Upload
lamthuy
View
241
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
datum / prosinac, 2015
nositelj zahvata / Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, Zagreb
naziv dokumenta / ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
Nositelj zahvata: HRVATSKE CESTE d.o.o.
Vončinina 3, Zagreb
Naručitelj: HRVATSKE CESTE d.o.o.
Vončinina 3, Zagreb
Ovlaštenik: DVOKUT ECRO d.o.o. Trnjanska 37, 10000 Zagreb
Naziv dokumenta: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA
PULA
Oznaka ugovora: U078_15
Verzija: za predaju u postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš
Datum: prosinac, 2015.
Poslano: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Voditelj izrade: Mario Pokrivač, struč.spec.ing.sec. – zaštita okoliša, dipl.ing.prom. Uvod, podaci o nositelju zahvata, podaci o lokaciji, opis lokacije zahvata, promet i infrastruktura, buka, akcidenti
Stručni suradnici: Katarina Bulešić, mag.geog. Naselja i građevinska područja
Mirjana Marčenić, dipl.ing.agr. – uređenje krajobraza Krajobraz, kulturno-povijesna baština
Jelena Fressl, dipl.ing.biol.
Barbara Črgar, mag.oecol.
Zaštićena prirodna područja, biljni i životinjski svijet, ekološka mreža RH
mr.sc. Konrad Kiš, dipl.ing.šum. Šume i lovstvo
Imelda Pavelić, dipl.ing.agr. Tlo i poljoprivreda
Tomislav Hriberšek, dipl.ing.geol.
Vode
Vjeran Magjarević, dipl.ing.fiz. Zrak
Hrvoje Živanović, mag.ing.aedif. Prostorno–planska dokumentacija, grafički prilozi
Konzultacije i podaci: Rencon d.o.o. Vijenac Ivana Mažuranića 8, Osijek Via plan d.o.o. Ivana Severa 15, Varaždin Institut IGH d.d. Janka Rakuše 1, Zagreb
Tempus projekt d.o.o. Ulica Grada Vukovara 284, Zagreb Rijekaprojekt d.o.o. Moše Albaharija 10A, Rijeka
Direktorica: Marta Brkić, dipl.ing.agr.- uređenje krajobraza
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
S A D R Ž A J
UVOD 2
1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 4
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 5
2.1. TOČAN NAZIV ZAHVAT S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE .......................................... 5
2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................................................ 5
2.2.1. OPĆENITO ............................................................................................................................ 5
2.2.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA ................................................................................................... 6
2.2.3. OPIS PROJEKTIRANOG RJEŠENJA .......................................................................................12
2.3. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ..............22
2.4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA .................................................................................................22
2.4.1. OPIS VARIJANTE B DIONICE IV ...........................................................................................22
2.4.2. ANALIZA VARIJANTNIH RJEŠENJA DIONICE IV ...................................................................23
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 24
3.1. PODACI O LOKACIJI ....................................................................................................................24
3.2. VAŽEĆA PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ...................................................................26
3.2.1. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE ..............................................................................27
3.2.2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA PULE .......................................................................28
3.2.3. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARČANA .............................................................28
3.2.4. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIŽNJAN .................................................................29
3.2.5. ZAKLJUČAK .........................................................................................................................29
3.3. OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI UTJECAJ ..................30
3.4. OPIS ZAŠTIĆENIH PODRUČJA GDJE SE ZAHVAT PLANIRA I/ILI NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI ZNAČAJAN UTJECAJ .....................................................................................................43
3.4.1. BIORAZNOLIKOST ...............................................................................................................44
3.5. PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE GDJE SE ZAHVAT PLANIRA I/ILI NA KOJA BI MOGAO IMATI ZNAČAJAN UTJECAJ ...............................................................................................................45
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 47
4.1. SAŽETI OPIS UTJECAJA ...............................................................................................................47
4.1.1. UTJECAJ NA NASELJA I GRAĐEVINSKA PODRUČJA .............................................................47
4.1.2. UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU .........................................................................47
4.1.3. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ ....................................................................................................49
4.1.4. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU ..................................................................50
4.1.5. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET ......................................50
4.1.6. UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU .........................................................................................52
4.1.7. UTJECAJ NA ŠUME I LOVSTVO ...........................................................................................53
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
4.1.8. UTJECAJ NA TLO I BILJNU PROIZVODNJU ..........................................................................53
4.1.9. UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA ....................................................................................55
4.1.10. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA ..........................................................................................57
4.1.11. UTJECAJ OD POVEĆANE RAZINE BUKE ...............................................................................58
4.1.12. UTJECAJ U SLUČAJU AKCIDENATA .....................................................................................61
4.2. OBILJEŽJA UTJECAJA ..................................................................................................................62
4.3. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ........................................................64
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 65
5.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................................65
5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...............................................................66
6. IZVORI PODATAKA 67
7. GRAFIČKI PRILOZI 71
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
2
UVOD
Predmet ovog elaborata zaštite okoliša je zahvat obnove, rekonstrukcije i dogradnje državnih cesta i
popratne infrastrukture na dijelovima koridora postojećih državnih cesta D75, D66 i D401, na relaciji
naselje Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula. Čitav zahvat dokumentacijski i provedbeno je podijeljen u
četiri dionice.
Dionica I (rekonstrukcija D75) na dijelu ceste D75 (Pula-Vodnjan), je duga 1,42 km, te počinje od
križanja sa županijskom cestom Ž5115 (budući kružni tok Fažanska) u smjeru sjeverozapada - prema
Vodnjanu.
Dionica II (dogradnja drugog kolnika na dijelu državnih cesta D75 i D66) predstavlja rekonstrukciju i
dogradnju drugog kolnika na dijelu cesta D75, južno od križanja (budućeg rotora) Fažanska (Ž5115) i
dio D66 (sjeverna obilaznica Grada Pule), u produžetku od južnog kraja Dionice I do rotora (čvora)
Šijana, ukupne duljine 1,89 km.
Dionica III (rekonstrukcija državne ceste D66 – sjeverna obilaznica grada Pule) predstavlja
rekonstrukciju dionice državne ceste D66 (sjeverna obilaznica grada Pule) – nastavak na južni dio
Dionice II, koja će se izvoditi u tri faze. 1. faza predstavlja izgradnju rotora Šijana s pripadajućim
privozima (5 osi), objektima i opremom, ukupne duljine svih osi 1,75 km, dok je duljina zahvata na
ovoj dionici (glavna os - D66 ) oko 907 m. 2. faza ove dionice od rotora Šijana do čvora Pula (spoj na
autocestu A9 – Istarski Y) u duljini od 1564 m. 3. fazu predstavlja denivelacija rotora Šijana na osi
D66-ulica Prekomorskih brigada. Ukupna duljina zahvata na ovoj dionici iznosi 2,47 km. Prve dvije
faze na ovoj dionici su već izvedene, te se radovi na ovoj dionici (Dionica III) odnose isključivo na 3.
fazu – denivelacija rotora Šijana.
Dionica IV (rekonstrukcija ceste čvor Pula – Zračna luka Pula) se nalazi istočno od čvora Pula (A9),
duljine je oko 2,5 km, te predstavlja rekonstrukciju dijela postojećih cesta D66 i D401 (D66 –zračna
luka Pula).
Cjelokupni zahvat nalazi se u dva dijela, gdje zapadni dio čine Dionice I, II i III (od naselja Veli Vrh do
čvora Pula), dok istočni dio zahvata čini Dionica IV, odnosno postoji prekid zahvata na postojećem
čvoru Pula (spoj na A9 – Istarski ipsilon). Ukupna duljina zahvata je 8,28 km, gdje zapadni dio (Dionice
I, II i III) čini 5,78 km, a na istočni (Dionica IV) oko 2,5 km.
Za predmetni zahvat: cesta Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula potrebno je provesti postupak ocjene o
potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno Prilogu II., Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na
okoliš (NN 61/14), točke: 12. Zahvati urbanog razvoja i drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi
međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš i 13. Izmjena zahvata
iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan
utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku
ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
Na grafičkim prilozima 1 i 2 dan je prikaz zahvata i buffer zone na ortofotografskoj podlozi i
topografskoj karti RH.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
3
Grafički prikaz 1 daje prikaz zahvata u koridorima postojećih cesta, po dionicama planirane ceste.
Grafički prikaz 1. Prikaz realizacije zahvata po dionicama
Za predmetni zahvat je na temelju članka 2. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN
146/14) potrebno provesti i postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
4
Prema članku 77. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15) i članku 27 Zakona o zaštiti
prirode (NN 80/13) postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu se provodi
u okviru postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te je potrebno sukladno
članku 7. navedenog Pravilnika ocijeniti da li je za predmetni zahvat potrebno (ili nije potrebno)
provesti postupak Glavne ocjene zahvata na ekološku mrežu. Člankom 25. Uredbe o procjeni utjecaja
zahvata na okoliš (NN 61/14) omogućeno je da kada nositelj zahvata utvrdi da se njegov zahvat nalazi
na popisu zahvata iz Priloga II., odnosno Priloga III. ove Uredbe može podnijeti nadležnom tijelu
zahtjev za ocjenu o potrebi procjene koja uključuje i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu sukladno
posebnom propisu.
Nositelj zahvata je tvrtka Hrvatske ceste d.o.o., a izrada Elaborata ugovorena je kako bi se sukladno
članku 27. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) u sklopu postupka ocjene o
potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocijenilo je li za predmetni zahvat potrebno (ili nije
potrebno) provesti procjenu utjecaja na okoliš.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
5
1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA
Naziv i sjedište tvrtke: HRVATSKE CESTE d.o.o.
Vončinina 3
10 000 Zagreb
Matični broj: MB: 1554972
OIB: 555457887885
Odgovorna osoba: Ivona Dujmović Tomić
Telefon: +385 (1) 46 27 479
E-mail: ivona.dujmovictomic@hrvatske–ceste.hr
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
6
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
2.1. TOČAN NAZIV ZAHVAT S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ
UREDBE
Za predmetni zahvat: cesta Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula potrebno je provesti postupak ocjene o
potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno Prilogu II., Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na
okoliš (NN 61/14), točka: 12. Zahvati urbanog razvoja i drugi zahvati za koje nositelj zahvata radi
međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš i 13. Izmjena zahvata
iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan
utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku
ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA
2.2.1. OPĆENITO
Predmetni zahvat je podijeljen u četiri dionice, od kojih su pojedine dionice projektno podijeljene po
fazama izvedbe budući da se radi o rekonstrukciji i nadogradnji postojećih cesta.
Dionica I se odnosi na rekonstrukciju dijela državne ceste D75 (GP Kaštel (R. Slovenija) D200 -
Savudrija - Umag - Novigrad - Poreč - Vrsar – Vrh Lima - Bale do Pule (D400)), na dionici Vodnjan -
Pula, u duljini od 1420 m od raskrižja (kružni tok) Fažanska (Ž5115) u smjeru Vodnjana.
Dionica II je dio državne ceste D66 i D75, na čijem se dijelu planira dogradnja drugog kolnika, u duljini
od oko 1,89 km. Državna cesta D66 počinje od Pule (D400) – Labin – Opatija- Matulji (D8), te čini
sjeverni dio obilaznice grada Pule, nastavljajući se na sjeverozapadu na državnu cestu D75 (D200 –
Savudrija – Umag – Novigrad – Poreč – Vrsar – Vrh Lima – Bale – Pula (D400)) koja predstavlja dionicu
I ovog zahvata. Ova dionica je podijeljena u dvije faze: 1. faza od raskrižja Šijana prema naselju Veli
Vrh u duljini 1,5 km, te 2. faza od 1,5 do 1,89 km (spoj na dionicu I). Idejni projekt za ovu dionicu je
izradila tvrtka Via plan d.o.o. iz Varaždina
Dionica III predstavlja rekonstrukciju državne ceste D66 (Pula (D400) – Labin – Opatija- Matulji (D8)) –
sjeverna obilaznica grada Pule. Ova dionica se nastavlja na dionicu II u smjeru jugoistoka i podijeljena
je u tri faze. 1. faza je rotor Šijana i priključne ceste (duljina glavne osi zahvata 907 m), 2. faza je
dionica od rotora Šijana do Čvora Pula (A9) – duljine 1,564 km, dok se 3. faza odnosi na denivelaciju
rotora Šijana (u produžetku ulice Prekomorskih brigada). Idejne i glavne projekte za ove dionice su
izradile tvrtke Institut IGH d.d. i Tempus projekt d.o.o. iz Zagreba.
Dionica IV predstavlja rekonstrukciju postojećih cesta: čvor Pula (A9) – Zračna Luka Pula u koridoru
postojećih cesta D66 i D401, duljine oko 2,5 km. Idejno rješenje ove dionice je izradila tvrtka
Rijekaprojekt d.o.o.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
7
2.2.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA
2.2.2.1. DIONICA I – rekonstrukcija državne ceste D75
Državna cesta D75, (ukupne duljine 80,1 km) prostorno je smještena duž zapadnog dijela Istarskog
poluotoka od G.P. Kaštel – Buja – čvora Medaki (A9) – Bala do Pule. Postojeća cesta, na predmetnoj
dionici, je dvotračna prometnica širine kolnika od 7,3 do 7,6 m. Cestovni pojas je uzak (širine 12 do
15m) mjestimično ograničen jednostranim ili obostranim ogradama, potpornim zidovima i sl. U
horizontalnom smislu trasa je ispružena uz jedan dvostruki zavoj na početku trase.
Kolnik je u lošem stanju, bankine su neuređene, a ulični profil uzak i nedefiniran. Prethodna saniranja
izvođena su krpanjem rupa i mjestimičnim presvlačenjem. Rubovi ceste su oštećeni s izraženim
denivelacijama. Bankine su neuređene, nedovoljne širine i mjestimično više od kolnika, što rezultira
zadržavanjem vode uz rub kolnika. Uz rubove ceste prisutni su razni sadržaji koji ometaju ili umanjuju
sigurnost u prometu (drveća u neposrednoj blizini kolnika, ograde, zidovi, proširenja ili nelegalna
parkirališta). U cestovnom pojasu nalazi se i vegetacija koja smanjuje vidljivost i vizualno „sužava“
cestovni profil što doprinosi neugodnom doživljaju ceste.
Cesta je većim dijelom u niskom nasipu, a samo dijelom u usjeku ili zasjeku. Poprečni nagib je
pretežno dvostrešni, promjenljiv po iznosu i često gotovo da nije primjetan. Mjestimično su
denivelacije osigurane zaštitnom ogradom, a mjestimično ostvarene potpornim zidovima.
Na dionici nema pješačkih ni biciklističkih staza što značajno smanjuje sigurnost nemotornog
prometa. Tome pridonosi i nepostojanje javne rasvjete i samo jedan obilježeni pješački prijelaz.
Postojeća raskrižja su neuređena i često vrlo nepregledna. Kolni prilazi su vrlo često udvojeni, nalaze
se duž cijele dionice trase, a mjestimično su oblika nedefiniranog raskrižja.
Niveleta ceste je ispružena bez velikih promjena u uzdužnim nagibima. Odvodnja dionice je riješena
otvorenim putem prema okolnom terenu. Horizontalna i vertikalna signalizacija nije potpuna i u
skladu s važećim propisima.
Postojeće stanje predmetne dionice je prikazano na fotografijama u nastavku.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
8
Grafički prikaz 2.1. Uklapanje u postojeću trasu (spoj
na dionicu II)
Grafički prikaz 2.2. Drveće uz cestu
Grafički prikaz 2.3. Zaštitna ograda
Grafički prikaz 2.4. Kraj trase 1,42 km
2.2.2.2. DIONICA II – dogradnja drugog kolnika na državnim cestama D75 i D66
Predmetna prometnica nalazi se u gradu Puli, čineći dio sjeverne obilaznice toga grada. U široj
prometnoj mreži, uz novo izgrađene dijelove Istarskog ipsilona i autocestu A9, predstavlja dio
paralelne poveznice grada Pule prema Vodnjanu, te nastavno prema zapadnom i središnjem dijelu
Istre. Postojeća dionica predstavlja dijelove državnih cesta D66 i D75, te počinje od kružnog raskrižja
"Šijana", a završava prije križanja s Fažanskom cestom (Ž5115). Na trasi se nalaze tri veća raskrižja s
postojećim prometnicama (Vitasovićeva, Tršćanska i Vallelunga). Ova dionica prolazi kroz industrijsku
zonu grada Pule i dijelove naselja Veli Vrh.
Postojeću prometnicu čini jedan kolnik s dva prometna traka ukupne širine oko 7,50 m, odvojenih
zelenim pojasom širine 2,0-3,0 m i deniveliranih pješačko-biciklističkih staza ukupne širine oko 3,0 m.
Kolnik je omeđen rubnjacima, a staze su smještene jednostrano s južne (zapadne) strane postojećeg
kolnika. Poprečni nagib osnovnog kolnika je jednostrešan, dok u uzdužnom smislu pad trase iznosi do
5 %. Većim dijelom trasa je položena u razini s postojećim terenom osim u zoni nadvožnjaka preko
pruge. Pri tome teren s jugozapadne strane prometnice ima pribrežni karakter, dok je onaj sa
sjeveroistočne strane padinski. Odvodnja prometnice riješena je zatvorenim sustavom odvodnje
odnosno vezom na postojeći mješoviti sustav odvodnje grada Pule.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
9
Postojeća mreža gradskih ulica vezana je na predmetnu dionicu preko 4 raskrižja u nivou (označeni
redom A, B, C, te Paduljska-Creska ulica). Od toga su dva raskrižja uređena odgovarajućim zahvatima
kao privremena kružna raskrižja, dok su preostala dva uređena kao klasično trokrako, te četverokrako
semaforizirano raskrižje. Od ostalih posebnosti postojećeg stanja treba istaknuti četverokrako
raskrižje u zoni naselja Veli Vrh koje ima povećani intenzitet pješačkog prometa zbog blizine osnovne
škole.
Od ostalih elemenata prometnice prisutna su dva para autobusnih stajališta, te postojeći nadvožnjak
preko željezničke pruge od značaja za regionalni R101 ((Podgorje) – Državna granica – Buzet – Pazin –
Pula)) i ulice Sv.Petra.
Obzirom na intenzitet prometa, te postojeće stanje uređenosti raskrižja i prometnice, potrebno je
izvršiti nadogradnju i rekonstrukciju ove dionice kako bi udovoljila uvjetima sigurnijeg i bržeg
odvijanja lokalnog i tranzitnog prometa. U skladu s projektnim zadatkom predviđa se nadogradnja
novog dvotračnog kolnika s južne (zapadne) strane postojećeg uz rekonstrukciju sadašnjih važnijih
raskrižja.
Prema planu rekonstrukcije ova dionica je podijeljena u dvije faze: 1. faza – istočni dio, od čvora
Šijana do čvora C (spoj na ulicu Vallelunga), duljine 1,5 km i 2. faza u nastavku na 1. fazu u smjeru
zapada duljine 510 m prema kružnom čvoru Fažanska (Ž5115), odnosno spoj na dionicu I ovog
zahvata.
Postojeće četverokrako raskrižje (raskrižje „A“) državne ceste D75 s Vitasovićevom i Industrijskom
ulicom je mjerama privremene signalizacije i montažnim elementima uređeno kao kružno raskrižje. U
neposrednoj zoni ispred i iza raskrižja smještena su autobusna stajališta.
Raskrižje „B“ je postojeće trokrako raskrižje državnih cesta D75, D66 i D400 (Tršćanska ul.) udaljeno
oko 955 m od početka dionice II (čvor Šijana). Postojeće raskrižje je također mjerama privremene
signalizacije i montažnim elementima uređeno kao kružno raskrižje. U zoni ovog raskrižja se nalazi
nadvožnjak "Pula" preko željezničke pruge od značaja za regionalni R101 ((Podgorje) – Državna
granica – Buzet – Pazin – Pula) i ulice Sv.Petra. Centar novog kružnog četverokrakog raskrižja
smješten je u sjecištu nove osi glavne trase (D75 i D66) s osima postojeće prometnice (D400 -
Tršćanska ul.), te osi sjeveroistočnog privoza za buduću spojnu cestu na Industrijsku ulicu.
Raskrižje „C“ je postojeće raskrižje državne ceste D75 i ulice Vallelunga a udaljeno je od početka
dionice u smjeru zapada oko 1316 m od početka dionice. Uređeno je po principu trokrakog raskrižja s
posebnim lijevim skretačem na glavnom smjeru za skretanje iz smjera grada Pule prema ulici
Vallelunga, dok na sporednom smjeru promet nije kanaliziran. Postojeća regulacija prometa u
raskrižju izvedena je samo pomoću horizontalne i vertikalne signalizacije.
2. faza ove dionice, duljine oko 510 m, predstavlja cestu od kraja 1. faze do spoja na kružni tok
Fažanska (dionica I zahvata), uključujući postojeće raskrižje državne ceste D75 s Paduljskom i
Creskom ulicom za koje je predviđeno ukidanje i izvedba podvožnjaka na glavnoj trasi prometnice
kako bi se osigurao nesmetan putni prijelaz prema školi Veli Vrh.
Na sadašnjoj trasi postoje jednostrane pješačko-biciklističke staze s južne strane postojećeg kolnika
širine oko 3.00 m, koje će dogradnjom kolnika biti izmještene.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
10
Fotodokumentacija postojećeg stanja dana je na slikama u nastavku:
Grafički prikaz 2.5. Početak trase II dionice
Grafički prikaz 2.6. Glavna trasa
Grafički prikaz 2.7. Lokacija raskrižja „A“
Grafički prikaz 2.8. Glavna trasa između raskrižja „A“ i „B“
Grafički prikaz 2.9. Lokacija raskrižja „B“
Grafički prikaz 2.10. Postojeći nadvožnjak preko pruge
i ceste
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
11
Grafički prikaz 2.11. Pogled na postojeći nadvožnjak
preko pruge i ceste
Grafički prikaz 2.12. Lokacija raskrižja "C"
Grafički prikaz 2.13. Glavna trasa iza raskrižja „C“
Grafički prikaz 2.14. Pogled na trasu budućeg
podvožnjaka
Grafički prikaz 2.15. Lokacija budućeg putnog prijelaza
Grafički prikaz 2.16. Glavna trasa – kraj dionice II –spoj
na dionicu I
2.2.2.3. DIONICA III – rekonstrukcija državne ceste D66 – sjeverna obilaznica grada Pule
Na postojećoj lokaciji cesta je dvosmjerna, sa križanjima u nivou dijelom nesemaforizirana s
nedostatnim trakama za skretanja i dosta bočnih smetnji u smislu raznih neuređenih priključaka na
cestu. Trenutno stanje na nekim križanjima ne zadovoljava kapacitetom, pogotovo što je u velikom
broju isključen rad svjetlosnih signalnih uređaja.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
12
Kružni tok Šijana (1. faza) je lociran po prilici u nivou okolnog terena, a ulica Prekomorskih brigada u
konačnom rješenju (deniveliranje) prolazi ispod (na -1) i uklapa se južno u izvedeni dio četverotračne
ulice.
Predmet 2. faze je glavna trasa (između čvora Šijana i čvora Pula na A9 – Istarski Y), te kružna križanja
„Mercator“ i „Peličeti“. Duljina zahvata na ovoj dionici iznosi 1564 m, od ukupno 2470,54 m (ostatak
je u 1. fazi).
Na postojećoj lokaciji cesta je dvosmjerna, s križanjima u nivou dijelom nesemaforizirana s
nedostatnim trakama za skretanja i dosta bočnih smetnji u smislu raznih neuređenih priključaka na
cestu. Trenutno stanje na nekim križanjima ne zadovoljava kapacitetom, pogotovo što je u velikom
broju isključen rad svjetlosnih signalnih uređaja.
Projektno rješenje rekonstrukcije (s križanjima u nivou s kružnim tokom prometa) definirano je
temeljem planske dokumentacije Grada i prometnih analiza. Kružni tokovi na većim priključnim
cestama (Mercator i Peličeti) su locirani po prilici u nivou okolnog terena.
2.2.2.4. DIONICA IV – rekonstrukcija ceste čvor Pula – Zračna luka Pula
Prometni smjer od čvora Pula (A9) prema zračnoj luci Pula čini dio državne ceste D66 i državna cesta
D401. Obje ceste, budući da se radi o ravničarskom terenu, imaju ispruženu trasu koja je uglavnom u
protusmjernim krivinama polumjera od R=110-300 m, s međupravcima.
Stanje kolnika je relativno dobro, bez većih oštećenja. Na kolniku su mjestimično vidljive uzdužne i
mrežaste pukotine i zakrpe tako da se kolnik može obnoviti zamjenom asfaltnih slojeva ili
postavljanjem novog habajućeg sloja. Prije zamjene sloja treba ispitati strukturu kolničke
konstrukcije, odnosno zadovoljava li za prognozirano prometno opterećenje.
Prema postavljenoj prometnoj signalizaciji u smjeru od čvora Pula prema zračnoj luci na cesti su
ograničenja brzine na 50 i 60 km/h. Zatim je nakon čvora Pula znak za najmanju dopuštenu brzinu 40
km/h, nakon čega je ograničenje brzine na 50 km/h na prilazu raskrižju državnih cesta D66 i D401, te
ponovno 50 km/h na početku „razvučenog“ raskrižja između državnih cesta D66 i D401. Zatim slijedi
ograničenje 60 km/h, nakon ulaza u vojarnu, a koje vrijedi do zračne luke. U suprotnom smjeru, od
zračne luke prema čvoru Pula je ograničenje brzine na 50 km/h kod vojarne, nakon čega je poslije
raskrižja državnih cesta D66 i D401 ograničenje brzine na 80 km/h. Obostrano uz rubove ceste
postavljeni su smjerokazni stupići.
Budući da je predviđeno prometno opterećenje nakon slijedećih 20 godina neznatno veće od
sadašnje propusne moći ceste može se zaključiti da postojeća cesta uz određene zahvate i obnovu
može zadovoljiti prometne potrebe za prilaz zračnoj luci Pula.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
13
2.2.3. OPIS PROJEKTIRANOG RJEŠENJA
Sumarni prikaz radova na obnovi, rekonstrukciji i dogradnje državnih cesta i popratne infrastrukture
na dijelovima koridora postojećih državnih cesta D75, D66 i D401, na relaciji naselje Veli Vrh – Pula –
Zračna luka Pula dan je u tablici u nastavku a detaljniji opis po dionicama u poglavljima nakon tablice.
Tablica 2.1. Sumarni prikaz radova na obnovi, rekonstrukciji i dogradnje državnih cesta i popratne
infrastrukture na dijelovima koridora postojećih državnih cesta D75, D66 i D401, na relaciji naselje Veli
Vrh – Pula-Zračna luka Pula
ZAHVAT
Dionica Opis djelatnosti zahvata
Dionica I -
duljine 1,42
km na D75
-rekonstrukcija kolničke konstrukcije, raskrižja i popravljanje geometrije ceste
-izgradnja pješačkih i biciklističkih staza, te autobusnih stajališta
-izgradnja novog zatvorenog sustava odvodnje oborinske kolničke odvodnje
-prelaganje i zaštita postojećih instalacija (TK i elektroinstalacije)
Dionica II –
duljine 1,89
km na D75 i
D66
-dogradnja drugog kolnika na južnoj strani postojećeg kolnika
-izgradnja novih te zadržavanje postojećih pješačkih i biciklističkih staza
-uređenje raskrižja postojećih prometnica u obliku rotora A- Industrijska-Vitasovićeva, B-
Tršćanska-D400, C-ulica Vallelunga
-izgradnja nadvožnjaka (pored postojećeg, za drugi kolnik) preko ulice sv. Petra i željezničke
pruge R101
-izgradnja putnog prijelaza preko dionice za ceste Paduljska i Creska
-izgradnja spoja na dionicu I na rotoru Fažanska (rotor na križanju s Ž5115)
-izgradnja fizičkih barijera za zaštitu od buke (bukobrani) na manjem dijelu
-izgradnja zatvorenog sustava odvodnje oborinske kolničke odvodnje
-zaštita i izmještanje instalacija (vodovod, kanalizacija, plin, elektroenergetika, TK i HŽ
instalacije)
Dionica III –
duljine 2,47
km na D66 –
već
izvedena 1. i
2. faza
-izgradnja rotora (R=75m) u razini na križanju Šijana za pripadajućih 5 privoza, dvotračni – već
izvedeno
-rekonstrukcija priključnih cesta na rotor Šijana te prema čvoru Pula, u zoni rotora dvotračni, a
prema čvoru Pula planirana izvedba drugog kolnika, s južne strane postojećeg – već izvedeno
-izgradnja dvaju rotora u razini za skretanje prema trgovačkom centru Mercator i Peličeti
(objekti Hrvatskih šuma) – već izvedeno
-izgradnja denivelacije rotora Šijana (3. faza) u produžetku ulice Prekomorskih brigada -
neizvedeno
-izgradnja novog zatvorenog sustava oborinske odvodnje kolnika, odvodnja preko slivnika u
oborinsku kanalizaciju – već izvedeno
-izvedba pješačke i biciklističke staze uz novi južni kolnik, osim na dijelu uz prugu R101 – već
izvedeno
-prelaganje i zaštita instalacija (elektroenergetska mreža, TK mreža, kanalizacija, vodovod i plin)
– već izvedeno
Dionica IV – -rekonstrukcija postojeće ceste na dionici čvor Pula – ZL Pula (zamjena i proširenje kolnika),
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
14
ZAHVAT
Dionica Opis djelatnosti zahvata
duljine 2,50
km na D66 i
D401
dvokolnička (autocesta) do prvog četverokrakog rotora, zatim dvotračna
-izgradnja zatvorenog sustava odvodnje (prihvat, pročišćavanje i dispozicija oborinskih voda)
-izgradnja biciklističke staze na sjevernom dijelu do križanja s cestom D401
-zaštita i prelaganje instalacija sukladno projektnoj dokumentaciji i posebnim uvjetima
operatera
2.2.3.1. OPĆENITO
Dionica I – rekonstrukcija D75 (od čvora Fažanska prema Vodnjanu)
Dionica I (rekonstrukcija D75) na dijelu ceste D75 (Pula-Vodnjan), je duga 1,42 km. Predmet zahvata
dionice I je rekonstrukcija postojeće ceste, raskrižja, kolničke konstrukcije izgradnja autobusnih
stajališta, izgradnja novih pješačkih i biciklističkih staza, rješavanje pripadajuće oborinske odvodnje s
prometnih površina te nova javna rasvjeta kao i zaštita i prelaganje postojećih instalacija (Grafički
prilog 7). Kod trasiranja osi ove dionice posebna pažnja posvećena je usklađivanju vozno-dinamičkih
zahtjeva s postojećim stanjem na terenu tj. izgrađenosti uz postojeći cestovni koridor. Tom se
optimalizacijom osigurava najmanja moguća kolizija s postojećim privatnim posjedima, ograda i
potpornim zidovima. Na cijelom zahvatu širina kolnika iznosila bi 7,1 m; u što ulaze dva prometna
traka od po 3,25 m, te rubni trakovi od 0,3 m (2 x 3,25 m + 2 x 0,3 = 7,10 m). Ukupni ulični profil
iznosi 14,3 m. Zbog povećanja širine cestovnog koridora (cesta, pješačke i biciklističke staze)
mjestimično je nužno predvidjeti izmještanje postojećih ograda. Uz zeleni pojas projektirana je
biciklistička staza širine 2,0 m, te pješačka staza širine 1,6 m. Staze su odvojene parkovskim
rubnjakom.
Dionica II – državna cesta D75 i D66 –dogradnja drugog kolnika
Dionica II (dogradnja drugog kolnika na dijelu državnih cesta D75 i D66) ukupne je duljine 1,89 km.
Obzirom na vrstu terena, odnosno predviđeni stupanj ograničenja usvaja se slijedeći stupanj
ograničenja: brežuljkasti do brdski - s umjerenim (znatnim) ograničenjem1. Projektnim zadatkom
određuje se projektna brzina od vp=vr=70 km/h. Osnovna širina novog južnog kolnika iznosi
š=2x(3,25+0,30)=7,10 m, a širina bankine iznosi 1,20 m (0,50 m uz pješačko-biciklističke staze), dok se
na postojećem kolniku zadržava sadašnja širina od oko 7,50 m. Cesta je čitavom duljinom u blagom
nasipu ili usjeku visine do 0,5 m, osim u zoni prijelaza preko željezničke pruge (Grafički prilog 8).
Pri određivanju faznosti vodilo se računa da u duljine faza budu uključeni i privremeni spojevi na
postojeće stanje kako bi se omogućilo odvijanje prometa do početka izgradnje sljedeće faze. Slijedom
toga postoji preklapanje u dijelu zahvata predviđenih faza izgradnje.
U ovoj 1. fazi od raskrižja Šijana prema naselju Veli Vrh u duljini 1,5 km, predviđa se nadogradnja
novog kolnika uz rekonstrukciju i prilagođavanje trase postojećeg kolnika. Vođenje trase od početka
dionice do raskrižja "A" (Vitasovićeva ulica) uvjetovano je vezom na izvedeno stanje sjeverozapadnog
1 Obzirom na podjelu javnih cesta i to prema društvenom i gospodarskom značenju, vrsti prometa, veličini motornog prometa , kao i zadaću
povezivanja predmetnu prometnicu svrstavamo u 2. kategoriju.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
15
privoza novog "Šijanskog rotora" koji se sastoji od dva kolnika odvojena razdjelnim pojasom pri čemu
je veza osi izvedenog četverotračnog kolnika ostvarena na os postojećeg dvotračnog kolnika U tom
smislu postojeći kolnik nije moguće zadržati, nego će se odgovarajuće prilagoditi i nadograditi.
Postojeće četverokrako raskrižje uređeno kao privremeno kružno, pretvara se u četverokrako
dvotračno kružno raskrižje "A". Njegova rekonstrukcija uključuje i zahvate prilagođavanja na
sjevernom privozu (Industrijska ulica), te južnom privozu (Vitasovićeva ul.). U zoni raskrižja premješta
se postojeći par autobusnih stajališta, te izvodi na novim lokacijama. Na istočnoj strani raskrižja
duljina zahvata je takva da uključuje potez prilagođavanja na postojeće stanje do izgradnje sljedeće
faze.
Na preostalom dijelu trase od raskrižja "A" do raskrižja "C" (križanje s ulicom Vallelunga) predviđa se
nadogradnja novog kolnika s jugozapadne strane postojećeg uz rekonstrukciju i prilagođavanje trase
postojećeg kolnika u zonama novih kružnih raskrižja. Na dijelovima gdje se u potpunosti zadržava
postojeći kolnik predviđaju se zamjene habajućeg asfaltnog sloja.
Postojeće privremeno trokrako kružno raskrižje pretvara se u novo četverokrako dvotračno kružno
raskrižje "B" (križanje Tršćanska – D400) s prilagođavanjem privoza postojeće prometnice (Tršćanska
ul.) i planiranim privozom sa sjeverne strane za buduću novu spojnu cestu na Industrijsku ulicu.
U zoni prijelaza preko željezničke pruge predviđa se izvedba novog nadvožnjaka uz već postojeći. Na
lokaciji postojećeg trokrakog raskrižja D75 s ulicom Vallelunga predviđa se izvedba novog
četverokrakog dvotračnog kružnog raskrižja "C" s prilagođavanjem privoza postojeće prometnice (ul.
Vallelunga) i planiranim privozom s istočne strane za buduću novu spojnu cestu na ulicu Partizanski
put. Na sjeverozapadnoj strani raskrižja predviđa se oblikovanje privoza u funkciji privremenog spoja
na postojeće stanje kako bi se omogućilo odvijanje prometa do izgradnje sljedeće faze.
Od ostalih elemenata prometnice predviđa se izvedba novih pješačko-biciklističkih staza s
jugozapadne strane novog kolnika, a u skladu s usvojenim normalnim poprečnim presjekom. Unutar
obuhvata zahvata ove faze predviđa se rušenje nekoliko objekata gospodarske i stambene namjene u
zoni kružnog raskrižja "B" (Tršćanska ulica).
2. fazom od kraja 1. faze do kružnog raskrižja (rotora Fažanska) predviđa se rušenje privremenog
spoja 1. faze na sjeverozapadnom privozu raskrižja "C "(ul. Vallelunga), te nastavno izgradnja oba
kolnika za konačno stanje. Predviđa se ukidanje postojećeg četverokrakog raskrižja u zoni naselja Veli
Vrh izgradnjom putnog prijelaza Paduljska-Creska, odnosno izvedbom glavne trase u podvožnjaku
kako bi se u potpunosti odvojili glavni i sporedni prometni tokovi, te osigurao neovisan pješački
prolaz prema osnovnoj školi. S obzirom na karakter zahvata predviđena se izvedba oba nova kolnika.
Kraj zahvata glavne trase predviđa se uklopom na projekt obnove državne ceste D75 Vodnjan-Pula i
buduće kružno raskrižje D75-Ž5115 (Fažanska) – spoj na dionicu I.
Obzirom da 2. faza zajedno s navedenom obnovom državne ceste D75 i vezom na novo kružno
raskrižje (Fažanska – spoj na Dionicu I ovog zahvata) predstavlja prometno-tehničku cjelinu, predviđa
se njihova usklađena izvedba u svrhu postizanja pune funkcionalnosti bez privremenih spojeva.
Na trasi putnog prijelaza Paduljska-Creska predviđa se veza na napušteni dio državne ceste D75
preko novog trokrakog raskrižja, čime bi se skratili prometni tokovi za lokalni promet.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
16
U zoni podvožnjaka premješta se postojeći par autobusnih stajališta, te izvodi na novim lokacijama
pri čemu se stajalište za smjer prema Puli premješta sjeverno od putnog prijelaza, dok se stajalište za
smjer prema Vodnjanu premješta u zonu iza već spomenutog novog kružnog raskrižja (Fažanska), te
nije dio ove dionice.
Dionica III – rekonstrukcija D66 – sjeverna obilaznica grada Pule
Ukupna duljina zahvata na ovoj dionici iznosi 2,47 km i većim dijelom je već izvedena. Radovi na ovoj
dionici (Dionica III) odnose se isključivo na 3. fazu – denivelacija rotora Šijana.
Planirana rekonstrukcija koncipirana je iz razloga prometnih potreba (povećanje kapaciteta,
sigurnost, protočnost križanja, povezivanje grada na čvor i trasu istarskog Y – A9, kvalitetnije
povezivanje zračne luke na autocestu, Grad i ostale destinacije na zapadnoj obali Istre, itd.).
Cjelokupna dionica predmetnog zahvata uključuje čvor Šijana i trasu ceste do čvora Pula (spoj na A9).
Ova dionica zahvata je isplanirana kroz tri faze: 1. faza predstavlja izgradnju rotora Šijana s
pripadajući privozima (5 osi), objektima i opremom, ukupne duljine svih osi 1,75 km, dok je duljina
zahvata na ovoj dionici (glavna os - D66 ) oko 907 m. 2. faza ove dionice od rotora Šijana do čvora
Pula (spoj na autocestu A9 – Istarski Y) je duga 1,564 km. 3. fazu predstavlja denivelacija rotora Šijana
na osi D66-ulica Prekomorskih brigada (Grafički prilog 9).
U 1. fazi se izvodi samo dio kružnog toka Šijana koji je u nivou terena s pristupnim rampama (bez
denivelacija dijela ulice Prekomorskih brigada). Kružni tok je projektiran s R = 75,00 m, s dvije vozne
trake, dvotračnim privozima i djelomično posebnim trakama za desna skretanja. U 1. fazi dionice III, u
duljini 907 m planira se i rekonstrukcija dionice državne ceste D66 dogradnjom još jednog kolnika,
pješačkih i biciklističkih staza, uređenja križanja i uklapanja na Istarski Y. Planirano rješenje državne
ceste D66 u ovoj zoni sastoji se od dva vozna traka koji prolaze dijelom postojećom trasom, a dijelom
prošireno s razdjelnim pojasom u sredini te pješačkom i biciklističkom stazom. Trasa ceste je
projektirana s elementima za vr= 80 km/h, a spojne ceste i prilazi za 60 (40) km/h. Obzirom na gradski
karakter prometnice, brzina će prema propisima biti djelomično ograničavana na 50 km/h.
Trasa ceste se nalazi tlocrtno u pravcu i krivinama, a u uzdužnom smislu je u većem dijelu u vrlo
blagim nagibima. Na pozicijama postojećih ulaza u industrijsku zonu i objektima predviđeno je
zadržavanje ulaza (priključaka). Trasa ceste definirana je trasom postojeće ceste koja je u novom
rješenju jedan kolnik nove ceste, dok se s južne strane dograđuje novi kolnik s dva vozna traka. U
konačnici denivelirano križanje Šijana (u fazi 1, kao križanje u nivou) predviđeno je kao križanje s
kružnim tokom prometa, te još jedan ulaz u poslovnu zonu kao i vrlo opterećen priključak ulaza u
grad Pulu Šijanskom ulicom.
Normalni poprečni profil privoza sastoji se od prometnih trakova (2×2×3,25 m), dodatnog traka (3,25
m), rubnog traka (0,30 m), pješačke staze (1,60 m), biciklističke staze (1,60 m), razdjelnog pojasa (3,0
m), zelenog pojasa (1,50-3,00 m) i bankine (0,5-1,5 m).
Trasa ceste u fazi 2, od čvora Šijana do čvora Pula, duljine 1564 m, definirana je osi postojeće ceste
D66 uz koju je dodan južni kolnik i ostali elementi ceste. Na predmetnom dijelu trase predviđena su
dva kružna raskrižja sa spiralnim tokom kružnog prometa: „Mercator“ i „Peličeti“. Kružni tokovi su
projektirani s R = 25,00 m, s dvije vozne trake, dvotračnim privozima na koridoru D66 i jednotračnim
privozima iz sporednih smjerova (lokalni promet manjeg opsega). U križanju Mercator predviđen je
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
17
priključak u poslovnu zonu (na sjever) i prema karting centru (Green garden), te objektima Hrvatskih
šuma (na jug). U križanju „Peličeti“ se osigurava prilaz okolnih stambenih objekata na D66. U
završnom dijelu trase, cesta je u koridoru sa željezničkom prugom, no u toj zoni nisu planirani zahvati
na strani prema pruzi. Rub kolnika postojeće ceste nalazi se na udaljenosti od 4,5 m od osi pruge. Rub
kolnika nove ceste odmiče se od željezničke pruge u odnosu na rub postojeće ceste. Kolizije sa
željezničkim instalacijama duž trase nema, ali na ovom dijelu se neće izvesti biciklistička staza. Preko
križanja i kolnog ulaza osigurani su pristupi do pojedinih stambenih ili poslovnih objekata duž trase.
Normalni poprečni profil rekonstrukcije D66 na ovoj dionici sastoji se od: prometnih trakova
(2×2×3,25 m), rubnog traka (0,30 m), pješačke staze (1,60 m), biciklističke staze (1,50 m), razdjelnog
pojasa (3,0 m), zelenog pojasa (1,5-2,0 m) i bankine (0,5 -1,50 m), odnosno koridora 28,40 m.
Dionica IV – rekonstrukcija ceste čvor Pula – Zračna luka Pula
Dionica IV (rekonstrukcija ceste čvor Pula – Zračna luka Pula) duljine je oko 2,5 km. Prilazna cesta
zračnoj luci (od čvora Pula na A9) izgradila bi se uglavnom obnovom postojeće ceste s priključenjem
na rotore i izradom novog dijela trase na kraju dionice, kod priključka zračnoj luci. Na početku
zahvata predviđa se zamjena postojećih priključaka s rotorom smještenim oko 100 m istočnije od
sadašnjeg raskrižja, na kraju sadašnjeg suženja četverotračnog na dvotračni profil (Grafički prilog 10).
Postavljanjem kružnog toka na predviđenu lokaciju, na određen način, će se „označiti“ završetak
četverotračnog kolnika i izvršiti će se smirivanje prometnog toka, poboljšati sigurnost na raskrižju na
kojem se smanjuje broj konfliktnih točaka, u odnosu na klasično četverokrako raskrižje. Ujedno će
ovaj tip raskrižja omogućiti prihvat i kanaliziranje povećanog prometa u narednim godinama. Na
smjeru prema zračnoj luci nakon završetka trake za ubrzanje nastavio bi se dvotračni kolnik do
kružnog toka, a u suprotnom smjeru prema čvoru Pula također bi se formirale dvije trake do početka
trake za usporenje čvora Pula. Na tom dijelu priključka postavit će se prometna signalizacija za
usmjeravanje vozila po smjerovima.
Za postojeće lokalne ceste sa sjeverne i južne strane D66 izgraditi će se priključci do rotora. Prema
tome na rotor bi se s južne strane priključila ceste iz OKPD Valtura, a sa sjeverne strane cesta iz
smjera Stancije Peličeti i cesta koja vodi do još dvije manje grupe objekata kod lokacije Žmak. Za ovo
povezivanje predviđen je prvi kružni tok koji bi se nalazio kod lokacije Žmak.
Ukoliko se želi u čim većoj mjeri koristiti postojeće prometne površine dvotračne ceste i za nešto
manje troškove može se izraditi i četverokrako raskrižje s trakama za lijeva skretanja na lokaciji novog
kružnog raskrižja.
U nastavku, od prvog rotora obnovit će se postojeća dvotračna ceste do rotora na spoju državne
ceste D66 s državnom cestom D401. Na ovom kružnom toku predviđeno je posebno – odvojeno
provođenje prometnog toka u smjeru državne ceste D66 koja ima 2,6 puta veći promet u odnosu na
promet prema zračnoj luci (PGDP 6724 / PGDP 2610).
Uz ovaj prvi dio ceste po državnoj cesti D66 do raskrižja s državnom cestom D401, sa sjeverne strane
ceste predviđena je biciklistička staza koja se nadovezuje na planiranu biciklističku stazu uz državnu
cestu D66.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
18
Nakon rotora na spoju državnih cesta D66 i D401 obnovit će se postojeća cesta približno do lokacije
Kampi, nakon čega će se od te lokacije do lokacije Panturan postaviti dio nove, nešto ispruženije trase
u odnosu na postojeću. Od ovog novog dijela trase izradit će se rotor i priključak za prilaz do
postojeće prilazne ceste zračnoj luci. Kružno raskrižje na ovoj lokaciji predviđeno je radi smirivanja
prolaznog prometa, radi lakšeg uključenja vozila iz zračne luke, poboljšanja sigurnosti i smanjenja
broja kolizijskih točaka na raskrižju. Osim ovog rješenja na kraju zahvata može se za ovaj završni dio
trase postaviti nova trasa, nešto sjevernije, tako da trasa bude ispruženija i da se „zamijeni“ stara
vijugava, nepregledna cesta novom. Završni dio ceste zamijenio bi početni dio županijske ceste
Ž5120.
Početak županijske ceste nalazi se nakon skretanja državne ceste prema zračnoj luci. Putovi koji se
priključuju na državnu cestu će se međusobno povezati gdje je to moguće da se smanji broj
priključaka na državnu cestu D401. Ukupna dužina ceste je 2480 m. Od ovog završnog novog dijela
ceste izgraditi će se priključak prema županijskoj cesti i prema zračnoj luci, približnih dužina 160 i 140
m.
Kako je na ovom širem području razvijen rekreativni biciklizam predviđeno je da se na prvom dijelu
ceste prema zračnoj luci, odnosno uz državnu cestu D66 dogradi i biciklistička staza. Biciklistička i
pješačka staza predviđene su sa sjeverne strane ceste. Ukupna širina ceste na lokaciji Žmak, dužine
240 m, s četverotračnim kolnikom u nastavku četverotračne ceste od čvora Pula je 24,30 m, na
drugom dijelu po D66, dužine 760 m, od rotora kod lokacije Žmak do odvajanja državne ceste D401
za zračnu luku predviđen je kao dvotračna, dvosmjerna cesta s biciklističkom i pješačkom stazom sa
sjeverne strane kolnika, ukupne širine 14,20 m, dok je treći dio ceste od planiranog rotora na
razdvajanju D66 i D401 do zračne luke izrađen bez biciklističke i pješačke staze sa obnovljenim
kolnikom i imao bi širinu od 10,10 m.
2.2.3.2. ODVODNJA
Dionica I – rekonstrukcija D75
Na trasi dionice I oborinska odvodnja je predviđena u okviru zatvorenog sustava sukladno idejnom
konceptu oborinske odvodnje Grada Pule. Navedeni koncept predviđa integralni pristup rješavanju
odvodnje koji pretpostavlja prikupljanje i retencioniranje dijela oborinske vode koji se procjeđuje u
tlo. Time se smanjuje opterećenje sustava oborinske odvodnje kao i pročistača. Navedeni koncept
usvojen je GUP-om grada Pule. Integralni pristup temelji se na uključivanju zelenih površina u sustav
odvodnje. Te površine prihvaćaju dio oborinske vode i rasterećuju kanalizacijski sustav gdje je
moguće. Rasterećenje se ostvaruje preko bioretencija, kišnih vrtova, drenažnih rovova i sl.
Područje zahvata (2. faza ove dionice) djelomično se nalazi unutar 4. vodozaštitne zone pa se
prikupljena voda prije ispuštanja u bioretencije mora pročistiti u separatorima masti i ulja.
Dionica II – dogradnja drugog kolnika na državnim cestama D75 i D66
Odvodnja na trasi postojeće prometnice riješena je zatvorenim sustavom odvodnje kojim se oborinske vode preko slivnika odvode u kanale oborinske i mješovite odvodnje. Prostorno planskom dokumentacijom (GUP grada Pule) predviđa se razdjelni sustav odvodnje što znači da se oborinske i sanitarne vode odvode zasebnim kanalizacijskim mrežama.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
19
Veći dio novo projektirane trase izvan zone raskrižja i novog podvožnjaka prati niveletu postojećeg
kolnika te se nalazi u nivou s postojećim terenom. Prihvat voda s prometnih površina te manjim
dijelom okolnog terena riješen je pomoću nagiba kolnika u postojeće ili nove slivnike. U razdjelnom
pojasu između novog južnog kolnika i pješačko-biciklističkih staza predviđa se izvedba plitkih
betonskih kanalica s ispustom u slivnike, a u svrhu prihvata oborinskih voda s pribrežne strane i novih
staza. Svi slivnici spajaju se na novu oborinsku kanalizaciju direktno ili putem sekundarne mreže
kanala.
Dionica III – rekonstrukcija državne ceste D66 – sjeverna obilaznica grada Pule
Voda s kolnika odvodi se poprečnim i uzdužnim nagibima kolnika. Predviđen je zatvoreni sustav
odvodnje preko slivnika u oborinsku kanalizaciju u cesti.
Na cjelokupnom slivnom području zadane dionice D66 postoji izgrađena kanalizacijska mreža,
većinom mješovita sa spojem na izgrađeni Šijanski kolektor koji je položen južno od rotora, a vodi
prema moru paralelno s Ulicom 43. istarske divizije.
Odvodnja prometnica temelji se na potrebama odvodnje kolnika prometnice i osiguranja sigurnih
uvjeta vožnje, očuvanja i regulacije postojećeg vodnog režima šireg sliva i zaštite okoliša od
negativnog djelovanja. Projektom, a u skladu s lokacijskom dozvolom, projektiran je zatvoreni sustav
odvodnje s uređajima za pročišćavanje. Rješenje koje je prezentirano, etapa je koja funkcionira do
konačnog rješenja sustava odvodnje, a koje se sastoji u gradnji javnog kolektora u Šijanskoj ulici u koji
će se ispuštati i odvodnja ove prometnice u cjelini (tzv. aerodromski kolektor - investicija Grada Pule i
predmet posebnih upravnih postupaka). U dijelu prometnih površina predviđena je izvedba rigola,
rubnjaka sa slivnicima ili plitke kanalice.
Dionica IV – rekonstrukcija ceste čvor Pula – Zračna luka Pula
Predmetna lokacija koridora, prema „Odluci o zonama sanitarne zaštita izvorišta vode za piće u
Istarskoj županiji“ (Sl.N.12/05 i 02/11) nalazi se u III. zoni sanitarne zaštite, tako da pri izgradnji cesta
treba biti predviđen zatvoreni sustav odvodnje oborinskih voda (prihvat, pročišćavanje i dispozicija).
Prema tome je za rekonstrukciju ceste predviđen prihvat oborinskih voda rigolima s kolnika u
kanalizacijski sustav ceste, te obrada u separatorima ulja i masti prije ispuštanja u recipijent
(podzemlje).
2.2.3.3. ZAŠTITA OD BUKE
Dionica I – rekonstrukcija D75
Na ovoj dionici nisu predviđene tehničke mjere zaštite od buke (bukobrani).
Dionica II – državna cesta D75 i D66 – dogradnja drugog kolnika
Postojeća prometnica se gotovo cijelom promatranom duljinom nalazi u određenom koridoru koji
karakteriziraju neizgrađeno područje (predviđeno za mješovitu namjenu) ili područje gospodarskih
aktivnosti. Područje gospodarskih aktivnosti se nalazi na desnoj strani ceste na potezu od početka
zahvata do raskrižja „B“. Na istom potezu ceste, do raskrižja „A“ je na lijevoj strani ceste neizgrađeni
koridor širine od 80 do 100 m, koji se prema raskrižju „B“ širi na više od 200 m.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
20
U nastavku trase, između raskrižja „B“ i „C“, je lijevo od ceste potpuno neizgrađeno područje, dok se
desno nalazi nekoliko objekata na udaljenosti od 60 do 100 m. Iza raskrižja „C“ se povećava gustoća
izgradnje, a objekti se pružaju na obje strane ceste već na udaljenosti od 30 m.
Zahvaljujući topografiji terena i spuštanju nivelete u zadnjem dijelu trase utjecaj buke neće biti
jednak kao što bi bio u prvom dijelu trase gdje je teren skoro ravan. Obzirom da se ovdje radi o
građevini prometne infrastrukture, kao predviđeni kriterij zaštite predviđa se zadovoljenje uvjeta iz
članka 7 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04), koji predviđaju da razina buke na granici planiranog koridora prometnice ne prelazi
ekvivalentnu razinu buke od 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A) noću.
Kao osnovni podatak za izračun razine buke od prometa je količina prometa koja se prikazuje putem
prosječnog godišnjeg dnevnog prometa - PGDP. Kako se ovim projektom predviđa izgradnja drugog
kolnika uz postojeću prometnicu, PGDP je poznat i iznosi 13000 vozila. Sukladno proračunima na
manjem dijelu ove dionice u predviđene fizičke barijere za zaštitu od buke.
Dionica III – rekonstrukcija D66 – sjeverna obilaznica grada Pule
Projektnim rješenjem na ovoj dionici nije predviđena izvedba barijera za zaštitu od buke.
Dionica IV – rekonstrukcija ceste čvor Pula – Zračna luka Pula
Na ovoj dionici nisu predviđene tehničke mjere zaštite od buke.
2.2.3.4. INSTALACIJE
Dionica I – rekonstrukcija D75
Potrebni zahvati na prelaganju/zaštiti pojedinih instalacija definirat će se kroz posebne uvjete
građenja. U planiranom koridoru dobiveni su podaci za slijedeće instalacije: TK instalacije,
elektroinstalacije, dok plinska mreža na ovoj dionici ne postoji. Zaštita instalacija tijekom izvedbe će
se primjenjivati ovisno o stupnju ugroženosti i odredbama posebnih uvjeta građenja.
Dionica II – državna cesta D75 i D66 – dogradnja drugog kolnika
Uzduž ili u blizini buduće trase dionice II prolazi određen broj raznih podzemnih i nadzemnih
instalacija: vodovod, kanalizacija, plin, NN i SN mreža, TK instalacije i HŽ instalacije. Ovisno o
posebnim uvjetima građenja predviđa se njihova zaštita ili djelomično izmještanje.
Dionica III – rekonstrukcija D66 – sjeverna obilaznica grada Pule
U okviru zahvata predviđeno je prelaganje i zaštita te rekonstrukcija EEN instalacija (SN i NN kabela),
TK mreže, kanalizacije, vodovodnih instalacija i plinskih instalacija.
Dionica IV – rekonstrukcija ceste čvor Pula – Zračna luka Pula
Na ovoj dionici postoje elektroenergetske instalacije, TK instalacije i magistralni vodovod, a njihovo
prelaganje i zaštite tijekom izvedbe zahvata će se izvoditi sukladno posebnim uvjetima operatera.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
21
2.2.3.5. OBJEKTI
Dionica I – rekonstrukcija državne ceste D75
Na ovoj dionici se ne predviđa izgradnja nikakvih objekata.
Dionica II – dogradnja drugog kolnika na državnim cestama D75 i D66
Postojeći nadvožnjak "Pula" preko željezničke pruge od značaja za regionalni R101 ((Podgorje) –
Državna granica – Buzet – Pazin – Pula)) i ul. Sv. Petra u Puli nalazi se u zadovoljavajućem stanju, pa
se ovim zahvatom ne predviđaju nikakvi zahvati na njemu, osim zahvata prilagođavanja trase u zoni
spoja na novo kružno raskrižje "B".
U svrhu dogradnje drugog kolnika potrebno je neposredno uz postojeći nadvožnjak „Pula“ sagraditi
još jedan nadvožnjak. Novi nadvožnjak će se graditi jugozapadno od postojećeg, a premostit će dva
kolosijeka željezničke pruge i ulicu Sv. Petra.
Između raskrižja „C“ i kraja zahvata se prema ovom projektu trasa ceste spušta ispod razine
postojećeg kolnika i na taj način tvori podvožnjak. Podvožnjakom je omogućena denivelacija
postojećeg raskrižja državne ceste D75 s Paduljskom i Creskom ulicom.
Dionica III – rekonstrukcija državne ceste D66 – sjeverna obilaznica grada Pule
Na ovoj dionici se ne predviđa izgradnja nikakvih objekata.
Dionica IV – rekonstrukcija ceste čvor Pula – Zračna luka Pula
Na ovoj dionici se ne predviđa izgradnja nikakvih objekata.
2.2.3.6. KRAJOBRAZNO UREĐENJE
Dionica I – rekonstrukcija D75
Sustav odvodnje (kišni vrtovi i bioretencije) se zasniva na prikladnom krajobraznom rješenju i odabiru
biljaka i vegetacije koja će iskorištavati i filtrirati oborinsku vodu prikupljenu na prometnici
pročišćenu u separatorima masti i ulja.
Dionica II – dogradnja drugog kolnika na državnim cestama D75 i D66
U zonama projektiranih raskrižja predviđa se zatravnjenje svih zelenih površina uključujući i središnji
dio. Po pokosima i bankinama glavne trase predviđa se izvođenje radova kojima će se one sačuvati
od erozije. Predviđenim travnim mješavinama stvorit će se prirodan izgled travnih površina uz
smanjenu potrebu za održavanjem.
Dionica III – rekonstrukcija D66 – sjeverna obilaznica grada Pule
Projektom su definirane su površine koje će se ozelenjavati s ciljem formiranja urbanog krajobraza na
način da u prvom redu bude funkcionalan, a tematski treba jamčiti doživljajnu dojmljivost i
prepoznatljivost lokacije s naglaskom na zaštiti i unapređenju ekološke i vizualne kvalitete prostora.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
22
Upotrijebljeni biljni materijal sukladan je podneblju i odabran prema potrebnim funkcionalnim i
estetskim karakteristikama.
Dionica IV – rekonstrukcija ceste čvor Pula – Zračna luka Pula
Svi usjeci, zasjeci i nasipi će biti ozelenjeni autohtonim biljnim vrstama prema predmetnoj
dokumentaciji.
2.2.3.7. UVJETI ZAŠTITE PRIRODE
Radnje potrebne na zaštiti prirode potrebno je provesti u cijelosti prema posebnim uvjetima Uprave
za zaštitu prirode. Posebno treba paziti da se nepotrebno ne narušava opći izgled krajolika u smislu
da se ne iskapaju prekomjerne količine i sl. Odvodnja je riješena u okviru cjelovitog sustava, a ispušta
se kontrolirano u sustav kanalizacije ili podzemlje nakon obrade u separatorima masti i ulja, tako da
nema erozivnog djelovanja i narušavanja prirodnog ambijenta.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
23
2.3. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA
REALIZACIJU ZAHVATA
Za realizaciju zahvata nije potrebno poduzimati dodatne aktivnosti.
2.4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA
Sukladno Idejnim i Glavnim projektima, te njihovim izmjenama za prve tri dionice zahvata nisu
predviđena varijantna rješenja budući da će se ove dionice graditi unutar koridora postojećih cesta.
Za dionicu IV su Idejnim projektom predviđena dva varijantna rješenja.
Prema projektnom zadatku analizirane su dvije varijante trasa dionice IV od čvora Pula (na kraju
autoceste A9) do zračne luke Pula i to:
varijanta A koja je predviđena po trasama postojećih državnih cesta D66 i D401 na tom
području uz temeljitu rekonstrukciju
varijanta B koja je predviđena prostornim planom i koja je postavljena nešto sjevernije od
sadašnje ceste za zračnu luku.
Odabrana je varijanta A, koja je opisana u Opisu obilježja zahvata (dionica IV), te predstavlja dio
zahvata kojeg obrađuje ovaj elaborat.
2.4.1. OPIS VARIJANTE B DIONICE IV
Varijanta B dionice IV je rješenje predviđeno u aktualnom županijskom prostornom planu, prema
kojem je predviđeno povezivanje čvora Pula s novom četverotračnom cestom do državne ceste D66
južno od Loborike. Na lokaciji Miljan predviđen je denivelirani čvor za povezivanje prometa iz četiri
smjera. Čvor povezuje novopredviđenu poprečnu cestu položenu u smjeru zapad-istok zatim iz
smjera sjevera povezuje planiranu obilaznicu Loborike te prije navedenu četverotračnu cestu od
čvora Pula. Nova poprečna cesta predviđena je od Valture, s prijelazom preko autoceste te nakon
prijelaza autoceste vodi u smjeru Fažane. Ova nova prometnica položena je približno uz sjeverni rub
predmetnog koridora na „visini“ položaja Stancije Peličeti i Stancije Sladonja.
Prema ovom rješenju predviđena je izgradnja novih dijelova prometne mreže i priključka za zračnu
luku, tako da će postojeće ceste koje su se koristile za prilaz zračnoj luci, imati namjenu lokalnog
povezivanja. Nova cesta sa čvorom južno od Loborike imat će nešto dužu trasu od sadašnjeg
priključka koji ima ispruženiju trasu u smjeru prema zračnoj luci. Dužina ove nove trase je 3060 m.
Prema ovom rješenju predviđeno polaganje nove trase četverotračne ceste „paralelno“ uz državnu
cestu D66 i dvotračne ceste sjeverno od državne ceste D401, tako da se zaposjedaju zelene površine
za izgradnju nove ceste. Osim ovog treba napomenuti da se trasa zapadno od čvora Loborika
nastavlja prema autocesti A9 koju prelazi nadvožnjakom na području čeonog cestarinskog prolaza s 8
naplatnih kućica. Za prijelaz preko željezničke pruge zapadno od autoceste također je predviđen
nadvožnjak.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
24
Na području između novoplanirane ceste i postojeće državne ceste D401 i istočno od državne ceste
D66 prostornim planom je predviđena radna zona I1, koju sa sjeverne strane ograničava dio nove
ceste za zračnu luku.
2.4.2. ANALIZA VARIJANTNIH RJEŠENJA DIONICE IV
Nakon analize dvaju varijantnih rješenja prilaza zračnoj luci Pula kao povoljnije rješenje je odabrana-
varijanta A. Ova varijanta se predlaže jer ima izravniji prilaz zračnoj luci (unutar koridora postojećih
prometnica), jer je kraća, te je s ekonomskog stajališta bitno jeftinija od varijante B. Varijanta A
uklapa se u prostor bez većih zahvata te se ne remeti uklopljenost ceste u prostor, a istovremeno uz
manje zahvate u smislu obnove i poboljšanja prometno sigurnosnih uvjeta osigurava se
zadovoljavajuća prometna funkcija ceste za buduće razdoblje.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
25
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
3.1. PODACI O LOKACIJI
Prema administrativnom upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske lokacija zahvata nalazi se
na području Istarske županije, te slijedećih jedinica lokalne samouprave: Grad Pula, Općina Marčana i
Općina Ližnjan (Grafički prikaz 3.1).
Predmetni zahvat proteže se sjevernim dijelom Grada Pule, od naselja Veli Vrh, prateći koridore
postojećih cesta, te se svojim drugim dijelom nastavlja u smjeru sjeveroistoka prema rubnim
područjima općina Marčana i Ližnjan kroz koje djelomično prolazi, završavajući nadomak Zračne luke
Pula. Zahvat je izrazito linijskog karaktera (prometnica), te pretežno prolazi izgrađenim i
urbaniziranim dijelom, poglavito na području Grada Pule. Površina grada Pule iznosi 5.165 ha, od
čega 4.150 ha na kopnu i 1.015 ha na moru, a omeđena je sa sjevera otocima Sv. Jerolim i Kozadom,
gradskim naseljima Štinjan, Veli Vrh i Šijanskom šumom sa istoka područjima Monteserpo, Valmade,
Busoler i Valdebek s juga Starom Plinarom, marinom Veruda i otokom Veruda, te sa zapada
Verudelom, Lungomareom i Musilom.
Dominantno urbano područje nadomak ovog zahvata je grad Pula, koji se prostire južno od položaja
predmetnog zahvata, tako da se centar Pule nalazi otprilike 2 km od najbliže točke na zahvatu (rotor
Šijana). Grad Pula je najveći grad u Istri i predstavlja gospodarsko i kulturno središte Istre i Istarske
županije, iako se administrativno sjedište Istarske županije nalazi u gradu Pazinu. Pula se nalazi na
44˚52' paraleli sjeverne geografske širine i 13˚51' meridijanu istočne geografske dužine, na
nadmorskoj visini od oko 30 m. Grad se razvio na jugozapadnom dijelu Istarskog poluotoka, u
podnožju i na sedam brežuljaka, na unutrašnjem dijelu prostranoga zaljeva i prirodno dobro
zaštićene luke (dubine do 38 m) koja je otvorena prema sjeverozapadu s dva prilaza, neposredno s
mora i kroz Fažanski kanal.
Grad Pula star je više od 3000 godina, te osim kružnog rastera ulica praktički ništa nije ostalo od
prapovijesne gradine (jezgre). Prava gradska povijest je tako počela s Rimljanima kada je Pula imala
sve funkcije i građevine tipične za naseobine Rimskih doseljenika. Česte epidemije su usporavale
razvoj grada kroz povijest koji je od razdoblja humanizma i renesanse u europskoj kulturnoj javnosti
sve poznatiji po pulskim antičkim spomenicima: Arena, slavoluk Sergijevaca i Augustov hram koje su
postajale uzorom arhitekture od renesanse do klasicizma, te danas predstavljaju neprocjenjive
spomenike građevinske i kulturne baštine.
Grad Pula kao moderan grad s industrijskim i uslužnim funkcijama duguje svoj suvremeni razvoj
austrijskoj strateškoj inicijativi o podizanju glavne ratne luke na hrvatskom dijelu Jadrana. S obzirom
da se u isto doba na području Carstva javljaju prvi tragovi suvremenog turizma a time je najviše bila
zahvaćena obala, Pula već u toj ranoj fazi postaje industrijsko-turistički grad (Blažević, 1984.). U gradu
se paralelno razvijaju industrija sa srodnim granama (obrt, rudarstvo, građevinarstvo) i turizam (uz
ugostiteljstvo i trgovinu). Krajem osamdesetih godina 20. st. Pula je na petom mjestu po broju
noćenja u Republici Hrvatskoj.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
26
Djelatnost koja se u posljednjih četrdesetak godina nikako ne može zaobići kada se govori o Puli je
turizam. Pogodnosti za ovu gospodarsku granu su prije svega u geografskom položaju grada, blagoj
mediteranskoj klimi, očuvanom prirodnom okolišu, čistom moru te dobroj prometnoj povezanosti s
mora i kopna, a poglavito bogatoj kulturno-spomeničkoj baštini.
Grafički prikaz 3.1. Lokacija dionice državnih cesta D75 – D66 – D401 (Veli Vrh - Pula – Zračna luka Pula)
Kako u samom gradu tako i široj okolici, turistička je ponuda raznovrsna, te pruža niz mogućnosti za
kvalitetan odmor. Na području Pule, uglavnom uz samu obalu, te u središtu grada, smješten je velik
broj hotela kao i apartmanskih naselja, kampova, dječjih i ferijalnih ljetovališta, te nekoliko nautičkih
marina. Na nekoliko kilometara udaljenosti od grada nalazi se jedan od najpoznatijih nacionalnih
parkova u Hrvatskoj, Otočje Brijuni, a u okolici grada brojna turistička naselja kao i manja pitoreskna
mjesta, primjerice Vodnjan, Medulin, Ližnjan, Premantura, Peroj, Fažana. Kakvoća mora na plažama
grada Pule provodi se na 17 mjernih točaka. U uzorcima mora se analiziraju mikrobiološki pokazatelji
(TC, FC, FS) i pH, te je utvrđena izvrsna kakvoća mora pogodna za kupanje sukladno propisima.
Obzirom na geografski položaj, prometna funkcija grada Pule zauzima značajno mjesto u
dosadašnjem i budućem razvoju grada. U gradu Puli i neposrednoj okolici koncentrirane su izvorišne
točke svih vidova prometa: cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog. Promatrajući širi prostor,
Pula je, prema zapadu povezana sa Slovenijom i Italijom cestovnim i željezničkim pravcima čiju
okosnicu čine državna autocesta („Istarski Y“ A8 i A9) i željeznička pruga Pula-Buzet (Divača,
Slovenija). Prema istočnim dijelovima Hrvatske Pula je, preko Rijeke, povezana glavnim cestovnim
pravcem i to državnom autocestom („Istarski ipsilon“). Zahvaljujući prirodnim karakteristikama i
geografskom položaju, kao i izgradnji lukobrana, pulska se luka svrstala u jednu od najboljih prirodnih
luka na cijelom Jadranu. Zračni se promet ostvaruje preko Zračne luke Pula udaljene 5 km
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
27
sjeveroistočno od centra grada. Njena uzletno - sletna staza dužine 2.950 m i 45 m širine, omogućava
slijetanje velikih zrakoplova (B-747). Na grafičkom prikazu (Grafički prikaz 3.2) označena je granica
zahvata i šire područje, buffer zone (500 m).
Grafički prikaz 3.2. Granica zahvata i šire buffer područje na ortofotografskoj karti RH
3.2. VAŽEĆA PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA
Važeći prostorni planovi kojima se propisuje gospodarenje prostorom na predmetnoj lokaciji
navedeni su u tablici (Tablica 3.1).
Tablica 3.1. Važeći prostorni planovi
NAZIV VAŽEĆI PLAN
Prostorni plan Istarske županije ”Službene novine Istarske županije“, brojevi 02/02, 01/05,
04/05, 14/05, 10/08, 07/10 i 13/12
Prostorni plan uređenja Grada Pula „Službene novine Grada Pule“, brojevi 12/06, 12/12 i 5/14
Prostorni plan uređenja općine Marčana „Službene novine općine Marčana“, brojevi 01/03 i 05/03
Prostorni plan uređenja općine Ližnjan „Službene novine općine Ližnjan“, brojevi 03/05, 06/14 i
05/15
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
28
3.2.1. PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE
(„Službene novine Istarske županije“, brojevi 02/02, 01/05, 04/05, 14/05, 10/08, 07/10, 16/11 i
13/12) – grafički prilog 3.
U Odredbama za provođenje PP Istarske županije se navodi:
2.1 Građevine od važnosti RH, 3. cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama, c) Cestovne građevine, Ceste: (članak 33.):
* Autoceste Zračna luka Pula - Pula - Kanfanar - Plovanija/Kaštel (nova) i Kanfanar - Pazin - Tunel
Učka (nova)
-poglavlje 6. Uvjeti uređivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru, 6.1. Prometna
infrastruktura, 6.1.4. Ceste, navodi se:
Članak 97.
Planom je određena osnovna mreža cesta od osobite važnosti za Županiju, a čine ju:
- državne ceste
- županijske ceste
Mrežu cesta razvijati sukladno Strategiji cestovnog prometa Republike Hrvatske i Programu uređenja
prostora Republike Hrvatske te sukladno rezultatima stručnih studija i znanstvenih istraživanja. Osim
Planom predviđenih županijskih cesta na razini PPUG/O i GUP-ova moguće je planirati i druge
županijske ceste u cilju dobivanja kvalitetnijeg rješenja prometnog sustava, a posebno prema
planiranim turističkim razvojnim područjima, lukama javnog prometa i lukama nautičkog turizma.
Članak 98.
Planom je određena osnovna mreža cesta od osobite važnosti:
Čvorište Pula sa sekundarnim ulaznim pravcima (ostale državne, županijske i gradske ceste) i
pripadajućim vezama izgraditi s izgradnjom drugog traka dionice Vodnjan - Pula, kao nedjeljivu
prometnu cjelovitost pravca, što uz postojeći ulaz iz smjera Stancije Peličeti uključuje ulazne pravce
prema županijskoj cesti Pula – Pomer – Medulin ŽC5119 i Šurida – Puntižela LC 50162.
Čvorište Galižana izvesti sa pristupnim pravcem do kružnog čvorišta Vidrian i pristupnim pravcima na
županijsku cestu Pula – Pomer – Medulin ŽC 5119, prema Velom Vrhu i prema naselju Fažana do
raskrižja s državnom cestom D3.
Postojeća državna cesta Pula - Rijeka D 66 na potezu Most Raša – Brsečko Zagorje rekonstruirat će se.
Ceste ili dionice cesta koje nisu Planom određene kao ceste od županijskog interesa, mogu se
razvrstati u mrežu županijskih cesta prekategorizacijom cesta temeljem posebnih propisa, ali samo
ukoliko je to predviđeno i prostornim planovima uređenja gradova i općina.
Prema grafičkom prilogu 3 (kartografski izvod PP Istarske županije 2.1. Infrastrukturni sustavi -
promet) planirani zahvat na zapadnom dijelu od čvora Pula (A9) u potpunosti se poklapa s postojećim
državnim cestama D75 i D66, dok je na dijelu istočno od čvora Pula prema Zračnoj luci Pula,
predviđen novi koridor van koridora postojećih državnih cesta D66 i D401, tako da će za realizaciju 4.
dionice (čvor Pula – ZL Pula) ovog zahvata biti potrebno izmijeniti postojeći prostorni plan županije u
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
29
tom dijelu. Stoga se zaključuje kako predmetni zahvat nije u cijelosti usklađen s Prostornim planom
Istarske županije.
3.2.2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA PULE
(Službene novine Grada Pule“, brojevi 12/06, 12/12, 5/14, 8/14 i 19/14) – grafički prilog 4.
U Odredbama za provođenje PPUG Pula, poglavlje 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina
prometa i drugih infrastrukturnih sustava, 5.1. Prometni sustavi, 5.1.1. Cestovni promet se navodi:
Članak 69.
Ako se na postojećim cestama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgrađenim građevinskim
područjima, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postojeće izgradnje, već položene mreže
infrastrukture ili sl., profil prometnice može biti i uži od profila određenog ovim Planom odnosno
posebnim propisom o prometnicama.
Prema grafičkom prilogu 4 (kartografski izvod PP Grada Pule: 1.A Korištenje i namjena površina,
površine za razvoj i uređenje) planirani zahvat u potpunosti se poklapa s postojećim prometnicama i
prometnima koridorima na kartografskom izvodu 1.A Korištenje i namjena površina, površine za
razvoj i uređenje. Kako trasa zahvata odgovara trasi postojećih prometnica i predviđenih cestovnih
koridora zaključuje se da je planirani zahvat usklađen s Prostornim planom uređenja Grada Pule.
3.2.3. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARČANA
(Službene novine Općine Marčana“, brojevi 01/03 i 05/03) – grafički prilog 5.
U Odredbama za provođenje PPUO Marčana, poglavlje 3. Uvjeti za gradnju, 3.1.1 Građevine od
važnosti za državu i Istarsku županiju se navodi:
Građevine od važnosti za državu:
Članak 58.
a) Cestovne građevine:
- autocesta Zračna luka Pula - Pula - Kanfanar - Plovanija/Kaštel,
- državna cesta Pula – Labin – Opatija – Matulji koja nosi oznaku D66
3.1.2. Građevine od važnosti za Istarsku županiju:
Članak 59.
a) Županijske ceste:
- D66 – Krnica – Kavran – Šišan – Medulin – Pula (D66) koja nosi oznaku Ž5119.
Prema grafičkom prilogu 5 (kartografski izvod: 1.A Korištenje i namjena prostora, površine za razvoj i
uređenje) planirani zahvat se nalazi uz jugozapadni rub granice općine Marčana, te se poklapa s
postojećim prometnicama na kartografskom izvodu 1.A Korištenje i namjena prostora, površine za
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
30
razvoj i uređenje. Trasa zahvata odgovara trasi postojećih prometnica koje su sastavni dio Prostornog
plana Općine Marčana, pa se zaključuje da dio planiranog zahvata (rekonstrukcije dionice državne
ceste D66 istočno od čvora Pula (koji pripada općini Marčana) do križanja s državnom cestom D401),
nije usklađen s Prostornim planom uređenja općine Marčana, jer je na tom dijelu predviđen koridor
za autocestu.
3.2.4. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIŽNJAN
(Službene novine Općine Ližnjan“, broj 03/05, 06/14 i 05/15) – grafički prilog 6.
U Odredbama za provođenje PPUO Ližnjan, poglavlje 3. Plan prostornog uređenja 3.1. Prikaz
prostornog razvoja na području Općine Ližnjan u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu
Istarske županije se navodi:
Zahvati u prostoru od važnosti za državu:
Cestovne građevine:-autocesta Zračna luka Pula- Pula- Kanfanar-Plovanija/Kaštel (nova)
Zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju:
cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
županijske ceste:
Vodnjan-Marčana-Pavičini-Kavran-Valtura-Čvor Zračna luka Pula
Prema grafičkom prilogu 6 (kartografski izvod: 1A Korištenje i namjena površina za razvoj i uređenje)
planirani zahvat nalazi se uz sjeverozapadni rub granice općine Ližnjan, a prema Planu južno od
planirane ceste predviđeno je područje industrijske namjene I1, a sjeverno od ceste je šuma
gospodarske namjene, sve prikazano na kartografskom izvodu 1A Korištenje i namjena površina za
razvoj i uređenje. Prostorni plan općine Ližnjan prema općinskoj granici obuhvaća samo istočni dio
planirane ceste od čvora Pula prema zračnoj luci Pula, odnosno trasu istočno od državne ceste D66,
odnosno cestu D401.
Kako trasa zahvata ne odgovara cestovnim koridorima koji su predviđeni važećim prostornim
planom, zaključuje se da dio planiranog zahvata nije usklađen s Prostornim planom uređenja općine
Ližnjan.
3.2.5. ZAKLJUČAK
Uvidom u kartografske prikaze dokumenata prostornog uređenja Istarske županije, Grada Pule, te
Općina Marčana i Ližnjan vidljivo je da se područje zahvata (rekonstrukcija predmetnih prometnica
(D75, D66 i D401)) dijelom podudara s trasama postojećih prometnica, ali ne i s prometnim
koridorima cesta određenih važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Iz toga se može zaključiti
kako su rekonstrukcije državnih cesta D75 i D66, usklađene s dokumentima prostornog uređenja
Istarske županije i Grada Pule, kao i Urbanističkim planom uređenja Grada Pule, dok je za dionice
rekonstrukcije istočno od čvora Pula koje reguliraju Prostorni planovi općina Marčana i Ližnjan, na
dijelu postojećih državnih cesta D66 i D401 potrebno izmijeniti Prostorne planove Istarske županije,
te Općina Marčana i Ližnjan kako bi se realizirao predmetni zahvat.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
31
3.3. OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO
IMATI UTJECAJ
Klima
U Puli prevladava mediteranska klima, blagih zima i toplih ljeta s prosječnom insolacijom 2316 sati
godišnje ili 6,3 sata dnevno, uz prosječnu temperaturu zraka od 6,1° C u veljači do 26,4° C u srpnju i
kolovozu i temperaturnom oscilacijom mora od 7 do 26° C. Najviše oborina padne u jesen (listopad,
studeni), a manje je izrazit sekundarni vrhunac na prijelazu proljeća u ljeto. Najmanje je oborina na
kraju zime i početku proljeća te ljeti. Snijeg je na obali Istre rijetka pojava, a u unutrašnjosti
poluotoka snježni pokrivač ostane nekoliko dana do cijelog tjedna. Dominantan vjetar je bura koja je
najčešća po zimi, jer je Jadran u to godišnje doba često u područjima niskog zračnog tlaka. Jačina
bure ovisi o lokalnim topografskim prilikama. Češće puše anticiklonalna bura koja donosi vedro i
hladno vrijeme. Drugi značajan vjetar je jugo koji puše s mora i u hladnoj polovici godine se
izmjenjuje s burom, te najčešće donosi kišno i oblačno vrijeme.
Reljef
Reljef Istre se dijeli na tri različita tipa, a predmetni zahvat se nalazi u morfološki najbogatijem
južnom i jugozapadnom području gdje prevladavaju niža pobrđa fliša, koji se sastoji od nepropusnih
lapora, glina i pješčenjaka, pa odatle i naziv Siva Istra. Vapnenačku zaravan uz morsku obalu,
pokrivenu zemljom crvenicom, nazivamo Crvenom Istrom.
Položaj lokacije zahvata je unutar subgeomorfološke regije Južnoistarska zaravan. Južnoistarska
zaravan je zaravan u kršu. U geotektonskom smislu je dio Jadranske platforme, no na principu
prostornih veza uključena je u makroregiju gorske skupine Čićarije i Učke te Kvarnerskog arhipelaga
kao mezoregionalna, geomorfološka cjelina. Dio je mezozojskog pineplena koji je tijekom tercijara i
kvartara razmrvljen tektonskim pokretima. Različitim intenzitetom tektonskih pokreta, Južnoistarska
zaravan dovedena je u različite hispometrijske položaje. U njoj dominira karbonatni sastav (vapnenci,
dolomiti) s razvojem različitog tipa krša.
Lokacija zahvata (dionice I, II i III), nalazi se u nizini sjeverozapadno uz dio Pulske luke Vela Draga,
sjeverno u podnožju manjih uzvišenja Monteghiro (48,5 m n.v.), Šijana (75 m n.v.) i Šandalj (107 m
n.v.) i južno u podnožju manjeg uzvišenja Vemale (85 m n.v.). Teren na području te tri dionice se
nalazi na visini od 13 do 50 m n.v.
Lokacija zahvata (dionica IV), nalazi se na zaravnjenom terenu sjeverno uz zračnu luku Pula. Teren na
području dionice IV se postupno uzdiže od zapada prema istoku, od 50 m n.v. do 75 m n.v.
Naselja i stanovništvo
Zahvat: cesta Veli Vrh – Pula –Zračna luka Pula nalazi se na području Istarske županije, odnosno
prolazi sjevernim područjem grada Pule, te rubnim područjima općina Marčana i Ližnjan. Prema
popisu stanovništva iz 2011. godine u Puli živi 57.765 stanovnika, a 2001. godine 58.594. U općini
Marčana živi 4.260 prema popisu 2011., odnosno 3.903 stanovnika 2001. godine, a u Općini Ližnjan
živi 3.916 stanovnika 2011. godine, odnosno 2.945 prema popisu iz 2001. godine.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
32
Prometne značajke
Cestovna prometna mreža na širem području sastoji se od državnih cesta, županijskih cesta i lokalnih
cesta. Državna cesta D75 počinje gotovo na granici s Republikom Slovenijom –D200 – Savudrija –
Umag – Novigrad – Poreč – Vrsar – Vrh Lima – Bale – Pula (D400), te čini okosnicu cestovne
povezanosti Istarske županije gotovo prateći smjer pružanja obale (sjeverozapad-jug) i spajajući
gradove i naselja duž zapadne obale Istre. Državna cesta D66 - Pula (D400) – Labin – Opatija – Matulji
(D8) kao dio sjeverne obilaznice Pule, čini okosnicu prometne povezanosti grada Pule s mjestima u
unutrašnjosti Istre i na istočnoj obali Istre. Budući da južni krak autoceste A9 (Istarski ipsilon) prolazi
centralnim dijelom Istre, razvoj i održavanje navedenih prometnica ostaje od strateške važnosti za
kvalitetno i suvremeno povezivanje obalnih mjesta s većim gradskim i regionalnim središtima.
Grafički prikaz 3.3. Mreža važnijih kategoriziranih prometnica na širem području
Izvor: http://map.hak.hr/
Sadašnji intenzitet prometa (PGDP i PLDP) mjerodavan za cestu: Veli Vrh-Pula-Zračna luka Pula
gledan je na brojačkim mjestima Pula-sjever(3905) na D75, Loborika (3904) na D66, Pula aerodrom
(3911) na D401 i Vodnjan(jug)-jug (3909) na A9.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
33
Grafički prikaz 3.4. Mreža državnih cesta i autocesta - razmještaj mjesta brojenja prometa (stanje, 31.12.2014.)
Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske, godine 2014., Hrvatske ceste d.o.o. (2015.)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
34
Tablica 3.2. PGDP i PLDP na brojačkim mjestima 3905 (Pula-sjever) na D75, 3904 (Loborika) na D66, 3911
(Pula-aerodrom) na D401 i 3909 (Vodnjan jug-jug) na A9
GODINA
DRŽAVNA CESTA D75
BROJAČKO MJESTO
3905 (Pula Sjever)
DRŽAVNA CESTA D66
BROJAČKO MJESTO
3904 (Loborika)
DRŽAVNA CESTA D401
BROJAČKO MJESTO
3911 (Pula-aerodrom)
AUTOCESTA A9
BROJAČKO MJESTO
3909 (Vodnjan jug-
jug)
PGDP
VOZ/DAN
PLDP
VOZ/DAN
PGDP
VOZ/DAN
PLDP
VOZ/DAN
PGDP
VOZ/DAN
PLDP
VOZ/DAN
PGDP
VOZ/DAN
PLDP
VOZ/DAN
2007. 6.199 8.263 6.199 8.263 - - - -
2008. 6.137 8.222 6.137 8.222 - - - -
2009. 6.229 8.345 6.229 8.345 - - - -
2010. 6.911 8.621 6.911 8.621 - - 4.666 7.811
2011. 6.973 8.729 6.973 8.729 - - 4.258 8.699
2012. 6.979 8.883 6.979 8.883 - - 4.579 9.329
2013. 6.724 8.423 6.724 8.423 2.610 3.792 4.873 10.152
2014. 6.700 8.445 6.700 8.445 2.571 3.775 5.126 10.425
Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske, godine 2007.-2014., Hrvatske ceste d.o.o. (2008.-2015.).
Iz tabličnih podataka vidljiv je kontinuiran porast prometa (PGDP, PLDP) cestovnih vozila u razdoblju
zadnjih 8 godina na prometnicama D75 i D66 te autocesti A9. Prema prikazanim frekvencijama
prometa državna cesta D75 ulazi u kategoriju 1. razreda (>12 000 vozila u oba smjera u 24h), državna
cesta D66 spada u 3. razred (3 000 - 7 000 vozila u oba smjera u 24h), a državna cesta D401 spada u
4. razred (1 000 - 3 000 vozila u oba smjera u 24h) 2..
U nastavku su dani grafički prikazi PGDP i PLDP na državnim prometnicama D75, D66, D401 i
autocesti A9, gdje je jasno vidljiv porast prometa tijekom zadnjih 8 godina, s time da se rast za
pojedine godine usporavao ili brže rastao, ali nije zabilježeno da je padao ispod razine koja je
zabilježena na početku brojanja (Grafički prikaz 3.5 do Grafički prikaz 3.8).
Grafički prikaz 3.5. Intenzitet prometa (PGDP i PLDP)
na državnoj cesti D75 na brojačkom mjestu 3095
Grafički prikaz 3.6. Intenzitet prometa (PGDP i PLDP) na državnoj cesti D66 na brojačkom mjestu Loborika
2 Izvor: Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti
prometa (NN 110/01).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
35
(Pula-sjever) za period 2008. – 2014. (3905) za period 2007. – 2014.
Grafički prikaz 3.7. Intenzitet prometa (PGDP i PLDP)
na državnoj cesti D66 na brojačkom mjestu Pula-aerodrom (3911) za period 2013. – 2014.
Grafički prikaz 3.8. Intenzitet prometa (PGDP i PLDP)
na državnoj cesti A9 na brojačkom mjestu Vodnjan(jug)-jug (3909) za period 2010. – 2014.
Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske, godine 2007.-2014., Hrvatske ceste d.o.o. (2007.-2014.).
Zračna luka Pula predstavlja okosnicu gospodarskog, a poglavito turističkog razvoja značajnog dijela
Istre i grada Pule, pa njenom kvalitetnom povezanošću s glavnim prometnim pravcima prema drugim
središtima, zračna luka dobiva na dodatnoj važnosti za razvoj cjelokupne prometne infrastrukture
ovog dijela zapadne Hrvatske (D401 - D66 – zračna luka Pula).
Krajobraz
Lokacija zahvata se nalazi uz gradsko naselje Pula te uz zračnu luku Pula.
Dionice I i II nalaze se u mozaičnom krajobrazu kojeg čine volumeni izgrađene, antropogene
krajobrazne strukture, mozaično prekidani s volumenima šumaraka kao prirodne krajobrazne
strukture. Oblici volumena šumaraka su različiti poligoni različite veličine. Naseljeno područje
prevladava te se područje te dionice karakterizira kao izgrađeni krajobraz.
Dionica III do planiranog kružnog toka (postojeći čvor Šijana) okružena je sa S i SZ strane
industrijskom zonom koju čine veliki, jednolični, izgrađeni volumeni okruženi s manipulativnim i
komunikacijskim plohama. S J strane početnog dijela te dionice prostire se veći volumen šumarka uz
koji se JZ od drugog dijela dionice prema kružnom toku prostire gusto izgrađeno područje. Na tom
području je jasno naglašen kontrast prirodnog i antropogenog krajobraza strukturom, teksturom i
bojom te oštrom linijom razgraničenja. Dio te dionice, od planiranog kružnog toka (čvor Šijana) do
kraja područja karting centra (Green garden), nalazi se također na dva kontrastna krajobrazna uzorka
koje oštro odjeljuje sama Šijanska cesta (planirana dionica). Sjeverozapadno od nje prostire se
industrijsko područje, a jugozapadno prostrano šumsko područje. Osim kao tip krajobraza
(antropogeni- industrija, prirodni- šuma), ta dva područja su u kontrastu i bojom, teksturom te
odnosom volumena i plohe. Šuma je čisti, neprekinuti volumen, dok je industrijsko područje skup
volumena različitih veličina i boja okruženih manipulativnim i komunikacijskim plohama. Sam kraj
dionice III, od karting centra (Green garden) do čvora Pula, s obje strane je okružen šumom-
prirodnim krajobrazom.
Dionica IV nalazi se uz područje zračne luke Pula. Zračna luka Pula smještena je jugoistočno uz tu
dionicu te ju čine šumarci uz samu dionicu, skupine volumena – objekata zračne luke unutar
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
36
šumaraka i prostrana livadna ploha u koju je uklopljena plošna linija uzletno-sletne staze.
Sjeverozapadno i sjeverno uz tu dionicu prostire se veća šumska površina, koja je uz samu dionicu
mjestimično mozaično prekinuta poljskim površinama. Polja su poligonalnog oblika i okružena
šumom. Dalje prema sjeveru šuma se prostire neprekinuto. Taj dio krajobraza čini mozaična
kombinacija biokulturnog krajobraza (polja) i prirodnog krajobraza (šuma).
Kulturno-povijesna baština
Na prostoru Istarske županije očuvan je niz vrijedne i zaštićene kulturno-povijesne i prirodne baštine
za koju je potrebno provoditi sustavnu skrb i zaštitu. Prostornim planovima uređenja Grada Pule i
općina Marčana i Ližnjan kulturna dobra su definirana simbolima.
Prostornim planom uređenja Grada Pule se navodi da registrirana kulturna dobra, kao i zaštićena
područja prirode, treba tretirati i štititi u skladu sa svjetskim uzusima te poticati razvoj pozitivnog
odnosa i aktivnijeg uključenja građana u njihovu zaštitu.
Prostornim planom Općine Ližnjan su utvrđene kategorije uvjeta zaštite kulturnih dobara: opći uvjeti
zaštite jedinstveni za cjelokupnu kategoriju, cjeline i spomenici kojima je potrebno definirati zone
zaštite i uvjete po zonama, kulturno dobro od izuzetnog značaja ili su propisani posebni uvjeti zaštite,
područje arheoloških spomenika i kultivirani krajolik.
Prostornim planom Općine Marčana se utvrđuje slijedeća klasifikacija kulturnih dobara: poluurbane i
ruralne cjeline, pojedinačni spomenici, arheološki lokaliteti, kultivirani krajolik i vizure. Kulturna
baština na lokaciji zahvata je dana tablično (Tablica 3.3.).
Tablica 3.3. Registrirana kulturna dobra u blizini područja zahvata
PPUG Kulturna dobra
PPUG Pula 2 graditeljska sklopa i 1 arheološki lokalitet
PPUO Marčana -
PPUO Ližnjan -
U Gradu Puli blizu granice zahvata nalaze se dva graditeljska sklopa i jedan pojedinačni arheološki
lokalitet.
U Općini Marčana unutar zahvata nema zaštićenih kulturnih dobara, ali se u neposrednoj blizini
zahvata nalaze dva lokaliteta predložena za zaštitu: Stancija Žmak i Stancija Kampi.
U općini Ližnjan unutar ili u blizini predmetnog zahvata nema zaštićenih kulturnih dobara, a oko 1 km
od zone zahvata se nalazi spomenik prirode Šandalj.
Šume
Obuhvat zahvata (cesta Veli Vrh – Pula –Zračna luka Pula s pripadajućim cestama) se u potpunosti
nalazi na području kojim gospodari Uprava šuma Podružnica Buzet, Šumarija Pula (šumarija Pula:
gospodarska jedinica 673 - Proština i gospodarska jedinica 993 - Magran-Cuf). Državne ceste D75,
D66 i D401 na predmetnom području zahvata uglavnom ne prolaze kroz šume, već na pojedinim
predjelima prolaze rubom šumskih područja.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
37
Dva veća šumska područja nalaze se s južne strane na središnjem dijelu uz sam rub zahvata. Ostala
šumska područja se nalaze pored zahvata ili manjim dijelom tek dodiruju obuhvat zahvata.
Kompaktnija šumska područja se nalaze na sjeveroistočnom dijelu zahvata, ali su udaljena 200 m i
više te tek vrlo rijetko na rubu zahvata.
Grafički prikaz 3.9. Prikaz okolnog staništa
Izvor: http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/
Šume južnog dijela Istre, zbog mediteranskog utjecaja, su vazdazelene šume i makija u kojima
dominantnu ulogu ima alepski bor (Pinus halepensis), cer (Quercus cerris), medunac (Quercus
pubescens), česmina ili crnika (Quercus ilex), a od listopadnih vrsta pridolazi crni jasen (Fraxinus
ornus) pa se takve šume često zovu vazdazelene šume, s makijom i crnim jasenom. Ovakav tip šuma
se najčešće razvija u obliku gustih neprohodnih šikara na rubovima stoljetnih šuma.
Od ostalih vrsta drveća pojavljuju se još bijeli grab (Carpinus orientalis), bagrem (Robinia
pseudoacacia), crni bor (Pinus nigra) te mjestimice lovor (Laurus nobilis).
Prema podacima iz O-4 obrasca (distribucija dobnih razreda) programa gospodarenja za gospodarsku
jedinicu Proština 673, drvna zaliha je izrazito niska (71,95 m3/ha), a godišnji prirast je vrlo nizak 2,01
m3/ha. U omjeru smjese prevladava alepski bor, cer, medunac i crnika čineći više od 90% ukupne
drvne smjese. Većina drvne zalihe je skoncentrirana u II. i II. dobnom razredu (10-30 godina), te u VI
(50 do 60 godina).
Prema podacima iz O-4 obrasca (distribucija dobnih razreda) programa gospodarenja za gospodarsku
jedinicu Magran-Cuf 993, drvna zaliha je također izrazito niska (85,67 m3/ha), a godišnji prirast je vrlo
nizak 2,18 m3/ha. U omjeru smjese prevladava alepski bor, crnika cer i medunac koji zajedno čine
gotovo 95% ukupne drvne smjese. Većina drvne zalihe je skoncentrirana u II., VI. i VII. dobnom
razredu.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
38
Lovstvo
Predmetna cesta Veli Vrh – Pula –Zračna luka Pula nalazi se na području županijskog lovišta XVIII/125
- Pula II na sjevernom i zapadnom dijelu, dok na istočnom dijelu zahvata, cesta D401 predstavlja
granicu navedenog lovišta sa županijskim lovištem XVIII/126 – Ližnjan koji se prostire istočno i
jugoistočno od predmetnog zahvata.
Tablica 3.4. Osnovni podaci o otvorenim županijskim lovištima XVIII/125 - Pula II i XVIII/126 - Ližnjan3
Iz prikazanoga je razvidno kako glavne vrste divljači na području obuhvata zahvata (lovišta Pula II i
Ližnjan) čine sitna dlakava divljač (zec obični - Lepus europaeus), pernata divljač (fazan – gnjetlovi -
Phasianus colchicus), dok u lovištu Pula II od krupne dlakave divljači obitava obična srna (Capreolus
capreolus).
3 Izvor podataka: internetske stranice Ministarstva poljoprivrede, Odjel za lovstvo, informacijski sustav središnje lovne evidencije
(https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx?mode=2&zup=18) [21.08.2015.]
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
39
Grafički prikaz 3.10. Lovišta na širem području obuhvata zahvata
Izvor: središnja lovna evidencija pri Odjelu za lovstvo Ministarstva poljoprivrede
Vode
Prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10), planirani zahvat pripada jadranskom vodnom
području. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10),
zahvat pripada području malog sliva „Područje malog sliva Raša – Boljunčica“.
Na dijelu istočno od čvora Šijana predmetni zahvat prolazi III. zonom sanitarne zaštite. Crpilište Tivoli
smješteno je oko 440 m S od trase planirane prometnice, crpilište Rizzi smješteno je oko 1680 m J,
dok se crpilišta Valdragon 3,4 i 5 nalaze oko 1.500 JI jugoistočno od rotora Šijana.
U gradu Puli gotovo na samoj obali nalazi se stalni izvor slatke vode Karolina nepoznate izdašnosti
udaljeno oko 1470 m JZ od trase planiranog zahvata.
Područje zahvata sa zonama sanitarne zaštite, položajima vodocrpilišta i stalnih izvora vidljivi su na
prikazu. Područje zahvata sa zonama sanitarne zaštite, položajima vodocrpilišta i stalnih izvora vidljivi
su na prikazu - Grafički prikaz 3.11.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
40
Grafički prikaz 3.11. Zone sanitarne zaštite s izvorima i crpilištima
Izvor: Hrvatske vode
Na širem promatranom području nema površinskih vodotoka. Na promatranom području zahvata ne
postoje tekućice koje su proglašene zasebnim vodnim tijelom.
Zahvat se nalazi na području grupiranog vodnog tijela JKGNKCPV _03 – JUŽNA ISTRA, na kojem se
nalaze crpilišta za vodoopskrbu grada Pule i šireg područja (Grafički prikaz 3.12.).
Izvor Karolina
Valdragon 4
Valdragon 3
Valdragon 5
Rizzi
Tivoli
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
41
Grafički prikaz
3.12
Grafički prikaz 3.12. Prostorni raspored grupiranih vodnih tijela podzemne vode u odnosu na obuhvat zahvata
Izvor: Hrvatske vode
U tablici (Tablica 3.5) prikazane su karakteristike podzemnog grupnog vodnog tijela JKGNKCPV _03 –
JUŽNA ISTRA.
Tablica 3.5. Stanje grupiranog vodnog tijela JKGNKCPV _03 – JUŽNA ISTRA
Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje loše
Količinsko stanje loše
Ukupno stanje loše
Izvor: Hrvatske vode
Najbliže priobalno vodno tijelo lokaciji zahvata je priobalno vodno tijelo O412-PUL (Grafički prikaz
3.13.).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
42
Grafički prikaz 3.13. Prostorni raspored priobalnog vodnog tijela u odnosu na obuhvata zahvata
Izvor: Hrvatske vode
Tablica 3.6 prikazuje karakteristike vodnog tijela priobalne vode O412-PUL, kandidata za znatno
promijenjeno vodno tijelo.
Tablica 3.6. Karakteristike vodnog tijela priobalne vode O412-PUL
KARAKTERISTIKE VODNOG TIJELA PRIOBALNE VODE O412-PUL
Šifra vodnog tijela O412-PUL
Vodno područje J (Jadransko vodno područje)-
Ekotip O412
Nacionalno/međunarodno vodno tijelo Nacionalno vodno tijelo
Obaveza izvješćivanja Nacionalna
Izvor: Hrvatske vode
Tablica 3.7 prikazuje stanje vodnog tijela priobalne vode O412-PUL.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
43
Tablica 3.7. Karakteristike vodnog tijela priobalne vode O412-PUL
Stanje Pokazatelji Procjena stanja
Ekološko stanje Stanje kakvoće
fitoplankton dobro
koncentracija hranjivih soli dobro
zasićenje kisikom dobro
koncentracija klorofila dobro
makroalge umjereno dobro
posidonia oceanica vjerojatno nije prisutna
bentoski beskralješnjaci umjereno dobro1
Hidromorfološko stanje umjereno dobro1
Ekološko stanje umjereno dobro1
Kemijsko stanje dobro
Ukupno procijenjeno stanje nije dobro
1oznaka „umjereno dobro“ označava sve značajne hidromorfološke promjene, budući da sustav klasifikacije
za hidromorfološke elemente kakvoće još nije razvijen
Izvor: Hrvatske vode
Na grafičkom prikazu (Grafički prikaz 3.14) prikazana je karta opasnosti od poplava za veliku srednju i
malu vjerojatnost pojavljivanja u odnosu na trasu planiranog zahvata.
Grafički prikaz 3.14. Prikaz poplavnih zona – vjerojatnost opasnosti
Izvor: Hrvatske vode
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
44
Prema trenutno važećoj Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti
zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14), područje Republike Hrvatske podijeljeno je na pet
zona, uz izdvojena četiri naseljena područja tj. područja aglomeracija. Podjela je izvršena s obzirom
na prostornu razdiobu emisija onečišćujućih tvari, zadane kriterije kakvoće zraka, geografska obilježja
i klimatske uvjete koji su značajni za praćenje kvalitete zraka. Predmetni zahvat nalazi se u zoni HR 4,
koju čini Istarska županija.
Prema razinama onečišćenosti zraka, određenim prema donjim i gornjim pragovima procjene
pojedinih onečišćujućih tvari (SO2, NOx, PM10, benzen, benzo(a)piren, Pb, As, Cd i Ni u PM10, CO),
graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu (Hg) te ciljnim vrijednostima za prizemni ozon (O3) s
obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, zrak na području zone HR 4 je I. kategorije prema svim parametrima
osim prema prizemnom ozonu. Problem prizemnog ozona nije samo lokalni i regionalnim problem
nego hemisferski, odnosno globalni problem.
Tablica 3.8. PGDP i PLDP na brojačkom mjestu 3904 (Vodnjan (jug)-jug) na A9
Oznaka zone i
aglomeracije
Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi
SO2 NO2 PM10 Benzen, benzo(a)
piren
Pb, As,
Cd, Ni CO O3 Hg
HR 4 <GV <DPP <DPP <GPP <DPP <DPP <DPP >CV
DPP, GPP – donji tj. gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV – granična vrijednost
Stavak 1., 42. članka Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14) propisuje da novi zahvat u okoliš ili
rekonstrukcija postojećeg izvora onečišćivanja zraka u području prve kategorije kvalitete zraka ne
smije ugroziti postojeću kategoriju kvalitete zraka.
3.4. OPIS ZAŠTIĆENIH PODRUČJA GDJE SE ZAHVAT PLANIRA I/ILI NA
KOJE BI ZAHVAT MOGAO IMATI ZNAČAJAN UTJECAJ
Na užem području zahvata (cesta Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula) nema dijelova prirode zaštićenih
prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13).
Na udaljenosti do 10 km nalazi se temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeno područje:
Brijuni – nacionalni park – smješten oko 3,3 km zapadno od predmetnog zahvata.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
45
Grafički prikaz 3.15. Zaštićena područja prirode na širem području zahvata
Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, WMS, WFS servis
3.4.1. BIORAZNOLIKOST
Građevinska područja analiziranog naselja u kojem će se odvijati zahvat, definirana su važećom
Planirani zahvat prolazi kroz sljedeće stanišne tipove:
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
D.3.1. Dračici
E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca (Sveza Ostryo-Carpinion orientalis Ht. (1954) 1959) - Hrast medunac dolazi sjevernije u arealu staništa, a južnije u sastavu ga zamjenjuje hrast dub (Quercus virgiliana). Primorske, termofilne šume i šikare medunca se na području zahvata dolaze sa površinom od 90.7 ha unutar buffer zone.
I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
J.2.1. Gradske jezgre
J.2.2. Gradske stambene površine
J.4.1. Industrijska i obrtnička područja
J.4.3. Površinski kopovi
Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
(NN 88/14) od utvrđenih staništa na prostoru ceste Veli Vrh-Pula-Zračna luka Pula (Popis svih
ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području
Republike Hrvatske) se nalaze sljedeći stanišni tipovi:
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
46
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca.
3.5. PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE GDJE SE ZAHVAT PLANIRA I/ILI NA
KOJA BI MOGAO IMATI ZNAČAJAN UTJECAJ
Područje zahvata na stacionaži 0+2200 m prolazi uz rub ekološke mreže:
HR2001145 Izvor špilja pod Velim vrhom - područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)
Kategorija za ciljnu vrstu/
stanišni tip
Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv
staništa
Znanstveni naziv vrste/Šifra
stanišnog tipa
1 špilje i jame zatvorene za javnost 8310
Južno od dionice (stac. 0+2250 m) na udaljenosti od 200 m unutar buffer zone (500 m) s površinom
od 9.39 ha nalazi se područja ekološke mreže:
HR5000032 Akvatorij zapadne Istre - područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS)
Kategorija za
ciljnu vrstu/
stanišni tip
Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa
Znanstveni naziv
vrste/Šifra
stanišnog tipa
Kategorija
ugroženosti
1 dobri dupin Tursiops truncatus EN
1 preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330
1 pješčana dna trajno prekrivena morem 1110
HR1000032 Akvatorij zapadne Istre – područje očuvanja značajno za ptice (POP)
Kategorija za
ciljnu vrstu/
stanišni tip
Hrvatski naziv
vrste/hrvatski
naziv staništa
Znanstveni naziv
vrste/Šifra stanišnog tipa
Kategorija
ugroženosti
Status vrste:
G-gnjezdarica,
P-preletnica,
Z-zimovalica,
1 crnogrli plijenor Gavia arctica - Z
1 crvenogrli plijenor Gavia stellata - Z
1 morski vranac Phalacrocorax aristotelis
desmarestii LC G
1 crvenokljuna čigra Sterna hirundo NT G
1 dugokljuna čigra Sterna sandvicensis NT Z
1 vodomar Alcedo atthis NT Z
Na udaljenosti do 5 km od granice zahvata nalaze se područja ekološke mreže:
HR2001388 Budava - područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS)
Kategorija za ciljnu vrstu/ Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv Znanstveni naziv vrste/Šifra
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
47
stanišni tip staništa stanišnog tipa
1 trbušasti zvrčić Vertigo moulinsiana
HR2000522 Luka Budava – Istra- područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS)
Kategorija za ciljnu vrstu/
stanišni tip
Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa Znanstveni naziv vrste/Šifra
stanišnog tipa
1 vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) 9340
HR2000604 Nacionalni park Brijuni - područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS)
Kategorija za ciljnu vrstu/
stanišni tip
Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa Znanstveni naziv vrste/Šifra
stanišnog tipa
1 preplavljene ili dijelom preplavljene morske
špilje 8330
1 naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120*
1 grebeni 1170
1 stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala
obrasli endemičnim vrstama Limonium spp. 1240
Grafički prikaz 3.16. Izvod iz karte ekološke mreže
Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, WMS, WFS servis
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
48
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
4.1. SAŽETI OPIS UTJECAJA
4.1.1. UTJECAJ NA NASELJA I GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Građevinska područja analiziranog naselja u kojem će se odvijati zahvat, definirana su važećom
prostorno-planskom dokumentacijom – Prostornim planom uređenja grada Pule, te Prostornim
planovima uređenja općina Marčana i Ližnjan.
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Moguć je kratkotrajni negativni utjecaj zahvata na stanovnike naselja koji će se očitovati u
poteškoćama u odvijanju prometa u obliku kratkotrajnih zastoja i čekanja. Moguće je smanjenje
kvalitete zraka uslijed povećanja prašine i ispušnih plinova od radnih strojeva, te povećanje
ugroženosti bukom uslijed građevinskih radova.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Postojeće trase državnih cesta D75, D66 i D401 kao i drugih cesta u sklopu planiranog zahvata, su u
kontaktu ili prolaze kroz građevinska područja naselja. Utjecaja na građevinska područja neće biti
budući da zahvat prolazi koridorima postojećih prometnica, a projektom nisu predviđene veće
korekcije ili promjene trase već obnova i/ili deniveliranje (spuštanje) kolnika (rotor Šijana), popravak
geometrije glavne i priključnih cesta, izgradnja kružnih raskrižja na križanjima sa sporednim cestama,
izgradnja drugog kolnika na dijelu državnih cesta D66 i D75, izvedba rubnih trakova i uređenje
bankina na glavnoj i priključnim cestama, ispravak poprečnih nagiba kolnika, uređenje i dogradnja
sustava za odvodnju kolničkih i vanjskih voda, dogradnja i izgradnja novih pješačkih i biciklističkih
staza duž prometnica koje se rekonstruiraju, ugradnja prometne opreme i signalizacije, te
krajobrazno uređenje.
4.1.2. UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Utjecaj na cestovni promet
Procjena je da će se utjecaj zahvata (rekonstrukcija i obnova državnih cesta D75, D66, D401 i
priključnih cesta) očitovati u privremenim i povremenim promjenama prema zatečenom stanju,
uslijed zaustavljanja, preusmjeravanja prometa ili naizmjeničnog propuštanja vozila za vrijeme
radova, povećane frekvencije izlazaka radnih vozila s lokacije radova i uključivanja u promet, kako
vozila za dovoz građevinskog materijala tako i vozila za prijevoz radnika (vanjski transport materijala i
tehnike, što zahtijeva posebnu pažnju i prateću službu, osobito prilikom transporta posebnih tereta).
Iz tog razloga može potencijalno doći do preopterećenja i zagušenja okolnih prometnica. Također,
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
49
moguće su znatnije količine zemlje i ostalog građevnog materijala na okolnim prometnicama kao i
eventualna oštećenja prometnica, te zastoji što može dovesti do poteškoća u odvijanju prometa.
Sva ta opterećenja prometne mreže i eventualno moguće poteškoće u odvijanju prometa,
ograničenog su trajanja te će se svesti na minimum pravilnom organizacijom gradilišta i Projektom
privremene regulacije prometa za vrijeme planiranog zahvata.
Potencijalne kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa mogu se javiti na mjestima prilaza na
postojeću prometnu mrežu – raskrižjima sa županijskim, lokalnim te gradskim ulicama.
Međutim, tijekom same rekonstrukcije negativni utjecaj na organizaciju prostora u ovom slučaju neće
biti izražen, a unutar trase je predvidivo koristiti uzdužno razvoženje materijala za izgradnju slojeva
kolnika postojećih trasa državnih cesta D75, D66 i D401 te pristupnih cesta.
Utjecaj na željeznički promet
Željeznička pruga za regionalni promet R101 (Podgorje) – Državna granica – Buzet – Pazin – Pula, se
križa s državnom cestom D75 kod naselja Veli Vrh, te će se u sklopu zahvata (dionica II) preko nje
graditi drugi nadvožnjak koji će prevoditi novi dograđeni drugi kolnik ceste, a na dionici III
(rekonstrukcija D66), faza 2, dionica ceste će prolaziti pored željezničke pruge. Prilikom gradnje
nadvožnjaka i rekonstrukcije ceste primijenit će se sve organizacijske i tehničke mjere te neće dolaziti
do kolizije sa željezničkom prugom i prometom koji se njom odvija. Svi radovi kod izgradnje ceste koji
se nalaze u zaštitnom pojasu pruge (Dionica III - od km 2+390 do km 3+290) smiju se izvoditi samo
prema uvjetima i uz stalni nadzor djelatnika Regionalne jedinice HŽI – Zapad, Građevinskog sektora,
Ispostave nadzornog središta Pula, kojeg treba naručiti najmanje 10 dana prije početka radova.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Utjecaj na cestovni promet
Već prilikom izrade idejnih rješenja ceste Veli Vrh-Pula-zračna luka Pula predloženo je rješenje koje je
maksimalno uvažavalo postojeću i planiranu organizaciju prostora, kao i način njegovog korištenja.
Osnovni cilj projekta je podizanje razine prometne usluge (propusne moći prometnice) i sigurnosti
sudionika u prometu na predmetnoj dionici Veli Vrh-Pula-Zračna luka Pula. U projektu je planirano
uklapanje postojećih legalnih kolnih prilaza za postojeće poslovne i gospodarske objekte, ostale
objekte, kao ostale neizgrađene površine. Rekonstrukcijom i deniveliranjem postojećih državnih cesta
D75 i D66 stvorit će se povoljniji prometni uvjeti, jer će lokalni i tranzitni promet na ovim dionicama
biti autonomni.
Utjecaj na željeznički promet
Željeznička pruga od značaja za regionalni R101 ((Podgorje) – Državna granica – Buzet – Pazin – Pula))
križa s cestom D75, koja se preko pruge prevodi nadvožnjakom, te prolazi paralelno s D66 na predjelu
uz Šijansku šumu. Izgradnjom drugog kolnika planira se napraviti drugi nadvožnjak pored postojećeg,
a na dijelu gdje pruga prolazi uz cestu postoji dovoljno širok slobodni pojas, pa se zaključuje da
utjecaja na željeznički promet tijekom korištenja državnih cesta D75 i D66 neće biti.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
50
Utjecaj na zračni promet
Zračna luka Pula udaljena je 2 km sjeverozapadno od rubnih dijelova grada Pule (ili 5 km od središta
Pule), te se nalazi na rubu predmetnog zahvata. Utjecaja na zračni promet tijekom korištenja
državnih cesta D75, D66 i D401 neće biti.
Infrastruktura
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Na cijeloj dionici zahvata unutar koridora prometnica evidentirano je postojanje vodovodnih,
odvodnih, telekomunikacijskih i električnih instalacija, željezničkih instalacija, instalacija javne
rasvjete, te plinskih instalacija (duž dionice II i III). Tijekom rekonstrukcije dio instalacija će se
izmjestiti, a dio postojećih instalacija koji se neće izmještati će se prikladno osigurati, sve sukladno
višim razinama projektne dokumentacije kojima će se točno utvrditi obim, položaj, vrsta i način
gospodarenja takvim instalacijama za vrijeme izvedbe radova. U slučaju postojanja vodoopskrbne ili
odvodne mreže unutar granica zahvata i koridora postojećih prometnica tijekom izvedbe radova
može doći do mehaničkog oštećenja elemenata vodoopskrbe i odvodnje, a posredno i do onečišćenja
pitke vode, pa pri izmještanju i zaštiti ovih instalacija treba posvetiti posebnu pozornost.
Svi negativni utjecaji mogu se izbjeći pravilnom organizacijom građenja, faznom gradnjom,
poštivanjem posebnih uvjeta građenja i važećih propisa, te pravila građevinske, prometne, strojarske
i elektrotehničke struke odnosno pravilnom organizacijom gradilišta.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja, odnosno tijekom normalnog odvijanja prometa državnom cestom D75, D66 i
D401, te priključnim cestama (Ž5115, D400 i dr.) ne očekuju se negativni utjecaji na elemente
infrastrukture. Negativni utjecaji su mogući jedino u slučaju akcidentnih situacija i prilikom
eventualnih novih većih rekonstrukcija na navedenim prometnicama.
4.1.3. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Planirane rekonstrukcije će se odnositi na obnovu postojećeg kolnika, proširenje prometnica za jedan kolnik s dva prometna traka, izgradnju biciklističkih i pješačkih staza, izgradnju jednog nadvožnjaka te oblikovanje 7 kružnih tokova. Sve promjene izvodit će se na državnim cestama D75, D66 i D401, sjeverozapadno od grada Pule te sjeverno uz zračnu luku Pula.
Tijekom rekonstrukcije zahvata degradirat će se površinski pokrov na mjestima proširenja prometnice. Degradirat će se rubovi šuma, rubovi livada i polja te će se ti krajobrazni uzorci trajno ukloniti. Njihovo uklanjanje je mali utjecaj na krajobraz jer je to malo do umjereno osjetljiv površinski pokrov na promjene.
Utjecaj na doživljaj krajobraza uzrokovat će buka i prašina koju će stvarati mehanizacija. Utjecaj na vizualne značajke uzrokovat će građevinski strojevi te privremena odlagališta građevinskih i otpadnih materijala. Ti utjecaji su privremenog karaktera i ne smatraju se značajnim, uzevši u obzir trenutno stanje krajobraza i opseg zahvata.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
51
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Svi postojeći elementi ceste su se korištenjem već uklopili u krajobraz navedenog područja. Već
postojeće trase prometnica svojom strukturom dijeli isti prostor na dva dijela te se njenom
rekonstrukcijom prostor neće značajno izmijeniti.
Proširenjem prometnica naglasit će se jednoličnost i snaga plošne linije pravilnih rubova. To će biti
široki, linijski element homogene teksture i sive boje, uzdužno raščlanjen zelenim pokosima,
bankinama, rubnim trakama i kolničkim trakama, a mjestimično raščlanjen kružnim tokovima,
čvorom Pula i nadvožnjakom iznad željezničke pruge. Kružni tokovi će oblikovno pozitivno
raščlanjivati prometnice kružnim oblicima, te će tako smanjiti njihovu jednoličnost. Kružni elementi
ugrađeni u točki križanja linijskih struktura će biti manje strukturne promjene, nalazit će se u sklopu
raskrižja, te neće imati utjecaj na strukturu krajobraza šireg područja. Sama raskrižja i prometnice su
povremeni boravišni prostor te će s njih pogledi biti kratki i kratkotrajni za motorna vozila, odnosno
kratki, dugi i dugotrajni za bicikliste i pješake. U strukturi krajobraza te u vizualnom doživljaju
krajobraza, raskrižja i prometnice će i nadalje imati istu ulogu te stoga neće biti utjecaja na krajobraz
tijekom korištenja.
Uređenjem pojasa uz cestu na način da se kolnička konstrukcija vizualno što skladnije poveže s
okolnim krajobrazom te krajobraznim uređenjem kružnih tokova, postojeće stanje krajobraza je
moguće vizualno i doživljajno poboljšati, te je moguće ostvariti i ambijentalnu vrijednost samih
raskrižja.
4.1.4. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Budući da se čitav zahvat nalazi na arheološkom području koje uključuje širu okolicu grada Pule, bit će potreban stalni arheološki nadzor tijekom izvođenja zemljanih radova na rekonstrukciji i dogradnji predmetnih cesta (Konzervatorski odjel u Puli). Tijekom zemljanih radova treba očekivati nailazak na lokalitete o kojima nema evidentiranih spoznaja. Eventualni pronalazak arheoloških nalaza i predmeta prilikom izvođenja radova potrebno je prijaviti Ministarstvu kulture.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Za vrijeme korištenja ne očekuje se utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu.
4.1.5. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET
Zaštićena prirodna područja
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Najbliže zaštićeno prirodno područje Nacionalni park Brijuni nalazi se na udaljenosti od oko 3,3 km od
ceste Veli Vrh –Pula – Zračna luka Pula. Zbog udaljenosti radova na rekonstrukciji, radovi
rekonstrukcije i korištenja predmetne prometnice neće imati negativan utjecaj na obilježja ovog
područja.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
52
Staništa
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Tijekom rekonstrukcije ceste Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula obzirom na postojeću izgrađenost
okolnog područja (gradska jezgra, stambene građevine, industrijska područja), utjecaj na staništa se
ocjenjuje kao mali. S obzirom da je riječ o postojećim prometnicama, životinjske vrste na užem
području uglavnom su navikle na aktivnost odvijanja prometa te se ne očekuje utjecaj na vrste
prisutne u okolnom području. Dionica državne ceste D75 prolazi uz rub staništa primorske,
termofilne šume i šikare medunca gdje se očekuju minimalni utjecaji na floru uslijed povećanih
emisija prašine. Važno je istaknuti da će utjecaj biti kratkotrajan i lokaliziran. Izgradnjom dionice IV
(čvor Pula – zračna luka Pula) zauzet će se manji dio staništa submediteranskih i epimediteranskih
suhih travnjaka koji se izmjenjuju s dračicima i primorskim, termofilnim šumama i šikarama medunca,
no i taj prostor kojim dionica prolazi je većinom urbaniziran. Stoga se ne očekuje značajan negativan
utjecaj vidljiv kroz fragmentaciju kao ni gubitak staništa.
Utjecaji su mogući formiranjem radne zone i prostora za odlaganje građevinskog i otpadnog
materijala ukoliko se time zauzimaju nova staništa i uslijed nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili
goriva iz korištene mehanizacije. Stoga je potrebno ove zone planirati na već postojećem,
degradiranom području unaprijed definiranom u okviru projekta organizacije gradilišta.
Grafički prikaz 4.1. Prikaz okolnog staništa
Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, WMS, WFS servis
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
53
Moguć je minimalan utjecaj na faunu tijekom izvođenja radova uslijed uznemiravanje bukom i
vibracijama građevinskih strojeva te stradavanje uglavnom slabije pokretnih životinja koje se ovdje
zateknu (gmazovi, manji sisavci).
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Rekonstrukcija ceste Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula koja uključuje elemente kao što su proširenje
kolnika i izgradnja cestovnih objekata, značajno će podići kvalitetu odvijanja prometa na predmetnoj
dionici, čime će se umanjiti mogućnost pojave nesreće te posljedično curenja opasne tvari, požara i
sl. s mogućim negativnim utjecajem na staništa.
4.1.6. UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Predmetna prometnica prolazi uz rub područja ekološke mreže HR2001145 Izvor špilja pod Velim
vrhom - područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) gdje je cilj očuvanja endemska
vodenbuha (Sphaeromides virei virei). Tijekom rekonstrukcije važno je izbjegavati odlaganje
građevinskog i ostalog otpada u blizini ekološke mreže te je potrebno ove zone planirati na već
postojećem, degradiranom području unaprijed definiranom u okviru projekta organizacije gradilišta.
Negativni utjecaj na ciljeve očuvanja moguć je uslijed akcidentnih situacija poput izlijevanja nafte,
ulja i sl. iz motornih i građevinskih vozila.
Na udaljenosti od 175 m od zahvata nalazi se ekološka mreža HR5000032 Akvatorij zapadne Istre -
područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) i HR1000032 Akvatorij zapadne Istre –
područje očuvanja značajno za ptice (POP). Zbog udaljenosti prometnice od ekološke mreže neće
doći do zauzimanja novih staništa unutar ekološke mreže te se ne očekuje utjecaj na ciljeve očuvanja.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Tijekom korištenja zahvata na dijelu prolaska uz rubno područje ekološke mreže HR2001145 Izvor
špilja pod Velim vrhom moguć je minimalan negativan utjecaj uslijed akcidentnih situacija i
nepropisanog odlaganja otpada na ciljeve očuvanja.
Obzirom da se radi o postojećim prometnicama koja se nalaze na udaljenosti od 175 m od ekološke
mreže, a čijim rekonstrukcijama neće doći do značajne dodatne prenamjene staništa, može se
zaključiti da korištenjem zahvata neće doći do negativnih utjecaja na vrste ciljeve očuvanja područja
ekoloških mreža HR5000032 Akvatorij zapadne Istre i HR1000032 Akvatorij zapadne Istre.
Rekonstrukcijom zahvata podići će se kvaliteta odvijanja prometa te time i smanjiti mogućnost
pojave nesreće s mogućim posljedicama onečišćenja okoliša.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
54
4.1.7. UTJECAJ NA ŠUME I LOVSTVO
Šume
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
U fazi rekonstrukcije zahvata neće doći do uklanjanja površina šume i utjecaja na šumsko zemljište jer
su takve površine izvan područja zahvata predviđenih za proširenje trase i infrastrukture. U fazi
rekonstrukcije će doći do povećane emisije onečišćujućih lebdećih čestica i ispušnih plinova koje će
generirati vozila te radni strojevi i alati, no taj će utjecaj biti zanemariv i ograničen isključivo na fazu
rekonstrukcije i obnove.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Zahvat neće imati gotovo nikakav utjecaj na šume i šumsko zemljište tijekom korištenja, budući da je
zahvat izveden na koridoru postojećih cesta koje je većim dijelom udaljeno od šumskih područja.
Lovstvo
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
U fazi rekonstrukcije ne očekuje se utjecaj na divljač i lovnu djelatnost šireg područja obuhvata
zahvata. S obzirom na to da se na području obuhvata zahvata, u skladu s odredbama Zakona o
lovstvu (NN 140/05, 75/09, 153/09 i 14/14) čl. 64., stavak (1.), točka 2., lov ne provodi, neće biti niti
utjecaja na lovnu djelatnost predmetnoga područja. Budući da je riječ o rekonstrukciji postojećeg
zahvata, ne očekuje se dodatni negativni utjecaj u vidu mogućeg naleta vozila na divljač. S obzirom na
to da je riječ o području pod visokim antropogenim utjecajem (blizina naselja i osobito blizina zračne
luke Pula), mogućnost nazočnosti bilo koje vrste divljači na području obuhvata je mala.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Zahvat u fazi korištenja neće imati nikakvoga utjecaja na divljač i lovnu djelatnost šireg područja iz
razloga navedenih u prethodnom odlomku.
4.1.8. UTJECAJ NA TLO I BILJNU PROIZVODNJU
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Najznačajniji utjecaji na tlo očekuju se tijekom izvedbe građevinskih radova tijekom kojih dolazi do
narušavanje strukturnih karakteristika tala. Budući da je karakter i obujam zahvata takav da se radovi
provode u okolnom području postojećih prometnica utjecaj na tlo bit će lokaliziran i privremen.
Izvedbom zahvata doći će do prenamjene dijelova zemljišta koji se nalaze u neposrednoj blizini
postojećih predmetnih prometnica zbog proširenja (drugi kolnik) i izgradnje nogostupa i biciklističkih
staza kao i prateće infrastrukture. Obzirom da se predmetni zahvat (prema FAO metodi) na
zapadnom dijelu nalazi u urbaniziranom području na tlu umjereno ograničene proizvodne pogodnosti
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
55
(P-2), a na istočnom dijelu zahvat prolazi područjem trajno nepogodnih tala (N-2), razvidno je da će
utjecaj predmetnog zahvata na biljnu proizvodnju biti minimalan.
Grafički prikaz 4.2. Proizvodni potencijal zemljišta na širem području predmetne lokacije
Pri rukovanju strojevima u fazi rekonstrukcije zahvata može doći do nekontroliranog izlijevanja
štetnih tekućina (goriva, ulja, masti i sl.) u tlo. Ovaj se utjecaj može izbjeći primjenom odgovarajućih
tehničkih mjera zaštite uz prikladnu organizaciju radilišta te opreznim i odgovornim rukovanjem
strojevima.
Utjecaj na kvalitetu tla tijekom rekonstrukcije bit će privremen i lokaliziran na područje
rekonstrukcije prometnica.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Utjecaj prometa na tlo i biljnu proizvodnju očekuju se u obliku emisija iz prometnih vozila nastalih
uslijed rada motora, česticama prašine i čađi, te tekućim tvarima.
Rekonstrukcijom će se urediti geometrija i postojećih površina, posebno kolnika, što će pozitivno
utjecati na sigurnost prometa, a time i na smanjeni rizik od prometnih nezgoda.
Utjecaj na tlo tijekom korištenja je minimalan, negativan i trajan.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
56
4.1.9. UTJECAJ NA VODE I VODNA TIJELA
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Tijekom radova na rekonstrukciji ceste Veli Vrh-Pula-Zračna luka Pula (D75-D66-D401), negativan
utjecaj na podzemne i površinske vode u kontaktnom i širem području zahvata može nastati uslijed:
nepostojanja sustava odvodnje površinskih (oborinskih) voda na manipulativnim površinama
nepostojanja primjerenog rješenja za sanitarne otpadne vode koje nastaju na gradilištu
neispravnog rukovanja i skladištenja naftnih derivata, ulja i maziva ili skladištenja u neprimjerenim spremnicima
punjenja transportnih sredstava i radnih strojeva gorivom
nužnih popravaka na prostoru s kojeg je moguće istjecanje u okolni prostor, a čišćenje nije osigurano suhim postupkom
povećane količine građevinskog, komunalnog i opasnog otpada čijim se ispiranjem mogu onečistiti podzemne vode.
Navedeni mogući negativni utjecaji na vode mogu se spriječiti pravilnom organizacijom gradilišta i
primjenom prikladnih tehničkih sredstava. S ciljem izbjegavanja rizika od onečišćenja tijekom
rekonstrukcije ceste važno je svako rukovanje naftnim derivatima, mazivima i sličnim potencijalno
štetnim tvarima, obaviti u zonama s osiguranom odvodnjom. Time će se mogući negativni utjecaj na
vode smanjiti na najmanju moguću mjeru. Radi se o kratkotrajnim utjecajima koji prestaju po
završetku radova na zahvatu.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Ceste predstavljaju višestruke izvore onečišćenja i one su stalni i aktivni izvor onečišćenja organskim
spojevima, teškim metalima i ostalim onečišćivačima iz ispušnih plinova. Kondenzacijom ispušnih
plinova iz motornih vozila i prokapljivanjem ulja na cesti stvara se masni sloj. Oborinskim vodama
ispire se taj sloj te dolazi do slijevanja na bankine s kojih se onečišćenje dalje procjeđuje u podzemlje.
Tijekom korištenja zahvata negativni utjecaji na vode mogući su od posljedica odvijanja prometa kao
što su: gubitak goriva i maziva vozila, habanje gornjeg sloja ceste te habanje guma vozila. Ovakav vid
onečišćenja po vremenskom djelovanju je kontinuiran, odnosno dugotrajan s mogućnošću
akumulacije štetnih tvari.
Do najvećeg potencijalnog onečišćenja voda neposredno ili posredno preko cestovnih kanala, može
doći u slučaju prometnih nesreća (prevrtanje vozila koja prevoze opasne tvari), u slučaju izlijevanja
štetnih tvari (kiselina, nafta i sl.) u području zahvata, ukoliko nije osigurano prihvaćanje vršne količine
onečišćujuće tvari i njeno zadržavanje na kontroliranom prostoru s kojeg je moguće zbrinjavanje
štetnih tvari.
No, povećanjem sigurnosnih uvjeta na cesti kroz rekonstrukciju sustava odvodnje, smanjit će se
mogući negativni utjecaji na površinske i podzemne vode.
Na dijelu izvedenih i rekonstruiranih dionica predmetnog zahvata (D66 – sjeverna obilaznica Pule) na
prometnici već postoji zatvoreni sustav oborinske odvodnje, dok na ostatku dionice (D75, D66
istočno od čvora Pula i D401), trenutno postoji otvoreni sustav odvodnje gdje se oborinske vode s
kolnika slobodno slijevaju na bankine, te je Idejnim rješenjem projektiran zatvoreni sustav odvodnje
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
57
kolničkih oborinskih voda na cijeloj dionici zahvata Veli Vrh – Pula – zračna luka Pula. Na dionici I
ovog zahvata (rekonstrukcija D75) predviđen je integralni pristup rješavanju odvodnje koji
pretpostavlja prikupljanje i retencioniranja dijela oborinske odvodnje koji se procjeđuje u tlo, kako bi
se smanjilo opterećenje sustava, a rasterećenje ostvarilo preko bioretencija i kišnih vrtova, drenažnih
rovova i sl. Dio na dionici I koji se nalazi u zoni sanitarne zaštite će se izvesti sa separatorima masti i
ulja.
Na dionici II (D66) odvodnja prometnice riješena je zatvorenim sustavom odvodnje odnosno vezom
na postojeći mješoviti sustav odvodnja grada Pule koji će se u sklopu rekonstrukcije ceste prelagati.
Na ovaj sustav će biti spojen i dio oborinskih voda dionice I u krugu križanja (rotora) Fažanska.
Rekonstrukcijom prometnice na dionici III (D66), koja se većim dijelom nalazi u III. zoni sanitarne
zaštite je predviđeno da se rigoli, uz izvedbu plitkih betonskih kanalica spoje na slivnike, budući da će
slivnici biti spojeni na novu oborinsku odvodnju direktno ili putem mreže sekundarnih kanala kako bi
se ostvario zatvoreni sustav oborinske odvodnje. Rekonstrukcijom dionice IV (dio zahvata na D66 i
D401, istočno od čvora Pula) koji se nalazi u III. zoni sanitarne zaštite, predviđen je zatvoreni sustav
odvodnje oborinskih voda ( prihvat, pročišćavanje i dispozicija). Prema tome je za rekonstrukciju i za
nove ceste predviđen prihvat oborinskih voda rigolima s kolnika u sustav odvodnje ceste.
Na navedenom području nema postojećih površinskih vodotoka. Oborinske vode s kolnika će se
sustavom rigola i plitkih kanalica odvoditi u kolektore postojeće oborinske ili mješovite odvodnje, na
dionicama gdje je to moguće (dionice II i III) i koje se ne nalaze u zonama sanitarne zaštite. Ostatak
zahvata koji se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu (dijelom u IV. zoni sanitarne zaštite) će se prije
ispuštanja u podzemlje obraditi na separatorima masti i ulja Na istočnom dijelu zahvata odvodnja
kolničke konstrukcije je riješena zatvorenim sustavom odvodnje.
Budući da je hidrografija i hidrogeologija na istarskom poluotoku uvjetovana njegovom geološkom
građom (uslojeni vapnenci s lećama ili ulošcima dolomita breča lapora) i oblikovanjem reljefa, te da u
Istri postoji samo nekoliko tokova koji od izvora do ušća u more teku isključivo površinom, dok znatan
dio njih zbog krške podloge ponire i podzemno nastavlja tok do nižih krških izvora, odnosno do vrulja
nedaleko od morske obale ili današnjih priobalnih izvora uza samu morsku obalu, evidentno je da se
ovakvo poniranje događa se i s određenom količinom oborina, stoga je izuzetno važno da se
oborinske vode s prometnih površina i kolnika sustavno odvode, obrađuju u separatorima masti i
ulja, te kontrolirano ispuštaju u podzemlje (ili kanalizacijski sustav) – zatvoreni sustav odvodnje.
Planiranom opisanom izvedbom zatvorenog sustava odvodnje kolničkih oborinskih voda spriječit će
se mogući negativni utjecaji na podzemne vode.
Vodna tijela
Utjecaj na priobalno vodno tijelo
Najbliže priobalno vodno tijelo lokaciji zahvata je priobalno vodno tijelo O412-PUL, udaljeno oko 250
m jugozapadno od lokacije zahvata (Grafički prikaz 3.13).
Vodno tijelo priobalne vode O412-PUL kandidat je za znatno promijenjeno vodno tijelo. Ekološko
stanje mu je procijenjeno kao umjereno dobro, kemijsko stanje je dobro, te mu ukupno procijenjeno
stanje nije dobro.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
58
Obzirom da je hidrogeološki smjer kretanja podzemne vode prema Pulskim crpilištima i Jadranskom
moru (priobalnom vodnom tijelu), u cilju sprječavanja nepovoljnog utjecaja na vode, predviđeno je
spajanje oborinske odvodnje prometnica na oborinsku ili mješovitu odvodnju i izgradnja separatora
ulja i masti, te kišnih vrtova i bioretencija koje će se locirati na dijelu D75 u naselju Veli Vrh i oko
Zrače luke Pula na D66 i D401. Nakon obrade u separatoru, oborinske vode se cijevima uvode u novo
projektirane kišne vrtove, koji će se nalaziti u dobro propusnom vapnencu, tako da će se vode
relativno brzo procjeđivati u tlo ili korištenjem bioretencija ove vode se mogu koristiti za drugu
svrhovitu namjenu (zalijevanje i sl.).
Obzirom da je predviđena ugradnja separatora ulja i masti na kojem će se sakupljene oborinske vode
pročišćavati prije ispuštanja u kišne vrtove, procjenjuje se da izgradnja i korištenje predmetne dionice
ceste neće imati utjecaja na promjenu stanja vodnog tijela priobalne vode O412-PUL, odnosno neće
doprinijeti pogoršanju stanja vodnog tijela.
Utjecaj na grupirano vodno tijelo podzemne vode
Lokacija zahvata nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode: JKGNKCPV _03 –
JUŽNA ISTRA (Grafički prikaz 3.12). Ukupno stanje JKGNKCPV _03 – JUŽNA ISTRA procijenjeno je kao
loše. Radovima na rekonstrukciji i izgradnji predmetne dionice ceste te korištenjem ceste uz
predviđene zaštitne mjere (izgradnja zatvorenog sustava odvodnje kolničkih oborinskih voda)
procjenjuje se da ne bi trebalo doći do negativnog utjecaja na količinsko i kemijsko stanje grupiranog
vodnog tijela podzemne vode: JKGNKCPV _03 – JUŽNA ISTRA.
4.1.10. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Tijekom rekonstrukcije zahvata do utjecaja na kvalitetu zraka dolazi zbog građevinskih radova. Taj je
utjecaj uvijek negativan. Najveći doprinos smanjenju kvalitete zraka tijekom rekonstrukcije imaju:
emisije prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom (iskopavanja, nasipavanja,…)
emisije prašine sa površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvršavanje građevinskih radova
produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije, motorima vozila koja se koriste za prijevoz radnika, motorima vozila za prijevoz materijala i ostalim motorima na fosilna goriva (npr. dizel agregati).
Emisija prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom, kao i emisija prašine
sa površina po kojima se kreće mehanizacija izuzetno je vremenski i prostorno promjenjiva veličina.
Disperzija ukupno emitirane prašine (veličine čestica pretežno ispod 30 µm) ovisi prije svega o
intenzitetu izvođenja radova, ali uvelike i o trenutnim meteorološkim uvjetima na gradilištu, posebice
vjetru i vlažnosti zraka. Djelovanjem gravitacijskih sila, a ovisno o brzini vjetra, dolazi do
sedimentacije prašine na manjoj ili nešto većoj udaljenosti. Za vrijeme sušnog vremenskog perioda,
ukoliko puše vjetar, nataložena prašina može se, iako radovi nisu u tijeku, ponovno podići u
atmosferu. U skladu s navedenim, emisije prašine, i njima prouzročenog smanjenja kvalitete zraka,
nije moguće u potpunosti spriječiti. Određenim mjerama i odgovornim postupanjem (prilagođenom
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
59
brzinom kretanja vozila, prskanjem prometnica vodom…) moguće ih je jedino ograničiti, odnosno
smanjiti.
Drugi najveći izvor emisija zbog kojih dolazi do smanjenja kvalitete zraka tijekom rekonstrukcije
zahvata su produkti izgaranja fosilnih goriva. Da bi gradilište funkcioniralo nužno je potrebna
mehanizacija koja kao izvor energije koristi fosilna goriva, najčešće dizel. Izgaranjem fosilnih goriva
nastaju ispušni plinovi koji u sebi sadrže: sumpor dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), ugljikove
okside (CO, CO2), krute čestice (PM), hlapive organske spojeve (VOC) i policikličke ugljikovodike
(PAH). Zbog vremenske ograničenosti izvođenja radova na dionici Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula
emisije ispušnih plinova nisu tolike da bi dugoročno u većoj mjeri narušile kvalitetu zraka okolnog
područja. Stoga je utjecaj na kvalitetu zraka tijekom obnove navedene dionice, ukoliko ne dođe do
nepredviđenih situacija (npr. požar), ocijenjen kao minimalan.
Budući da se vozila za prijevoz materijala ne kreću samo unutar predmetnog dijela prometnice nego
potrebni materijal moraju dovoziti i odvoziti, utjecaj zahvata proteže se i na šire područje.
Pretpostavlja se da će se vozila izvan predmetnog dijela prometnice voziti po asfaltiranim cestama,
pa do znatno povećanih emisija prašine i narušavanja postojeće kvalitete zraka neće doći.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Budući da se rekonstrukcijom i obnovom dionice državnih cesta D75 – D66 - D401 na relaciji Veli Vrh-
Pula-Zračna luka Pula i drugih priključnih prometnica, uz predviđanje značajnijeg povećanja
cestovnog prometa tom dionicom državne ceste, može se očekivati narušavanje postojeće kvalitete
zraka, koja bi bila posljedica korištenja zahvata. Blagi pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka, odnosno
smanjenje emisija onečišćujućih tvari, može se očekivati zbog boljeg stanja kolnika i posljedično
manjih emisija prašine s površine prometnica i ispušnih plinova.
4.1.11. UTJECAJ OD POVEĆANE RAZINE BUKE
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Izvori buke
Na području gradilišta odvijat će se uobičajene aktivnosti gradnje, a buka koja će pri tome nastajati
potjecat će od klasične graditeljske mehanizacije i transportnih sredstava (utovarivači, bageri,
buldožeri, dizalice, kompresori, kamioni, pneumatski čekići i sl.). Kako su većina tih izvora mobilni,
njihove se pozicije mijenjaju. U (Tablica 4.1) prikazane su razine zvučne snage izvora buke. Do
povremenih emisija buke dolazit će prilikom rada strojeva na gradilištu, te prilikom utovara i
odvoženja/dovoženja materijala potrebnih za građevinske zahvate. Buka kamionskih motora varira
ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama ceste kojom se vozilo
kreće (nagib uzdužnog profila i vrsta kolnika).
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
60
Tablica 4.1. Izvori buke na gradilištu
Izvori buke* Lw[dB(A)]
utovarivač 102
bager 103
buldožer 102
kamion 95
dizalica 102
kompresor 92
pneumatski čekić 120
* za izvore buke dane su srednje vrijednosti različitih proizvođača i literaturnih izvora.
Dopuštene razine buke
Najviše dopuštene razine vanjske buke, koja se javlja kao posljedica rada gradilišta, određene su
člankom 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04). Tako je tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke gradilišta u zonama
mješovite, pretežno poslovne namjene sa stanovanjem iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 8,00 do 18,00
sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB. Za gradilišta u zonama
mješovite, pretežno poslovne namjene, sa stanovanjem, razina buke na granici građevne čestice ne
smije prijeći 65 db(A) po danu, a po noći ne smije prijeći 50 db(A).
Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštene razine buke za 10 dB u slučaju ako to zahtjeva
tehnološki proces, u trajanju najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. U
slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke izvođač radova je obvezan pisanim putem
obavijestiti sanitarnu inspekciju i prekoračenje upisati u građevinski dnevnik.
Tijekom rekonstrukcije ceste buka će prvenstveno biti posljedica rada građevinskih strojeva i vozila
vezanih na rad gradilišta. Pri tome se mogući negativni utjecaji mogu očekivati u zonama izgrađenih
građevinskih područja.
Kako su planirani radovi ograničenog vijeka trajanja, moguća prekoračenja nisu trajnog karaktera,
ocjena je da će se kretati u granicama definiranih Člankom 17., te nije potrebno poduzimati posebne
mjere zaštite.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Rekonstrukcija postojećih državnih cesta D75, D66, D401 i ostalih prometnica na dionici Veli Vrh-
Pula-Zračna luka Pula, gdje se predviđa uređenje ceste unutar koridora postojećih cesta, uz
dogradnju drugog kolnika, te izgradnju pješačkih i biciklističkih staza na dijelu navedene dionice.
Osnovni cilj projekta je podizanje nivoa prometne usluge i sigurnosti sudionika u prometu na
predmetnoj dionici.
Prometni tok
Na promatranoj dionici državne ceste D75 promet se broji na brojačkom mjestu 3905 Pula-sjever, na
državnoj cestiD66 na brojačkom mjestu 3904 Loborika, na državnoj cesti D401 na brojačkom mjestu
3911 a na autocesti A9 na brojačkom mjestu 3904 Vodnjan(jug) (Brojanje prometa na cestama Rep.
Hrvatske) koji su najbliži dionici zahvata. U proteklih osam godina zabilježeni su podaci o intenzitetu
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
61
prometa koji su prikazani su tablično u poglavlju 3.3. OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI
ZAHVAT MOGAO IMATI UTJECAJ.
Rekonstrukcijom postojećih državnih cesta D75-D66-D401 na dionici Veli Vrh-Pula-Zračna luka Pula
stvorit će se povoljniji prometni uvjeti što može dovesti do porasta prometa.
Namjena površina uz trasu planiranog zahvata
Planirani zahvat znatnim dijelom prolazi kroz područje stambene namjene, a dijelom kroz područje
gospodarske namjene, kao i dijelom kroz neizgrađeno područje.
Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke tijekom korištenja određene su prema
namjeni prostora te su propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave (NN 145/04) – Tablica 4.2.
Tablica 4.2. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru
Zona buke Namjena prostora Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije
LR,A,eq u dB(A)
za dan (Lday) Noć (Lnight)
1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i
liječenju 50 40
2. Zona namijenjena samo
stanovanju i boravku 55 40
3. Zona mješovite, pretežito
stambene namjene 55 45
4. Zona mješovite, pretežito poslovne
namjene sa stanovanjem 65 50
5.
Zona gospodarske namjene
(proizvodnja, industrija, skladišta,
servisi)
– Na granici građevne
čestice unutar zone – buka ne smije prelaziti 80
dB(A)
– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine zone s kojom graniči
Izvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
Za novoplanirane građevine i rekonstrukcije prometne infrastrukture vrijedi članak 7. prethodno
navedenog Pravilnika (NN 145/04) namjena prostora se određuje na temelju dokumenata prostornog
uređenja: Grada Pule (Službene novine Grada Pule“, brojevi 12/06, 12/12 i 5/14), Općine Marčana
(Službene novine Općine Marčana“, brojevi 01/03 i 05/03) i Općine Ližnjan (Službene novine Općine
Ližnjan“, broj 03/05, 06/14 i 05/15). Obilaskom terena i uvidom u prostorno-plansku dokumentaciju
je utvrđeno da se područje zahvata nalazi u području zone mješovite, pretežno poslovne namjene, sa
stanovanjem (PPUG Grada Pule), dok u općinama Marčana i Ližnjan zahvat prolazi kroz područja koja
su važećim Prostornim planovima predviđena pretežno za poslovne i gospodarske (proizvodne)
namjene.
Tako je razina buke od novoizgrađenih građevina prometne infrastrukture (državne i županijske
ceste) koje dodiruju predmetnu zonu takva da na granici planiranog koridora prometnice ne prelazi
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
62
ekvivalentnu razinu od 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A) noću. U slučaju rekonstrukcije i adaptacije
građevina prometne infrastrukture koje stvaraju buku iznad dopuštene razine, takve građevine treba
projektirati, rekonstruirati ili adaptirati da razina ekvivalentne buke ne prelazi 65 dB(A) danju,
odnosno 50 dB(A) noću. U slučaju da je rekonstrukcijom ili adaptacijom nemoguće izvesti smanjenje
buke uz primjenu svih uobičajenih tehničkih mjera potrebno je projektom obrazložiti i dokazati da su
poduzete sve raspoložive i tehnički prihvatljive mjere zaštite od buke.
Buduća gradnja trebala bi se namjenom ili načinom izgradnje prilagoditi zoni uz cestovne prometnice.
Temeljem članka 7. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (NN 145/04) u dijelu zahvata koji prolazi kroz područje stambene namjene (Grad Pula)
procjena je da je potrebno provoditi tehničke mjere zaštite (bukobrani), a planirana je i mjera zaštite
kroz ograničenje brzine prometnog toka kroz gradsko područje na maksimalno 70 km/h.
Razina buke za period dana u zoni ruba koridora planiranog zahvata procjenjuje se između 65 (danju)
i 50 dB(A) (noću), što je u skladu s odredbom Pravilnika da na rubu promatranog prometnog koridora
bude razina 80 dB(A). Planiranim zahvatom rekonstrukcije na državnih cesta D75-D66-D401 na dionici
Veli Vrh-Pula-ZL Pula neće se pogoršati postojeće stanje rezidualne buke u dijelu koje izaziva
prometni tok.
Nakon provedene analize, u sklopu izrade Idejnih rješenja, zaključeno je da u sklopu rekonstrukcije
državnih cesta D75-D66-D401 na dionici Veli Vrh-Pula-Zračna luka Pula potrebno na određenim
dijelovima postavljanje zidova za zaštitu od buke (bukobrani). Proračuni pokazuju da će se nakon
puštanja u promet projektirane ceste razina buke smanjiti u odnosu na sadašnje stanje.
U izvanrednim situacijama razine buke nisu zakonom ograničene. Članak 1. Zakona o zaštiti od buke
(NN 30/09, 55/13 i 153/13) kaže da se odredbe zakona ne odnose se na buku koja nastaje pri
uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim događajima ili okolnostima
koje mogu izazvati veće materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi te narušavati čovjekovu
okolinu u većim razmjerima.
4.1.12. UTJECAJ U SLUČAJU AKCIDENATA
Utjecaj tijekom rekonstrukcije zahvata
Tijekom rekonstrukcije moguće su akcidentne situacije vezane uz nepravilnu organizaciju gradilišta
koja za posljedicu može imati sljedeće:
onečišćenje tla i voda naftnim derivatima i otpadnim vodama s gradilišta (u slučaju prolijevanja naftnih derivata isti će se vrlo brzo impregnirati u tlo i podzemlje)emisije prašine sa površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvršavanje građevinskih radova
požari na otvorenom
sudari prilikom ulaza i izlaza vozila i strojeva na područje zahvata
nesreće uzrokovane višom silom (ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti i sl.), tehničkim kvarom i/ili ljudskom greškom.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
63
Utjecaj tijekom korištenja zahvata
Najveći utjecaj na okoliš predstavljaju upravo akcidentne situacije (sudari, izlijetanje i prevrtanje
vozila, izlijevanje nafte i naftnih derivata i drugih štetnih tvari u okoliš) pri kojim može doći do
ekoloških nesreća velikih razmjera. Posebnu opasnost predstavljaju raznovrsni, ponekad izuzetno
otrovni tekući tereti koji se prevoze autocisternama i čijim se unosom u okoliš kontaminiraju vode,
tlo, zrak, te biljni i životinjski svijet.
Kako tijekom rekonstrukcije, tako i tijekom korištenja najveći negativni utjecaji mogu se očekivati na
tlo i vode prilikom izlijevanja naftnih derivata i sl. kemikalija u okoliš.
Rekonstrukcijom promatrane ceste će se stvoriti povoljniji prometni uvjeti čime se smanjuje
mogućnost pojave opisanih akcidentnih situacija.
Međutim, primjenom propisanih mjera zaštite sukladno idejnim rješenjima te propisima kao što je:
obaveza izrada i primjena Operativnog plana za provedbu mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda
poštivanjem europskih sporazuma (ADR) i nacionalnih zakonskih propisa kao što je Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) i njegovih podzakonskih akata (posebni uvjeti za vozila, vozača te opasnih tvari koje se prevoze samo dozvoljenim rutama 4)
angažiranjem ovlaštenih tvrtki za otklanjanje posljedica nastalih u slučajevima iznenadnog zagađenja voda u slučaju ozbiljnog ili vrlo ozbiljnog onečišćenja.
mogući negativni utjecaji se smanjuju na prihvatljivu mjeru.
4.2. OBILJEŽJA UTJECAJA
Od navedenih utjecaja može se utvrditi sljedeće:
Tablica 4.3. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru
Utjecaj Obilježje
Tijekom rekonstrukcije Tijekom korištenja
Naselja i građevinska
područja
Kratkotrajan negativan utjecaj na
kvalitetu života lokalnog stanovništva
uzrokovan građevinskim radovima.
Pozitivan utjecaj na stanovništvo kroz
poboljšanje prometnih i sigurnosnih
uvjeta na cestama i uvođenja novih
pješačkih staza.
Promet i
infrastruktura
Moguće kratkotrajno opterećenje prometne mreže i poteškoće u odvijanju prometa. Moguće ih je svesti na minimum pravilnom organizacijom gradilišta i Projektom privremene regulacije prometa.
Ne očekuje se utjecaj na infrastrukturu
koju treba prije izvedbe radova
Poboljšanje razine prometne usluge, a time i razine sigurnosti.
Negativni utjecaji na infrastrukturu
mogući su jedino u slučaju akcidentnih
situacija i prilikom eventualnih novih
većih rekonstrukcija.
4 Prema Odluci o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (NN 114/12) prijevoz opasnih
tvari dozvoljen je državnom cestom D21 (GP Kaštel (R. Slovenija) – D510– čvorište Umag, A9), osim u slučajevima opskrbe gospodarskih
subjekata, benzinskih postaja i stanovništva.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
64
Utjecaj Obilježje
Tijekom rekonstrukcije Tijekom korištenja
prikladno zaštititi ili izmjestiti
poštivanjem važećih propisa i projektnih
rješenja pojedinih struka.
Krajobraz Uklanjanje površinskog pokrova uz
postojeće prometnice radi proširenja i
novih kružnih raskrižja- mali utjecaj.
Kratkotrajan, zanemariv utjecaj na
doživljaj krajobraza bukom i prašinom te
na vizualne značajke građevinskim
strojevima i privremenim odlagalištima
građevinskih i otpadnih materijala.
Nema utjecaja jer će u strukturi
krajobraza te u vizualnom doživljaju
krajobraza postojeće prometnice i
nadalje imati istu ulogu.
Kulturno-povijesna
baština
Za vrijeme izvođenja zemljanih radova
potrebno je osigurati stalni arheološki
nadzor, te u slučaju pronalaska
arheoloških predmeta obavijestiti
Ministarstvo kulture.
Nema utjecaja.
Zaštićena područja
prirode, staništa,
biljni i životinjski
svijet
Nema utjecaja na zaštićena područja
prirode.
Nema utjecaja.
Šume i lovstvo Zanemariv kratkotrajan utjecaj na šume
zbog emisije onečišćujućih lebdećih
čestica i ispušnih plinova.
Nema utjecaja na lovstvo jer se na
području zahvata lov ne provodi.
Nema utjecaja.
Tlo i vode Izravan utjecaj uslijed gubitka manje
površine tla, ali zanemariv u odnosu na
ukupnu površinu.
Manja prenamjena dijelova zemljišta
koje su pretežno prirodno ozelenjene.
Nema utjecaja na površinske i
podzemne vode, niti na vodna tijela
(izvedba zatvorenog sustava odvodnje
na čitavoj dionici zahvata, te odvođenje
voda u separatore ulja i masti ili na
uređaj za pročišćavanje – preko
kolektora mješovite i oborinske
odvodnje), osim u slučaju akcidenata.
Ekološka mreža Minimalan negativan utjecaj uslijed
akcidentnih situacija ili nepropisnog
odlaganja otpada.
Minimalan utjecaj uslijed akcidentnih
situacija.
Zrak Izravan negativan i kratkotrajan utjecaj
uslijed građevinskih radova i
Izravan minimalan negativan neizbježan
utjecaj uslijed očekivanog povećanja
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
65
Utjecaj Obilježje
Tijekom rekonstrukcije Tijekom korištenja
prometovanja vozila. broja vozila.
Buka Izravan kratkotrajan negativan utjecaj
uslijed prometovanja vozila i
građevinskih radova.
Izravan minimalan negativan neizbježan
utjecaj uslijed prometovanja većeg broja
vozila.
Akcidenti Moguće su akcidentne situacije vezane
uz nepravilnu organizaciju gradilišta i
nepravilno skladištenje radnog
materijala i goriva što može biti uzrok
izlijevanja nafte i maziva ili drugih
štetnih tvari u okoliš.
Neizravan potencijalni negativan utjecaj
male vjerojatnosti nastanka u slučaju
poduzimanja svih mjera zaštite (sustav
zatvorene odvodnje te izvedba zaštitnih
i odbojnih ograda kao i ostale dodatne
opreme zaštitu od izlijetanja vozila).
4.3. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA
Rekonstrukcija zahvata neće proizvoditi elemente utjecaja na okoliš koji nisu u skladu s nacionalnim
normama i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske te je zahvat usklađen s međunarodnim
obvezama Republike Hrvatske što se tiče prekograničnog onečišćenja i globalnog utjecaja na okoliš,
odnosno neće imati prekograničnog utjecaja.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
66
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA
STANJA OKOLIŠA
5.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA
Tijekom rekonstrukcije i korištenja zahvata (cesta Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula) s obzirom na
karakter samog zahvata) nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno
zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša (sastavnica i opterećenja okoliša), zaštite od
požara, zaštite na radu, zaštite zdravlja i sigurnosti sukladno prethodno dobivenim rješenjima,
suglasnostima i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji, te primjeni dobre
inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom rekonstrukcije zahvata tako i nositelja zahvata
prilikom korištenja zahvata.
Analiza utjecaja rekonstrukcije i korištenja ceste Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula (D75 – D66 – D401
i priključnih cesta) na sastavnice okoliša i kasnijeg korištenja prometnice, te opterećenja u okolišu
koja potječu od predmetnog zahvata pokazala je kako će negativni utjecaji uz pridržavanje zakonskih
obveza nositelja zahvata biti minimalni ili zanemarivi, te da nije potrebno predlagati dodatne mjere
zaštite okoliša. Zaključeno je da će potencijalni negativni utjecaji ukloniti ili smanjiti na najmanju
moguću mjeru uz pridržavanje relevantnih odredbi sljedećih propisa:
obaveza izrada i primjena Operativnog plana za provedbu mjera u slučaju iznenadnog onečišćenja voda
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15)
Zakon o gradnji (NN 153/13)
Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)
Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14)
Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13)
Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01)
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11 i 25/15)
Pravilnik o tehničkim uvjetima za vozila u prometu na cestama (NN 51/10, 84/10, 145/11, 140/13 i 85/14)
Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14)
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)
Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13)
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)
Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 98/15)
Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12 i 94/14)
Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 153/09 i 14/14)
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13 i 48/15)
Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)
Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14 i 78/15)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
67
Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14 i 27/15)
Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14)
Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14)
Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09 i 75/13)
Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13)
Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)
Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07)
Odluka o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (NN 114/12)
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 89/15)
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)
Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14)
Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)
Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08)
Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)
Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)
Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15)
Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)
5.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Kako zahvat: ceste Veli Vrh – Pula – Zračna luka Pula nakon završetka radova neće imati negativnog
utjecaja na okoliš, naprotiv poboljšanje voznih uvjeta na predmetnoj dionici i priključnim cestama
smanjit će se opasnost od akcidenata, te će time zahvat imati pozitivni utjecaj, stoga se ne predlaže
program praćenja stanja okoliša.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
68
6. IZVORI PODATAKA
POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA
Idejni projekt: Rekonstrukcija državne ceste D21 Vodnjan – Pula duljine cca. L=1,42 km, Rencon d.o.o., Osijek, rujan 2013.; izmjene i dopune Idejnog projekta Rekonstrukcija državne ceste D75 Vodnjan – Pula duljine cca. L=1,42 km, Rencon d.o.o., Osijek, siječanj 2015.
Idejni projekt „Dogradnja drugog kolnika državne ceste D66 i D75 Veli Vrh-Pula, duljine cca. 1,9 km“, Via plan d.o.o., Varaždin, srpanj 2014.
Idejni projekt “Rekonstrukcija dionice državne ceste D66 od km 0+928,46 do km 3+399,00/ sjeverna obilaznica Grada Pule“, Institut IGH d.d., Zagreb, rujan 2007.
(Izmjene i dopune) Idejni projekt “Rekonstrukcija dionice državne ceste D66 sjeverna obilaznica Grada Pule: od km 0+928,46 do km 3+399,00“, Institut IGH d.d., Zagreb, lipanj 2012.
(Izmjene i dopune) Idejni projekt “Rekonstrukcija dionice državne ceste D66 sjeverna obilaznica Grada Pule: 1. Etapa izgradnje od km 0+928,46 do km 3+399,00“, Institut IGH d.d., Zagreb, kolovoz 2013.
(Izmjene i dopune) Idejni projekt “Rekonstrukcija dionice državne ceste D66 sjeverna obilaznica Grada Pule: 1. Etapa izgradnje - od km 0+928,46 do km 3+399,00“, Tempus projekt d.o.o., Zagreb, listopad 2014.
Glavni projekt Rekonstrukcija dionice državne ceste D66 sjeverna obilaznica Grada Pule: Etapa 1: čvor Šijana - čvor Pula, faza I – trasa ceste D66 od km 0+928,46 do km 1+835,00 (1+610,80 južni krak) s uključenim dijelom križanja Šijana u razini, bez denivelacije ul. Prekomorskih brigada, Institut IGH d.d., rujan 2012.
Glavni projekt Rekonstrukcija dionice državne ceste D66 sjeverna obilaznica Grada Pule: Etapa 1: čvor Šijana - čvor Pula, faza 2 – glavna trasa od km 1+835,00 do 3+399,00, Institut IGH d.d., listopad 2013.
Glavni projekt Rekonstrukcija dionice državne ceste D66 od 1+835,00 do 3+399,00, sjeverna obilaznica Grada Pule: faza 2: trasa ceste d66 od km 1+835,00 do km 3+399,00, Tempus projekt d.o.o. Zagreb, ožujak 2015.
Prostorno – prometno – građevinska analiza planiranih cesta u koridoru državnih cesta D66 i D401, na dionici: Istarski ipsilon (čvor Pula) – Zračna luka Pula, Rijekaprojekt d.o.o. Rijeka, ožujak 2015.
POPIS LITERATURE
Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2008.-2014., Hrvatske ceste d.o.o. (2009.-2014.).
Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, DZZP, 2012.).
Crvena knjiga ptica Hrvatske (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, DZZP, 2013.)
Crvena knjiga sisavaca Hrvatske (Ministarstvo kulture, DZZP, 2006.).
Marsh, W., M., 1978, Environmental Analysis For Land Use and Site Planning, Department of Physical Geography, The Universitiy of Michigan – Flint, Michigan
McHarg, I., L., 1992, Design with nature, John Willey & Sons, Inc., New York
Prostorni plan Istarske županije županije ("Službene novine Istarske županije" br. 02/02, 01/05, 04/05, 14/05, 10/08, 07/10, 16/11 i 13/12 )
Prostorni plan uređenja Grada Pule ("Službene novine Grada Pule", broj 12/06, 12/12, 5/14, 8/14 i 19/14)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
69
Prostorni plan uređenja Općine Marčana ("Službene novine Općine Marčana", broj 01/05 i 05/03)
Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan ("Službene novine Općine Ližnjan", broj 03/05 , 06/14 i 05/15)
Marsh, W., M., 1978, Environmental Analysis For Land Use and Site Planning, Department of Physical Geography, The Universitiy of Michigan – Flint, Michigan
McHarg, I., L., 1992, Design with nature, John Willey & Sons, Inc., New York
Web stranice Državne geodetske uprave: http://geoportal.dgu.hr
Web stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode: http://bioportal.hr/, http://www.dzzp.hr/
Web stranice Hrvatskog auto kluba: http://map.hak.hr/
Web stranice Hrvatskih šuma d.o.o.: http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/
Web stranice Ministarstva poljoprivrede, Odjel za lovstvo, informacijski sustav središnje lovne evidencije (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx?mode=2&zup=18)
POPIS PRAVNIH PROPISA
1. Općenito
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15)
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)
Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 34/07)
2. Prostorna obilježja
Zakon o gradnji (NN 153/13)
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13)
Zakon o područjima županija, gradova i općina RH (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15)
Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)
Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (NN 116/07 i 56/11)
3. Promet i prometna infrastruktura
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (NN 131/14)
Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14)
Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13)
Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12)
Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju zadovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01)
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11 i 25/15)
Pravilnik o tehničkim uvjetima za vozila u prometu na cestama (NN 51/10, 84/10, 145/11, 140/13, 85/14 i 83/15)
Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14)
Pravilnik o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila (NN 35/11 i 53/11)
Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/15)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
70
Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 3/14)
Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2013. do 2016. godine (NN 01/14 i 151/14)
4. Biološka i krajobrazna raznolikost
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (NN 131/14)
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)
Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15)
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)
Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)
Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)
Pravilnik o prijelazima za divlje životinje (NN 5/07)
5. Kulturna baština
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 98/15)
Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10)
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11 i 130/13)
6. Šumarstvo i lovstvo
Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12 i 94/14)
Zakon o lovstvu (NN 140/05, 75/09 i 14/14)
7. Tlo i poljoprivreda
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13 i 48/15).
Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14).
8. Vode
Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11)
Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)
Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14 i 78/15)
Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13)
Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14 i 27/15)
Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14)
Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13)
Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10)
Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10)
Odluka o Popisu voda 1. reda (NN 79/10)
Plan upravljanja vodnim područjima (Hrvatske vode, 2013.).
9. Zrak
Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14)
Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14)
Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)
Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima (NN 13/09 i 75/13)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
71
Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13)
10. Buka
Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13)
Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07)
Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)
Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 75/09)
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)
11. Svjetlosno onečišćenje
Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)
12. Otpad
Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14 i 121/15)
Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)
13. Akcidenti
Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07)
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 89/15)
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10)
Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14 i 154/14)
Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)
Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08)
Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)
Objava dopune popisa izabranih stručno i tehnički osposobljenih pravnih i fizičkih osoba na otklanjanju posljedica nastalih u slučajevima iznenadnog zagađenja (NN 103/01 i 22/05)
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH – PULA – ZRAČNA LUKA PULA
72
7. GRAFIČKI PRILOZI
Grafički prilog 1. Prikaz zahvata digitalnom ortofotografskom snimku Republike Hrvatske M 1:20 000 Izvor: DOF
Grafički prilog 2. Prikaz zahvata na topografskoj karti Republike Hrvatske
M 1:20 000 Izvor: TK25
Grafički prilog 3. Prikaz zahvata na kartografskom izvodu PPU Istarske županije 2.1
Infrastrukturni sustavi - promet M 1:50 000 Izvor: Prostorni plan Istarske županije ("Službene novine Istarske županije" br. 02/02, 01/05, 04/05, 14/05, 10/08, 07/10, 16/11 i 13/12)
Grafički prilog 4. Prikaz zahvata na kartografskom izvodu PPUG Pule 1.A Korištenje i namjena
površina za razvoj i uređenje M 1:20 000 Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Pule ("Službene novine Grada Pule", broj 12/06, 12/12, 5/14, 8/14 i 19/14)
Grafički prilog 5. Prikaz zahvata na kartografskom izvodu PPUO Marčana 1.A Korištenje i
namjena površina M 1:20 000 Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Marčana ("Službene novine Općine Marčana", broj 01/05 i 05/03)
Grafički prilog 6. Prikaz zahvata na kartografskom prikazu PPUO Ližnjan 1.A Korištenje i
namjena površina za razvoj i uređenje M 1:20 000 Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan ("Službene novine Općine Ližnjan", broj 03/05 , 06/14 i 05/15)
Grafički prilog 7. Prikaz zahvata: dionica I na hrvatskoj osnovnoj karti
M 1:10 000 Izvor: DOF VMS DGU
Grafički prilog 8. Prikaz zahvata: dionica II na hrvatskoj osnovnoj karti
M 1:10 000 Izvor: DOF VMS DGU
Grafički prilog 9. Prikaz zahvata: dionica III na hrvatskoj osnovnoj karti
M 1:10 000 Izvor: DOF VMS DGU
Grafički prilog 10. Prikaz zahvata: dionica IV na hrvatskoj osnovnoj karti
M 1:10 000 Izvor: DOF VMS DGU
TUM
AČ O
ZNAK
A
granica zahvata
buffer zona (500 m)
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 1
PRIKAZ ZAHVATA NA DIGITALNOM ORTOFOTOGRAFSKOM SNIMKU RH
DOF VMS DGU
1:20 000 prosinac 2015.
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario Pokrivač, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje Živanović, mag.ing.aedif.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
N
TUM
AČ O
ZNAK
A
granica zahvata
buffer zona (500 m)
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 2
PRIKAZ ZAHVATA NA TOPOGRAFSKOJ KARTI RH
DOF VMS DGU
1:20 000 prosinac 2015.
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario Pokrivač, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje Živanović, mag.ing.aedif.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
N
TUM
AČ O
ZNAK
Agranica zahvata buffer zona (500 m)
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 3
PRIKAZ ZAHVATA NA KARTOGR. IZVODU PPU ISTARSKE ŽUPANIJE 2.1INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - PROMET
Prostorni plan Istarske županije ("Službene novine Istarske županije" br. 02/02,01/05, 04/05, 14/05, 10/08, 07/10, 16/11 i 13/12 )
1:50 000 prosinac 2015.
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario Pokrivač, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje Živanović, mag.ing.aedif.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
TUMAČ OZNAKA
N
N
0.10.5 km
1 km
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 4
PRIKAZ ZAHVATA NA KARTOGRAFSKOM IZVODU PPUG PULE 1.A KORIŠTENJE INAMJENA POVRŠINA ZA RAZVOJ I UREĐENJE
Prostorni plan uređenja Grada Pule ("Službene novijne Grada Pule", broj 12/06,12/12, 5/14, 8/14 i 19/14)
1:20 000 prosinac 2015.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario POKRIVAČ, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje ŽIVANOVIĆ, mag.ing.aedif.
N
TUM
AČ O
ZNAK
A
Granica zahvata
Buffer zona (500 m)
0.10.5 km
1 km
G R A D P U L A
O P Ć I N A L I Ž N J A N
ZONA OGRANIČENE IZGR. I.
ZONA ZABR. IZGR.
ZONA OGRANIČENE IZGR. II.
PN
PN
PN
STANCIJA PELIČETI
RADEKI POLJE
STANCIJA KAMPI
STANCIJA ŽMAK
GROBLJE LOBORIKA
LOBORIKA
GRANICA OPĆINE
LEGENDA:
GRANICA OBUHVATA PROSTORNOG PLANA
OBALNO PODRUČJE
GRANICA NASELJA
GRANICA ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA
GRANICA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
GRANICE
GRANICA IZGRAĐENOG DIJELAGRAĐEVINSKOG PODRUČJA
PROSTORI / POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJEGRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA- IZGRAĐENI DIO
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA- NEIZGRAĐENI DIO
UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA
IZVAN NASELJA
GOSPODARSKO - PROIZVODNA NAMJENA
RAZVOJ I UREĐENJE PROSTORA / POVRŠINA
SIROVINA - EKSPLOATACIJSKA POLJAPOVRŠINE ZA ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH
MARIKULTURA
SPORTSKA NAMJENA
POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA
POSLOVNA NAMJENA
komunalno servisna - K3
- pretežito industrijska - I1, pretežito zanatska - I2,
- hotel - T1, turističko naselje - T2, kamp - T3,
- hotel - T1, turističko naselje - T2, kamp - T3,
- nogometno igralište - R10
- izgrađeni dio
- neizgrađeni dio
- pretežito uslužna - K1, pretežito trgovačka - K2,
- izgrađeni dio
REKREACIJSKA NAMJENA
pojedinačna rekreacijska područja - R9- uređena plaža - R7, prirodna morska plaža - R8,
- marikultura i ribarska infrastruktura - I3
UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA - golf igralište - R1
- POVRŠINE UZGAJALIŠTA
- neizgrađeni dio
GOSPODARSKO - PROIZVODNA NAMJENA- pretežito industrijska - I1, pretežito zanatska - I2,- marikultura i ribarska infrastruktura - I3
- izgrađeni dio
- neizgrađeni dio
- neizgrađeni dio
I2
E3
H
R10
K1
T2
T2
R7
R1
I2
VRIJEDNO OBRADIVO TLO
OSTALA OBRADIVA TLA
ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
VODNE POVRŠINE
OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO,
ŠUMA GOSPODARSKE NAMJENE
ŠUMA POSEBNE NAMJENE
GROBLJA
POSEBNA NAMJENA
POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
ŠUMA ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
OSOBITO VRIJEDNO OBRADIVO TLO
PN
ZRAČNI PROMET
MEĐUNARODNI ZRAČNI PUT
UNUTARNJI ZRAČNI PUT
DOMAĆI ZRAČNI PROMETMEĐUNARODNA ZRAČNA LUKA ZA MEĐUNARODNI I
ZNAČAJNIJI VODOTOCI
VODE I MORE
OSTALI VODOTOCI
GRANICA SLIVA
ŽELJEZNIČKA PRUGA ZA POSEBAN PROMET
ŽELJEZNIČKI PROMETPROMET
CESTOVNI PROMET
ŽUPANIJSKA CESTA - POSTOJEĆA
OSTALE DRŽAVNE CESTE - PLANIRANE
LOKALNA CESTA - PLANIRANA
RASKRIŽJE CESTA U DVIJE RAZINE
DRŽAVNA AUTOCESTA - POSTOJEĆA
OSTALE CESTA - PLANIRANA
OSTALE DRŽAVNE CESTE - POSTOJEĆE
ŽUPANIJSKA CESTA - PLANIRANA
LOKALNA CESTA - POSTOJEĆA
OSTALE CESTA - POSTOJEĆA
DRŽAVNA AUTOCESTA - PLANIRANA
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 5
PRIKAZ ZAHVATA NA KARTOGRAFSKOM IZVODU PPUO MARČANA 1.A KORIŠTENJE INAMJENA POVRŠINA
Prostorni plan uređenja Općine Marčana ("Službene novine Općine Marčana", broj01/05 i 05/03)
1:20 000 prosinac 2015.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario POKRIVAČ, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje ŽIVANOVIĆ, mag.ing.aedif.
N
TUM
AČ O
ZNAK
A
Granica zahvata
Buffer zona (500 m)
0.10.5 km
1 km
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 6
PRIKAZ ZAHVATA NA KARTOGRAFSKOM IZVODU PPUO LIŽNJAN 1.A KORIŠTENJE INAMJENA POVRŠINA ZA RAZVOJ I UREĐENJE
Prostorni plan uređenja Općine Ližnjan ("Službene novine Općine Ližnjan", broj03/05 , 06/14 i 05/15)
1:20 000 prosinac 2015.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario POKRIVAČ, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje ŽIVANOVIĆ, mag.ing.aedif.
N
TUM
AČ O
ZNAK
A
Granica zahvata
Buffer zona (500 m)
0.10.5 km
1 km
D75
RaskrižjeFažanska
KRAJ DIONICE II - dogradnja drugog kolnika (spoj na D75)
(veza na projekt kružnog raskrižja D75-Ž5115)km 1+890,09
Raskrižje "C"
Putni prijelaz(Paduljski put-Creska)
0+000.00
0+200.00
0+400.00
0+600.00
0+800.00
1+000.00
1+200.00
1+400.00
POČETAK DIONICE Irekonstrukcija D75
ZAVRŠETAK DIONICE Irekonstrukcija D75
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 7
PRIKAZ ZAHVATA: DIONICA I NA HRVATSKOJ OSNOVNOJ KARTI
DOF VMS DGU
1:10 000 prosinac 2015.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario POKRIVAČ, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje ŽIVANOVIĆ, mag.ing.aedif.
0.10.5 km
1 km
Dionica III
Granica zahvata
Dionica I
Dionica II
N
NTUMAČ OZNAKA
Dionica IV
D66
D66
D400
Raskrižje "A"
Raskrižje "B"
RaskrižjeFažanska
R101
Nadvožnjak(ul sv. Petra, pruga R101)
1+500,00
PULJ
AN
KA
ULA
Z
KRIŽANJE"ŠIJANA"Početak 1. FAZE u km 0+928,46
Početak 3. FAZE
1+060,00
Početak 2.FAZE - rekonstrukcija D66
Kraj 1. FAZE u km 1+835,00
kraj desnog kolnika
1+835,00
0+100,00
Kraj 3. FAZE
1+560,00
Kraj 1. FAZE
km 1+601,10
POČETAK DIONICE III rekonstru
kcja D66
AUTOBUSNO STAJALIŠTE
AUTOBUSNO STAJALIŠTE2+000,00
2+500,00
ZID
u km 1+880,00u km 2+060,00
KRUŽNO KRIŽANJE MERCATOR
u km 1+970
u km 1+835,00 MCL0
POČETAK ZAHVATA NA D66 U FAZI 2
u km 1+835,00 MCL0
KRAJ ZAHVATA NA D66 U FAZI 1
u km 1+835,00 MCL0
POČETAK DIONICE II - dogradnja drugog kolnika D66
(veza na projekt kružnog raskrižja "Šijana")
km 0+000
KRAJ DIONICE II - dogradnja drugog kolnika (spoj na D75)
(veza na projekt kružnog raskrižja D75-Ž5115)km 1+890,09
Raskrižje "C"
Putni prijelaz(Paduljski put-Creska)
Raskrižje "Mercator"
0+000.00
0+200.00
POČETAK DIONICE Irekonstrukcija D75
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 8
PRIKAZ ZAHVATA: DIONICA II NA HRVATSKOJ OSNOVNOJ KARTI
DOF VMS DGU
1:10 000 prosinac 2015.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario POKRIVAČ, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje ŽIVANOVIĆ, mag.ing.aedif.
TUM
AČ O
ZNAK
A
0.10.5 km
1 kmN
Dionica IIIGranica zahvata Dionica I
Dionica II Dionica IV
D66
D66
D400
Raskrižje "A"
Raskrižje "Peličeti"
R101
1+500,00
PULJ
AN
KA
ULA
Z
KRIŽANJE"ŠIJANA"Početak 1. FAZE u km 0+928,46
Početak 3. FAZE
1+060,00
Početak 2.FAZE - rekonstrukcija D66
Kraj 1. FAZE u km 1+835,00
kraj desnog kolnika
1+835,00
0+100,00
Kraj 3. FAZE
1+560,00
Kraj 1. FAZE
km 1+601,10
POČETAK DIONICE III rekonstru
kcja D66
Kraj 2. FAZE u km 3+393,40
AUTOBUSNO STAJALIŠTE
AUTOBUSNO STAJALIŠTE2+000,00
2+500,00
3+000,00AUTOBUSNO STAJALIŠTE
AUTOBUSNO STAJALIŠTE
ZID
u km 1+880,00u km 2+060,00
KRUŽNO KRIŽANJE MERCATOR
u km 1+970
KRUŽNO KRIŽANJE PELIČETI
u km 3+235
u km 1+835,00 MCL0
POČETAK ZAHVATA NA D66 U FAZI 2
u km 1+835,00 MCL0
KRAJ ZAHVATA NA D66 U FAZI 1
u km 1+835,00 MCL0
u km 3+070.00
u km 3+160,00
KRAJ DIONICE III - rekonstrukcija D66
POČETAK DIONICE II - dogradnja drugog kolnika D66
(veza na projekt kružnog raskrižja "Šijana")
km 0+000
Raskrižje "C"
Putni prijelaz(Paduljski put-Creska)
Raskrižje "Mercator"
0+000.00
0+200.00
POČETAK DIONICE Irekonstrukcija D75
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 9
PRIKAZ ZAHVATA: DIONICA III NA HRVATSKOJ OSNOVNOJ KARTI
DOF VMS DGU
1:10 000 prosinac 2015.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario POKRIVAČ, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje ŽIVANOVIĆ, mag.ing.aedif.
TUM
AČ O
ZNAK
A
0.10.5 km
1 kmN
Dionica IIIGranica zahvata Dionica I
Dionica II Dionica IV
VAR "A"
D401
D66
D66
ČVOR PULA
A9
Raskrižje "Peličeti"Kraj 2. FAZE u km
3+393,40
AUTOBUSNO STAJALIŠTE
KRAJ DIONICE III - rekonstrukcija D66
d.o.o.
ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
dvokut-ecro.hr
nositelj zahvata
naziv priloga
izvor podloge
mjerilo datum broj priloga 10
PRIKAZ ZAHVATA: DIONICA IV NA HRVATSKOJ OSNOVNOJ KARTI
DOF VMS DGU
1:10 000 prosinac 2015.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA ZAHVAT: CESTA VELI VRH - PULA - ZRAČNA LUKA PULA
HRVATSKE CESTE d.o.o., Vončinina 3, 10 000 Zagreb
naziv dokumenta
voditelj izrade Mario POKRIVAČ, struč.spec.ing.sec., dipl.ing.prom.
nacrt izradio Hrvoje ŽIVANOVIĆ, mag.ing.aedif.
TUM
AČ O
ZNAK
A
0.10.5 km
1 kmN
Dionica IIIGranica zahvata Dionica I
Dionica II Dionica IV