoljoHercegovina.org
Formiranje uzgojnog oblika traje 3-4 godine. Treba težiti da se dobije lijepo raspoređena krošnja čiji će svi dijelovi biti dobro osvjetljeni. Rod se formira na vrhovima tankih grančica, nastalih u prethodnoj vegetaciji na rodnom drvetu. Ova voćka malo ili uopće ne rađa u unutrašnjosti krošnje. Način održavanja zemljišta zavisi od sistema gajenja šipka, kultivara, nagiba terena, tipa zemljišta i klimatskih uslova. Održavanje zemljišta u zasadima šipka obavlja se kako bi se stvorili povoljni zemljišni uslovi za optimalnu fiziološku aktivnost korjenovog sistema i ostalih organa voćke, a sve u cilju ostvarenja obilne rodnosti i visoke kvalitete plodova. Preporučuje se, prvih godina nakon sadnje, uzgajanje povrtlarskih biljaka ili biljaka koje omogućavaju zelenišno đubrenje. Čistom obradom zemljišta uništavaju se korovske biljke, čuvanje dubinske vlage, a praktikuje se najčešće na ravnim ili blago nagnutim zemljištima. Održavanje zemljišta čistom obradom ostvaruje se jesenjim oranjem međurednog prostora do dubine od 15 cm ali i površinskom obradom zemljišta u toku vegetacije. Ne preporučuje se dublja obrada budući da može uzrokovati povrjeđivanje korjenovog sistema čime se stavaraju rane na žilama i preduslovi za razvoj štetnih gljivica, truležnica korijena. Ledina je sinonim ekstenzivnog načina uzgoja šipka budući da voćke koje se razvijaju na ledinama imaju slabiji porast, nešto kasniji ulazak u period plodonošenja. Žbunovi/stabla šipka u rodu imaju slabije zametanje cvjetnih pupoljaka, neredovnu rodnost, male prinose i manje kvalitetne plodove. Poznato je da zemljište pod ledinom slabije apsorbuje i konzervira vlagu, dok travnati pokrivač troši značajne količine vlage i hranljivih materija iz zemljišta, a sve na štetu voćaka. Upotreba herbicida u cilju održavanja zemljišta u zasadima šipka je efikasna mjera kojom se uništavaju korovske biljke bez korištenja mašina i ljudske radne snage. Efikasnost primjene herbicida zavisi od ekoloških faktora, vrste korovske vegetacije, ali i pravilnog izbora i načina primjene herbicida. Pri korištenju herbicida moramo biti krajnje obazrivi budući da greške u izboru i primjeni herbicida, osim nepostizanja željenog efekta, mogu imati i druge, višestruke negativne posljedice. Rezidba Rezidba je neophodna u mladim zasadima kako bi se formirao osnovni uzgojni oblik. Zahvat jačeg prikraćivanja nerodnih i tankih grana neophodan je svake godine. Tako se znatno poboljšava opskrbljenost cvjetnih pupoljaka hranjivim tvarima čime se pospješuje cvjetanje i obrazovanje plodova. Permanentnom rezidbom znatno se poboljšava vitalnost žbuna-stabla šipka. Razlikuju se rezidba u periodu uzgoja i rezidba u proizvodnom periodu. Šipak dobro podnosi rezidbu grana i debla dok je mlad. Rezidba je neophodan agrotehnički zahvat budući da je zbog jake snage rasta šipka neophodno obavljati:
prorjeđivanje,
regulisanje porasta bazičnih grana i
odstranjivanje “vodopija”. Vertikalni mlazevi iz debla i grana intenzivno rastu, iskorištavajući biljne sokove i slabeći rodno drvo. Na samom kraju vegetacije, preporučljivo je odstraniti nepotrebne, oštećene i sasušene grane. Ako se šipak redovno ne orezuje svake godine, neminovna je kasnija jaka rezidba. Jaka rezidba za period od 3-4 godine eliminiše rod. Unutrašnjost krošnje šipka potrebno je redovno prorjeđivati budući da se plodovi u unutrašnjosti rijetko formiraju, a i tada su niskog kvaliteta. Iz tog razloga, potrebno je održavati “praznom” unutrašnjost krošnje šipka. To se postiže odsijecanjem slabijih grana u proljeće.
6 www.PoljoHercegovina.org
4. SORTE
7 www.PoljoHercegovina.org
8 www.PoljoHercegovina.org
5. BOLESTI I ŠTETOČINE Krastavost ploda (Sphaceloma punicae)
Simptomi: mrlje ili kraste na plodu, jači napad‐pucanje plodova Suzbijanje: pred cvatnju, početak razvoja plodova Tretiranje: bakar, mankozeba i klortalonila Suha trulež ploda (Alternaria spp.) Simptomi: unutar ploda plodovi laganiji i slabo obojeni Suzbijanje: tijekom cvatnje, nakon formiranja plodova Tretiranje: mankozebi kaptan Siva plijesan (Botrytis cinerea) Simptomi: tamnosmeđe mrlje ‐ zeleni plodovi, sivo smeđa trulež, puna zrelost Suzbijanje: prije berbe (karenca) Tretiranje: fludioksonila ili fenheksamida Pamukova lisna uš (Aphis gossypii) Simptomi: kovrčanje i otpadanje mladog lišća, deformacija mladica, kloroza plodova, gljiva čađavica Suzbijanje: u vrijeme pojave Tretiranje: neonikotinoidi
9 www.PoljoHercegovina.org
6. FINANSIJSKO ULAGANJE
Uzgoj šipaka na površini od 1 ha - 10 dunuma
RB Vrsta troška Jedinica
mjere Broj
jedinica Cijena
jedinice Ukupno
I Pripremni radovi A Ručni radovi
1 Niveliranje terena sat 5 5 25.00
2 Iskolčavanje terena sat 5 5 25.00
3 Utovar-istovar dan 2 65 130.00
4 Spravljanje herbicida sat 1 5 5.00
5 Sakupljanje kamena i ostalog dan 1 65 65.00
6 Nepredviđeni poslovi sat 2 5 10.00
Total A 260.00
B Mašinski radovi
1 Rekultivacija do 100 cm proces 1 10000 10,000.00
2 Rad bagera ha 1 150 150.00
3 Podrivanje sat 5 35 175.00
4 Rasturanje stajnjaka sat 3 30 90.00
5 Rasturanje min. đubriva sat 2 30 60.00
6 Rigolovanje sat 7 35 245.00
7 Tanjiranje sat 2 30 60.00
8 Prevozi - utovar sat 2 30 60.00
Total B 10,840.00
C Materijalni troškovi
1 Mineralno đubrivo kilogram 1000 0.65 650.00
2 Stajnjak tona 40 35 1,400.00
Total C 2,050.00
Ukupno pripremni radovi 13,150.00
II Podizanje nasada šipka u prvoj godini A Ručni radovi
1 Razmjeravanje i obilježavanje sadnih mjesta sat 1.5 50 75.00
2 Priprema sadnica za sadnju - dezinfekcija dan 0.5 50 25.00
3 Postavljanje kočića sat 0.5 50 25.00
4 Utovar, istovar, raznos sadnica sat 0.3 50 15.00
5 Sadnja sat 2 50 100.00
6 Ostali radovi sat 1 50 50.00
Total A 290.00
B Mašinski radovi
1 Kopanje jama sat 12 100 1,200.00
2 Prevoz (sadnice, stajnjak) dan 1 70 70.00
3 Kultiviranje - drljanje nakon sadnje 1x sat 5 30 150.00
4 Kultiviranje - drljanje tokom vegetacije 3x sat 15 30 450.00
5 Jesenska obrada - podrivanje 1x sat 4 45 180.00
6 Zaštitna tretiranja 3x sat 9 30 270.00
Total B 2,320.00
C Materijalni troškovi
1 Sadnice šipka, razmak 4x4 komad 625 4 2,500.00
2 Drveni kočići komad 620 0.25 155.00
3 Vezivo PVC kg 3.5 5 17.50
4 Zaštitna sredstva - Cuprablau kg 3.5 8 28.00
5 Stajnjak tona 25 40 1,000.00
Total C 3,700.50
Ukupno troškovi nasada šipka u prvoj godini 6,310.50
Ukupno troškovi I godine 19,460.50
10 www.PoljoHercegovina.org
Njega i održavanje nasada šipka II godina
RB Vrsta troška Jedinica
mjere Broj
jedinica Cijena
jedinice Ukupno
A Ručni radovi
1 Pomotehnički radovi dan 1 50 50.00
2 Okopavanje zaštitne trake 2x dan 16 50 800.00
3 Utovar-istovar dan 1 50 50.00
4 Ostali ručni radovi dan 1 50 50.00
Total A 950.00
B Mašinski radovi
1 Proljetno oranje sat 5 30 150.00
2 Kultiviranje 2x sat 10 30 300.00
3 Zaštita 3x sat 9 30 270.00
4 Jesenje oranje sat 4 45 180.00
5 Nepredviđeni poslovi sat 8 30 240.00
Total B 1,140.00
C Materijalni troškovi
1 NKP 7:20:30 kg 120 0.6 72.00
2 KAN 27% kg 150 0.32 48.00
3 Voda m3 2500 0.15 375.00
4 Zaštitna sredstva kg 5 10 50.00
Total C 545.00
Ukupno njega i održavanje nasada šipka II godina 2,635.00
Njega i održavanje nasada šipka III godina
RB Vrsta troška Jedinica
mjere Broj
jedinica Cijena
jedinice Ukupno
A Ručni radovi
1 Pomotehnički radovi dan 1 50 50.00
2 Okopavanje zaštitne trake 2x dan 16 50 800.00
3 Utovar-istovar dan 1 50 50.00
4 Ostali ručni radovi dan 1 50 50.00
Total A 950.00
B Mašinski radovi
1 Proljetno oranje sat 5 30 150.00
2 Kultiviranje 2x sat 10 30 300.00
3 Zaštita 3x sat 9 30 270.00
4 Jesenje oranje sat 4 45 180.00
5 Nepredviđeni poslovi sat 8 30 240.00
Total B 1,140.00
C Materijalni troškovi
1 NKP 7:20:30 kg 400 0.6 240.00
2 KAN 27% kg 100 0.32 32.00
3 UREA 46%N kg 110 0.48 52.80
4 Voda m3 2500 0.15 375.00
5 Zaštitna sredstva kg 1200 1.5 1,800.00
Total C 2,499.80
Ukupno njega i održavanje nasada šipka III godina 4,589.80
Pregled troškova prve tri godine za nasad šipka površine 1ha
Godina I 19,460.50
Godina II 2,635.00
Godina III 4,589.80
26,685.30
Izvor: http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/sipak-30/ Characteristics of pomegranate (Punica granatum L.) cultivars Glavaš and Paštrun Jelena Ugarković, Mira Radunić, Antonela Kozina, Zlatko Čmelik Prof dr. Ahmed Dzubur - Podizanje nasada, tehnologija uzgoja i prerada šipka
