Zagreb moj grad br.31

7/29/2019 Zagreb moj grad br.31

1/73

IS

SN1

846-4378Broj 31 godina IV prosinac 2010.

Besplatni primjerak

Sretan Boii nova godina!


2/73

3

Uvijek dragi i uvijek dobri...Moemo li uistinu biti uvijek dobri ili nas samo ozraje i duh Boia potiu na

razmiljanje o drugima i ine nas osjetljivijima za manje sretne ivote oko nas? Ovihse dana, ee nego inae, pitamo koliko sebe darujemo u zajednitvo s roditeljima,djecom, branim partnerima, prijateljima, susjedima, kolegama? Koliko smo iskrenikad pretaemo svoje najbolje elje u estitke i rijei? Koliko razumijemo tue potrebe ilielje? A razumjeti znai i prihvatiti. Jesu li u ivotu potrebni ovakvi posebni trenuci dauronimo u najplemenitiji dio svoje due i istinski dijelimo, volimo, pomaemo?

Sretan je onaj tko moe pomoi, pa makar samo razgovorom koji je esto vanijiod poklona. Zato sam i ja sretna svaki put kad vam mogu predati u ruke jo jedan novibroj asopisa, zamiljajui kako s osmijehom na licu itate i u mislima razgovarate stekstopiscima. Velika im hvala na toj dobroti u moje ime i vjerujem u ime svih vas!

itajui tekstove naih suradnika o stoljeu vatrogastva, zrakoplovstva i novinarstva,dobar e ovjek i sam poeljeti da bude portvovan kao vatrogasac, odvaan kao pilot ilineovisan i slobodan kao to to ele biti novinari. A tekst o Zagrebakom festivalu, iz srcai pamenja, odjednom izmami najljepe pjesme o Zagrebu. Pa zapjevajmo zajedno jer"pjesme produuju mladost" pie Ksenija Erker.

Ispunimo srca toplim sjeanjima na boine obiaje naeg

djetinjstva na stihove kojima se nekad estitalo:Svaku sreuvazda znao tisu dobra Bog ti dao!elim da vas sve dobrota, prema drugima i prema sebi,

dodirne u svakom danu 2011. godine!elim da ivite u potpunom skladu i ljubavi sa sobom i sa

svima koji vas okruuju u naem voljenom gradu! Jer ljubavi zaZagreb i dobrote za ljude - nikada ne moe biti previe.

Nova budi godinicaNovoj srei divna klica! Voli vas Biba

ImpresumIzdava: BIBRA izdavatvo d.o.o.

rg kralja omislava 21, Zagrebel./fax: 01/4880 555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:Biserka Rajkovi Salata

Grafika urednica: Nera Orli

Redaktura i lektura: Diana Kuini

Novinari: Milka Babovi, Branimir poljari

Suradnici: dr. sc. Snjeka Kneevi,dr. sc. Darija Vranei Bender,dr. Vladimir Dugaki,prof. dr. sc. Mirna itum,Mirjana Drobina,Dunja Majnari Radoevi,Boidar Perhari,Mladen Perui,Nada Premrl

Fotografi: Ines Novkovi, Saa Novkovi,eljko Jovanovi

Marketing: Redakcija

Tisak:

Foto: eljko Jovanovi

elite li na kunu adresu primatibesplatan* primjerak asopisa "Zagreb,

moj grad", molimo javite se u nauredakciju telefonom ili e-mailom.

* asopis je besplatan, a plaa se samo potarina.

Sljedei broj izlazi u veljai 2011.

Hvala svima koji su nas podrali u 2010. godini!


3/73

4

Malo koja zgrada u Donjem graduima tako neobinu i burnu po-vijest kao zgrada Sveuilitau Zagrebu. Mogla bi se razdijeliti u dvarazdoblja: prvo, od izgradnje (1859.) douseljenja Sveuilita (1882.) i drugo, odpotonjega do danas. Do kraja 19. stoljeabila je najvea u Zagrebu, kad je prvenstvopreuzela golema etverokrilna zgrada Fi-

ciji Bea, odnosno gradnji Ring-Strasse.Od 1857. kad mu je povjeren projektbolnice u Agramu do njezine kolaudacije1859. godine, Zett(e)lova karijera i ugled

u strelovitu su usponu, a za svoj je radkasnije dobio predikat viteza. Pa ipak,zagrebaka bolnica, koja nije bila prive-dena svrsi nego je uglavnom bila praz-na, bila je proglaena nevaljanom, ne-prikladnom za bilo kakvu svrhu, nakonuspostave ustavnog stanja 1861., kad suse u Saboru poele pretresati sve hipote-ke. U tom unisonu izdvajao se glas IvanaKukuljevia Sakcinskog koji ju je ocijeniokao "velianstenu, uglednu i monumen-talnu", predlagao da se u nju smjesti Jugo-slavenska akademija znanosti s Narodnim

U povodu objavljivanja monografije

"Zgrada Sveuilita u Zagrebu"

Napisala:dr. sc. Snjeka Kneeviurednica monografije i autorica uvodnog

teksta Zgrada trg gradFoto:iz monografije"Zgrada Sveuilita u Zagrebu"

Od neeljene bolnicedo nacionalne ustanovenancijskog ravnateljstva, smjetena napolovici bloka omeenog Katanievom,Gajevom i renkovom ulicom te rgomJ. J. Strossmayera. No, manje od veliine

zanimljiv je glas koji je uivala u svomprvom razdoblju. Bila je omraena kaosimbol apsolutistike vladavine; prezrena iodbaena za dugo vrijeme. Sredinja vlastu Beu gradila ju je za bolnicu u doba kadsu harale poasti: kolera, boginje i tifus,no ona nikada nije zaivjela, pa se istekomapsolutizma poelo razmatrati to s njom.

Zgradu je projektirao arhitekt Mini-starstva unutarnjih poslova, Ludwig Ze-tt(e)l, najblii suradnik ministra Alexan-dera von Bacha u najveem dravnomprojektu epohe: urbanistikoj transforma-

Foto: Filip Beusan

Sveuilite i njegova zgrada

Povijest grada


4/73

5

muzejom i, tovie, prognozirao da e sekraj nje i zbog nje formirati trg.

No, zgrada je kao simbol omraenogapsolutizma i politikih frustracija u ua-renoj atmosferi prije hrvatsko-ugarskenagodbe doslovno odbaena i napokoniznajmljena na deset godina maarskomministarstvu financija za tvornicu duha-na, to je ponovno izazvalo kritike. Pa-radoksalno zato to se za nju do tadastvarno nije nala nikakva svrha. vornica

je tu bila od 1869. do 1882. godine.

Novo doba omraene zgradeS promjenom prilika, posebno u op-

timistikom poletu Mauranieve ere,kad je napokon utemeljeno i Sveuilite(1874.), odnos prema zgradi toliko seizmijenio, da je postala dobrom za smjetajSveuilita. U njezinoj povijesti nastajenova era, adaptacijom se pretvara gotovo

Zgrada je kao simbol omraenog apsolutizma i politikih frustracija doslovno odbaena i napokon

iznajmljena na deset godina maarskom ministarstvu financija za tvornicu duhana

No, zgrada je dolino pripremljena nanovu svrhu. Dobila je novo monumen-

talno stubite koje je povezalo katove ido danas ostalo najvanijim obiljejemnjezinog interijera. I priprosti vrt tvor-nice preureen je u perivoj u "prirod-nom", engleskom stilu, da bi otad sluioi studentima i graanima. Sajmite je strga preseljeno tek 1890., a perivoj ureenneto prije nego to je sveano otvorenokazalite ujesen 1895. godine. PotencijalSajmita uoit e ban Khuen Hdervryu raspravi o lokaciji kazalita i realiziratisvoju viziju usprkos masivnom otporu.S kazalitem trg je 1895. dobio svoju fi-

zionomiju, a Sveuilite prospekt kakavje njegov Senat zamiljao 1882. godine.U produetku trga u prvoj polovini 20.stoljea formirat e se prvotna "sveuili-na os" sa sveuilinom knjinicom idva instituta, produena u drugoj polo-

vini stoljea gotovo do kraja rnja. ZaSveuilite i njegovu zgradu od 1882. po-

inje razdoblje mira i prosperiteta. U pr-vom desetljeu 20. stoljea postalo je jasnoda i tako prostrana zgrada postaje pre-malena za potrebe rektorata i fakulteta,koje su rasle. Stoga je novu zgradu dobilasveuilina biblioteka koja se u nju pre-selila 1913. godine, neto junije, na noviZapadni perivoj/rg M. Marulia. ekposlije Drugog svjetskog rata moderniza-cijom i obnovom zgrade poinje se bavitiJuraj Denzler, profesor Arhitektonskog fa-kulteta i arhitekt znatnog ugleda.

Zahvaljujui arhitektu - konzervatoru

Mladenu Peruiu i dr. Natai Jaki, do-centici Arhitektonskog fakulteta, kojima

je povjereno da za monografiju obradegraevinsku povijest zgrade, o njoj da-nas znamo gotovo sve. Mladen Peruipreuzeo je razdoblje od izgradnje zgrade

Ludwig von Zett(e)l Matija Antolec Juraj Denzler Mario Beusan

u palau koja poinje zraiti. Obistinjujuse prognoze Kukuljevia Sakcinskoga,

jer sveuilina zgrada poinje postupnoutjecati na transformaciju svog okolia.

No, uoi preseljenja Sveuilita okolizgrade nimalo nije priliio njegovu ugle-du i vanosti. Na najveem dijelu trgastono je sajmite, koje se ustalilo i opi-re se preseljenju. Neto prije nego to jeSveuilite preseljeno u zgradu nesuenebolnice, Akademski senat zatraio je odgradske uprave da trg preuredi u perivoj,nalik Zrinjevcu ili Akademikom/Stros-smayerovom trgu, a da se trg preimenujeu Sveuilini trg, ali to nije ostvareno,dijelom zato to nije bilo rijeeno kamopreseliti "fihplac".

Aula


5/73

6

do 1956. kad se njome poeo baviti ar-hitekt Juraj Denzler, a Denzlerovu eru

obradila je Nataa Jaki. Perui je otkriovie korpusa nacrta za razliite adaptacijezgrade iz doba prije nego to je postalasjeditem Sveuilita, temeljito pregledaozgradu, a oima iskusnog konzervatorai restauratora uoio sve tragove i slojevekoji postoje i danas. Nataa Jaki prika-zala je posve jedinstveni fenomen: dvade-setogodinji angaman Jurja Denzlera,koji je ivio za zgradu i s njom, izradiostotine realiziranih i nerealiziranih nacrta.Jedinstven ne samo po intenzitetu negoi po stavu kojim je priao zgradi kao spo-meniku iako jo tada nije imala statusspomenika, s potovanjem i dubokim ra-zumijevanjem, tako da njegove nemaleintervencije nisu ni najmanje naruilenjezin stilski i prostorni identitet, a zgrada

je zadrala svoj lik kao svjedoanstvo ro-mantinog historicizma sa znatnim obi-ljejima klasicizma.

Osam godina borbe zasveuilite

Napokon smo dobili slijed: Ludwig

von Zett(e)l, projektant zgrade, MatijaAntolec kojem pripisujemo ugradnju mo-numentalnog stubita i adaptaciju za po-trebe Sveuilita, Kuno Waidmann koji jenadzirao radove adaptacije, Alfred Albinii Juraj Denzler, profesori Arhitektonskogfakulteta zasluni za modernizaciju, teMario Beusan koji je interijeru dao novo,svijetlo i suvremeno lice.

U obilascima zgrade, u kojima su su-djelovali umjetniki fotografi Danilo Ba-laban i Filip Beusan, uoeno je mnogozanimljivih predmeta i umjetnina, i to u

Sveuilite je izvorni nacionalni pro-jekt, ono nije darovano nego izboreno u

nemilim prilikama i okrutnim vremenima.Jer kad se spominju blagonakloni previnji

vladari Leopold I. Habsburg, Marijaerezija Habsburg Lothringen i FranjoJosip I. Habsburg treba se sjetiti da su trigodine nakon tzv. Leopoldovog privilegija,kojim je 1669. utemeljenaAcademia Za-

grabiensis, u Wiener Neustadtu pale glaveposljednjih magnata hrvatskog roda, da

je u jeku germanizacije Academia scien-tarum Marije erezije svedena na uiliteza dresuru dravnih inovnika, da su sehrvatski deputati od 1790. spremali napounski sabor kao za bitku kako toKrlea opisuje u Zastavama, kad govorio Kalmanu Emerikom koji na svom ba-roknom barjaku nosi parolu:Regnum reg-ni non proscribit leges.

Ali propisivali su, iznurivali materijal-no, izluivali politiki. I put do osnutkaSveuilita bio je iscrpljujui i tegoban:osam godina molbi, podnesaka, deputa-cija, dok napokon, nakon austrijsko-ma-arske nagodbe i iznuene maarsko-hr-

vatske, cesarsko i kraljevsko velianstvo

nije blagoizvoljelo dopustiti i da rojednakraljevina dobije sveuilite. Valjda, u imeodtete.

A u tom sveuilitu, u njegovu okrilju,duhovno su se spojile kraljevine Hrvatskai Slavonija s Dalmacijom, to im stvarnoi politiki nije bilo dano pod krunom sv.Stjepana ni Habsburzima. Dominantnipolitiki ideal postao je kulturni pro-gram, koji je svojom integrativnom ulo-gom ostvarilo Sveuilite. Zato je onobilo najuspjeniji hrvatski projekt devet-naestog stoljea.

prostorijama Rektorata i Pravnog fakul-teta. Smatrali smo da bi ih bilo vrijedno

prikazati i ukljuili tri ekspertice, najboljena svom podruju: mr. Marinu Brego-

vac Pisk za slikarstvo i kiparstvo, VanjuBrdar Mustapi za namjetaj i dr. VesnuLovri Planti za satove. One su temeljitopregledale predmete, a to to je prezen-tirano u monografiji rezultat je njihovestroge selekcije; u kui ih ima mnogo vie.Naravno, posebna je panja posveena in-signijama, svojstvenoj i najdragocjenijojbatini Sveuilita, koju je ve prije prostu-

dirao i interpretirao dr. Ivan Mirnik, naj-vei hrvatski strunjak za numizmatiku.

Nae Sveuilite nije sagradilo nijemoglo sagraditi za sebe zgradu kao to

je to bilo u veini srednjoeuropskih cen-tara, ali je neeljenu bolnicu pretvorilo usredinju nacionalnu ustanovu. U njezinrazvoj i opstanak ugraena je golema du-hovna i moralna energija onih kojih su seborili za osnutak Sveuilita i onih koji suga nosili kao nastavnici i profesori.

Simbol Pravoslovnog fakulteta na ogradi

stubita

Vestibul


6/73

7

V

ie od tri stoljea kontinuirane vi-sokokolske nastave moda se na

prvi pogled i ne ini tako dugo,ako se zna da povijest najstarijih europ-skih sveuilita see u jedanaesto i dva-naesto stoljee. Uoi li se poseban po-

vijesni poloaj Hrvatske, onda zadivljujupoetni napori za utemeljenje Zagreba-kog sveuilita u sedamnaestom stolje-u. Nije na odmet naglasiti da je Sveu-

ilite u Zagrebu najstarije sveuilite sneprekinutim djelovanjem u Hrvatskoj iovom dijelu Europe.

U ovom prilogu, u prigodi obljetnica,navedeni su tek temeljni podaci o dugo-godinjoj povijesti Sveuilita u Zagrebu snaglaskom na sve najvanije godine i da-

tume, a pozornost je dana sveuilinimprostorima od useljenja u sveuilinuzgradu 1882. do danas.

Uz godinu 1669., koju biljeimo kaogodinu utemeljenja Sveuilita, posebno jenaglaeno otvorenje modernog sveuilitagodine 1874. Uz 135. obljetnicu toga va-nog dogaaja prvi put objavljujemo listo-

ve Spomenice sveanosti otvaranja 19.listopada 1874. s potpisima uglednika,profesora i studenata. Spomenica se uvau Hrvatskom dravnom arhivu meu naj-

vrjednijim dokumentima.

Od utemeljenja do osnutka

Sveuilita 1874.Prvi oblici visokokolske nastave u Za-grebu javljaju se prije vie od 400 godinau krilu gimnazije koju su 1607. osnovaliisusovci. U kolegiju na Katarininom trguzapoeo je godine 1633. teoloki studij,osnutkom posebne katedre za moralnobogoslovlje. O osnivanju filozofskog tea-

ja, koji je u ono vrijeme bio temelj svakogsveuilinog studija, raspravljalo se na Hr-

vatskom saboru u Varadinu 1660.Pravim se osnivaima studija filozofije

u Zagrebu smatraju zagrebaki kanonik i

prepozit zagrebakog Kaptola Nikola Di-janeevi (Dijaneevi, 1606-1670.), ute-meljivi zakladu za uzdravanje profesora,i rektor isusovakog kolegija Juraj Habde-li (1609-1678.). aj je dogaaj od presud-

Napisala:Ranka Franz-ternFoto:iz knjige: Zgrada Sveuilita uZagrebu - Postojanost i mijene

Zagrebako sveuilite

1669.-1874.-2009.

"...ovim odluujemo i odreujemo da se osnutak te akademije stalno

za sva budua vremena kod svih ljudi bilo kojega stalea i poloaja

ima smatrati odobrenim, prihvaenim i potvrenim", objavio je 23.rujna 1669. car i kralj Leopold I.


7/73

8

nog znaenja za zagrebako visoko kol-stvo. Godine 1662. biljei kolegijski kroni-ar u tek skromnoj vijesti: "Ove godinedana 6. studenoga poeo je filozofski stu-dij". Prvo predavanje iz filozofije odrao jetoga dana pred pedesetak upisanih stu-denata isusovac Stjepan Glava (1627-1680.), poznatiji kao geograf i autor prvogzemljovida Hrvatske. Na elu kolegija bio

je rektor Nikola Galovi (1614-1684.). Stu-denti su trebali svladati trogodinji pro-gram filozofije i posebno vjetinu diskuti-ranja. Ispiti u dananjem smislu nisu po-stojali, a propisane rasprave (obrane teza)esto su bile javne, uz nazonost publike.

Godine 1662. osnovan je de facto vi-sokokolski studij (Academia Zagrabi-ensis), i ta se godina uzima kao godina

u Beu 1670. i smaknuti u travnju 1671.,to je zasigurno odgodilo saborsko priz-nanje povlastice. Na molbu isusovaca Hr-

vatski sabor potvrdio je privilegij Leopol-da I. tek 3. studenoga 1671. pa Sveuiliteu Zagrebu taj dan obiljeava kao Dan Sve-uilita (Dies academicus).

Zagrebaka akademija nije mogla ui-vati sve dobivene povlastice, zabranjeno jedodjeljivanje akademskih naslova i asti.o je sprijeio general Isusovakog redaGiovanni Paolo Oliva (1600-1681.) jer jepovlastica dobivena bez znanja vlasti re-da. Unato tome, rad na Akademiji je na-stavljen.

Od godine 1685. ponovno se nakonprekida odravaju javne obrane teza, i tone samo nakon zavretka studija ve i na-

Odlukom carice Marije erezije 5.kolovoza 1776. utemeljena je Kraljevskaakademija znanosti (Regia scientiarumacademia) sa tri studija ili fakulteta: teo-lokog, filozofskog i pravnog. ime jezavreno prijelomno razdoblje i uspos-tavljen je novi kolski sustav u austrijskojcarevini, kojega je Akademija sastavni dio.

Car Josip II. ve 1784. premjeta teo-loki studij izvan Akademije, koji nastavljadjelovati pri zagrebakom sjemenitu, utzv. crnoj koli (kurija je dobila naziv pocrnom premazu kojim su 1570. stanovniciKaptola premazali kuu kanonika zbogprelaska na islam). Akademija je ostala sdva studija, pravnim i filozofskim. Profe-sorski zbor uputio je 12. svibnja 1790.predstavku Saboru za osnivanje sveuilita

Car Leopold I. Habsburg (1640 - 1705.).

U dobi od 18 godina postao car Svetogrimskog carstva njemake nacije. Uz pomo

saveznike vojske pod vodstvom poljskog

kralja Jana Sobieskog obranio je 1863. Be

od Turaka, zbog ega je dobio nadimak

Trkenpoldi. Nizom reformi doveo je Austriju

do europske svjetske sile. Poticao je kulturu i

umjetnost, napose glazbu, u kojoj se okuao

kao kompozitor, dirigent i izvoa na vie

instrumenata.

Filozofske teze ispod alegorijskih likovai prizora otisnute na utoj svili, koje je

na Isusovakoj akademiji obranio Josip

Marpurg (Marpurch) godine 1685.

poetka visokokolske nastave u Zagrebu,iako je priznanje na molbu rektora FilipaKauia (1618-1673.) uslijedilo sedam go-dina kasnije.

Dana 23. rujna 1669. car i kralj Leo-pold I. priznaje status i povlastice sve-uiline ustanove Isusovakoj akademiji

(Academia Zagrabiensis) u slobodnomkraljevskom gradu Zagrebu. Vladar je ob-javio: "Nadalje, svim svojim carskim kaoi kraljevskim i drugim ugledom koji ui-vamo ovim odluujemo i odreujemoda se osnutak te akademije stalno za svabudua vremena kod svih ljudi bilo koje-

ga stalea i poloaja ima smatrati odobre-nim, prihvaenim i potvrenim". Godinu1669. Sveuilite u Zagrebu uzima kao go-dinu svojega utemeljenja.

Uslijedile su dvije teke godine, PetarZrinski i Fran Krsto Frankopan uhieni su

s povlasticama kralja Leopolda "Snagomprethodnih kolegija odnesenih prigodomukinua isusovaca s ostalim isusovakimdokumentima Zagrebaka Akademija tra-i svoja uzdignua na Sveuilite, ili, ako

se to ne moe postii, ono barem da sena Zagrebakoj Akademiji uvede studij

kirurgije...". Godine 1800. broj sluaa jeukupno 228, Zagreb te godine ima oko7.000 stanovnika. S Ilirskim pokretomponovno se 1835. pokree pitanje otva-ranja sveuilita. e godine na Akademijistudira 57 studenata prava i 147 filozofije.

Svi predmeti na Akademiji predavalisu se latinskim jezikom. Doputenjem Se-nata poeo je Matija Smodek (1808-1881.)godine 1832. predavati hrvatski jezik kaoneobvezatan predmet. Posebna katedrahrvatskog jezika utemeljena je 1846., pr-

vim je profesorom imenovan Vjekoslav

kon prvog godita. Meu mnogobrojnimtiskanim listovima posebno se istiu filo-zofske teze Josipa Marpurga na grafikomlistu iz 1685., otisnutom na utoj svili sbogatim slikovnim sadrajem i ornamen-tikom.

Vii studij teologije uveden je 1746. sa

est profesora. Akademiji je od 1772. uzfilozofiju i teologiju pridruen Politiko-kameralni studij u Varadinu, osnovangodine 1769.

Akademija ostaje u rukama isusovacavie od jednoga stoljea, do 1773., kadapapa Klement XIV. ukida isusovaki red.Zagrebaki biskup Josip Galjuf (1722-1786.) zamijenio je isusovce svjetovnimsveenicima. Dvogodinji studij filozofije ietverogodinji studij teologije imaju po-sebne nastavnike, a organizacijski su po-

vezani s gimnazijom.


8/73

9

Babuki (1812-1875.), a 1849. uveden jehrvatski kao nastavni jezik. Ponovno seraspravljalo o studiju medicine u Zagrebu.Sabornici se 1843. obraaju kralju da se"udostoji osnovati katedre medicine, kirur-

gije i primaljstva na Zagrebakoj kraljev-skoj akademiji znanosti". Molba nije usvo-jena.

Godine 1850. dolazi do novog pre-ustroja kolstva (Tunova reforma). Filo-zofski se studij ukida dekretom kojim jeprenesen u gimnaziju s osam razreda pau Akademiji ostaje samo pravni studijs nazivom Kraljevska pravoslovna aka-demija (Regia academia iuris). Bila je to

jedina visokokolska ustanova u razdob-lju od 1850. do 1874. Pravoslovna akade-mija imala je svrhu pribaviti potrebiti broj

sveuilita s etiri fakulteta: teologikim,filozofikim, juridikim i lienikim. NaFilozofskom fakultetu predviene su kate-dre humanistikih znanosti. Banovom od-lukom imenovan je 21. travnja iste godineodbor za "izradbu osnove ob ustrojstvu

sveuilita i o trokovniku za sveuilite".Utemeljena je zaklada za jugoslovenskosveuilite, a koncem 1869. objavljeno is-crpno izvjee s imenikom darovatelja.

Sveuilino pitanje uznapredovalo jepoetkom 1872. kada je veinu u Sabo-ru imala Narodna stranka. Slijedi vieprijedloga i obrazloenja Vladinog odjelaza bogotovlje i nastavu te rasprava o cje-lovitom Mudroslovnom fakultetu s priro-doslovljem i matematikom. Na sjedniciHrvatskoga sabora 13. listopada 1873. uze-

ravdano, zaboravljenih. Naslov elnikaakademije odnosno sveuilita razlikujese od uobiajenog naslova rektora koji je idanas u uporabi, posebice u crkvenim us-tanovama. elniku Sveuilita sve do da-nanjih dana dodaje se atribut magnificus.

Istodobno s nastojanjima da se osnu-je sveuilite, gradi se dananja zgradaSveuilita, ali ne za visoku kolu nego zapotrebe zdravstva. U razdoblju od 1856.do 1859., na samom rubu grada, sagra-ena je zgrada ope bolnice. Nikada nijeprivedena svrsi, a oito je bila prevelikaza tadanje prilike. U kolovozu 1869. pot-pisan je ugovor o najmu zgrade zemalj-ske bolnice za tvornicu duhana. Dok seiz dananje zgrade Sveuilita irio mirisduhana, nadahnuto i s mnogo ara pri-

Odredba Marije Terezije o osnivanju

Kraljevske akademije znanostiod 5. kolovoza 1776.

Naslovnica govora Pavla Muhia od

7. rujna 1861.

Biskup Josip Juraj Strossmayer,

autor slike Cansio-Davin

ta je u raspravu vladina osnova zakona obustrojstvu sveuilita. Nakon trodnevnerasprave osnova je predana na odobrenje.

Ustrojstvo Sveuilita 1874.Zakonski lanak sabora kraljevina

Dalmacije, Hrvatske i Slavonije od 5. sie-

nja 1874. ob ustrojstvu sveuilita FranjeJosipa I. u Zagrebu potvren je sankcijomFranje Josipa I. ime je pet godina na-kon potpisa lanka iz 1869. otvoren putosnutku modernoga sveuilita, to jesveano objavio ban Ivan Maurani nasjednici Sabora 13. sijenja 1874. rijeima:"Imam visokoj kui priobiti, da je Njeg.Velianstvo previnjim rieenjem blago-izvoljelo potvrditi zakonsku osnovu obustrojstvu sveuilita Franje Josipa I. Pre-dajem zakon visokomu predsjednitvu ra-di publikacije."

pravnika i iz nje su proizali mnogi ugled-ni odvjetnici, suci i upravni inovnicionoga doba. Prvim ravnateljem imenovan

je Pavao Muhi (1811-1897.), koji e natoj dunosti ostati punih dvadeset godi-na, a od 1871. do 1874.privremeni poslo-voa je Matija Mesi, kasnije prvi rektor

Sveuilita (temeljni podaci o svim rek-torima i prorektorima od 1874. do danassu u prilogu "Rektori i prorektori Sveu-ilita u Zagrebu").

Visokokolska nastava u Zagreba ou-vala se u sloenim drutvenim uvjetima ipreviranjima zahvaljujui u prvom redudarovitim i iznimnim pojedincima, el-nicima obrazovnih ustanova, rektorimaodnosno upraviteljima. Od 1607. do 1874.tu dunost obavljalo je ukupno sedam-desetak vrhunski obrazovanih uglednikaonoga doba, danas ve pomalo, no neop-

prema se otvaranje modernog sveuilitana Gornjem gradu.

Hrvatski sabor na poticaj velikogmecene hrvatske prosvjete, kulture i um-

jetnosti, biskupa Josipa Jurja Strossmayera donio je jo 1861. zakonsku osnovu osveuilitu, kojom se zahtijeva osnivanje

sveuilita, te ju je uputio vladaru. Iz-vjestitelj odbora, ravnatelj Pravoslovneakademije Pavao Muhi, odrao je u Sa-boru govor o zakonskoj osnovi. Nove supredstavke upuene 1865., 1866. i 1867.Hrvatski je sabor opetovao svoj zahtjevcaru Franji Josipu I. prilikom njegova bo-ravka u Zagrebu u oujku 1869.

Zakonski lanak ob utemeljenju sveu-ilita u glavnom zemaljskom gradu Za-

grebu potpisan je u Budimu 8. travnja1869. uz odredbu da nosi ime Sveuilite

Franje Josipa I. Odreeno je osnivanje


9/73

10

Sveuilite je trebalo imati etiri fa-kulteta: Pravni, Bogoslovni, Mudroslovnii Lijeniki. Prva dva ve su postojala:Pravni u okviru Pravoslovne akademije,a Bogoslovni u okviru sjemenita. Mud-roslovni fakultet imao je filozofiko-histo-riki odjel i od 1876. i matematiko-pri-rodoslovni odjel, dok je osnivanje Lije-nikog fakulteta bilo odgoeno. Odmah

je imenovano Povjerenstvo za provedbuzakona pod predsjedanjem bana Iva-na Maurania. Od travnja do kolovoza1874. imenovani su prvi profesori.Naput-kom o provedbi zakona u rujnu izabra-ni su dekani i prodekani, a profesorski jezbor na skupnoj sjednici 4. listopada iza-brao rektora Matiju Mesia i prorektoraKonstantina Vojnovia. Vlada je potvrdila

Mudroslovni i Pravoslovno-dravo-tvorni fakultet smjeteni su u zgradi gim-nazije na Katarininom trgu, dok je Bogo-slovni ostao na Kaptolu. Godine 1874.nadograen je drugi kat na zgradi gim-nazije prema osnovi za gradnju iz 1872.Sveuilite se takoer koristilo unajmlje-nim prostorijama Zemaljskoga muzeja uDemetrovoj ulici, Grkokatolikog sjeme-nita u dananjoj irilometodskoj ulici(Rektorat i kvestura) te u Novoj Vesi 1 zakemijski laboratorij.

O smjetaju Sveuilita raspravljalose na povjerenstvu u sijenju 1874., a ti-me se bavilo i javno mnijenje. Ve tadakao najbolje rjeenje predloena je velikazemaljska zgrada, to je prihvaeno tekosam godina kasnije.

prijedlog o smjetaju Sveuilita. Prijedlogpotpisuje rektor, prof. dr. Franjo Markovi."Temeljno naelo pri smjetavanju sveu-ilita u zemaljsku sgradu sada tvornicuduhana bio bi razmjerni potrebni obzirna udaljenost prostorija od uline buke ina svjetlo. Prema obojemu obziru trebalobi, da se itaonice knjinike (djaka i

profesorska), znanstveni zavodi i dvoraneza predavanje nesmietaju prema Fran-kopanoj ulici na zapad nego prema vrtuna jug i na iztok, a da je rektorat s kve-

sturom, dekanati, dvorane za dravneizpite i aula smjeste u zapadnom krilu

prema Frankopanovoj ulici, poto dotineprostorije ili samo krae vrieme svakidan ili pae samo na njeke dane u godinirabe, pak ve po tom a jo vie po naravi

1. dr. Franjo Ivekovi,

2. dr. Franjo Vrbani,3. dr. Mavro Sachs (uitelj),4. Natko Nodilo,5. dr. Josip Pliveri,6. dr. Feliks Suk,7. dr. Josip Stadler,8. dr. Franjo Maixner,9. dr. Juraj Posilovi,10. dr. Stjepan Spevec,11. dr. Lavoslav Geitler,12. Armin rabec,13. dr. Matija Smodek (knjiniar),14. rektor dr. Matija Mesi,15. dr. Kosta Vojnovi,16. dr. Antun Kran,17. dr. Franjo Markovi,18. dr. Aleksandar Bresztyenszky,19. dr. Jaromil Hanel,20. dr. Napoleon pun-Strii,21. dr. Martin tigli,22. Stjepan Sabljak (propovjednik),23. dr. Bla Lorkovi,24. dr. Josip Rieger,25. dr. Luka Marjanovi,26. Danijel Rai (uitelj),27. dr. Ivan Kohari

Ban Ivan Maurani, autori slike

Michele Canzio, Tommaso da

Rin i Francesco Beda, 1873.

izbor 9. listopada. Sveuilite je sveanootvoreno 19. listopada 1874. Sveanosti sutrajale tri dana: 18. listopada sveani do-ek gostiju, 19. listopada budnica, sveanamisa u prvostolnici, sveano otvaranjei instalacija rektora u sabornici, banket,bakljada i vesela aka veer u Gradskoj

streljani te 20. listopada sveani koncert iples u kazalitu. Prvo predavanje odrao je28. listopada profesor slavenske filologijedr. Lavoslav Geitler (1847-1885.). Na pre-davanju je bio i sam ban Maurani.

Na Sveuilitu je studiralo 205 redovi-tih studenata (7 na Bogoslovnom, 175 naPravnom i 23 na Mudroslovnom fakulte-tu). Izvanredni studenti (njih 85) sluali supredavanja, no nisu mogli zavriti studij.U to vrijeme Zagreb je imao oko 28.000stanovnika smjetenih na podruju Gor-njega grada i ueg sredita Donjega grada.

Sljedee, 1875/1876. akademske go-dine na Mudroslovnom fakultetu poeo

je rad Matematiko-prirodoslovni odjel.Do akademske godine 1882/1883. na rek-torsku su dunost nakon Matije Mesiaizabrani profesori: Stjepan Spevec, AntonKran, Konstantin Vojnovi, Franjo Mai-

xner, Franjo Ivekovi, Aleksandar Bre-sztyenszky i Franjo Markovi. Dva po-sljednja, uz sve ostale rektorske obveze,pomno sa svojim suradnicima raspravljajuo prijelazu u novu zgradu. Uslijedile su

velike pripreme za adaptaciju tadanjetvornice duhana.

Sveuilite od 1882. do 1900.Od veljae do lipnja 1882. raspravlja

se na Sveuilitu o smjetaju i rasporeduu novoj zgradi. Nakon mnogo dogovora i

dopisivanja unutar Sveuilita sastavljen je

poslovanja u njih laglje podnose blizinuuline buke i razmjerno manje svjetla ituod prostorija za predavanje, za radnjezavoda i za itanje..." Slijedi opis za rek-torat s kvesturom u prizemlju prema ulici.Za Juridiki fakultet predvien je prvikat. Dekanat i predavaonice Filozofskog

fakulteta bile bi na drugom katu, kao i aula.Za Fizikalni kabinet predvien je prostorna drugom katu, a za Botaniko-fiziolo-ki zavod prostor u prizemlju. Dio pri-zemlja prvoga kata zauzima knjinica, au razizemlju su stanovi pedela i podvor-nika. Nadalje, navodi se potreba da sesagradi centralno stubite. Citat je uvrtenu tekst radi razumijevanja onodobnihrasprava i prijedloga elnika Sveuilitate injenice prihvaanja njihovih stajalitaod Vladina ureda. O tome svjedoi slje-

dei citat.

Prvi profesori, uitelji, knjiniar i propovjednik 1874/1875. -


10/73

11

Za dan predaje prostorija odreen je"4. studeni u 10 satih prije podne". Aka-demiki senat zahvaljuje Vladi na svojojsjednici 2. studenoga 1882., prvi put odr-anoj u novoj sveuilinoj zgradi. Dana 5.studenoga 1882. zgrada je posveena, anastava je poela 6. studenoga.

U svom "odstupajuem govoru" nataj se dogaaj osvrnuo u listopadu 1883.rektor Feliks Suk "...Kao to se je pri sas-tavljanju i izvadjanju osnove za preude-

enje sgrade najsusretljivije obaziralo napotrebe i elje ovoga sveuilita, tako mije zahvalno priznati, da je vis. kr. zem.vlada i za moga rektorovanja s najveom

pripravnou uzela u obzir i izvela eljerektorata, i gg. predstojnika sveuilineknjinice, fizikalnoga i botanikoga zavo-

svojim ve sada ponosit ures naeg glavnoggrada Zagreba naroito, odkako je uredjeni onaj vrt pred njom, koji je odlukom vis.kr. zem. vlade preao u vlastnitvo grada

Zagreba."Na Sveuilitu je u akademskoj godini

1882/1883. studiralo ukupno 416 stude-nata, od toga u sveuilinoj zgradi 343. Unastavi sudjeluju 32 stalna i tri honorarnanastavnika te etiri suradnika. Nastava naPravoslovnom i dravoslovnom fakultetute Mudroslovnom fakultetu odravala seu sveuilinoj zgradi. Mudroslovni fakul-tet (s Matematiko-prirodoslovnim odje-lom) i aula smjeteni su na drugom katu,a Pravoslovni na prvom katu zgrade. Uprizemlju je Rektorat s kvesturom i knji-nica. U razizemlju su pomone prostorije

da, tiui se unutranjega uredjenja pre-

davaonic, uredskih soba i spomenutihsveuilitnih zavoda. Pa ako i nije u tompogledu ve sve dovreno i dotjerano, ipakje ono, to je uinjeno, nalo jednodunopriznanje i najiskreniju pohvalu do svihstranih i domaih polaznika, kojim samimao sreu pokazati nove sveuilitne pro-

storije. Rodoljubnu srdcu svakako godi, tose nae sveuilite u novoj sgradi, premdamlaahno, to se tie unutranje uredbei narednosti, ponosno moe takmiti i samnogo starijim sveuilitem, kao to je sve-uilitna sgrada vanjtinom i poloejem

i stanovi osoblja. Studenti Bogoslovnog

fakulteta, njih 73 (13 redovitih), te osamnastavnika smjeteni su na Kaptolu. Zapotrebe nastave kemije izgraena je 1884.zgrada Ludbenog zavoda (M. Antoleci H. Boll) na Akademikom trgu (danasStrossmayerov trg), prva zgrada u Zagre-bu projektirana i graena za potrebe viso-kokolske nastave (danas Knjinica Hr-

vatske akademije znanosti i umjetnosti).Vrt ispred Sveuilita ureen je 1883.,

a o nazivu Sveuilitni trg odlueno je1888. Naziv trga mijenjao se s promjenompolitikih i drutvenih prilika (Wilsonov

trg 1919., rg kralja Aleksandra I. 1927.,rg I 1941., Kazalini trg 1945. i od 1946.rg marala ita, a raspravlja se i o no-

vom imenu). Uz promjene naziva trgavalja spomenuti i promjene naziva Sveu-ilita (Kraljevsko sveuilite Franje Josi-pa I. do 1918., Hrvatsko sveuilite do1919., Sveuilite Kraljevstva Srba, Hrvatai Slovenaca do 1929., Univerzitet Kralje-

vine Jugoslavije u Zagrebu do 1940., Hr-vatsko sveuilite do 1945. i od tada Sveu-ilite u Zagrebu).

Godine 1889. utemeljen je Botanikivrt s Botaniko-fiziolokim zavodom. Bioje to uz zgradu Ludbenog zavoda velikdoprinos prirodoslovlju.

U okviru Mudroslovnoga fakulteta os-novan je Farmaceutski teaj (1882.) i u-

marska akademija (1897.), to predstavlja

slijed prirodoslovlja prema primijenjenimznanostima u skladu s potrebama i zahtje-

vima onoga doba.Godine 1877. Sveuilite biljei svoje

prve doktore i njihovu sveanu promociju.Zanimljiv je osvrt u onodobnom tiskunaslovljen "Prve promocije doktorah nahrvatskom sveuilitu". Iste je godine Sve-uilite, poaeno darom vladara, primilosveuiline insignije ezlo i lance. Jo

jedna vana pojedinost, poetkom 20.stoljea, godine 1901., upisane su i prveredovite studentice.

Zgrada Sveuilita Franje Josipa I., oko 1900. Sveuilini trg s poploenom stazom, 1903-1908.

Ludbeni (kemijski) zavod na Akademikom trgu, oko 1900. Sredinji dio Botanikoga

vrta, 1900.

Sredinji staklenik s juga,

oko 1900.


11/73

12

Zbivanja u 20. stoljeu do danasU 20. stoljeu zbivanja se na Sveui-

litu intenziviraju, pa emo ih popratitisamo osnovnim podacima. U okviru u-marske akademije osnovan je 1908. Geo-detski teaj. Godine 1913. otvorena jeSveuilina knjinica na Marulievu tr-gu. Prostor koji je Knjinica zauzimala usveuilinoj zgradi prenamijenjen je zapotrebe nastave. U to vrijeme preseljena

je i aula u prizemlje. Akademske godine1917/1918. poeo je rad Medicinski fa-kultet ije je osnivanje zacrtano jo 1874.Od godine 1919. na Sveuilitu djelujeGospodarsko-umarski fakultet. Samo-stalna Visoka veterinarska kola (1919.)postaje 1924. Veterinarski fakultet. Iz sve-uiline zgrade u novu zgradu na Maruli-

1937. Fiziki, Matematiki i Geografskizavod prelaze u zgradu na Marulievutrgu 19.

Gradi se namjenski za potrebe Sveu-ilita. Za Medicinski fakultet graenesu na alati nove klinike zgrade 1926.,1928. i 1931. Godine 1934/38. graene suzgrade Poljoprivredno-umarskog fakul-teta, slijedi ehniki i Veterinarski fakul-tet 1940.

U Godinjaku Sveuilita iz 1940.rektor Andrija ivkovi u svojem izvjeupie: "Ova zgrada stara oko 80 godina,

posvema je trona, a svojim rasporedomprostorija ne moe vie da, s obzirom naveliki broj studenata, odgovara potrebama.To je posve razumljivo, poto ova zgradanije bila graena ni za kakvu naunu

tiki fakultet. Godinu dana kasnije osno-van je Ekonomski fakultet na temeljimaVisoke kole za trgovinu i promet (1920.)odnosno Ekonomsko-komercijalne visokekole (1925.). U Medicinski fakultet uk-ljuuje se 1947. kola narodnog zdrav-lja (danas kola narodnog zdravlja "An-drija tampar). Godine 1959. Poljo-privredno-umarski fakultet dijeli se naPoljoprivredni fakultet (danas Agronom-ski fakultet) i umarski fakultet.

Slijedi osnutak novih fakulteta: 1962.Fakultet politikih nauka (danas Fakultetpolitikih znanosti) i Stomatoloki fa-kultet, 1967. Fakultet za fiziku kulturu(danas Kinezioloki fakultet), 1973. Fa-kultet za defektologiju (danas Edukacij-sko-rehabilitacijski fakultet), 1974. Fa-

Trg Ivana Maurania, (avionska snimka iz 1926.) sa Sveuilinom knjinicom, Kemijskim

institutom; u drugom planu zgrada Kola i kazalite, posve u dnu zgrade Sveuilita.

evu trgu 20 seli se 1920. Botaniki zavod.Od te godine do 1928. u zgradi djelujeVisoka kola za trgovinu i promet, preteaEkonomskog fakulteta.

Nakon Prvog svjetskog rata, akadem-

ske godine 1919/1920., na Sveuilitu stu-dira 2880 studenata, a nastavnika i su-radnika bilo je 111. Sveuilite ima petfakulteta (Bogoslovni, Filozofski, Pravni,Medicinski i Gospodarsko-umarski). Sje-dita dvaju novoutemeljenih fakulteta udrugim su zgradama, graenima za dru-ge namjene: Medicinski fakultet na a-lati (tada iroki brijeg), a Gospodarsko-umarski u zgradi umarskog doma naMauranievu trgu. U sastav Sveuilita1926. ulazi ehniki fakultet na temeljimaehnike visoke kole (1919.). Godine

ustanovu. Za popravak zgrade (rektorat,kvesturu i aulu) traeno je 10.000 dinara,

prema proraunu g. arh. ena dr. Ede, re-dovitog profesora Tehnikog fakulteta".Uz navode o cjelokupnim potrebama iz-

gradnje novih sveuilinih zgrada kae:"Danas sa strepnjom gledamo kako nakvadratni metar napuenog zagrebakogtla od godine do godine sve manje dolaziintelektualnih vrednota, kako nastaje pus-to gdje je bilo duha".

U meuratnom razdoblju, godine 1942.osnovan je Farmaceutski fakultet (danasFarmaceutsko-biokemijski fakultet).

Nakon 1945. do 1990.Nakon Drugog rata, godine 1946.,

Sveuilite otvara Prirodoslovno-matema-

kultet organizacije i informatike u Vara-dinu, a 1980. Prehrambeno-biotehnolo-ki fakultet. Godine 1956. ehniki se fa-kultet dijeli u nekoliko faza i nakon vieorganizacijskih promjena danas djelujetehnika grupacija s 12 fakulteta: Arhi-tektonski fakultet, Fakultet elektroteh-

nike i raunarstva, Fakultet kemijskoginenjerstva i tehnologije, Fakultet pro-metnih znanosti, Fakultet strojarstva ibrodogradnje, Geodetski fakultet, Geo-tehniki fakultet u Varadinu, Graevin-ski fakultet, Grafiki fakultet, Metalurkifakultet u Sisku, Rudarsko-geoloko-naft-ni fakultet i ekstilno-tehnoloki fakultet.

Valja spomenuti godinu 1961. kadase Filozofski fakultet seli u novu zgraduna Sveuilinoj aleji u Ulici I. Luia, tada. Salaja. U sveuilinoj zgradi otada,kao i danas, nalazi se Rektorat Sveuil-

Zgrada umarskog doma u koju je 1919.

smjeten Gospodarsko-umarski fakultet

Ortopedska i zubna klinika Medicinskog

fakulteta, 1932.


12/73

13

nove studentski centri u Zagrebu, Va-radinu i Sisku te Sveuilini raunskicentar. Od akademske godine 2005/2006.zapoeo je na Sveuilitu studij po no-

vom ustrojstvu za sve sastavnice, uskla-en s europskim standardima i ciljevi-ma. Uspostavljena su prva dva ciklusa,

preddiplomski (bakalaureat) i diplomski(magistarski), a u posljednje vrijeme na-glasak je na doktorskom obrazovanju(doktorski studij) radi jaanja istraiva-kog sveuilita.

Ovaj pregled dugogodinje povijestisvjedoi da je nae Sveuilite uvijek biloeuropsko, to se nastavlja i danas kada jesvojim djelovanjem dobilo priznanje ueuropskom visokom obrazovanju. Sva sustremljenja usmjerena prema to viemmjestu izvrsnosti u europskim i svjetskimmjerilima.

ita te uprava i dio Pravnog fakulteta.U zapadnom dijelu prizemlja i dvori-ta smjetena je Sveuilina tiskara. Nas-tavlja se gradnja novih zgrada sastav-nica Sveuilita: Elektrotehnikog fakul-teta 1963. i 1969., ehnolokog fakulteta1964., Strojarsko-brodograevnog fakul-teta 1966. i 1969., Sveuilinog raunskogcentra 1971/74., Prirodoslovno-matema-tikog fakulteta 1980.

U drugim gradovima djeluju fakultetiu sastavu Sveuilita u Zagrebu (u Rijeci:Medicinski fakultet od 1955., Strojarskifakultet od 1960. i Ekonomski fakultetod 1961; u Zadru Filozofski fakultet od1956; u Splitu: Elektrotehniki fakultet iKemijsko-tehnoloki od 1960; u OsijekuEkonomski fakultet od 1961.). Oni e

a Akademija likovnih umjetnosti i Muzi-ka akademija od 1980.

Slijedom nezakonite odluke iz godine1952. Katoliko bogoslovni fakultet dje-lovao je etiri desetljea izvan Sveuilita.a je odluka 1991. proglaena nitavnom,a Fakultetu je potvreno neprekidno dje-lovanje od osnutka, s priznanjem svihdiploma. U okviru Fakulteta djeluju nas-tavni instituti i podruni studij eologijau Rijeci.

Sveuilite danasRektor Aleksa Bjeli izabran je 27. ruj-

na 2006. kao osamdeset prvi rektor ovogasveuilita. Rektorsku dunost obavlja uzpomo prorektorica Ljiljane Pinter, Me-lite Kovaevi i Ksenije urkovi te pro-

kasnije prerasti u samostalna sveuilita.U sastavu Sveuilita djelovale su i visokekole u Zagrebu i Osijeku.

U okviru Sveuilita osnivaju se 60-ihgodina proteklog stoljea instituti, pove-zujui znanstveni rad zavoda vie fakul-teta. Zbog uvoenja samoupravljanja u

institutima i na Sveuilitu, koje je samopostalo SOUR (sloena organizacija ud-ruenog rada), instituti su djelovali sa-mostalno, ali su im neodreeni bili statusi zadaci. Izdvojeni su iz Sveuilita 1993.i stavljeni pod izravnu nadlenost Minis-tarstva znanosti.

Visokokolska nastava na umjetni-kom podruju, utemeljena prije stotinjakgodina (dramska 1896., likovna 1907.,glazbena 1916.), u sastav Sveuilita uklju-uje se kasno. Akademija dramske umjet-nosti u okviru Sveuilita djeluje od 1979.,

rektora Bojana Baletia, onka urka iIvana imonovia (do listopada 2008.).Sa svojim suradnicima rektori su u ovojzgradi ostvarili dio svog znanstveno-nas-tavnog djelovanja s ciljem unapreenjaSveuilita. Njihova imena ugraena suu povijest Sveuilita, a svakako i u znan-

stve na postignua Hrvata. ome je odalapriznanje i gradska vlast kad je imenimaznanstvenika i zaslunih graana koji suobavljali dunost rektora nazvala 25 ulicaodnosno stuba.

Generacije studenata, profesora i su-radnika tijekom gotovo 130 godina pro-lazile su prostorima ove zgrade. Mnogisu ovdje studirali, obavljane su promocije,sveuiline sveanosti, donoene su vaneodluke za akademsku zajednicu. Zgrada,koje su obrisi zatitni znak i simbol Sve-uilita u Zagrebu, zadrala je izvorni ob-

lik od izgradnje do danas, a vjerojatno ega ouvati i ubudue.

U etrnaest knjiga promoviranih dok-tora naega sveuilita upisana su od 1877.do poetka rujna 2010. ukupno 18.146imena. Ukljueni su pravnici i teolozi spoloenim rigorozom te doktori sveukup-ne medicine nakon zavrenog Medicin-skog fakulteta. Na temelju pisanog radapromovirana su 12.262 doktora znanosti.Sveuilite je do danas podijelilo 92 po-asna doktorata, najvie sveuilino priz-nanje, osobama zaslunim za Sveuilite,istaknutim znanstvenicima, kulturnimdjelatnicima i politiarima.

Danas Sveuilite u Zagrebu ima 33sastavnice gdje studira vie od 65.000 stu-denata. Unutar Sveuilita djeluju usta-

Tehniki fakultet, 1947.

Nova zgrada Filozofskog

fakulteta, 1962

Prirodoslovno-matematiki

fakultet, Fizika

(arh. M. ankovi)

Foto:DaniloBalaban,2

009.

Knjinica Filozofskogfakulteta, 2009.

(arh. A. Vulin, D. Vulin

Ilekovi, B. Ilekovi)


13/73

Povijest grada

14141414

Napisao i snimio:

Mladen Perui dipl. in. arh.Nacrti: Grafika zbirka NSB-a

Nekadanji saloni 1950-ih su godina postali uionice osnovne kole, koje su 1982. adaptirane za

djeji vrti, u prizemlju je otvoren dom kulture, a podrum je 1980. preureen u omladinski klub

Podbreje Medvednice od jugoza-pada do sjeveroistoka naseljeno jeod prapovijesti. Niz naselja na bre-uljcima junih padina spominje se u lis-

tinama ve poetkom 13. ili 14. stoljea- od podgraa Susedgrada s kapelom sv.Martina 1209. godine, Vrapa 1217., Mi-kulia, Dedia, Kraljevca, estina s Med-

vedgradom, Graana, Remeta, Markuev-ca, Oporovca-Graneine, uerja i Vug-rovca 1201. do Kaine 1217.godine sa sta-rijom Blaguom te Morava. U srednjem

vijeku naselja su potpadala pod jurisdik-ciju kralja, feudalnih gospodara, zagreba-kog biskupa, kaptola kanonika ili Gradeca.

Velik dio tog teritorija pripadao je u

12. stoljeu velikakoj porodici Aka. Unekoliko sauvanih spisa o podjelama na-sljedstva nekoliko generacija plemena na-

vode se mnoge lokacije i toponimi mjesta.Pretpostavlja se da naziv Mikulii potjeeod "Mikulinih sinova" roda Aka, iji suposjedi graniili s posjedima Gradeca -kraljevskoga slobodnoga grada od 1242.godine i sa zemljama Zagrebakog kapto-la, to se navodi i u povelji iz 1266. godine.

Mikulii su selo koje je pripadalo Gra-decu, a nalazi se u popisu obveznika pla-anja desetine 1334. godine. Podlonici su

donosili poreznu desetinu na Mesnikavrata (sruena u 19. stoljeu) u zidinamakojima je bio opasan dananji Gornji grad.Prema dokumentiranim podacima o bro-

ju stanovnika, posredno se moe vidjetii veliina naselja, naime, poetkom 16.stoljea kraljev porez plaao se premabroju dimova (domainstava): godine1517. ima etiri dima, 1520. est, a 1573.tri dima. Zanimljivo je da se selo nazivaMykwlych i Mykwlychi, dakle u jedninii mnoini, kako se govorilo jo krajemprolog stoljea.

Meutim, za veliinu sela precizniji supodaci o broju stanovnika. ako se 1592.godine navode 22 seljaka, a 1599. 24. Mje-rodavni su i popisi upljana koji se u upisv. Mirka u estinama vode od 1622. go-dine. U prvom ematizmu zagrebake

biskupije objavljeno je da selo 1801. godi-ne ima 203 stanovnika. Godine 1804. ima308, 1857. 409, a 1865. Mikulii imaju 33kue s istim brojem stanovnika.

o je vrijeme kada se gradi reprezen-tativna vila za ladanje, sredite velikogposjeda, u kojoj se ve est desetljea od-

vija drutveni ivot naselja i koja je po-stala mjesto identiteta Mikulia.

Guido Pongratz, veletracPolovinom 19. stoljea rojedna kra-

ljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Guido v. Pongratz

slika Vlahe Bukovca

je u sastavu Austrijskog carstva. Nakoneuropskih revolucija 1848. godine, u care-

vini nastaje neoapsolutizam koji od 1850.do 1860. godine provodi ministar unu-tranjih poslova Aleksandar Bach. Cen-tralizacija i germanizacija zemalja kruneizazivaju otpore, ali kljune odluke o up-ravljanju svim podrujima javnog ivota

ipak se donose u Beu. Pripadnici gra-anske klase nositelji su novih ideja po-duzetnitva i industrijskog razvitka. Odsredinje vlasti dobivaju razne potpore zadjelovanje u zemljama carstva.

ako u Hrvatsku 1851. godine dolaziGuido Pongratz, porijeklom iz tajerske.Roen je u Blankensteinu, 4. sijenja 1822.godine, a umro je u Zagrebu, 31. prosinca1889. Radi zasluga u radu, a ne ratu, dobio

je titulu viteza te u nekrologu u Agrameragblattu pie: Guido Ritter v. Pongratz.

Stekao je trgovako iskustvo u Grazu iLjubljani, gdje se 1844. godine poeo ba-viti i graevinarstvom. Radio je na izgrad-nji June eljeznice i regulaciji Save. amose i vjenao s Ivanom Martini, zvanomJanette, s kojom je imao etvero djece.rgovako-obrtnika komora u Zagrebudala mu je 1857. godine suglasnost zabavljenje veleobrtom. Kupnjama raznihprivrednih pogona, dobrim voenjemposlova i uvoenjem novih tehnologija,potaknuo je razvitak industrije u Hrvat-skoj. Bio je vlasnik velike parne pilane u

Vodovodnoj, tvornice parketa i graevnogdrva u Ilici, u kojoj se od 1881. godineproizvodio i namjetaj od savijenog drva.Dioniar je u zagrebakoj plinari i suos-niva Eskomptne banke koja je pratilapoduzetnike. U Karlovcu je sa urjakom,Slovencem Valentinom Bleiweisom, kupioparni mlin na valjke, koji je nakon poara1863. ponovno izgradio i opremio tadanajsuvremenijim belgijskim strojevima.U Srijemu je 1872. godine kupio rudnikVrdnik. Meutim, zbog naina upravljanjaizbili su radniki prosvjedi.

Guido Pongratz kupio

je 1859. u Mikuliima

imanje od 504 jutra,

a ladanjska kuaza suprugu Janette

izgraena je nakon 1868.


14/73

15

Obnovljena vilaPongratz

Prihode je Pongratz ulagao i u nekret-nine. U Zagrebu je izgradio i rekonstruiraonekoliko svojih kua: u Mesnikoj 23, dvaputa palau u Visokoj 22, u kojoj je obi-telj stanovala, i na Jelaievu trgu 3. An-gairao je svaki put kvalitetne graditelje iarhitekte: Janka Jambriaka 1865. godinei Hermana Bollea 1884., a obitelj kasnijei Kunu Weidmana, Janka Holjca i Ignjata

Fischera.

Nepoznata je injenica da je Pongratzsudjelovao u gradnji nove Zemaljskebolnice uza samostan milosrdnica (danasRektorat i Pravni fakultet Sveuilita),koju je 1859. godine projektirao bekiarhitekt Ludwig v. Zettl. Naime, na mo-

varnom podruju, gdje su Zagrepanipucali na divlje patke, nije bilo mogueizraditi zidane temelje. Guido Pongratz je

primijenio svoje iskustvo u radu na vodo-

gradnjama i temeljio tada najveu zgraduu Zagrebu na jakim hrastovim pilotima.Na istom trgu, tadanjem Sajmitu, daro-

vao je 1882. godine zemljite za izgradnjuObrtne kole.

Kao gradski zastupnik obavljao jemnoge protokolarne dunosti, posebno s

vlastima u Beu, a od 1882. godine bio jei lan odbora za izradu nove regulatorne

osnove. U suvremenim vijestima nazivan


15/73

16

je veletrcem, veletrgovcem i industijal-cem.

Godine 1859. kupio je u Mikuliimaimanje od 504 jutra, koje je obuhvaalo

vinograde, vonjake, livade i ume. La-danjska kua za suprugu Janette s gos-podarskim dijelom izgraena je nakon

1868. godine. Jedna od najbogatijih obi-telji u Hrvatskoj inae je odlazila na od-mor na imanje pokraj Bleda. Slikar Vla-ho Bukovac tamo je boravio nekolikoputa, slikajui portrete lanova obiteljikoja, zadravi germanski duh i jezik, nijesudjelovala u pokretanju i radu nacio-nalnih institucija, poput mnogih ostalih

stranaca u Hrvatskoj. Niz podataka oobitelji Pongratz donosi Iskra Ivelji uknjizi "Oevi i sinovi".

Franjo Klein, arkitektaFranjo Klein, projektant vile Pongratz,

doao je u Zagreb godinu dana prije Gui-

de Pongratza, 1850., a obojica su umrli uZagrebu 1889. godine. Klein je roen uBeu, 1828. godine. Otac mu je bio tesar,pa je on nastavio struku, dobivi 1846."nauni list (Lehrbrief) graditeljno-ka-menotesarskog odbora c.k. glavnog der-avnog i stolnog grada Bea", kako citiraLelja Dobroni, marno prikupivi podatke

u lanku "Zaboravljeni zagrebaki gra-ditelji". Godine 1851. zaposlio se u vojnojslubi Generalkomande kao zidarski palir(poslovoa) i graevinski crta i tamo jeradio do 1857. godine. Gradsko pogla-

varstvo grada Zagreba odobrilo je 1861.njegov zahtjev za otvaranje obrta za koji

je dobio nauniki list u Beu i Kleinje postao lan graevinskog ceha. Prvamolba 1865. za dodjelu zvanja arhitektaodbijena je zbog neispunjavanja formal-nih uvjeta diplome akademije, meutim,1878. mu je odobrena, kad je postao jedanod prvih lanova novoosnovanogaKlubaininirah i arhitekatah.

Projekt Franje Kleina

tlocrti podruma, prizemlja i kata

Franjo Klein

projektirao je vilu,primijenivi stilske

oblike romantinog

historicizma, preteno

neoromanike

Projekt junog i zapadnog proelja


16/73

17

Predanim i strunim radom, stekaoje potovanje i ugled u gradu. Prva vearealizacija njegovog projekta bila je mo-numentalna sinagoga u Prakoj, nakonkoje je tijekom desetak godina samostal-noga rada izveo nekoliko donjogradskihkua. Godine 1872. s graditeljem JankomGrahorom osnovao je tvrtku Grahor i

Klein, u kojoj je radio do 1886. Bilo jepoznato da je znalac za oblikovanje pro-elja u raznim povijesnim stilovima kojisu se u to vrijeme primjenjivali u Europi,pa su mu povjeravali takve zadatke. Sposebnom je panjom komponirao pro-elja reprezentativnih zgrada, primje-

rice tzv. zaobljenu kuu u Mesnikoj 1,Glazbeni zavod u Gundulievoj 5, Gos-podarsko drutvo na rgu marala ita3, zgradu u Ilici 12, Sudbenu palau naZrinskom trgu 3, prvi projekt pravoslavnecrkve na rgu Petra Preradovia, portalulaza u Maksimir i dr.

Na prvoj gospodarskoj izlobi kralje-vina Hrvatske i Slavonije, koja se odra-vala u zgradi Zemaljske bolnice, arki-tekta Frano Klein iz Zagreba izloio jearkitektonike nacrte, dva nacrta za crkvei nacrt kasina. Imao je vie izloaka odJanka Jambriaka i Ivana Plochbergera, skojima je dijelio poslove gradnji. Izlagali

su u junoj dvorani na prvome katu upodrazredu:slikarije, risarije, obrazci i ki-

potvorine.Iako je vila Pongratz ve prije pedese-

tak godina visoko valorizirana u pregledi-ma nepokretne batine i popisima ljetni-kovaca sjevernih predjela grada, a 1963.godine predloena za upis u registar spo-menika kulture (to je verificirano 1965.u Regionalnom zavodu za zatitu spome-nika kulture), projektant je dugo bio ne-poznat jer nacrti nisu bili u fondovimaPovijesnog arhiva. Olga Maruevski je1993. objavila lanak o vili i publicirala dionacrta koje je pronala u Grafikoj zbirciNacionalne i sveuiline knjinice, u ma-pi "Plne fr die Weingarten Villa zu Mi-kuli". Na koloriranim nacrtima potpisan

je F. Klein, a nadnevak jeAgram im April1868 (na tlocrtima) iAgram im Mai 1868

(na nacrtu s oba proelja). Na nacrtima jei peat transkog osiguravajueg dru-tva Assicurazioni generali, iji je zastup-nik u Hrvatskoj bio Guido Pongratz, idatum ovjere: 22. prosinca 1868. Za to jeosiguravajue drutvo na rgu bana Jela-ia 3, na svojoj parceli, Pongratz izgradiokuu koja je 1937. zamijenjena dananjomu kojoj je Gradska ljekarna.

Na nacrtu iz katastra vidljive su nekezanimljive pojedinosti. etiri segmentaobuhvaaju Mikulie s lokacijom vile. Naparcelama su ucrtane kulture raznim bo-

jama i upisana imena vlasnika. Janette v.Pongratz posjeduje gotovo cijelu padinubrijega zapadno od puta i usku parcelu uzput. Meutim, parcela koja razdvaja ta dvadijela u vlasnitvu je Josefa Galovia. Mo-da je to razlog to je zbog tada jo nerije-enih vlasnikih odnosa objekt projektiranuzduno uz put, zbog lakeg prijevoza.

Shema tlocrta je funkcionalna. Od ju-ga prema sjeveru grupirane su prostorijeprema namjeni, a i elevacija - vertikal-ni volumeni prate takav raspored. Ljet-nikovac za obitelj je na junoj strani, s ula-zom sa zapada kroz predvorje iz kojeg seulazi u stambenu sobu i salon u prizemljute spiralnim stubama u salon na katu;saloni imaju prostrane verande. Sjevernije

je zaseban ulaz za poslugu, povezan s ku-hinjom, smonicom i zahodom te odvo-

jeni ulaz u stan vincilira (nadstojnika vi-nograda). Stan se sastoji od sobe, kuhinjei dvokrakih uskih i strmih stuba koje vodedo spavaonice na katu u dvostrenomkrovitu, volumenu sa zabatom koji dijelistambeni od gospodarskih prostorija, gdje

je u prizemlju prenica za vino. Ispod cijele

Pogled s juga prije 1945.


17/73

18

su zgrade dva vinska podruma, odvojenastubitem.

Veliine prostorija i graevni ele-menti oznaeni su na tlocrtima u sus-tavu starih bekih mjera: hvatima ()- 1,8965 m, stopama (') - 0,3161 m i pal-cima ('') - 26,34 mm, koje su se u to vri-

jeme upotrebljavale. Saloni su iroki 4 1'0'' i dugi 3 1' 6'', to u metarskom sus-tavu iznosi 7,9x6,0 m. Visina salona uprizemlju je 4 m, a na katu 4,5 m te je oi-to da su reprezentativni prostori vile bo-gato i otmjeno dimenzionirani.

Franjo Klein, kolovan u Beu, projek-tirao je vilu za ladanje, primijenivi stilskeoblike romantinog historicizma, pre-teno neoromanike koja je u to vrijemeprevladavala u arhitekturi u srednjoj Eu-ropi. U "stilu okruglog luka" (Rundbogen-stil) oblikovana je katnica ljetnikovca, sred-

nji gospodarski dio je jednostavan u glatkojbuci s vijencima, nadvojim otvora i krov-nim vijencem od vidljive opeke. Kao kon-trapunkt dvama rizalitima katnice, pos-tavljen je na zaelju prema sjeveru toranj,oblikovan kao obrambena kula s pukar-nicama i krunitem - ogradom vidikovca.

Desetak godina ranije na isti je nainbeki arhitekt Ludwig v. Zettl oblikovaoproelja nove zagrebake bolnice. Mogue

je i da su se Pongratz, koji je sudjelovaou gradnji, i Klein ugledali na dostupanizvedeni primjer toga stila.

Juno proelje katnice s dva bonakvadratna volumena rizalita, zavrena

ravnim vijencima poduprtim konzolamai srednjim zabatom s rozetom, podsjeana koncept komponiranja proelja ma-njih romanikih crkava. Plohe su obrae-ne plitkom plastikom u buci, koja imi-tira klesance. U srednjoj zoni verandeimaju po tri otvora u formi trifora s polu-krunim lukovima na katu i segmentnimu prizemlju i obrubnim trakama jedno-stavne prutaste profilacije. Na vrhu riza-lita su takoer trifore (trodijelne nie), kaoslijepi otvori. Horizontalno su proeljaralanjena profiliranim vijencima u buciu visini etaa i vijencima na donjoj linijiprozora. U Kleinovom projektu proeljepoprenog krila oblikovano je u neoro-manikome stilu s vijencem slijepih luko-

va na zabatu, okruglim prozorom i dvijeantike skulpture. Meutim, izvedeno je

jednostavno, s vijencem sjekomino pos-

tavljene vidljive opeke.Sjeverni toranj, kvadratnog tlocrta sdrvenim spiralnim stubitem, oblikovan

je u neogotikom stilu kao utvrda. Sa-graen je od opeke s konzolama i kosimpilastrima te kamenim detaljima kru-kolikih strijelnica i krovne ploe na vrhu.Vidikovcu se prilazi vanjskim stubitemoko ugla iz zadnje etae. Stube su odlijevanoeljeznih montanih elemenata,naruene u bekoj radionici. Na svakojstubi utisnut je natpis "C. Mohrenberg*W* & Comp. Wien". o je posebna vri-

jednost i rani primjer upotrebe takvekonstrukcije u Zagrebu. Zanimljiva je i

neogotika trolisna shema dvaju eljeznihvrata - ulaza s terena i izlaza na vrhutornja. Iako je sjeverno stubite za podrumucrtano u projekt, u vrijeme gradnje nijenapravljeno. Otvor u kamenoj oblozi zidai te stube sagraeni su 1979. godine.

Pripreme za obnovuMjetani Mikulia tijekom proteklih

60-ak godina nekoliko su puta inicirali ob-novu barem nekih dijelova zgrade, buduida su svakodnevno gledali njeno kon-stantno graevinsko propadanje. Mnogise sjeaju boravka u koli, koja je bila u

junoj katnici. Nekadanji saloni postalisu uionice, proirene na verande kojesu ostakljene prozorima - u prizemlju za1. i 2. razred, a na katu za 3. i 4. razredOsnovne kole "Nikola Luketi - Kozar-anin". U prostorijama vincilira stan je

dobila obitelj uitelja. Godine 1981. kolaje premjetena, a prostorije su 1982. adap-tirane za Djeji vrti umska jagoda. Kas-nije je bilo tekoa s iseljenjem stanara. Uprizemlju prostor prenice groa postao

je Dom kulture "Ivo Lola Ribar", koji su uzMjesnu zajednicu Medvedgrad koristile irazne udruge, meu kojima najaktivnije inajvee Hrvatsko seljako pjevako dru-tvo Sljeme, osnovano 1896. godine.

Omladina Mikulia pokrenula je 1976.inicijativu za ureenje podruma za klub.Projekti su 1977. dobili dozvolu Regio-

nalnog zavoda za zatitu spomenika, aradovi su izvoeni 1979. i 1980. godine.

Dio junog proelja 1997.

rizalit i zabat

Stubite sjevernog tornja 2008.

na poetku radova


18/73

19

Veina radova odnosila se na probija-nje otvora na sjevernoj strani tornja ibetoniranje stepenica te ureenje kot-lovnice u podrumu, a u prizemlju ruenjestana zbog izrade pozornice i sanitarija.Zemljani podovi zamijenjeni su beton-

skima i daanima, a do tada otvorenokrovite dvorane dobilo je podgled -strop. Manji radovi na izolaciji podrumaraeni su 1984. i od tada do 2008. godinenije bilo veih zahvata.

Godine 1997. pokrenuta je ponovnoinicijativa za sanaciju graevnog stanja

vile. Gradski zavod za zatitu spomenikakulture i prirode, kao nadleno strunotijelo, pristupio je izradi konzervatorskihsmjernica. Prikupljena je arhivska i dos-tupna tehnika dokumentacija, pregleda-na detaljno graevina, kako bi se razlu-

ili izvorni dijelovi od naknadnih i lo-ih intervencija, i izraene su probne

sonde povrinskih obrada. Uoeno je dasu zidovi graeni od mjeavine kamena iopeke s razdjelnicama po dva reda ope-ke po visini i kamena na podnoju. Uzidovima podruma nije naena vlaga jersu ve kod gradnje primijenjene klasinemetode izolacije, a juni vinski dio imao

je sustav blagog zagrijavanja. Zidovi i svo-dovi plitkih baldahinskih kapa s lunimgredama od nebukane opeke tijekomadaptacije za omladinski klub devastiranisu, oteeni i prebojeni jarkom crvenombojom. Naknadno izvedeno betonskostubite za podrum nema veliinu kojaodgovara javnoj upotrebi. U tim je rado-

vima otuena i sva buka s proelja dvo-rane s okvirima otvora te nisu sauvaniizvorni detalji i materijali.

Prilikom pregleda uoena je posebnakonstrukcija krovita katnoga dijela ljet-

nikovca. Primijenjena je geometrijska she-ma jednostruke visulje i statiki sustav,upotrebljavan od 18. stoljea. Parovi ro-gova pri vrhu lee na sljemenoj gredi, ana donjoj su strani oslonjeni na nazid-nicu, gredu na obodnim zidovima. De-talj prijenosa sila na protugrede i gredenazidnice, povezane kuscima, odaje starijipovijesni koncept konstrukcije. Pokrov jenekoliko puta bio parcijalno zamjenjivanraznim neadekvatnim formatima crjepo-

va, a i limarija je imala krive detalje.Stolarija je veim dijelom sauvana iz

vremena gradnje, ali je materijal dotrajao.Zanimljiv je i okov od ipki s obrtaljkama,

stoera - panti do nadsvjetla s trenjicama.Sva je stolarija izvorno bila smea u la-zurnoj obradi firnisom. U dvorani je za-mijenjena drugaijim presjecima drva inovim okovom. anji elementi bravarijena vratima tornja i metalni dijelovi ograde

vidikovca bili su dotrajali.Oteenja su bila najvidljivija na pro-

eljima. buka je na mnogim mjestimaotpala i pokazao se nain zidanja i ve-zovi opeke, to je zanimljivo za istraiva-e starih konstrukcija, ali loe za zgradu.Pojedine profilacije od lijevanog mate-rijala, koje su aplicirane oko otvora, ot-pale su ili su bile oteene do neprepoz-natljivosti forme. Kamene ploe na vrhutornja su na spojevima proputale i e-ljezne traverze nosaa su korodirale i i-renjem razorile zidove krunita.

Bilo je, dakle, oigledno da je potrebna

temeljita sanacija nakon 110 godina po-stojanja zgrade koja nije bila sustavno odr-avana. Meutim, osim dijagnosticiranjastanja i konzervatorskih smjernica, do po-etka radova prolo je jo desetak godina.

Obnova vilePoglavarstvo grada na ponovni je po-

ticaj mjesne samouprave odluilo obno-viti vilu novcem od spomenike rente,2007. godine. Strune slube Grada Za-greba provele su natjeaje za izradu glav-nog projeka, prema konzervatorskim

smjernicama, te za nadzor i izvoaa. Doz-volu za radove izdao je Gradski zavod za

Sjeverni dio podruma (prije klub omladine)

Rektorat Sveuilita: pogled s krova HNK


19/73

20

zatitu spomenika kulture i prirode. Uprvoj etapi sanirani su najugroeniji dije-lovi: krovite s pokrovom i sva proelja.Radovi su zapoeli u kolovozu 2008., apotpuno su zavreni u lipnju 2010. Po-troeno je onoliko novca koliko je plani-rano i ugovoreno.

Postavljeno je 1800 m2 skela. U pri-

premnim radovima izraene su konzer-vatorske sonde karakteristinih presjeka,kako bi se mogle definirati sve povrinskeobrade i detalji izvornog oblikovanja pro-elja. Sav dotrajali materijal je uklonjen izamijenjen novim, kvalitetnim. Ugraena

je stolarija od arieva drva, kakva je bilai izvorna, s pripadajuim povijesnim oko-

vom, kao i bravarija. Zidovi od nebukaneopeke tornja su oieni i zatieni tran-sparentnim premazima, kao i kameni de-talji. Restauratori su imali velik posao jer

je trebalo obnoviti i doprofilirati nekoliko

desetaka razliitih sloenih profilacijana proeljima. Konzervatorski nadzor uime Zavoda provodio je Mladen Perui,ove godine uz arhitekticu Maju Goriancumbrek.

ijekom obnove, nakon otvaranjakonstrukcija i presjeka, nailo se na niznovih otkria o graevini. Naprimjer, na

vrhu uglovnih rizalita junog proeljasu trifore sa zazidanim otvorima. Nakonskidanja limenog pokrova vidio se prostoriznad stropa prvoga kata, dovoljne visine

za koritenje. Moda se u prvotnoj iz-

vedbi odustalo od projekta, budui da suna Kleinovom nacrtu proelja otvori tri-fora prikazani s dubokim sjenama, jed-nako kao i ostali otvori s prozorima.e najvie etae tornjeva u nekim suzagrebakim ljetnikovcima ostaklje-ni vidikovci.

Realizacija obnove povijesnihgraevina ovisi o mnogo raznih im-benika, a ponekad i o srei u trenutkudonoenja odluka. Ve u fazi pripreme

dokumentacije nuno je detaljno pro-uiti svaki arhivski podatak, kako bi semogle donijeti to bolje i preciznije od-luke. Kao ilustracija moe posluiti slje-dee: nacrti ljetnikovca objavljeni su ulanku Olge Maruevski u crno-bije-loj tehnici, ali je navela da su kolorirani.Pregledom mape s projektima u NSB-u,uoeno je da je krov srednjeg dijela vileobojen naglaeno utim okerom. Iakosu uobiajeni pokrovi od crvenog crije-pa, tijekom radova na krovitu prona-

en je izvorni segmentni deblji biber-

crijep od gline boje pijeska. Oito je daje Klein ve u nacrtu namjerno odredioboju pokrova, koja se na prizemnici izsvih vizura istie. Za ostvarenje elje kon-zervatorskog nadzornika o nabavi tak-

vog crijepa, nastupio je sretan trenu-tak. (Ve je u antici smatrano da je sreanuna i pojavio se Kairos, najmlai Zeu-sov sin, bog trenutne sree, prikazan natrogirskom reljefu.) Naime, savjesni efgradilita, izvoaa poduzea Hedom,in. Vlado Staniak pretraio je trite idoznao da je jedna takva poiljka upravoizraena i otpremljena u arapsku zem-lju. Dobavljen je prihvatljiv uzorak i nakoordinaciji gradskih strunih slubi nad-zora odlueno je da se prieka isporukaposebnog i unikatnog crijepa za resti-tuciju izvornog izgleda pete fasade spo-menika kulture. U projektu je na vrhu

zabata prikazan Dioniz sa sviralom, grkibog vina, meutim, prilikom radova nisunaeni tragovi postolja za kip.

Na otvorenju obnovljene vile, 29. ruj-na, govorili su gradonaelnik Milan Ban-di, gradski vijenik dr. Dragan Korolijai predsjednik mjesnog odbora MladenVojkovi, a podmladak Mikulia u tradi-cionalnim estinskim nonjama tom jeprigodom ponosno pozirao.

da suri tri-, jed-

ma.u

m-nutkupreme

pro-bi se

je od-i slje-su u-bije-

rirani.SB-u,

la vile. Iako

crije-rona-

biber-

Sjeverni toranj nakon obnove Detalj vrha tornja s izlazom na stubite za

vidikovac

Radovi na obnovi

zapoeli su u kolovozu

2008., a potpuno su

zavreni u lipnju 2010. Mladi iz Mikulia naotvorenju obnovljene vile


20/73

21

Potresi spadaju svakako meu najne-ugodnije osjeaje koji zaokupljujuovjeka, kad osjeti da mu glavnouporite njegove egzistencije zemlja -zadrhe pod nogama. Strava, osnovanana primarnoj tenji za odranjem ivo-ta, zahvati svakoga, kad prvi put osjeti

gibanje vrstog tla - napisao je o zagre-bakim potresima prije vie od 80 godina

geofiziar dr. Stjepan kreb.

Napisala:Nada PremrlFoto:MGZ

Potres 1880. godine potaknuo izgradnjumodernoga grada

Eto Zagrebaljepega nego prije!U dugim stoljeima svoje povijesti Za-

greb je nekoliko puta pogoen potresima.

Bili su to uglavnom slabi potresi, bez ve-ih posljedica. U zadnjih petsto godinapoznate su u prolosti Zagreba ipak etiri

jae trenje. Najstariji zabiljeen potresdogodio se 26. oujka 1502., kad se sruiotoranj Crkve sv. Marka i otetilo nekolikokua na Gornjemu gradu.

Kako navodi Pavao Ritter Vitezovi,15. rujna 1590. bio je vrlo jak potres uBeu, koji se osjetio i u Zagrebu. U tom

je potresu poruen velikaki grad Med-vedgrad i u njemu se vie nije moglo sta-novati. Zatim, 11. veljae 1699., bio je jak

"Prizor iz zagrebakog ivota

poslije potresa od 9.XI. 1880."

u gostionici "Mediarnica" u

Vlakoj ulici; slikar Spiridion

Milanese, ulje na platnu, 1880.

Najjai veliki potres pogodio

je Zagreb i okolicu 9.studenoga 1880. u 7 sati,

33 minute i 53 sekunde -

zanjihale se zgrade, pucale

obrambene kule i bedemi,

pucali zidovi, uruavala se

krovita, ruili se dimnjaci,

mnogi balkoni i zabati


21/73

22

Jelaiev trg, na sjevernoistonoj strani

trga poruena je uglovnica, u pozadini se

vidi oteena katedrala

Snimio:HermanFickert,1880.

potres u Hrvatskoj s epicentrom u krai-koj potresnoj pukotini, meutim, u Zagre-bu nije napravio veliku tetu, navodi MijoKipati u raduPotresi u Hrvatskoj, objav-ljenom 1895. godine.

Najjai veliki potres pogodio je Zagrebi okolicu 9. studenoga 1880. u 7 sati, 33minute i 53 sekunde. Na zagrebakommeteorologijskom motrilitu oznaen jepravac potresnog gibanja od sjeverois-toka prema jugozapadu. rajao je desetsekundi, a jaina mu je bila osam stupnje-

va Merkallijeve ljestvice, odnosno 6,3 poRichteru. aj je potres bio povod strunogizuavanja. O njemu su napisane jo u 19.stoljeu tri monografije - jednu je napisaohrvatski znanstvenik, akademik Josiporbar i izdala Jugoslavenska akademija,a druge dvije tiskane su na njemakom

jeziku u Budimpeti i Beu.

O tom se potresu mnogo pisalo, odsenzacionalistikih napisa i izvjetaja udomaem a naroito stranom tisku, doozbiljnih znanstvenih studija. Najiscrpnijustudiju o zagrebakom potresu 9. stu-denoga 1880. napisao je akademik Josiporbar koji je na temelju vlastitih zapa-

Na Jelaievu trgu guvala

se gomila plahih ljudi, u

koijah spavahu obitelji,koje bjee napustile svoj

stan (August enoa)

anja i opsene ankete doao do niza po-dataka o snazi i karakteru potresa. Odnjega doznajemo da je epicentar bio sje-

veroistono od Zagreba, na Medvedniciizmeu Kraljeva vrha, Zeline i Kaine teda je do kraja godine 1880. bilo ukupno75 potresnih udara razne jaine. Premaorbarovim podacima, u Zagrebu je po-tresom bila oteena gotovo polovinazgrada (ukupno 1758) - a Zagreb je tadaimao 3830 zgrada i 29.218 stanovnika.Oteenja su bila razliita, no ipak je 485stambenih zgrada toliko oteeno da se unjima nije moglo ivjeti. Muzej grada Za-greba je o stogodinjici potresa priredioizlobu "Potres 1880. i izgradnja Zagreba".

Potreseni August enoaDeveti studenoga 1880. bio je za-

cijelo jedan od najteih dana to su ga Za-

grepani ikada doivjeli. aj sudbonosnipotresni udar ih je iznenadio. Uza silnupodzemnu tutnjavu, potresla se zemljaneuvenom estinom, svjedoe onodobnenovine. Zanjihale se zgrade, pucale ob-rambene kule i bedemi, pucali zidovi, uru-avala se krovita, ruili se dimnjaci, mno-

gi balkoni i zabati. Ljudi su u kuah kaoi na ulici oniemili od straha... u Zagrebuneima sgrade koja nije oteena - javljajuNarodne novine 9. studenoga 1880. A dvadana kasnije piu: Zagreb prilii danas

gotovo izumrlom gradu. Strava je danasvea nego 9. o.mj.

Bilo je tee ranjenih ljudi, ali smrtno jestradala samo jedna osoba: tipograf NikolaStani. On je s djetetom u naruju bje-ao iz svoga stana u Kaievoj ulici. Predkuom je na njega pao dimnjak i usmrtioga, a dijete je bilo samo lake ozlijeeno.

Prestravljeni su Zagrepani u panicinaputali svoje domove i, spasivi goleivote, s tjeskobom u potpunoj neizvjes-nosti oekivali daljnji tijek dogaaja. lo

je jo dugo podrhtavalo. Kroz osam pu-nih dana potrese podzemni, nepobjedividemon prirode tlo pod temelji nae pries-

tolnice dvadeset i sedam puti, pie Augustenoa u "Viencu", u podlistu Zagrebulje,netom poslije tog nemilog dogaaja. Inastavlja dalje enoa:Na Jelaievu trgu

guvala se gomila plahih ljudi, u koijahspavahu obitelji, koje bjee napustile svojstan. Ljudi spavaju i na Zrinjevcu, u da-


22/73

23

Popov toranj na Vrazovu

etalitu netom poslije

potresa

Porueni svod i glavni oltar u svetitu katedrale

Snimio:Otto Dasch,

studeni 1880.

arama, po klupama. Nikad ne vidjehuasnije slike, ne outih dublje alosti na

svoga vieka, kazuje nam enoa.Gradsko poglavarstvo podiglo je a-

tore i na Ciglani (danas srednjokolskoigralite u Klaievoj ulici). Neke su obi-telji bdjele u kavanama i gostionicama, amnogi su hladne noi provodili na klu-pama u parkovima. Mnogi su pobjegli u

klijeti u okolici grada ili roacima. U prva24 sata nakon potresa izdano je na eljez-nikom kolodvoru u Zagrebu ak 3800putnikih karata. Mnogi su iselili u Be,Graz, Celje, Maribor, Ljubljanu i rst.

Posebno dramatino je proivio po-tres gradski senator August enoa, koji

je kao lan povjerenstva Gradskog pogla-varstva obilazio oteene zgrade i predla-gao nune zahvate. Za neke objekte po-

vjerenstvo je predloilo ruenje jer ihzbog oteenosti nije imalo smisla pop-ravljati. ako su, primjerice, ve prvihdana sruene Priesterova kua na ugluJelaieva trga i dananje Prake, zatim uVlakoj broj 2, dok su na kuama u Ilicibroj 25, 29 i 39, u Massarykovoj broj 8 ina mnogima na Gornjem gradu hitnopoduzete statike sanacije. ee pogo-ene bile su gotovo sve crkve, osobitokatedrala.

U katedrali je potres doivio kanonikFranjo Raki, tada i predsjednik JAZU-a,koji je piui o tome dogaaju u Obzoru,meu ostalim, kazao: Uz golemu trenju

i uz straan tropot ulo se praskanje zi-dova. Pao je svod u presbiteriju. Od pra-

ine koja se uzvitlala od tog pada i odsilne buke to je padala sa svih svodovai zidina nastala je u crkvi posvemanjatmina. U mraku je prikazalo se njihanjeoltara i stupova nalik na kakovu sablazan.

Izgledalo je kao da se lome oltari i stupovi,da se rui itava ova velianstvena zgradauzdrmana u svojim temeljima. Svodkoji se sruio nad svetitem unitio jeglavni oltar i razbio dvanaest kamenihkipova koji su stajali na zidu svetita.

Novoj Vesi broj 18. Na Gornjem graduoteene su crkve sv. Marka i sv. Katarine.Juno krilo bivega jezuitskoga samostanabilo je znatno oteeno i moralo se sruiti.Kamenita vrata bila su raspucana, a jakesu se pukotine pojavile i na snanimsrednjovjekovnim kulama Gornjega grada- Popovom tornju i Lotraku.

Izgledalo je kao da se lome

oltari i stupovi, da se rui

itava ova velianstvena

zgrada (Franjo Raki)

eko je stradao i jedini zvonik koji jekatedrala tada imala. Osim katedrale,nadbiskupski dvor, sjemenite i kurijekanonika, stradala je i Crkva sv. Franje,posebno njen barokni toranj koji se zbograspukline morao sruiti. Oteen je bio isamostan franjevaca, kapela sv. Dizmuana poetku Nove Vesi, kadetska kola na


23/73

24

Pomo iz Bea, eke, PoljskeU sreditu Donjega grada, meu os-

talim, oteene su Bolnica milosrdne bra-e na uglu Gajeve ulice i Jelaieva trga,kua gradskog naelnika Matije Mrazo-

via u Petrinjskoj 1, zgrada Jugoslavenskeakademije na Zrinjevcu i mnoge druge

zgrade.U Kaini, Graneini i Kraljevu vrhu,u blizini epicentra potresa, crkve i kapelebile su gotovo sruene.

Grad je neko vrijeme bio i bez javnerasvjete, kole su bile zatvorene, trgovakipromet smanjen. Pretpostavlja se da jegotovo 6000 ljudi napustilo Zagreb.

Gradska uprava na elu s tadanjimgradonaelnikom Matijom Mrazoviem igradskim senatorima Augustom enoom,Gjurom Deeliem i Adolfom Hudovskimpobrinula se ponajprije za opu sigurnost,

pojaala strae. Vlada im je stavila na ras-polaganje svoje inenjere.

Zahvaljujui zalaganju gradske upra-ve, kralj Franjo Josip odobrio je da iz Beadoe jedna inenjerska satnija koja je,izmeu ostalog, raiavala ulice i uspos-tavljala promet u gradu, a dio satnije pop-ravljao je vladine i vojne objekte. Radilisu danju i nou, nedjeljama i blagdanima.Zagrebako puanstvo iskazalo je bekim

vojnicima osobitu zahvalnost i simpatije;u Be su se vratili tek 20. prosinca. Stotinekola odvozilo je silnu buku, popucane

opeke i crjepove na gradsko Sajmite (kas-niji Sveuilini trg), da se ondje nasipa ipovisi teren otprilike dva metra, utu suodvozili i u Prilaz i Klaievu ulicu, gdje jonije bilo kua, a trebalo je nivelirati ulicekoje e biti izravno spojene s kolodvoromJunih eljeznica.

Pomo je stizala iz naih krajeva i izsusjedstva, pa i iz inozemstva, ponajvieiz eke i Poljske. U Lavovu je izaao ialbum "Za Zagreb", a u Krakovu knjiga"Krakov Zagrebu". Pomo su dali i nekigradovi Francuske i Engleske.

Brzoj normalizaciji ivota nesumnji-vo je mnogo pridonio staloeni i energi-ni gradonaelnik Matija Mrazovi koji

je s puno ljubavi za grad organizirao br-zu sanaciju i angairao ve 10. stude-noga nekoliko stotina graevinskih rad-nika iz Slovenije i Austrije. Godine 1882.

Gradsko zastupstvo imenovalo ga je po-asnim graaninom zbog zasluga u vri-

jeme potresa. Istu diplomu dobio je iAugust enoa koji je 13. prosinca 1881.godine umro od bolesti kao posljedicenesebinog pomaganja graanima nakonpotresa.

Budui da je stolna crkva bila znatnooteena, prvostolni Kaptol je najavio da

e se sluba Boja obavljati u Crkvi sv.Marije koja je bila samo neznatno ote-ena. Dana 13. studenoga 1880. vodio jemisu na Jelaievu trgu zagrebaki nad-biskup, kardinal Josip Mihalovi, a pro-povijedao je Antun Kran, profesor Bogo-slovnog fakulteta i jedan od prvih rektoraZagrebakog sveuilita.

Posljedice potresa snimali su uglednitadanji fotografi: Ivan Standl, HermanFickert, Hinko Krapek, Otto Dasch i GjuroVarga. Niz snimaka tih dokumentaristanajzornije kazuje o nesrei koja je pred

130 godina zadesila Zagreb. Izdana su aktri albuma uspomena na potres. SlikarSpiridion Milanese naslikao je prizor izpopularne zagrebake gostionice "Medi-arnice" u Vlakoj ulici. a je slika izlo-ena u stalnom postavu Muzeja gradaZagreba. Veliki potres u Zagrebu odjek-nuo je snano u Europi, mnogi dopisniciprilagali su svojim izvjeima crtee, no tisu prikazi esto bili nerealni i prikazivalisu Zagreb u ruevinama.

Potres u Zagrebu zabiljeen je na jo

jedan neobian nain: skladatelj Ivan Zajc,inspiriran dogaajima koje je proivio,napisao je kantatu "Zemljotres", koju je

ve u veljai 1881. godine izvelo pjevakodrutvo Kolo.

August enoa napisao je poetkom1881. godine opiran izvjetaj banu i grad-skom poglavarstvu iz kojeg se vidi po-slovanje izvrnog odbora. enoa je svojizvjetaj zavrio rijeima: "Napokon, e-lim da Bog sauva na Zagreb od tolikenesree, koju doivismo od toli kobnegodine, kakova je bila g. 1880. Bog dao da

lijepi na glavni grad jo ljepe procvatenego to je prije cvao!".

Novo lice Jelaieva trgaI doista, zagrebaki je potres s kraja

19. stoljea donekle oznaio prekretnicuu graditeljskoj djelatnosti Zagreba - bio

je povod koji je potaknuo intenzivnu iz-gradnju, posebice je ubrzao ostvarenje

ve ranije izraenog projekta za regulacijusjeverne strane Jelaieva trga, koji je1878. predloio gradski inenjer RupertMelkus. On je planirao da se pomakne

Grad je ponudio ak

besplatno zemljite svima

koji e zapoeti gradnju

prije 1884. godine

Glavno vojno zapovjednitvo, Jezuitski trg br.

4, porueno juno krilo

Snimio: Ivan Standl nekoliko dana poslije potresa


24/73

25

graevna linija trga nekoliko metara pre-ma jugu i da se izgradi skupina trokatnihkua iste visine i obrade proelja. Grad jeponudio ak besplatno zemljite svimakoji e zapoeti gradnju prije 1884. go-dine.

Naravno, graani su se javljali na tu

privlanu ponudu te ve godine 1882.Guido Pongratz, poznati zagrebaki indu-strijalac, obavjetava Gradsko zastupstvoda e poruiti dvije stare kue i naruitinacrte za svoju novu liepu trokatnu kuukoju e dovriti do 1884. Kua je izgra-ena kao neorenesansna ugaona gradskapalaa na poetku dananje Radieve uli-ce, prema nacrtu cijenjenog arhitekta Her-manna Bolla, drei se Melkusove regu-lacije iz 1878. a velebna palaa sruena

je 1937. zbog politike i kapitala, uz sil-ne proteste graana i slube zatite spo-

menika, odnosno njezina borca Gjure Sza-be. Pongrazova palaa bila je ve otprijeu vlasnitvu transkog drutva "Assi-curazioni generali", pa su novi projekt po-

vjerili talijanskom arhitektu Marcellu Pia-centiniju.

Za trgovaku obitelj Gavella arhitektKuno Waidmann gradi na Jelaievu tr-gu broj 6 neobaroknu palau (proelje

je kasnije obnovljeno). Na uglu dananjePrake ulice gradi se ve 1881. nova kua,prema nacrtima graditelja Janka Jambri-aka. Nekoliko godina poslije potresa Jela-

iev trg je potpuno izmijenio svoje lice:od malog provincijskog trga postao jepravo trgovako i prometno sredite eu-ropskoga grada.

Njemaki arhitekt Hermann Bollneposredno prije potresa nastanjuje seu Zagrebu i poinje intenzivnu arhitek-tonsku i drutvenu djelatnost. Od uitelja,glasovitog bekog arhitekta FridrichaSchmidta, preuzima obnovu Crkve sv.

Marka i obnovu katedrale. Odmah do-biva i druge narudbe, pa postaje naj-plodniji arhitekt u Hrvatskoj. Nakonpotresa obnavlja i Crkvu sv. Katarine, gr-kokatoliku crkvu, pravoslavnu crkvu ifranjevaki kompleks na Kaptolu, gradikuriju na Kaptolu broj 6 i 21, obnavljaCrkvu Majke Boje Remetske, gradi no-

vu sjemeninu kapelu u Sjemenitu naKaptolu broj 29 te na mjestu potresomporuene crkve u Graneini gradi novucrkvu. Gotovo je nemogue ukratko na-brojati sva Bollova zdanja, izgraena u

prvom desetljeu nakon potresa. Spo-menimo jo samo neka: kemijski labora-torij na Strossmayerovu trgu (1884.), pazgrada Kola i Sokola, Obrtna kola (danasMUO), Evangelistika crkva i opina,kompleks Mirogoja itd.

Nakon potresa, u samo deset godina

izgraeno je u Zagrebu otprilike 700 novihzgrada. Zbog naglog irenja grada javila sepotreba za izradom nove "Regulatorneosnove", koja je predloena 1887. Godine1890., deset godina nakon potresa, Zagreb

ve ima 39.000 stanovnika, poveao se,dakle, za treinu.

Brzi i nagli razvoj s mnogo optimizmai stvaralakog elana zabiljeile su na go-dinjicu potresa, 9. studenoga 1881., Na-rodne novine u uvodniku: ...nu danas eto

Zagreba ljepega nego prije 9. 11. 1880.Dapae, on se sprema na takove inves-

ticije, koje nalazimo u velegradovima. Pro-met sveudilj se mnoa, stanovnitva imabarem koliko i prije potresa, preko 30 ti-

sua, a radimo kao crvi te emo za kojugodinu izbrisati sve posljedice lanjske naenesree.

Potres je doista potaknuo intenzivnuizgradnju Zagreba, ali to je bio samo po-

vod - naime, opi kulturni, politiki, ur-banistiki i gospodarstveni uspon koji jeupravo krajem 19. stoljea zahvatio Eu-ropu morao se odraziti i na nau zemlju, aposebice na glavni grad Zagreb.

Unutranjost crkve Uznesenja

Blaene Djevice Marije uRemetama

Snimio: Ivan Standl, 1880.

Nakon potresa, u samo

deset godina izgraeno je

u Zagrebu otprilike 700

novih zgrada


25/73

Obljetnice

2626

Vatru gasi, brata spasi! - tradicio-nalni je pozdrav vatrogasaca, kojise u Zagrebu uje ve 140 godina otkad je utemeljeno Dobrovoljno vatro-gasno drutvo Zagreb. Prije stotinu je go-dina (1. listopada 1910.) osnovana profe-sionalna vatrogasna postrojba, a prije 80godina gradska Vatrogasna zajednica.

Jo prvi povijesni zapisi o katastrofal-nim poarima poput do temelja unitene

roje, u pepeo pretvorene Aleksandrijskeknjinice ili zbog Neronova egzibicioniz-ma spaljenoga staroga Rima svjedoe ozastraujuoj moi vatre, ija je demon-ska snaga posluila i kao razorno orujetijekom svih ratova u ljudskoj povijesti.Upravo su stari Rimljani prvi organizi-rali protupoarnu slubu, a na isti su na-in protupoarne jedinice uspostavljali i usvojim provincijama i sreditima, pa tako iu Sisciji, dananjem Sisku, kolijevci vatro-gastva na podruju dananje Hrvatske, te

u Andautoniji (itarjevu), starorimskom

Profesionalno vatrogastvo u Zagrebu 1910. - 2010.

grepana brinuli razni propisi, iju je pro-vedbu nadzirala gradska vlast vie ili

manje uspjeno.

etiri razorna poaraA gorjelo je puno puta! Prvi zabiljeeni

veliki poar u Zagrebu prouzroili suMongoli 1242. godine, kad su osvojiligrad, ubijali, pljakali i zapalili sve zgrade.U olujnoj noi 26. svibnja 1624. godinemunja je izazvala poar ispod krova kate-drale, koji je zahvatio cijelu kaptolskuprvostolnicu i susjedni biskupski dvor.Pijani ak podstanar kod zagrebakogpodupana Ruia na Markovu trgu nes-

motreno je zapalio svoju sobu naveer, 29.oujka 1645. godine. Vatra je progutalagotovo cijeli Gornji grad. Evo to je o tompoaru zapisao kroniar Jaka Kopi:

"Kako je upravo puhao silan vjetar,prenio je vatru na krov crkve sv. Marka,koji je bio pokriven hrastovim daicama.

I u ono su doba sve kue u Zagrebu bilepokrivene slamom, trstikom ili drvom.Kamogod je dakle vjetar sa krova crkvesv. Marka prenio zapaljene hrastove da-ice, svagdje je buknula vatra. Za pola

sata bio je u plamenu cijeli gornji grad

Napisala:Diana KuiniFoto:iz knjige "Stoljee profesionalnog

vatrogastva Zagreb 1910. - 2010.

Gradska vatrogasna straa grada Zagreba.

U sredini sjedi voditelj i jedno vrijeme

zapovjednik strae Mirko Kolari.

Zagreb, 1910.

Vatrogasni toranj DVD-a Zagreb,

oko 1890. godine

gradiu nadomak Zagreba. U Zagrebu se,meutim, sustavna i organizirana obrana

od poara poela provoditi tek sredinom19. stoljea: prvo dobrovoljno vatrogasnodrutvo osnovano je 1870. godine. Dotada su za protupoarnu sigurnost Za-


26/73

27

Zagreb, izuzev kapucinski samostan i crk-va Blaene Djevice Marije. Poar je za-grebake graane zatekao u prvom snu.Kada se tko probudio, ve je gorio krovna njegovoj kui... estoki je vjetar puhaood sjeverozapada prema jugoistoku. Zato

je vatra spalila Kamenita vrata i susjed-nu veliku etverouglatu kulu. Vjetar jezapaljene drvene daice odnio preko

Medveaka na kaptolsku stranu, gdje suizgorjele sve kanonike kurije na Kaptolute graanske kue u Opatovini, Skalinskojulici i na Potoku. Vatra je unitila franje-

vaki samostan i crkvu, dok je potedjelaupnu crkvu sv. Marije i okoline kuice.

Kako je katedrala bila pokrivena hra-stovim daicama, postao je i njezin krovplijenom stranog poara. Izgorjeli su ta-koer biskupski dvor i sve kue u Vlakojulici.

Isusovac, koji je ovu stranu no pro-ivio u Zagrebu, opisuje sve to u latinskoj

spomenici samostana isusovakog, padodaje: Kad je nastao dan, pruala se oku

prealosna slika. Izmeu golih zidova str-ili su kamini i svodovi pogorjelih kua.

Ona nagrada za koju se lanovi vatrogasnoga drutva, osobito

gasioci rtvovati ele, nevidljiva je kruna koju e zaista plemenite

due u svom srcu nositi za portvovnu odvanost i prave zasluge,

rekao je Pavao Hatz, prvi predsjednik DVD-a Zagreb, 1870.

Momad

DVD-a Zagreb

na kraju 19.

stoljea

Pavao

Hatz

om ad

VD-a Zagreb

Pomoz' Bog, vatrogasci!

Ulicama su prolazile grupe ljudi svih sta-lea, te su glasno naricali oplakujui svojubijedu. to su isusovci stekli u prolih 40

godina, to im je propalo u roku od trisata."Ponovno je razorni poar poharao

Zagreb u noi 31. svibnja 1731. ada jevatra progutala gotovo sve gornjogradskekue, njih 104, a meu njima i Kamenita

vrata, sjemenite sv. Josipa te nekolikokanonikih kurija i Crkvu sv. Franje naKaptolu. Kad se vatrena stihija stiala, aZagrepani jo jednom poistili zgaritai oplakali izgubljeno trei dan nakonstravinog poara u pepelu krovita Ka-menitih vrata pronaena je slika Maj-

ke Boje, neoteena; drveni je okvir savizgorio, a vatra kao da je ustuknula predplatnom s likom Bogorodice koja u naru-

ju dri maloga Isusa, okruena anelima.udotvorna slika Majke Boje, koja je izpomahnitalog poara izala neoteena,i danas je dokaz Boje naklonjenosti izatite te mjesto molitve i zavjetovanjabrojnih Zagrepana.

A gradska se vlast sveanom proces-ijom i svetom misom zavjetovala svetomFlorijanu, zatitniku od poara, da sauvaZagreb od takvih stranih nesrea. Otada,

svake godine ispunjavaju Zagrepani svojzavjet 4. svibnja, na Dan sv. Florijana.

Gasnik za grad ZagrebIpak, naklonost nebeskoga zatitnikanije bila dovoljna da od poara zatitigrad u kojem su do potkraj 17. stoljeasvi krovovi bili bez dimnjaka, a samo jeodgovornost graana jamila da e sekamini i zidovi kua redovito istiti odae. Grad je imenovao trojicu nadzor-nika kamina, a kad su se u kuama poeligraditi dimnjaci, otvorio je 1683. godinenovo radno mjesto: prvi je zagrebakidimnjaar bio Bartol Manichar, ija jeplaa, u odnosu na druge obrtnike, bila

veoma dobra. Doneseni su i prvi propisiza zatitu od poara, koji su odreivali,primjerice, zabranu puenja nou na ulici,obavezu ienja kamina i dimnjaka te na-ine uzbune i ponaanja graana u sluajupoara. Graani koji bi konjskom zapre-gom dovozili vodu na poarite bili binovano nagraeni: "etiri forinte prvome,tri forinte drugome i dvije forinte treemu".

Prvi sustavni vatrogasni red "Gasnikza glavni grad Zagreb" donesen je 1. lip-nja 1857. godine, a propisuje nain odra-

vanja opreme za gaenje, nain dojave


27/73

28

poara, nain dopreme i postupak na po-aritu te postupak nakon gaenja. Buduida Zagreb tada jo nije imao vatrogasnuorganizaciju (Dobrovoljno vatrogasnodrutvo osnovano je 1870.), gradska je

vlast podijelila grad u pet vatrogasnih ko-tara, a opremu za gaenje poara razmjes-tila na est mjesta u gradu. Sve su zgrade,

prema veliini, podijeljene u est razredai morale su nabaviti odreenu vatrogasnuopremu. Gradski vatrogasni straari pro-matrali su grad s kule Lotrak i s dananjeZvjezdarnice, a pojavu

Documents

Zagreb moj grad br.31