Zagreb moj grad br.19

7/29/2019 Zagreb moj grad br.19

1/56

Besplatni primjerak

Sretan Boi

ISSN1

846-4378

Broj 19 godina II prosinac 2008./sijeanj 2009.


2/56

3

Impresum

Izdava: BIBRA izdavatvo d.o.o.Trg kralja Tomislava 21, ZagrebTel./fax: 01/4880 555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:

Biserka Rajkovi Salata

Pomonica glavne urednice: Tamara KernGrafika urednica: Nera Orli

Redaktura i korektura: Ana Gruden

Lektorica: Julijana Jurkovi

Novinari:

Milka BaboviBranimir poljari

Suradnici:

Snjeka Antunovi, dr. sc. Darija VraneiBender, Edit Glavurti, Dunja MajnariRadoevi, Ines Saboti, Zlatko Puntijar

Fotografi:

Ines Novkovi, Ivan Bali Cobra

Marketing: Biba Salata, 091/4880 555

Pravni zastupnik:

Tuak Mileti i partneriOdvjetniko drutvo

Tisak:

Poziv dragom IsusuO Isuse, kako bih volio, kada bi se

udostojao da ue u moj stan.

Gdje sasvim obine o zidu stvari vise.Gdje se u oknima rano ugasi dan.

Priao bih ti uz dim obine cigare,o svakom ovjeku i kako se koji zove.

I kako jedni uvijek nose haljine stare.I kako drugi uvijek nose haljine nove.

I kako ima sedam brinih dana.O Isuse, i svaki je ko to je bilo jue.I o tome, kako se, kad zaboli rana,

eir na elo duboko, duboko natue.

Priao bih ti dugo, sve dok ne zaujemo,kako se rosa niz prozor sliva.

Onda bih ti rekao sasvim nijemo:Isuse, umoran si, tebi se sniva.

O lezi, zaspi na postelji ovoj,koju ovjek svaki dan otkupi.

Tuno ti elo ovit u u utjehe povoj.Spavaj samo, a ja u na klupi.

Ima li toplije, ljudskije, njenije poruke od ove u (neto skraenoj) pjesmi dugo preuivanoghrvatskog pjesnika Nikole opa. "Ti ovu no umoran lezi na moju postelju, a ja u na klupi",poruka koja je jednim dijelom smisao ljudskog postojanja i smisao boinog darivanja? Bitidobar, pomoi umornu ovjeku, ovjeku u nevolji, uzeti malo od svog obilja i darovati onomkoji nema. Ima li ljepeg osjeaja i punijeg srca ovjeka humanih, pa i kranskih svjetonazora?Koliko bi bolje bilo na svijetu, koliko bi ljudi manje patilo da svatko od svog dobra samo malo,

malo daruje onima koji nemaju? Stoga, kad u ove blagdanske, boine dane kupujete darovesvojima najbliima (ili poslovnim partnerima) odvojite samo mali iznos za neke od mnogobrojnihdobrotvornih ustanova koje se brinu o onima kojima je najpotrebnije. Dua e biti punija, srca

vedrija, sretniji ete doekati Svetu no...A darivati ne treba pretjerano. Teka su vre-mena. Dovoljno je malo panje, ali ne za-boravite nikoga tko je vama drag i komu ste

vi dragi... Nekada kada su vremena bila jotea, darivala se aka oraha, pokoja jabukai aka suhih smokava i ljudi su bili sretni izadovoljni.A stol, i onaj badnjaki i boini i novogo-dinji uz potivanje tradicije neka ne budepretrpan. Katkad i od obilja glava boli naprimjer vina. Previe jela samo "zatupi"

ovjeka, uini ga tromim. Najvanije je dob-ro raspoloenje, vedar osmijeh i ledena srcaotapa...S pozitivnim mislima i eljom da dobra i ra-dosna srca doekate boine i novogodinjeblagdane!

Foto: Ines Novkovi

elite li na kunu adresu primati besplatan* primjerak asopisa "Zagreb,

moj grad", molimo javite se u nau redakciju teleonom ili e-mailom.

Poinje uplata potarine za sljedeu godinu.* asopis je besplatan, a plaa se samo potarina.


3/56

Povijest grada

4

Priredila i biljekama popratila: urica MilerFoto:Arhiva MGZ-a

Godina 1838. koje se rodio enoa, Hr-vatsku je viestruko obogatila.U Varadinu, Zagrebu i Karlovcu os-novane su ilirske itaonice koje postaju ari-

ta kulturnog, prosvjetnog i politikog djelo-vanja u hrvatskom narodnom duhu.U starom kazalitu na Markovu trgu odran

je Veliki narodni ilirski koncert s prologomIvana Maurania. Kako je zapisao StankoVraz, bio je to "prvi po visokoplemenitihgospojah u duhu ilirske narodnosti ureenikoncert".Deset narednih godina Ilirci se odupiru Ma-arima i maaronima, ali politika borba kojase vodi u Hrvatskom saboru oko ostvarenjapreporodnih ciljeva, u srpnju 1845. zavravakrvoproliem. Ispred Sabornice na Marko-

vom trgu, vojska je pucala na goloruko sta-

novnitvo, 13 ljudi ubila, a nekoliko ranila,zbog toga jer su Ilirci zahtijevali crkvenu,kulturnu i politiku nezavisnost Hrvatske odUgarske. Ban Haller odstupa, a Lajos Kossuthoptuuje Hrvate zbog veleizdaje i na elu is-tranog odbora ispituje "hrvatske smutnje".Pariz, Be i Petu zapljuskuju revolucionarniprevrati.Ban Jelai se sprema za rat s Maarima.

A djeakAugust enoa provodi te burne da-ne u parku Ribnjak, igrajui se sa svojim vr-njacima.Za povijesni razvitak Zagreba europske re-

volucije 1848. posredno su imale veliko zna-

August enoaU cjelokupnoj hrvatskoj

literaturi nema pisca koji je

o Zagrepanima i Zagrebu

ispisao toliko knjiga koliko

August enoa. Nema pjesnikakoji je s toliko ljubavi opjevao

Zagreb kao August enoa. I

umro bdijui nad njegovom

sudbinom kao gradski senator

i graanin Zagreba .

Skroz naskroz

Zagrepanin


4/56

Skladna cjelina zagrebake stolne crkve prijepotresa i restauracije krajem 19. stoljea

Skladna cjelina zagrebake stolne crkve prijepotresa i restauracije krajem 19. stoljea

5

enje. Ukinuem kmetstva prestaje stoljetnanadlenost crkve nad puanstvom. BiskupskaVlaka ulica, Kaptol i Nova Ves se ujedinjujus graanskim Griom i Zagreb poinje ivjetikao jedinstvena urbana cjelina.Da nije uslijedilo teko razdoblje apsolutis-tike vladavine, Zagreb bi vjerojatno bre os-tvarivao svoje znaenje hrvatske metropole.Car i kralj Franjo Josip uvodi otvoreni ap-solutizam u sve zemlje Austrijskog carstva, a

vladavina bekog ministra Bacha donosi Hr-vatskoj deset tekih godina. Uveden je aus-trijski Graanski zakonik i otpoinje germa-nizacija.GimnazijalacAugust enoa se drui s Lju-devitom Gajem, od njega posuuje knjige iita djela hrvatskih pisaca. Uskoro bude Gajoptuen za sudjelovanje u "jugoslavenskomrevolucionarnom pokretu" i uhien. Vatro-slav Lisinski, skladatelj prve hrvatske opere,umire. Njemaki jezik sve vie prodire u javnii kulturni ivot Hrvatske, a Eugen Kvaternikodlazi u emigraciju.U toj atmosferi August enoa zavrava s od-

linim uspjehom veliku maturu i ne mogavise zbog panslavizma upisati na zagrebakuPravoslovnu akademiju odlazi u Be i Prag.Studentenoa je nesretan, jer Hrvatskom vla-daju austrijski doseljenici koje narod prozivaBachovi husari. Provode ponjemivanje nasvim podrujima javnog ivota, osobito uupravi i kolstvu.Brojna andarmerija "uva" mir, a mnogo do-unika, iz straha ili za kakvu graansku slu-bicu, u tome im pomae.enoa se vraa u Zagreb, zanosno pjeva osvom gradu, ali estoko napada tuinskenavale i poroke domaih kameleona.

Mlad i prirodno nadaren za politiku, rasu-uje kao sredovjean iskusnik. Protiv tuin-aca i tueg u Zagrebu. Nezadovoljan Zagrep-anima, a zaljubljen u Zagreb, postaje naj-dosljedniji kroniar i kritiar Zagreba.

Kroniar i kritiar ZagrebaPie feljtone Zagrebulje "za budunost, zanau djecu, za nae unuke, neka vide kakvibijasmo u svagdanjem ivotu, u sitnoj po-

vijesti svijeta". Kroz njih nas podrobno oba-vijetava o opim prilikama u Hrvatskoj, Za-grebu i sebi.Ne mogavi zaboraviti posljedice Bachovaapsolutizma i moralnu zbrku koju je taj sus-tav unio i ostavio u narodu, uvodni tekstZa-grebulja sroio je ovako:"Da ste mi zdravi, estiti tioci, da ste mizdrave, lijepe tilice moje! Smjerno dooh predvae gospodsko lice, da ga nukam malo nasmijeh. I vrijedno je da se katkad nasmijemo.

'Variatio delectat', a nama Hrvatima svirajuobino takove varijacije, da je ovjeku i kukatii plakati astit u vas katkada zagrebakim

Povrh starog Gria brda,Kao junak lijep i mlad,Smjele glave, ela tvrda,Slavni stoji Zagreb-grad;

iv, ponosit,Jak, prkosit,

Kad slobode plane boj.Tko tu kliko ne bi:Slava, slava tebi,

Zagreb-grade divni moj!

Mnoge bure povrh njegaProsu svijeta udes ljut,Al' pod krilom naeg stijegaOn stajae tvrd i krut.

Ljutit stresaJuri bijesa

I razmrvi vraga roj.Tko tu kliko ne bi:Slava, slava tebi,


Nad njim bljesnu zlatna zvijezda,Da ugleda druga drug.Kao soko iz svog gnijezdaU daleki prhnu jug

Glas HrvatstvaDoziv bratstva:

Preni mi se, rode moj!Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,Zagrebe-grade divni moj!

Ti uskrisi nae pleme,Ti rastjeraj duha no,Ti nam sije znanja sjeme,Ti nam die roda mo.

Svjetlobornih,Umotvornih

Glava raa silan broj.Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,Zagreb-grade divni moj!

Kad zarudi mlada zora,A iz zore dvor i hram,Zlatno polje, zelen-gora,Sjajna Sava, loze plam:

Od milineDua gine,

Po krasoti blude toj.Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,


Zagreb-grade, naa glavo,Zagreb-grade, tite na,Zagreb-grade, naa slavo,Kao sunce ti nam sja.

Budi velik,Jak ko elik,

Tisu ljeta slavan stoj!Tko tu kliko ne bi:

Slava, slava tebi,Zagreb-grade divni moj!

August enoa: ZAGREBU

>>


5/56

6

>>paprenjacima, a ja imam te paprenjaste robeitavu torbu. Otkud? pitate me. Prije negovam na ovo velevano pitanje odgovorim,moram vam dokazati, koliko nam je u ne-kojim strukama koristilo narodno odgajanjemauhe Germanije. Vi vidite, da sam poneto jeziav, pa bihlasno od pjesnika zalutati mogao u raspravicu

o poturicama. Ne, toga za sada neu.Da nastavimo raspravu o spasovitosti Bac-hove sisteme. Znate li, to je picl? Kako ne bi!U Hrvatskoj ivjeti, a ne znati, to je picl! Neu ga definirati, to spada u logiku, a glavnatrafika logike svijeta ne nalazi se u pozornici.Ja vam samo velim da je Bach nauio Hrvatepiclovati i za ovo i za ono. I ja si najmih dvanjukovia, da mi dokazuju tajne priice sta-roga Gria. Ne bojte ih se! To vam nisu takovipicli, koji e iznijeti pred svijet to ovjek ukrmi govori ."Tako je pisao August enoa 1866, iste godinekada je novanom pomoi J. J. Strossmayera

u Zagrebu osnovana Jugoslavenska akademijaznanosti i umjetnosti, a u itavoj Hrvatskojsveano proslavljena 300-godinjica sigetskebitke i smrt Nikole ubia Zrinskog.Ulazi u redakciju "Pozora" da bi pisao kaza-line kritike. Punokrvni novinar, brz u raz-miljanju, zakljuivanju i na peru, pie ivo i

jezgrovito. Obraujui opeljudsku i nacio-nalnu problematiku, eto u opise unosi brit-kost i humornu gorinu svojih vienja.Kao "Pozorov" izvjestitelj prisustvuje sabor-skoj sjednici od 11. svibnja 1867:"Svatko je rad bar jedan put vidio na parla-ment na Markovu trgu, u domu upanije za-

grebake. Svakoga e prizor hrvatske sabor-nice ugodno dirnuti, ako ga i ne diraju ugodnozvuci veriga koji se ozivlju iz dvorita. udnoje, da se pod istim krovom sudi o budunos-ti naroda i o kazni zloinaca. No to ete mi se povlaimo iz provizorija u provizorij,stoga se ne udite i toj veoma provizornojkombinaciji Neki te neki miljahu, da e pripraviti u hr-vatskoj sabornici Calderonovu komediju 'Vjer-ni sluga svoga gospodara' al' se i oni ljuto pre-varie, jer je mjesto komedije izala 'karakternadrama', drama posve klasina, u kojoj je zas-tupnik svetoivanski (Ivan Perkovac, op. .

M.), kao deus ex machina udesio tako udnukatastrofu, da su neka gospoda sa tolikogaefekta problijedila kao krpa, pa jo vie onda,kad je gromovito pljeskanje dokazalo, da namse u sabornici 'karakterne drame' mnogo boljedopadaju nego komedije".Tom je prigodom maarska vlada htjela iz-boriti u Saboru veinu u korist svoje unio-nistike politike, ali glasovanjem nije uspjela.Posljedica tog neuspjeha je bila, da je hrvatskisabor na neizvjesno vrijeme odgoen, a is-te godine za bana postavljen Levin Rauch snalogom da provede Hrvatsko-ugarsku na-godbu.

I tako, po stoljeima uhodanoj praksi, to nijeilo milom, ilo je silom, a enoa da suvieozbiljno ne dirne u preozbiljno, svrnu pogledsa saboraa ne galeriju "ovjenanu vijencemlijepih gospoa i gospoica i zagrebe u slastzagrebakog svijeta"." Valja nam priznati da i na krasni spol nezazire od ustavnog ivota, da mu se mili sabo-

rovanje To je po mom mnijenju i posve na-ravski. Mukarci, osobito mnogi Zagrepani, ilisu enama krvnici ili opet mlitavi i mlaki kaokakav birokrat, a eni se hoe slobode i ivo-ta. No kako se uvjerih, na krasni spol zani-maju samo dravnopravne rasprave. Tehnikiizrazi : "anatomija", "samostalnost", "nagodba","zajedniki interesi", "virtualna prava", "perso-nalna i realna unija", veoma su poznati naimljepoticama. Dakako da ih na svoju tumae.1867. dvadesetdevetogodinji enoa zaljub-ljuje se u Slavu, kerku turopoljskog bilje-nika, ure pl. Itvania. Otac kao otac, ne

vjeruje u sigurnost novinarskog dinara, pa

enoa mora osigurati "pristupnicu" za brak,stupanjem u gradsku slubu i postaje grad-ski biljenik, a dva mjeseca kasnije mu ple-menite Slavice Itvani.

Gradski biljenikRadi iscrpljujue, praktiki dan i no, a ka-da postane ocem jo i vie. Nou prevodidrame za kazalini repertoar i pie romanei pripovijetke, a danju obavlja poslove grad-skog arhivara, izborne poslove za Gradskozastupstvo, mjesni sud i porotu. Vodi katas-tar i statistiku, poslove zaviajnosti i opi-narstva, izdaje potvrde i enidbene dozvole,

personalije, rjeenja za namjetenja i umi-rovljenje inovnitva, pie obrazloenja zanagrade i potpore, te upravne dopise za ops-krbu bolesnika lijeenih u inozemstvu, kao istranaca u Zagrebu.

Sastavlja molbe i dekrete graanima koji tra-e dodjeljivanje graanstva, istiui u njimanjihove vrline i zasluge za Zagreb.U zvanju birokrata provodi svaki dan od 9 do12 i od 16 do 18 sati. Tijelo ga izdaje, slabi,pojavljuje se groznica i osip.Nije ni udo! Samo u 1871. godini dodijeljenomu je 3750 spisa koje je do poetka veljae

1872. osim 36 predmeta, gotovo sve rijeio.Obavio je 150 komisija, rukovodio novanjemi vodio razne sjednice.I te godine, 5. svibnja 1872. moli estotjednibolesniki dopust.teta da se mnoga rjeenja i izvjetaji koje

je napisao nisu sauvala, jer je svako za sebeliterarna vrijednost. Iz mnogih od njih raza-bire se sranost i zdunost kojom je "onimana najviem mjestu" govorio to misli o i-novnicima apsolutistikog reima."Tuinstvo, koje je naem narodu toliko putapogodnim nainom odricalo svaku vinju spo-sobnost, bijede ga glupou i barbarstvom,

podiglo je iznova graju, da e naa zemlja opetpropast u nered, bezakonje, neman, poto jenestalo skrbnitva tueg birokratizma. Stoganije udo, da se u nas pojavio pokret u svakojstruci uprave i javne radnje, da se time u lautjeraju tuinske klevete.U tom obziru prednjaio je osobito Zagreb.Ozbiljno se stalo razmiljati o tom kako biglavni grad nae kraljevine izio lijep i sjajanu ovo novo doba, kao iv svjedok, da Zagrebnije gnijezdo divljakog opora, ve glava i-vog naroda, teeeg za civilizacijom".(Dio teksta iz predstavke kojom se 1872. moliHrvatski sabor da se za grad Zagreb donese

Izvlastbeni zakon.)Biljenik i gradski povjerenik August enoa,saziva 23. srpnja 1871. sjednicu graevinskogceha i uvodi u obrtnike pregovore i dogovorehrvatski jezik kao slubeni, jer je ve jednomtrebalo odstraniti "carske patente" i ine "pro-

vizorne naredbe".1870. objavljen je pod vodstvom A. enoeprvi slubeni popis stanovnika. Zagreb ima19.857 itelja.Kao pametan mukarac, a oduvijek ljubitelji potovalac ena (nerijetko Zagrebulje nas-lovljava na itateljice, a svojoj supruzi dik-tira vlastite tekstove), sastavlja predstavku

Zemaljskoj vladi i Hrvatskom saboru kojommoli da se otvori osmorazredna via djevo-

jaka kola, a u molbi istie:"kako je potrebno da javna nastava i eniprui vee znanje i umijee, nego je to bivalodo sada, kad su mogle samo keri imunijihroditelja u privatnim zavodima stei nao-brazbu. Vie djevojake kole postoje u drugimnaprednim zemljama, dok je naa domovinau javnoj nastavi zaostala". (I. Ulnik)1872. ispranjava se jedno mjesto gradskogsenatora. enoa se natjee, poetkom iduegodine polae slubenu prisegu i postaje grad-ski senator.Mu i otac

Foto: asopis Svijet 1931.


6/56

7

Gradski senator"Kad je postao gradskim senatorom, ondamu je bila briga napredak rodnog grada. Onje svojski gledao da izlijei Zagreb od osta-taka germanistike i centralistike bolesti, ata se bolest drala jo uvijek ljuto Zagrebasedamdesetih godina. Njega zapade godine1878. asna, ali teka zadaa, da krsti noveulice Starokazalinu, prije Blatnu ulicu pro-zvao je Demetrovom ulicom. Godine 1841.ureenu "Nordpromenadu" prozvao je Vra-zovim etalitem, na spomen, to je slavlje-ni pjesnik nedaleko odanle, u nekadanjoj"Dvorani", sklopio zanavijeke svoje oi. "Sd-

promenadu", gdje su se nekad Iva i moj otacigrali "raubera i pandura", prekrsti on tada uStrossmayerovo etalite". (Dr. M. enoa)enoa eli preurediti uske i blatne gradskeulice, predlae podizanje novih kua, trgo-

va i cijelih gradskih dijelova, ureenje Saves lukom kod Zagreba, pomak novih kua nasjevernoj strani kod Jelaievog trga, otvore-nje novog sredinjeg groblja i ureenje grad-ske kanalizacije. Svoje prijedloge potkrepljujepotrebnim nacrtima koji u skoroj budunostipostaju sastavni dio regulatornog plana i os-nova za poljepavanje i moderniziranje gra-da.

Putuje Europom. Dijelom europskih dostig-nua i iskustava eli oplemeniti Zagreb, i

vrativi se iz Genove, Milana i Bologne, pred-lae gradnju novog groblja po uzoru na onekoje je vidio. S tom izgradnjom u vezi, je ienoina elja da se iz Bea u Zagreb prenesuposmrtni ostaci Petra Preradovia. Inicijativuza prijevoz preuzee aci hrvatskog Sveu-ilita, a proglas za graane Zagreba sastavljaAugust enoa."Graani!Dne 14. srpnja 1879. prenijet e se kosti slav-noga hrvatskoga pjesnika Petra Preradovia,koje su dosele poivale u tuem dalekom gro-

>>

bu, u domau zemlju, gdje e nai poinak ukrilu glavnoga grada domovine, u Zagrebu.Sav narod prionuo je lijepo da elja slavljenika'U tvom polju daj mu groba!' postane istinom,a Zagreb moe se ponositi, da ga je zapaladika biti uvarom toli dragocjenih naroduostanaka. Na grad, naa domovina skoro nedoivie toli rijetke slave ('koja je samo junaka

hrvatskog uru Zrinskoga zapala'. Ove rijeiu navodnicima gradski naelnik Matija Mra-zovi je izbrisao).Vrijedno je i dostojno, da graanstvo glavnogagrada taj sjajni dokaz narodne samosvijestito dinije proslavi.Graani! Nakitite na dan 14. srpnja u 6 satiujutro svoje kue hrvatskim trobojnicama, ko-jim neka se dade crna vrpca, nakitite kue cvije-em i prostrite sagove. Pustite neka se troboj-nice viju itav taj dan u znak narodnoga slav-lja. Vas pako zagrebake trgovce i obrtnike,kraj kojih e prolaziti sprovod (Ilica, Jelaievtrg, Bakaeva ulica, Kaptol, Nova Ves umolja-

va Vae poglavarstvo da u znak poitanja pre-ma velikom pjesniku, zatvorite svoje duaneu onaj as, kad bude sprovod, koji e u 7 satiujutro krenuti od kolodvora, prolazio.Pokaite patriotikom zbiljom, da je na gradzavrijedio tu odliku, na narod tolika pjes-nika".Radi neumorno, a u svibnju 1880. preuzimareferadu graevne oblasti za privatne gra-evine."Tokom 1880. dodijeljeno mu je 6750 poslov-nih spisa (bez graevnih). Na koncu iste go-dine ostalo je nerijeenih 30 spisa od kojih se17 iste godine nije moglo rijeiti, pa se tako

pokazuje fiziki zaostatak od 13 komada". (I.Ulnik)Njegov radni stol uz koji je u gradskom ma-gistratu prosjedio etrnaest godina danas jeizloen u Muzeju grada Zagreba, a na njemusu na metalnoj ploici urezani enoini sti-hovi:

O, moj stole birokratski,

Ljuto li si meni drvo,

Oteo si meni tatski

ilih ljeta doba prvo.

Birokratski stol Augusta enoe

U cjelokupnoj hrvatskoj literaturi nema pis-ca koji je o Zagrepanima i Zagrebu ispisaotoliko knjiga koliko August enoa. Nemapjesnika koji je s toliko ljubavi opjevao Zagrebkao August enoa. I umro bdijui nad nje-govom sudbinom kao gradski senator i gra-anin Zagreba August enoa.Po njegov ivot bio je koban 9. studeni 1880,

dan kojeg je Zagreb zadesio potres.PotresOko pola osam ujutro zatreslo se tlo i ras-pucala zemlja, zaljuljali crkveni tornjevi, ruilesu se kue i drobili zidovi. S gradskim mjer-nikom i naelnikom enoa obilazi grad. Prvatri dana i tri noi ne spava. Provlai se ispodnapuklih greda, sputa u podrumske stanove,penje u potkrovlja i obilazi gostionice i trgovegdje se graanstvo privremeno smjestilo. Vi-

jea s gradskim slubenicima, pie izvjetaje iorganizira pomo za postradale.Prvi opis potresa tiska u "Vijencu" br. 47 od

27. studenog:"Deset sekunda! esti dio jedne minute! asak,da dva tri puta dahne, manje neg' to trebana smrt ranjenu crvu da pogine, ta je to uivotu ovjeka? ta je to u povijesti naroda? Hodasmo omamljeni, blijedi, vruica nastresla, ivci da e nam popucati, hodasmopo svetom tlu naega zaviaja poniknuteglave, nosei u srcu oajno uvstvo, da e nampod nogama zinuti grob, da e se domovi,gdje smo se rodili, gdje smo sa svojim milimtrajali sretne dane, oboriti na nas, da e naszakopati Na Jelaievom trgu guvala segomila plahih ljudi, u koijama spavahu obi-

telji koje bjehu napustile svoj stan.Oko toga stoje kue ko prijetei crni divovi,sred toga vidi se Jelaiev kip o mjeseini. Lju-di obilaze ko tiha, plaha struja, gledaju ispodoka kue i apu potiho Neki mi kapetan ree : Vodio sam svoju kum-paniju od velikoga vjebalita pri Savi. Pred na-ma stajae Zagreb. Ujedamput potrese se podnama zemlja, pred nama pone klimati gora,a tornjevi zagrebaki poee se njihati kaoibe na vjetru. "Momci", rekoh, "mi ve neemonai kasarne, jer neemo nai Zagreba!"

Portret Augusta enoe iz mlaih danavlahe bukovca


7/56

8

Znao sam, da je glavni udarac doao izZagorja na Graneinu, Remete, preko miro-gojskog groblja u Novu Ves, Kaptol, na Jela-iev, Zrinjski trg, te iao prema Savi. Zagrebe moj! Upri ljudski, dr' se junaki,evo vjere, cvjetat e ljepe neg' to si evo cvao,jer su ti sinci potenjaci, junaci. Ni iv neeporuiti naeg prava, nae svetinje, nikakva

mo nee poruiti ni tebe, a kukavicama da-leka kua."Njemake, maarske, engleske, a na alost inae novine objavljuju senzacionalistike na-pise o uinku potresa. Zabrinut zbog nemirakoji novinski izvjestioci, neistinitim pisanjemunose meu ljude, a sam pribran od prvogoka, u "Vijencu" br. 48, enoa pie:"Mislim da se ove moje biljeke mogu smat-rati vjerovnim, jer pripovijedam to sam nasvoje oi vidio, budui da sam kao javni zva-ninik obilazio sva opasna mjesta od dana 9.studenoga, tj. od dana potresa sve do sada, pasam dakako vie vidio nego novinski repor-

teri, koji svoje izvjetaje nakiuju frazama.I mi emo itaocima privesti pred oi nizslika, veinom po fotografijama revnoga aka-demikog svjetlopisca g. Ivana Standla, nekase potomci sjeaju tih stranih dana stari Popovski toranj na Vrazovom etalituproe zlo. Zidan je po prilici 1260. godine odkamena, zidovi su mu dva i pol metra debeli,al' sjeverni i istoni zid propuko mu je od kro-va do zemlje, i u nutrinji srui se debeli svodna prirodoslovnu zbirku kraljevske mukepreparandije, tolika bijae to sila."Neke je kue trebalo sruiti, a neke podup-rijeti. Devedeset dana enoa obilazi i razgo-

vara s postradalima, slua jadikovke i mukeljudske. Jesenska kia i hladno vrijeme uvelikenakode njegovu ve i otprije naruenomzdravlju, a jaki bolovi napadnu zglobove, aliga jo ne bacaju u postelju. enoa nadgledaradove, a dogaaje zapisuje.

Najtee su stradale zagrebake crkve, osobito

katedrala:" Stajah pred vratim Sto i stoti put samuao ovuda. Djetetom, djeakom, mladiem,muem Koliko li je slavnih Hrvata u tomprostoru disalo, koliko znamenitih ljudi po-iva pod ovim hramom? Plaho prekoraihprag, bio je mutan dan, grdna crkva zijevnuna mene. Tu kanda dua fali. Da, uasno jepogledati svetilite. Mutno nebo stere nejasnosvjetlo kroz zijalo krova na fantastino izmi-jeane hrpe kamenja, drvlja, gvoa". ("Vije-nac" od 27. XI. 1880, Listak)Vijesti o potresu odjeknule su irom Hrvatskei gotovo da nema grada koji ne sakuplja

pomo postradalima. U Varadinu se ve 12.studenog odrava skuptina i bira odbor za"ublaenje nevolja nesretnih uslijed groznekatastrofe postradalih stanovnika glavnogagrada", a 11. prosinca, "Vijenac" donosi ovak-

vu Varasdiensiu:

"Nesretan udes nae prijestolnice uzdrmao

je sva srca hrvatska, pak i srca naih inaehladnih i konzervativnih Varadinaca. Biloje dodue purgara "koji su govorili, da ne za-sluuju Zagrepani potpore, jer nisu (Zagrep-ani!) dozvolili Varadinu jo jednog sajmaza krmke odrati Al' se ipak stalo na svestrane kupiti za Zagreb. Grad je opredijelioZagrebu znatnu svotu, isto tako 'dvorana',Gospojinski odbor spremio lutriju "U svrhu to bre normalizacije ivota u gradu,kako bi se osposobilo to vie oteenih stam-benih zgrada za stanovanje, pozvano je ne-koliko stotina radnika iz Slovenije i Austrije,a zaposlili su se i teaci iz blie i dalje okolice

Zagreba." Vedrom veeri preplitao se otmjeni svijetpo irokom ploniku Ilice ili meu platanamaZrinjskog trga uz lijepe i visoke palae. estoetah ja ovuda, te mi se snilo, kako e jo ljep-e i vie palae niknuti iz zemlje. Danas je svedrugaije. U svakoj ulici naii e na kup ope-ka, kamenja, u svakoj ulici prijei te kakovdrveni stup, to prodire u ovaj ili onaj blokkue. Po krovovima gmiu, po ulicama vrveradnici Talijani, Furlani, Slovenci, Nijemci,Hrvati, sve se to urno tiska i vie, pa misli,da su ti ljudi doli u Zagreb graditi babilonskitoranj.

Pooh od Jelaieva trga prema Kaptolu,prevalih most. Stani! Tu je stara dvokatnicartvom pala, stara znanica od prvih danamoga djetinjstva Podignu je prije vie odsto godina poboni neki kanonik za stareiznemogle ene, prizidao i crkvicu sv. Florijanai na krov postavio toranj. Amo zaklanjali seljudski stvorovi, kojima je bijeda bila doseglado grla, kojima je starost bila ohladila toplukrv, kojima su drhtave ruke bile klonule nauvelo krilo, jadne starice bez krova, bez iegana svijetu". (" Vijenac" br. 50, Zagrebulje)Graneinska crkva u blizini epicentra potresabila je gotovo posve sruena:

Unutranjost gostionice u dane potresa (ulje na platnu)Unutranjost gostionice u dane potresa (ulje na platnu)

Kua na uglu Jelaievog trga i ulice MarijeValerije (danas Praka 1) bila je po odluci

Komisije gradskog poglavarstva sruena

>>


8/56

9

Crkva u Remetama,proelje

"Toranj srui se na hram boji. Survine ubiezvonara, upnik jedvice iznese glavu. Crkvaje pusta ruevina i mora se posve odstraniti.Limena kapa tornja sunovratila se naglavceu crkvu te stoji u njoj gotovo kao lijevak ubavi". (Vijenac", 11. XII. 1880.)Na prijelazu 1880. u 1881. bolovi u zglo-bovima postaju sve jai, upala se proirujena srce, enoa sve vie vremena provodi upostelji, ali utoliko ee potie obnavljanjeruevnih zgrada osobito kulturnih institucijai spomenika kulture:"Jedan sat od Zagreba prema sjeveroistoku

u uvodnoj dolini stoji milo zagrebako pro-tenite Remete koje rado posjeuju Zagrep-ani ili da se razblae i provesele pod sjenomgranatih lipa i stoljetnog hraa nu da se inagledaju lijepe gotike crkve i njezine slikarijekojim je svakolika prepunjena. Zbirka rukopisa i knjinica bijae prebogata,a remetski samostan ne samo staro hrvatskosvetilite, ve upravo kulturno sredite koje jeHrvatskoj dalo dosta znamenitih mueva, apovrh toga u gospodarskom obziru i podiglocijelu okolicu.

Sedam mjeseci poslije potresa veina zgradave je bila popravljena. Nove se lijepe i ukus-ne kue podigle, a na Zrinskom trgu se gradi"jedna od najveih u Zagrebu, a ima odgo-varati po ureenju i graevnom slogu svimzahtjevima nepredne tehnike". (To je palaaLjudevita Vranicanija graena od 1881. do1883., u kojoj je danas smjetena Moderna

galerija, op. . M.)U rujnu je enoa zamolio zagrebako graan-stvo i gradsko zastupstvo da mu podijeli ast za-grebakog graanina uz oprost od pristojbi.)Prema pravilima "Zlatne bule" iz 1242. gra-ansko pravo u Zagrebu, mogao je stei svakikuevlasnik koji je barem jednu godinu proveou Zagrebu, a za to vrijeme nije bio kanjen.U tu svrhu je morao pismeno ili usmeno za-moliti gradsko zastupstvo da ga primi zapravoga zagrebakog graanina. Ta se titulaplaala novcem koji se kasnije koristio zautvrivanje grada i njegovu izgradnju koja jeiziskivala neprekidan posao i znatne izdatke.

Samo izuzetno zasluni stanovnici Zagreba,kao na primjer A. enoa, bili su osloboeniplaanja graanske pristojbe. Umro je, ni dvamjeseca nakon to je u ruke naelnika Mra-zovia poloio graansku prisegu.

Popov toranj

Nagli urbanistiki razvoj Zagreba slikovito

dokumentira ova fotografija snimljena 1880. sprostora gdje je danas Glavni kolodvor

Sauvajte, to se iole sauvati moe, ne iz-briite nam sve uspomene hrvatske prolosti.Narod bez spomenika i prolosti jest mlohavotijelo bez svijesti". ("Vijenac", 25. XII. 1880.) >>


9/56

10

On, August enoa, graditelj narodnog duhai graditelj Zagreba, prosvjetitelj i pjesnik Za-greba."Draga hrvatska itateljice, koja e ivjeti ugradu Zagrebu poslije 500 godina, tebi da rek-nem danas rije. Nadam se svakako, da nas dot-le, nee izjesti kojekakvi mili prijatelji, kojih,hvala Bogu, ima ko na krunici zrnja, nadam

se, da e Zagrepkinje i onda hrvatski itati,pae vie nego sada. Ti e ivjeti u svjetskomgradu Zagrebu, etati po gradskom korzukraj obale savske, ti e gledati kako dolazedvokatni parobrodi iz Crnog mora do Zagre-ba, ti e "(napisao August enoa, 1877.)

>>

Autor svih ovdje donesenih citata, uz koje u zagradamanije upisano ime, je August enoa. Tekstovi su preneseniiz "Vijenca", godita 1880. i 1881, iz eljtonistikih rubrikaListak i Zagrebulje. Samo je uvodni tekst Zagrebulja prvotnoobjavljen u "Pozoru".Da bi se dananjem itaocu olakalo itanje, zastarjeli jezinioblici zamijenjeni su modernim, pri emu se pazilo da sene mijenja poredak rijei, kako se ne bi izgubila autorovaprepoznatljivost.Zahvaljujem na suradnji pri obradi otografja kustosimaMuzeja grada Zagreba, pro. Slavku terku i I vi Prosoli.

Do potresa 1880. Zagreb je iako kulturno i administrativno srediteHrvatske, izgradnjom bio mali provincijski gradi u velikoj Austro-Ugarskoj. Osam godina poslije potresa strunjaci i gradski zastupnicipredloili su takvu koncepciju regulatorne osnove prema kojoj jeZagreb trebao postati pravi europski grad to se i ostvarilo. Izgradivikomunalije, stambene, kulturne i drutvene objekte, dobio je izgledpo kojem je i danas prepoznatljiv. Broj itelja kojih je 1880. godinebilo 30.830 do 1900-te godine poveao se na 61.002 stanovnika.Ove, 2008. godine kada se prisjeamo 170-te godinjice roenjapjesnika, kroniara i gradskog senatora Augusta enoe, Zagreb brojioko 800.000 stanovnika, s bliim prigraem blizu milijun.U prolom stoljeu planirani parkovi od Zrinjevca do glavnog ko-lodvora, tampon zelenila uz eljezniku prugu (Botaniki vrt) zamiljenje tako da bude poveznica sa "zapadnim perivojem", sadanjim Ma-rulievim i Mauranievim trgom do Hrvatskog narodnog kazalita.Do danas su to "plua centra grada" i jedine planski osmiljene zelenepovrine.Povjesniari umjetnosti slikovito kau, da se tako "misli grad".Dvokatni parobrodi (kako pie enoa) ne plove iz Crnog mora doZagreba, a ni obrnuto. Ne plove ni amci, tek poneki kajak ili kanu izprisavskih sportskih klubova. Tu i tamo neki rijetki kupai zaplivajuSavom, a nekada, sjeam se, u mom djetinjstvu dolazili smo na da-nas nepostojee gradsko kupalite i sunalite tijekom cijelog ljeta. Ikupali smo se u Savi, jer je voda bila prilino ista.

Suvremena dogaanjaSuvremena dogaanja Strunjaci pak kau da bi plovidba do Zagreba rijekom Savom bilamogua ak i bez veih zahvata na regulaciji. Treba oistiti dno rijekepa bi bila i dublja i ira i prozirnija (a to se desetljeima ne radi) iakose sadraj kanalizacije milijunskog grada taloi i taloi.Posljednji pokuaj plovidbe od Siska prema Zagrebu izveli su brodari"Dunavskog LLoyda" 1984. godine, doplovivi s motornim tegljaemdo improvizirane luke u Oborovu desetak kilometara juno od Za-greba, dolepavi 150 tona cijevi iz sisake eljezare za zagrebakuprivredu. Dnevni list "Vjesnik" od 2. IV. 1984. godine, tu je plovidbunazvao podvigom i otisnuo velikim i masnim slovima naslov: "BrodDavorpristao u Zagrebu!" A nije! Ni do danas, 2008., dvadesetetiri

godine nakon lane objave.Svi dosadanji gradski dunosnici (a mi graani ih biramo i uzdr-avamo) svako malo se sjete plovnosti rijeke Save i obeavaju svata!injenica jest da topogledno nije ostvareno ba nita.Istina je, dananji inovnici ne rjeavaju po 3750 predmeta godinjesvaki, kao nekada gradski biljenik August enoa, ali da se po Za-grebu gradi gradi se. I rui. U centru centra. Nove e izgraevinebiti blie oblacima i dublje pod zemljom. Oni koji to rade kau da seprilagoavaju potrebama vremena pa u to ime prekrajaju urbanistikeplanove.Hvale se ili nam prijete (kako tko uje) da e probuiti Medvednicuod Zagreba do Zagorja. Zagorci se bune, kau da im to ne treba, aZagrepani su od tunela odustali jo prije pola stoljea kada seizgradilo prvih stotinjak metara na Mihaljevcu. Na vrijeme se shvatiloda je to protuprirodno, skupo i nepotrebno.Ali se zato podiu kue, dapae vile s bazenima u umi i zelenilupodno Sljemena, po glavnim pluima sve napuenijeg grada.Da se enoa danas "digne iz groba" vjerojatno bi napisao esej natemu "ive li moji nasljednici u gradskoj slubi za Zagreb ili odZagreba". Bi li ikoga od svojih sadanjih gradskih kolega predloio zadodjelu diplome zagrebakog graanina ili bi se morali zadovoljiti tekzvanjem stanovnika glavnog grada Hrvatske.No, za pohvalu je da se Lenucijev projekt, zvan potkova, urednonjeguje, cvijee se sadi, trava sije, ostarjelo i oboljelo drvee zamjenjujemladim, a granje i grmlje obrezuje barem jedanput godinje.Vjerujem da bi se taj djeli urbano osmiljenog starog Zagreba neza-boravljenom enoi i danas svidio.


10/56

11

Kako Zagreb vole pjesnici i pisciTekst i izbor:Snjeana AntunoviFoto:Marija Braut

M

oda e malo "starinski" zazvuatiove vae pjesme, pogotovo mla-dima i izazvati osmjeh, ali onima

koji se prisjeaju i poznaju vae romane i pri-povijesti zazvonit e hrvatska rije i hrvatskapovijest milim i srcu nam dragim ozrajimanaeg ovjeka. Zato, vjena vam hvala za tuljubav i te pjesme, gospodine enoa.

Oprotaj odZagreba

Zbogom Zagreb-grade,Ti moje veselje,U tebi mi nade,U tebi mi elje.

U tebi grob majkeI djetinske bajke.U teb' vina rujna,U teb' cvijea bujna,Drutva sve mladia.Pjesme, ala, pia.U tebi mi draga,Dua vjerna, blaga.Hrvati u tebi;Ljubim t' kako ne bi?Zbogom, Zagreb-grade,Ti moje veselje,U tebi mi nade,U tebi mi elje.

Boi

Boi je. Dol i brijegPokrio gusti snijeg;Da, svijet cijelSve bijel i bijel.

Tek okno ti selom svjetluca,Na stolu vidi kolaeI otac baje i puca,Djeurlija veselo skae,Od dragosti klike i sijeva,Kud komorom prostrta slama;A s djeicom majica pjeva:K r a lj n e b a s e r o d i o n a m a.

Boi je. Dol i brijegPokrio gusti snijeg.Da, svijet je cijelSve bijel i bijel.

(odlomak)

Lijepo mi se poredala goraA pred gorom silan hum do humaKao talas uzburkana mora;Goru, hume ovjenala uma:To je, brao, divno ono mjesto,Gdje se die na hrvatski prijesto,Pod tom gorom, na tih humih sad,Sjaji se na mili Zagreb-grad.

Al' bje doba svijet ga ne spominje Gdje ne bilo te hrvatske slave,Neg sve pusto, i sred te pustinjeNisi nao ive ljudske glave;uanj grmlja, nebotini hrasti,Pjev vilinski, rika od sablasti,Bijesnih voda urnebesni grom,Jedini bje glas u kraju tom.U toj davnoj, maglovitoj dobiOvom pustom i samotnom stranomSilnoj vojsci poi kob ukobi,Silnoj vojsci, a pod slavnim banom.Tu si vojska sva taborom legnu,No joj grlo ljuta ea spregnu;Svaki vie: Vode, vode daj!Otkud vode? suh je cijeli kraj.

S ljute ege sva tri gori goraBijesnim rijekam korita su nijema,Silnom hrastu puca suha kora,Ma ni kapke na travici nema;Sve ishlapi, sav se kraj isui,Teko, teko ovdje ednoj dui,Svanut e joj tude crni dan,Poginut e vojska, propast ban.Tu se bane dosjetio bre.Iz korica, kao arku munju

Ma junaki s crne zemlje tre,I zatako ma svoj otri u nju,A na mjestu, gdje ga ban zabode,U vis prsnu zraka bistre vode.Zagrebite momci! Viknu ban,Spaseni smo, ivot sauvan!

Gospodinu enoi injegovim pjesmama

Zagreb

Momci piju, ali ban govori:Hvala tebi, utoite milo!Ti nas, gdje nam dua ve izgoriNapojilo, smrti izbavilo;Slavna bit e jednom ova zabit,Tu e narod silu svoju grabit,Tu zaei slave svoje plam,I slobode podizat si hram!

Davno minu ova zgoda vee,Ime bana ne spominje pjesma,Al' to ree, sree ne poree,Jote tee iva ona esma,Zagrebite ban je prorokovo I ivotom stvori mu se slovo:Povrh gore, i uz kitni dol,Svanu Zagreb, kraljevski na stol.

S tebe grabi narod svoju snagu,U te gleda Hrvat, sjajna zvijezdo,Naa tvro proti svakom vragu,S arke loze sokolovo gnijezdo.Gdje ban zabo ma svoj, mili rode,Tu si zabo ti na stijeg slobode,Dri mi se tvrdo stijega tog,Osvjetlo mu lice stari Bog!


11/56

12

Napisao:Branimir poljariFoto: Ines Novkovi

B ista Augusta enoe koja resi Strossma-yerov trg postavljena je 1913., a rad jekipara Ivana Rendia. Druga je bistapostavljena 1940., u niu na tadanjoj zgradiOsnovne kole Augusta enoe u Opatikoj22, a djelo je kipara Emila Bohutinskyja. Po-

vodom 150. obljetnice roenja postavljenje bronani spomenik veliine 3 m na ugluVlake i Palmotieve, kiparice Marije Ujevi-Galetovi.Ali, Zagreb se svom najzagrebakijem knji-

evniku oduio i spomen-ploama s reljef-nim prikazom. Tako je u Mesnikoj ulici34 1902. postavljena spomen-ploa s likompisca ispod koje pie: ''U ovoj kui umro jeAUGUST ENOA MDCCCLXXXI''. Bilo

je to 13. prosinca 1881., kada je na samrtnojpostelji rekao: ''Koliko sam toga jo moraonapisati.'' Sluajnost jest da je umro 13., anjegova je ulica (koja povezuje Tomislavov trgs Drakovievom ulicom) prije imenovanjaulica u Donjem gradu bila numerirana kaoUlica 13.Ploa u Mesnikoj ulici rad je kipara RudolfaValdeca, ije skulpture i figuralne kompozicije

Izuzev dvije biste i bronanog spomenika,

Zagreb se svom najzagrebakijem piscu

oduio i spomen-ploama

Spomen obiljeja

Bista Augusta enoe naStrossmayerovom trgu

Bista Augustaenoe u

Opatikoj 22


12/56

13

ukraavaju mnoga zagrebaka zdanja. U nje-govim je djelima prisutna secesijska stilizacija,

kako bi se kasnije u svojim radovima prikloniovjernoj reprodukciji vienoga.U Vlakoj, pak, ulici uz monumentalni spo-menik postoje ak dvije spomen-ploe, a ve-zane su za roenje popularnog pisca. Tako jena kunom broju 43 postavljena crna spo-men-ploa na kojoj pie: ''U OVOJ KUIRODIO SE 14. STUDENOGA 1838. AUGUSTENOA, HRVATSKI KNJIEVNIK, PJESNIKZAGREBA. O 130. GODINJICI ROENJA,MATICA HRVATSKA, JUGOSLAVENSKAAKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI;DRUTVO KNJIEVNIKA HRVATSKE,1968.''

Meutim, nekoliko kua dalje, na kunombroju 35, postavljena je spomen-ploa s re-ljefom koji predstavlja pisca sa sljedeim tek-stom: ''U ovom dijelu Vlake ulice rodio se 14.studenoga 1838. hrvatski romanopisac AU-GUST ENOA. Podigoe 27. XII. 1931. Bra-a Hrvatskog Zmaja.'' Ova je ploa rad aka-demskoga kipara Rudolfa Ivankovia (Za-greb, 1906. Zagreb, 1964.), koji je poha-ao Kraljevsku umjetniku akademiju u Za-grebu, studij nastavio u Rimu, Firenci i Pa-dovi, a od znaajnijih su mu djela Spome-nik Antunu Mihanoviu u Klanjcu te niz po-prsja znamenitih Hrvata, a projektirao je spo-

menike Starevia, Kvaternika i Matoa.Nije teko odgonetnuti kako je dolo do to-ga da se dvije spomen-ploe vezane za e-noino roenje nau na dvije razliite kueu staroj Vlakoj. Oito je vlasnik kue i du-ana na kunom broju 35 uvjerio Brau Hr-

vatskog zmaja da se ba u njegovoj kui rodioznameniti knjievnik. Zbog opreza je istak-nuto sljedee: ''u ovom dijelu Vlake ulice'',ali oito da je ploa pripomogla vjetom tr-govcu u prodaji njegovih artikala jer, kakogod bilo, tu se rodio August enoa pa susigurno i njegovi roditelji ulazili i kupovali ustarom tacunu.

Spomen-ploa u Vlakoj 35Spomen-ploa u Vlakoj 43

Spomenik u Vlakoj


13/56

Zagrebaki gradonaelnici

14

Napisala: Blaenka HercegFoto:Privatna arhiva obitelji Holjevac

Veeslav Holjevac rodio se 1917. godineu Karlovcu, kao tree dijete u obiteljiHoljevac. ivio je od 1917. do 1970,a u hrvatsku povijest uao je (kljunom) ulo-gom predsjednika Narodnog odbora grada

Zagreba, odnosno Gradske skuptine. Du-nost zagrebakoga gradonaelnika obavljao

je od 1952. do 1963. To je bilo prekratko dabi u Zagrebu napravio sve to je elio, ali do-

voljno dugo da Zagrepane i Hrvatsku traj-no zadui svojim djelom. U nekadanjoj jedravi sprijeio marginalizaciju Zagreba (pai Hrvatske), tako to su u vremenu dok jebio na elu grada zamiljena, zapoeta, a idovrena brojna velika urbanistika ostvare-nja. U njegovom mandatu zapoinje razvojzagrebakoga gospodarstva. 13 je poduzeabilo osnova razvojnoga projekta, a to su:Konar, Jedinstvo, TKP, Radnik, Tvornicaelektroda, Utenzilija, Radio industrija, Brat-stvo, ME-GA, Nikola Tesla, Fotokemika,Ghetaldus, Jugokeramika, a grade se i novapoduzea: Pliva, Chromos i OKI. Godine1953. osnovani su INGRA, Energoprojekt,Viadukt, Industromontaa. 1954. s radom jezapoelo Dramsko kazalite Gavella, a slje-dee se godine odluuje o preseljenju i grad-nji Zagrebakoga velesajma, to je zavreno1956. Te je godine izgraen i odailja naSljemenu, to je znailo i poetak eksperi-mentalnoga televizijskog emitiranja. S radom

je zapoeo Zagreb film, a osnovan je i Studioza crtani film.

Veeslav

Holjevac

Najomiljeniji gradonaelnikU njegovo je vrijeme sagraena i iara ko-

ja vozi na Sljeme, a Veco Holjevac u ime Za-greba prima od Ivana Metrovia na poklonzbirku njegovih djela (od koje nastaje AteljeMetrovi u Mletakoj ulici).Od 1957. do 1962. se, zahvaljujui inicijativiVeeslava Holjevca, gradi stambeno naseljepreko Save za 10.000 stanovnika, a 1958. sa-graena je zgrada Gradskoga poglavarstva,a zapoeta je i izgradnja Koncertne dvorane

''Vatroslav Lisinski'', za koju Holjevac prikup-lja sredstva meu hrvatskim iseljenitvom.Dvorana je dovrena nakon njegove smrti,1973.Most slobode sagraen je 1959., a 1961. za-poeo je ''Muziki bijenale''.Potaknuo je osnivanje Hrvatske matice iselje-nika, bio je predsjednik Matice do 1968. te jeosigurao prostor za tu instituciju.Upornost i promiljenost Veeslava Holjevcaosigurala je izgradnju modernoga aerodroma,tada europskih dimenzija, a gradila se i naj-uglednija znanstvena institucija, ''Ruer Bo-kovi'', te brojne kole i fakulteti.U lanku Nacrt za Vecinu biografiju SlavkoGoldstein je rekao: ''Preko etrdeset godina,od onih dana kada je umirao Stjepan Radi,Zagreb nikad nije toliko uzbuen sudjelovaou jednoj agoniji; nikad toliko brojan u zajed-nikoj tuzi na jednom sprovodu. Dok su go-vornici nizali openitosti o radnikom djetetu,prvoborcu, junaku, generalu, ministru, gra-donaelniku, pa opet ministru i poslaniku,briljivo zaobilazei da spomenu posljednjuVecinu funkciju otpisanog ministra na raspo-laganju, znanci i prijatelji pamtili su smireni,prisni osmijeh koji je tako esto razoruavaonepovjerenja, utemeljivao ljudske simpatije,

Od 1957. do 1962.

zahvaljujui inicijativi

Veeslava Holjevca gradi se

stambeno naselje preko Save,

a 1958. sagraena je zgrada

Gradskoga poglavarstva te je

zapoeta izgradnja Koncertne

dvorane ''Vatroslav Lisinski''

Foto:InesNovkovi

Dunost gradonaelnika

obavljao je od 1952. do 1963.,

to je bilo prekratko da bi u

Zagrebu napravio sve to je

elio, ali dovoljno dugo da

Zagrepane i Hrvatsku trajnozadui svojim djelom


14/56

15

neponovljivi osmijeh koji je Vecu inio Ve-com.''Zagrepani su jednu aveniju koja vodi premaNovom Zagrebu, nazvali Av. Veeslava Ho-ljevca, u znak zahvalnosti i sjeanja na ovjeka

kojega su prepoznali kao osobu koja im moepomoi da ive bolje i ljepe u svojem gradu.Bio je ovjek kojega su iznad svega voljeli ipotivali. To moemo rei i za njegovu ki Ta-tjanu Holjevac, predsjednicu Gradske skup-

tine grada Zagreba, koja je o svom ocu rek-la: ''Silno je volio nas djecu. Nedjeljom na-kon ruka otac je malo odmarao, a onda nasje sve ukrcao u auto i vozio po gradu. Iao jekontrolirati radove koji su bili u tijeku, gle-

dao to je dovreno, a posebno je brinuo dase objekti ne grade na trasama gdje prolazepolitiari, poto bi odmah dobivao zabranugradnje. Kad je htio poeti izgradnju aero-droma dogovorio je s generalom Ivom Ru-kavinom da e aerodrom biti pola vojni, apola civilni i tako dobio pomo vojske zaienje terena. Uspio je organizirati sve gra-evinske tvrtke da pomognu u izgradnji gradapa su tako pomogle i u izgradnji aerodromskezgrade i piste.Kad je pokrenuo projekt izgradnje Zagreba-kog velesajma u kui je bilo opsadno stanje.Prisluni ureaji postavljeni su u cijeloj kui,

a ocu su rekli da e ii na Goli otok ako seVelesajam ne premjesti u Beograd. Situacijaje bila vrlo teka. Tada se ocu javio generalGonjak iz Beograda i rekao da ide na Brijunejer je Tito tamo.General je sletio u Zagrebu, moj otac se ukr-cao u avion i zajedno su otili kod Tita. Bila jeto prilika da otac razgovara s Titom i da muizloi cijeli projekt. Nakon razgovora je Titoobeao da e doi na otvorenje Zagrebakogavelesajma. Tada su svi pritisci i prisluni ure-aji ukinuti.Oca sam jako voljela, kao i moja sestra i mojbrat. Meni je bio i ostao uzor.''


15/56

16

Obljetnice

Peta je osnovana 1938. godine, kao V.muka realna gimnazija. Tijekom svihovih godina mijenjala je svoje nazivei nazive drava u kojima je nastojala trajati,

Napisala:Vesna Muhoberac, prof.prof. u Petoj gimnaziji u Zagrebu

Foto:iz "Monografije Pete gimnazije"

Sedamdeseta

godinjicaPete gimnazijeSedamdeset mislenih godina nae drage dame, V. gimnazije,

obvezalo nas je i zainteresiralo i napravili smo proslavu koja

je obuhvatila sve sadanje i bive uenike i uenice, njihove

roditelje, profesore i sve zaposlenike

i

Viestruko nagraivana predstava Alan Ford - epizoda Hamlet (1. mjesto na

Svjetskom festivalu kreativnosti u Sanremu, svibanj 2007.);redateljica: Vesna Muhoberac, prof.;

predstava je prikazana i na proslavi sedamdesete godinjicePete gimnazije u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski 6. studenoga 2008.

himne i dravnike, ravnatelje (Bla Madjer,Boidar Orekovi, Branko Pavlovi, Leo Ra-

ji, Vice Zaninovi, Josip Mii, Milica Jer-govi, Milan Tepuri, Anelka Ricov, IvanRuak, Petar Mladini), zajedno s uenicimai profesorima prola je razliite reime, u njojsu se pjevale razliite pjesme, u duhu vreme-na ili protiv njega, ali je duh Pete i petogim-nazijalaca ostao, kao i ugodna i poticajna at-mosfera u koli i potreba i elja za znanjem,bez obzira na sve. Broj razreda se mijenjao,od etiri do osam, kao i broj odjela u svakojgeneraciji i broj uenika u uionicama, omjeruenika i uenica takoer; Peta je prola raz-liite reorganizacije i reforme, nametnute iizborene programe, obnovu fasade i stubi-ta, mijenjanje boje zidova i nekoliko garni-tura klupa svake godine, zbornica je mijenjalamjesto i poloaj u zgradi, tajnitvo, referada,raunovodstvo takoer, uionice su se smanji-

vale, pregraivale, traio se prostor vie, pre-

namjenjivalo se, stvarale su se nove uionice snovim potrebama, kabineti su se nadopunja-vali ureajima, raunalima, materijalima. Ne-ke su promjene bile dobre i dobro su dole,neke nisu, ali sve su bile uvjetovane nedostat-kom prostora i potrebom da se upie dovolj-no uenika i da svi imaju svoje mjesto podsuncem.Profesori su bili i ostali znalci svoje struke,iako mnogih vie nema meu nama, odnosprema uenicima bio je i ostao i profesionalani neposredan, a uenici u Petoj uvijek su do-


16/56

17

Nekad su se maturalne veere odravale u Glazbenome zavodu; prof. Vlasta Horvat,profesorica geografije i dugogodinja voditeljica turnusa sa svojim razredom na stubituGlazbenoga zavoda.

Maturantice imaturanti Peteuvijek su veselodoekivali zadnjidan nastave i ulazaku ivot odraslih;na slici slavlje i

oprotaj od Pete.

bivali zavidnu naobrazbu i stjecali razinu zna-nja koja im je omoguavala upis na razliite,raznovrsne fakultete i nevjerojatno zanimljivei uspjene ivotne putove. Cijele obitelji ko-lovale su se u Petoj i na to su ponosne. I mismo ponosni na svoje uenike. Od osamosta-ljenja Hrvatske, Peta gimnazija nosi dananjeime, ima po generaciji est, odnosno sedamrazrednih odjela, oko 800 uenika, 50-ak pro-fesora i ostalih zaposlenika i velike dravne imeunarodne uspjehe (olimpijce iz matema-tike, fizike, kemije, informatike, turnire infor-matiara i fiziara, natjecatelje na Vip-eureki,dvostruke kazaline prvake svijeta na Fes-tivalu kreativnosti u Sanremu s utemeljite-ljicom Kazaline skupine Negromanti, reda-teljicom i mentoricom Vesnom Muhoberac,uenike i profesore na meunarodnim sim-pozijima i natjecanjima iz razliitih pred-meta), uspjene profesore koji su i mentorii savjetnici i predavai na razliitim simpo-

zijima, dva kolska asopisa, veliki mjeovitizbor, nekoliko bandova, Klub l jubitelja umjet-nosti, kazaline i filmske skupine, Debatniklub Sagitto, Sportski klub, razliita priznanja,nagrade, pehare, diplome, novinske, radijske,televizijske prikaze, mogunost uenja e-tiriju stranih jezika (uz latinski), Peta ima

vrsne glazbenike i sportae, nagrade za naj-bolje uenike nazvane imenima profesora, iz-ravne upise na nekoliko fakulteta, nagrade zanajbolje profesore (prof. Vesna Muhoberac,prof. Jadranka Pucar Jambrovi, prof. Dubrav-ka Turinovi, prof. Predrag Broanac).Peta je i prostor u koji dolaze studenti razli-

itih fakulteta, profesori na strune ispite, apostali smo i Sreditem izvrsnosti za mate-matiku, informatiku i biologiju. Jednako je takoutemeljen i Istraivaki centar mladih fizia-ra, organiziramo obiljeavanje Dana kruha iDana zahvalnosti za plodove zemlje, Boino-ga sajma, koncerte, kazaline predstave, pre-zentacije Pete. Predsjednik RH dodijelio nam

je Povelju kao priznanje za sveukupnost i us-pjenost ostvarivanja nae drutvene uloge.Pokuali smo proslavom prikazati barem je-dan dio uspjeha Pete. 6. studenoga u prepu-noj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski or-

Nagraivane ekiperukometa na pijesku Petegimnazije s trenericom,prof. Vesnom Muhoberac iravnateljem, prof. PierreomMladiniem

Na stubitu Pete gimnazijeproslavila se i 45. godina odispita zrelosti

ganizirana je velika proslava na kojoj su pre-zenteri bili neki od bivih uenika Pete kojisu sad uspjeni strunjaci u razliitim struka-ma, a umjetnike toke izvodili su sadanjii bivi uenici Pete. U dvorani je pokazan i

jedan dio filma o Petoj gimnaziji (urednicaStana Jelii), a cijeli e se film, kao i cijeliprikupljeni materijal moi pogledati na stra-nicama gimnazije. U pauzi su gledatelji na za-slonima mogli pogledati snimke razliitih

dogaanja vezanih za Petu, filmove i predsta-ve te kupiti ''Monografiju Pete gimnazije'',prigodno uklopljenu u veliku pernicu (dizaj-neri Bruketa i ini). Sredinjoj je proslaviprethodila izloba u prostorima gimnazije isveana sjednica na kojoj su zaposlenici govo-rili o svojim iskustvima u Petoj, uenicima,priali zanimljivosti iz kolskoga ivota iprisjeali se dragih kolega kojih vie nemameu nama. U organizaciji obljetnice Petegimnazije sudjelovao je i Klub prijatelja Petegimnazije, koji djeluje ve nekoliko godina.Umorni od slavlja, ali i vrlo zadovoljni, eka-mo novu godinjicu i unaprijed se veselimo.


17/56

Fotografje

Vladimira

Vuinovia

iz monografje

"Djeve sa

zagrebakih

proelja"

Ova djeva

krasi proelje

Britanskog

trga 5


18/56

19

O Zagrebu markom i igom

Napisala:Dunja Majnari RadoeviFoto:Muzej HT

U

ovom su izdanju 21. studenog 2003.godine predstavljena tri velikana hr-

vatskoga modernog slikarstva: OtonGliha, Slavko Kopa i Josip Rai.Na jednoj od tri potanske marke nalazi semotiv slike Pont des arts Josipa Raia. Naprateem promidbenom listiu maraka, Bi-serka Rauter Plani pie da je to "meanaslika modernoga hrvatskog slikarstva, uzroki povod parikoj orijentaciji cijele svite naihslikara prve polovine 20. stoljea i jedinstve-no svjedoanstvo poroda hrvatske slikarskemoderne."Josip Rai (1885. 1908.) roen je u Hor-

vatima, selu uz Savu u okolici Zagreba. Ta-lent i ljubav prema slikarstvu odveli su gana kolovanje u Be, Mnchen i vrlo eljeni

Josip Rainapotanskoj marki

Od 1994. godine Hrvatska

pota izdaje seriju prigodnih

potanskih maraka s nazivom

Hrvatsko moderno slikarstvo.

Gotovo svake godine,uglavnom u studenom ili

prosincu, u okviru ove serije

u malom kadru potanskih

maraka sa svojim su slikama

predstavljena tri umjetnika.

kovnim dogaanjima, slikarskim talentima,vrijeme koje je iznjedrilo osnivae hrvatskogamodernog slikarstva. Grupa mladih slikarakoja se u to vrijeme kolovala u Mnchenudobila je tamo naziv Hrvatska kola, a ovdje

je kasnije bila poznata kao Mnchenski krug,koji su inili Vladimir Beci, Miroslav Kralje-

vi i Josip Rai. Rai s posebnim ''osjeajem

za konciznost tona'', u akvarelu i u ulju traiiste pikturalne vrijednosti pa svojim djelimapostaje najznaajniji majstor hrvatskoga ton-skog slikarstva na pragu 20. st.Kultna Raieva slika Pont des arts naslikana

je 1908. godine, kada je njezin autor imaosamo 23 godine. Njezin je motiv stavljen na

jednu od tri marke u seriji koja je veliine42,60x35,50 mm. Nosi nominalu od 3,50 kn.Sve su marke tiskane na bijelom 102 g. gu-miranom papiru i imaju zupanje 14. Svakaod tri marke u seriji je tiskana u arcima od 9maraka, u viebojnom offset tisku i u nakladiod 300 000 komada.

Kultna Raieva slika

Pont des arts naslikana

je 1908. godine, kada je

njezin autor imao samo

23 godine. Njezin je motiv

stavljen na jednu od tri

marke u seriji.

Pariz, u kojem je sa 23 godine tragino pre-minuo.Rai se na hrvatskoj likovnoj sceni pojavljujepoetkom 20. stoljea, u vrijeme bogato li-

po

po

Hrv

Gotugl

ro

u

m

pr


19/56

Kultura

20

100. godinjici smrtiJosipa RaiaGodine 2008. navrava se sto godina od smrtiJosipa Raia, po mnogima najveeg talentau povijesti modernoga hrvatskog slikarstva.ivio je svega dvadeset i tri godine, nije stigao

Priredila: Biserka Rauter Plani,ravnateljica Moderne galerije

Foto:Arhiva Moderne galerijezavriti ni studij slikarstva na mnhenskojakademiji koju je pohaao. Njegov je opus,

prirodno, relativno malobrojan, ali je trag iutjecaj na hrvatsko slikarstvo i uope na re-cepciju njegova djela tijekom 20. stoljea bioogroman.Zanimljivo je spomenuti da je sudbina Ra-ievih slika i postupnog irenja svijesti do-mae javnosti o njegovoj genijalnosti uskopovezana s Modernom galerijom od samognjezina osnutka. Godine 1909. na izlobi Hr-vatskog drutva umjetnosti osnivaa Mo-derne galerije bila je izloena Raieva sli-

Moderna galerija, Hebrangova 1, Zagreb16. prosinca 2008. 15. oujka 2009.

Retrospektivna izloba

Josip Rai, Kavana na boulevardu, 1908.

ka Gospoa u crnom, blijedi hommage ne-sretnom slikaru. Potpuni zaborav trajao je

sve do 1920. godine kada je u Modernoj gale-riji u koncepciji Ljube Babia priree-na prva izloba djela Josipa Raia. Zahva-ljujui jednom slikaru, ali i kritiaru i povjes-niaru umjetnosti, Ljubi Babiu, Rai je ti-

jekom sljedeih desetljea izrastao u ''mit-sko'' ime hrvatske umjetnosti, a u obnovlje-nom stalnom postavu Moderne galerije iz1948., kojega je takoer koncipirao i postavioLjubo Babi, Raieva su djela zauzimala ci-

jelu jednu dvoranu.

Gospoa u crnom, 1907.

Dama ubijelom,

1907.Autoportret, 1908.


20/56

21

vatskoj ili izvan nje. Moderna galerija, uz toto je najpozvanija da priredi ovu retrospek-

tivu, u povlatenom je poloaju jer posjedujegotovo sva najvanija Raieva djela u ulju iakvarelu iz svih razdoblja, od djeakih akva-reliranih crtea do posljednje parike slikePont des Arts ukupno trideset i tri djela.Njegov crtaki opus znaajnim je dijelom po-hranjen i u Kabinetu grafike HAZU-a te uGrafikoj zbirci Nacionalne i sveuiline knji-nice u Zagrebu. Ukupno se est djela nalazi ubeogradskom Narodnom muzeju i u Muzejusavremene umetnosti, jedno je u skopskomMuzeju na savremenata umetnost, dva su uzbirci Komosar u Sarajevu, po jedno je u Mo-dernoj galeriji u Ljubljani, u zbirci Malanec

u Koprivnici, u Galeriji starih i novih majsto-ra u Varadinu, u Gradskom muzeju Vukovar,dva u zbirci Peri koja je pohranjena u Gale-riji Klovievi dvori, a jedan je akvarel u Muzejuza umjetnost i obrt. Dio Raievih radovanalazi se u privatnom vlasnitvu, ponajvie uZagrebu. Sve u svemu, retrospektiva najveado sada - u sedam dvorana prvoga kata na

jednome mjestu prikazuje sva poznata i da-nas nam dostupna djela Josipa Raia: ulja,akvarele, crtee i studije njih vie od 100.

Svjetski majstori Raievi uzori

Poseban dio izlobe predstavlja nekolicina djelasvjetskih majstora koji su bili Raievi uzo-ri: Velasquez, Rubens, Van Dyck, Manet, Leibl.Muzej Mimara ustupio je djela navedenihmajstora iz svoga fundusa. U tom idealnompopisu svjetskih majstora nedostaju imenaFransa Hasa i Goye, ali Goyu nadopunjavasam Rai sa svojom kopijom Goyine Dameu rukavicama koju je prema originalu Raislikao u parikom Louvreu. Ova dvoranas djelima svjetskih majstora, bez dvojbe jesilno indikativna za razumijevanje Raievihintencija, a i sama po sebi magnet koji privlaiinteres za razgledavanje sme retrospektive.

Izloba dokumentacijeRetrospektiva je popraena i dodatnim odje-lom dokumentacije vizualne, pisane i film-ske - s ciljem da se pokae sve to je sau-

vano i s jasnim naznakama svega onoga toje postojalo, a to je izgubljeno. Biljeimo po-seban uspjeh na tom planu, a to je pismo efa

parikih groblja od 10. sijenja 2008. godineu kojemu se navodi da je Josip Rai pokopanna groblju Bagneux.Naime, dugo se mislilo, zapravo do naihdana, da je Rai pokopan na groblju PreLachaise. Prvi koji je uvrijeeno miljenjedoveo u pitanje bio je Vladimir Malekovi.On je 2001. objavio da je u posjedu preslike izdnevnika ukopa groblja Bagneux koja navodida je Joseph Racic pokopan na spomenutomgroblju. Sada imamo jo jedan dokumentkoji potvruje Malekoviev navod. K tomesu izloena i pisma koja je Rai za svogaboravka i kolovanja u Mnchenu i Parizu

pisao ocu, kao i dopisnice i razglednice kojeje uputio ocu u Horvate, a nekoliko ih uvaKabinet grafike HAZU-a u Zagrebu. Sa-kupljene su i malobrojne fotografije Raiapojedinano ili u drutvu, koje u primjerenimfotografskim poveanjima doaravaju lik to-ga velikana hrvatskoga slikarstva s poetka20. stoljea.

EpilogPod nerazjanjenim okolnostima Rai je20. lipnja 1908. godine naen mrtav u ho-telskoj sobi u rue l'Abbe Grgoire br. 45 uParizu. Iz pisma Raieva ujaka Josipa Za-

jeca slikarovom ocu Miji u Horvate, onda-njem selu na podruju dananje zagrebakeKneije, saznajemo: ''Hotelski sobar otvori

vrata i vidi Raia mrtvog leati preko pos-telje ve hladnog i drei u desnoj ruci pi-tolj s kojim si je u glavu puknul.'' Zato? Tosu si pitanje postavljali svi koji su pisali oRaiu tijekom proteklih 100 godina. Nekisu nagaali, neki su pokuali i odgovoriti(Beci, Krlea, Herman). Ostaje da se sloi-mo s onime to je 2004. godine napisao IgorZidi: ''Josip Rai bio je i ostao najveomzagonetkom hrvatske moderne umjetnosti.''No, istodobno treba dodati da je retrospektiva

u Modernoj galeriji veliki korak k rjeavanjute zagonetke, a recentni susret s djelima Jo-sipa Raia, nedvojbeno slikarska sveanostnajviega ranga.S tako iroko postavljenim izlobenim pro-

jektom te s bogato ilustriranim katalogom imnotvom popratnih dogaaja, predavanjima,okruglim stolom, strunim vodstvima, radio-nicama za djecu i produkcijom audiovodia usustavu Mobile-Guide-a, CD-roma i drugihsuvenira, Moderna galerija otvara nove, di-namine putove prikazivanja, vrednovanjai promicanja hrvatske slikarske batine 19. i20. stoljea.

Danas su njegova najreprezentativnija ulja iakvareli izloeni u Modernoj galeriji u drutvu

najpoznatijih ostvarenja ostalih lanova tzv.''hrvatske kole'' ili ''mnhenskoga kruga'' Miroslava Kraljevia, Vladimira Becia i Os-kara Hermana. Bez sumnje, razumijevanjuuloge i mjesta Raieva djela, osim Babia,podjednako su pridonijeli Miroslav Krlea,piui znameniti esej ''O smrti slikara JosipaRaia'' (1928.) i Vladimir Beci u svojim''Uspomenama'' (1931.) te u ''Sjeanjima naRaia i Kraljevia'' (1935.). Poslije Drugogasvjetskog rata zaredale su iznimno znaaj-ne izlobe i studije koje su analitiki i povijes-no-umjetniki irile i produbljivale fenomenslikara i slikarstva Josipa Raia; monografski,

poput retrospektivne izlobe u Modernoj ga-leriji, odrane 1961. godine, ili problemski,kao to su bile izlobe Slikarstvo Mnhenskogkruga (Umjetniki paviljon u Zagrebu 1973.) iJosip Rai Miroslav Kraljevi, memorijalnaizloba 1885. 1985., odrane u Modernojgaleriji u povodu stote obljetnice roenja tihdvaju izvanrednih umjetnika, od kojih je prviumro u 24., a drugi u 28. godini.

Retrospektivna izloba JosipaRaia (Horvati kod Zagreba, 22.oujka 1885. Pariz, 20. lipnja 1908.)slikarska je sveanost jedne od kapitalnih

dionica modernoga hrvatskog slikarstva.Treba rei da je tijekom svih godina i deset-ljea sve do danas Rai imao samo jednucjelovitu monografsku izlobu, onu odranuu Modernoj galeriji 1961. godine. Ve spome-nuta iz 1920. bila je prvi, ali nepotpuni poku-aj, sve ostale bile su ili u zajednitvu s M. Kra-ljeviem (1935., 1985.) ili u okviru ''mn-henskog kruga'' (1952., 1973.). Retrospektivau Modernoj galeriji tako je druga monografskai poglavito cjelovita, ali i optimalna prezenta-cija Raieva opusa u smislu izlaganja svihpoznatih djela koja se nalaze u muzejima, ga-lerijama i u privatnom vlasnitvu, bilo u Hr-

Pont desArts, 1908.


21/56

27

Milivoj Uzelac:Retrospektiva

I

stina je da njegov odlazak nipoto ne znaii cjelovito naputanje ove sredine. Veze sasredinom iz koje je potekao odravao je

i prijateljevanjem s umjetnicima. Jedno odtih prijateljstava je i ono sa slikarom VilkomGecanom, s kojim poinje prijateljevati jo udjetinjstvu, u Realnoj gimnaziji u Banja Luci.Na hrvatsku umjetniku scenu stupaju istegodine kada s nje, preranom smru, silazinajvei autoritet njihova narataja, MiroslavKraljevi. Generacija kojoj pripadaju Gecan iUzelac u svakom je pogledu obiljeena Kra-ljeviem.Vaan preokret u ivotu Milivoja Uzelca do-godio se u jesen 1911., kada mu umire otac,a nakon toga se majka s djecom, Milivojem injegove dvije sestre 1912. godine seli u Zag-

reb. Te jeseni u Zagreb je iz Banja Luke stigaoi Vilko Gecan. Obojica tu krae vrijeme poha-aju privatnu kolu Tomislava Krizmana. Tihnekoliko jesenskih mjeseci 1912. bit e i zaGecana i za Uzelca, ali i cijelu njihovu gene-raciju iznimno znaajni i stoga to e sesusresti s djelima Miroslava Kraljevia, slikarakoji e svima njima nakon toga biti idolom.

Napisao: Zvonko Makovinjim i Gecanom dola iz Praga u Zagreb.Udruenje umjetnika u jesen 1920. Uzelcudaje atelje na Voarskoj cesti 74 i ta e se

promjena osjetiti i u njegovim djelima. Tunastaje njegovo prvo istinski veliko djelo Uateljeu boema (1920.). Ta slika nije vanasamo za Milivoja Uzelca. To je, zapravo, dje-lo kojim se na maestralan nain zakljuujenazonost Miroslava Kraljevia u generacijikoja ga je proslavila, uzdigavi ga na pozicijuapsolutne norme, svojega idola.Slika U ateljeu boema svojevrsni je oprotajod Uzeleva ranog, prako-zagrebakog raz-doblja. Godine 1923. nastaje kljuno Uzelevodjelo. To je Autoportret pred barom. Ta jeslika raena na naelu kolaa.1923. Uzelac e definitivno otputovati u Pa-

riz i Francusku izabrati za svoje trajno bo-ravite. U jesen odlazi u Pariz i smjeta se upredgrae Malakoff. Izniman socijalni talentomoguava Milivoju Uzelcu da se vrlo la-ko snae u novoj sredini. tovie, prima na-rudbe, nalazi kupce, a samo godinu dananakon dolaska u Pariz izlae etiri slike naJesenskom salonu. Slika portrete, vedute iopenito gradske prizore, prizore iz kavanaiz intimnih ambijenata, a lakoa kojom radiponekad dosee i opasnost povrnosti.1928. Uzelac naputa Malakoff i nalazi ateljeu gradu, a u ljeto mu dolazi Vilko Gecan koji

ve nekoliko godina boravi i radi u Americi.

Kada u jesen 1930. bude upoznao Rosemariede La Rayre nai e u njoj ne samo svojnovi stalni model, nego i ivotnu suputnicu skojom e provesti ostatak ivota. Niz portretaRosemarie i njezine male keri iz ranijegabraka postaju Uzelevim estim motivom, aono to je u svemu tome novo je osjeaj in-time koji Milivoj Uzelac prvi puta postavljakao dominantan sadraj svojih slika. Ponovnolakoa, ponovno vraanje na iste motive, sveei boravci na jugu Francuske gdje nastajusvijetli, koloristiki bljetavi prizori, slikanjeraznih varijanti istoga motiva To su os-novna obiljeja Uzelevih tridesetih.

Kraljevi je, naime, 11. studenoga 1912. u

Ulrichovu salonu u Zagrebu otvorio svojuprvu samostalnu izlobu. Gecan e sredinom1913. otii na kolovanje u Mnchen. Uze-lac, meutim, ostaje u Zagrebu gdje je s jedvanavrenih esnaest godina poloio prijem-ni ispit i upisao se na Privremenu kolu zaumjetnost i umjetni obrt, kako se tada nazi-

vala budua Akademija likovnih umjetnosti.Nemiran, bolje reeno, izrazito nediscipli-niran, pomalo razmetljiv, Uzelac se nije sna-ao u koli koja je traila urednost i konti-nuiran rad, a zbog neprimjerenog je ponaa-nja s Akademije i iskljuen. Kada je (uskoro)zapoeo Prvi svjetski rat, Uzelac e biti mo-

biliziran, no uspjeva se osloboditi te 1915.odlazi u Prag gdje provodi ratne godine i radiu ateljeu slikara Jana Preislera, a povremenoposjeuje Akademiju.Krajem Prvoga svjetskog rata u Pragu su(uz Uzelca) jo i Marijan Trepe i VladimirVarlaj, a u proljee 1919. tu dolazi i VilkoGecan. Uzelac slika brojne portrete, meunjima i one na kojima portretira Gecana teskupne u kojima su uz Gecana Uzelac i ta-danji njegov stalni model Viktorija, kojue portretirati i Gecan u nekoliko varijanti.Mlada devetnaestogodinja ehinja Viktorijabila je zaljubljena u Uzelca te je zajedno s

Tko je, zapravo, Milivoj Uzelac, hrvatski slikar koji nakon

1921. jo samo kratko vrijeme boravi u Zagrebu, da bi

odatle u Francusku definitvno otiao 1923.?

Crna cesta

ena u crvenom

U ateljeu boema 1920.


22/56

28

Uumjetnikom su programu, kojim sugoranovci dokazali da je mogue spo-jiti tradiciju i moderan izriaj, na-

stupile gotovo sve sekcije Drutva i poseb-ni gosti: Arsen Dedi, Josipa Lisac, IvanaKindl, Caremen Stepi, Cinkui, Bearine,Simfonijski orkestar HRT-a i ostali. Prihodi odkoncerta proslave uplaeni su u humanitarnusvrhu za Zakladu Ana Rukavina. Osimtoga, proslavom se obiljeila i 95. godinjicaroenja te 65. godinjica smrti velikoga hrvat-skog pjesnika Ivana Gorana Kovaia.Studentsko kulturno-umjetniko drutvo

Ivan Goran Kovai osnovano je u okviruSveuilita u Zagrebu 1948. godine. Od ta-da djeluje kao poveznica svih narataja za-

ezdeset je godina prolo otkako nas Goran vee i spaja. Tih

60 godina ljubavi prema umjetnosti i rada vie tisua lanova

obiljeeno je 15. studenog u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog

humanitarnim koncertom, pod pokroviteljstvom Plive.

ezdeset godinaSKUD-a Ivan Goran Kovai

ljubljenika u stvaranje, ali i svih onih koji uumjetnosti istinski uivaju. Danas u sklopuDrutva, uz manifestaciju Goranovo pro-ljee, djeluje est sekcija. U 60 godina svogapostojanja, goranovci su nebrojeno puta nanastupima diljem svijeta te mnogim me-unarodnim nagradama i priznanjima, po-tvrdili svoju darovitost u stvaranju arolijepjesme, plesa i glazbe.

Akademski zbor Ivan Goran Kovai osnovanje kada i samo Drutvo, 1948. godine. Otadsu ga vodili ugledni hrvatski glazbenici:

Mladen Jagut, Duko Praelj, Lovro upano-vi, Adalbert Markovi, Dinko Fio, VladimirKranjevi i Saa Britvi. Poetkom 2003.

vodstvo Zbora preuzima dirigent Luka Vuk-i. lanovi Zbora, mahom studenti Sveu-ilita, ve generacijama uivaju u dodiru s

vrhunskom glazbom, a svojim amaterskimarom esto dosiu profesionalne domete.Na brojnim gostovanjima rodile su se mnogeljubavi; neki su, a meu bivim lanovimaZbora mogue je pronai i mnoge poznateosobe iz kulturnog i javnog ivota Zagreba iHrvatske, koji svoju mladost u goranovcimas ponosom istiu. Najljepe uspomene veza-ne su za mnogobrojna gostovanja, kao to suona u SAD-u, Kini, Koreji i Meksiku. O us-pjenosti Akademskog zbora svjedoe broj-na priznanja, poput Rektorove nagrade Sve-uilita u Zagrebu, Nagrade grada Zagreba,Nagrade Hrvatskog drutva skladatelja Va-troslav Lisinski i Nagrade Vladimir Nazor.


23/56

29

Kroz Folklorni ansambl prolo je oko 1 800plesaa, pjevaa i tamburaa veinom stu-denata iz cijele Hrvatske, ali i srednjoko-laca. Generacije goranovaca su postupnoafirmirale vlastiti identitet u irokom poljuhrvatske kulture, paralelno odravajui lju-bav prema svirci (tambure i tradicijski instru-menti), plesu i pjesmi, kao i nonjama naih

starih. Djeluje s ciljem ouvanja bogatstvakulturne raznolikosti hrvatske puke i grad-ske tradicije. Od prvih dana postojanja an-sambl je polako stvarao cjelovit opus hrvat-skih plesova svih krajeva, koji je plod radaistraivaa folklorne tradicije diljem Hrvat-ske. Veliko bogatstvo i ponos ansambla pred-stavlja i 480 kompleta narodnih nonji izcijele Hrvatske, dijelom originalnih, a dijelomrekonstruiranih, od kojih se neke procjenjujukao muzejska vrijednost.Najstariji aktivni goranovci, sa staem duljimod 40 godina, zasigurno su neki od lanovaMukoga vokalnog ansambla jednog od

rijetkih takve vrste u Hrvatskoj. Sami poeciansambla vezani su za ime Duana Praelja,dirigenta koji je inicirao osnivanje malogasastava nazvanog Grupa Dalmatinaca. Vital-nost jednoga delikatnog vokalnog tijela od(u prosjeku) 16 mukih pjevaa se u konti-nuitetu odrala punih pet desetljea. Tije-kom godina amaterskoga stvaralatva reper-toar je trajno obogaivan djelima nacionalnei svjetske glazbene batine u emu umjet-niki dosezi seu do folklornih tradicija iz-

vaneuropskih kultura, kao to su duhovnepjesme Afroamerikanaca. Svaki dirigent, au svojoj povijesti ansambl ih biljei 11 (Du-

an Praelj, Adalbert Markovi, dr. Vladi-mir Babu, Vinko Glasnovi, Zdravko Vit-kovi, Ivo Androja, Dinko Fio, Marjan Kraj-na, Boidar Galli, Josip Nalis), unosio je pro-mjene, od poveanja broja lanova do iz-bora repertoara, a najmlai meu njima jesadanji voditelj, Ozren Bogdanovi, koji jeimao samo 21 godinu kad je preuzeo dunostdirigenta 2007. godine.

Akademski harmonikaki orkestar Ivan Go-ran Kovai okuplja amatere i profesionalceharmonikae, koji pod vodstvom dvaju do-sadanjih umjetnikih voditelja: Zvonka ilj-

ca i Gordane uti, ve vie od 30 godinauspjeno promiu instrument harmonike uzemlji i inozemstvu. U svojem su se reper-toaru, koji ine mnoga djela hrvatske i svjet-ske glazbene umjetnosti, dodirnuli mnogihzaboravljenih skladbi te ih obradili na po-seban nain. Orkestar okuplja mlade glaz-benike koji svojim duhom i suvremenim iz-riajem ine najveu vrijednost ove sekcijeDrutva. Tijekom godina u radu Orkestrasudjelovalo je gotovo tristotinjak lanova, anjihovim je doprinosom ostvaren zavidanhrvatski i meunarodni glazbeni uspjeh. Ouspjehu Orkestra svjedoe brojne nagrade na

domaim i meunarodnim natjecanjima tefestivalima.

Studentsko kazalite jedna je od najstarijihsekcija Drutva, a od osnutka povezuje vieod 400 studenata Sveuilita u Zagrebu. Odsamih poetaka gotovo svake sezone prika-u najmanje jednu novu predstavu. Svojim

iznimnim umjetnikim izraavanjem, Ka-zalite jednako vrijedno obrauje tekstovepoznatih i manje poznatih autora te se nataj nain svrstava u sam vrh hrvatskoga dje-lovanja mladih dramskih umjetnika. ZrinkaAntievi, glumica i redateljica, Biljana Ge-ratovi, glumica, autorica i redateljica, glum-ci Marko Movre i Dinko Vujevi te scenograf-kinja i kostimografkinja Zrinka Nedeljkovi idanas ine idejnu jezgru Grupe.

Mnogi nama nepoznati plesovi iz raznihdijelova svijeta temelj su stvaralatva Grupeza meunarodni folklor, koja je meu naj-

mlaim sekcijama Drutva. U svojih netovie od dvadeset godina postojanja, putemplesnih koraka upoznali su tradiciju i kulturu

razliitih naroda svijeta. Dugo su bili jedinafolklorna skupina ovakve vrste u Hrvatskoj.Grupa sustavno obogauje i nadopunjujesvoj fond plesova, tako da se danas plee vieod 200 plesova s raznih strana svijeta, toobuhvaa plesove u paru, miksere, kola terazne kombinacije. Tijekom godina, plesovesu poduavali mnogi poznati svjetski uitelji,kao to su Francis Feybli iz vicarske, YvesMoreau iz Kanade te Linda Tsardakas &Klaus Grimm iz Njemake, ije znanje i entu-zijazam proimaju raznovrsne ritmove. Skladpokreta amaterski ples pretvara u vrhunskiumjetniki doivljaj. Osniva Grupe je Nenad

Biani, a danas ga vodi Rajka Veverka.

Ove godine obiljeavaju i 45 godina pjesnikemanifestacije Goranovo proljee. Programiprve manifestacije odrani su u Lukovdolui Zagrebu, a osnovna elja osnivaa bila jepoeziju uiniti dostupnom publici i piscimakoji nemaju priliku sa svojim kolegama estorazgovarati o poeziji. Stoga se svake godine udrugoj upaniji organiziraju susreti u kojimasudjeluju pjesnici, kritiari poezije, novinari,nakladnici i mnogi drugi. Meu laureatimaGoranovog vijenca nalaze se najznaajnijaimena hrvatskoga pjesnitva starije i mlae ge-

neracije. Godine 1971. utemeljena je nagradaGoranov vijenac, a 1977. nagrada Goran zamlade pjesnike. U okviru izdavake djelatnostiGoranova proljea, svake se godine objavljujezbirka poezije dobitnika nagrade Goran zamlade pjesnike te zajednika publikacija sinozemnom partnerom.

Uvijek otvoreno prema stvaralakom okuplja-nju i druenju mladih, Drutvo je pod geslom''Goran nas vee i spaja'' odgojilo veliku obi-telj vrijednih stvaralaca svih generacija, kojisu tako postali nezaobilazni imbenik hrvat-skoga kulturnog identiteta.

Na brojnim gostovanjima

rodile su se mnoge ljubavi;neki su, a meu bivim

lanovima Zbora mogue

je pronai i mnoge poznate

osobe iz kulturnog i javnog

ivota Zagreba i Hrvatske,

koji svoju mladost u

goranovcima s ponosomistiu


24/56

32

- aneodarivanja

Aneo u slici

Uli smo u posljednji mjesec u godini.Vrijeme Adventa tjedni su u kojimase pripremamo za blagdan Boia,proslavu roenja Isusova, dolazak nove nade.Svatko od nas ove dane proivljava na svojnain, a da bismo se pribliiti smislu ovogalijepog blagdana nastojimo to ljepe ukrasitinae domove, unijeti u njih duh zajednitva,ispuniti ih mirisom boinih kolaia. U tusliku dodajmo jo i svjetlucavo okieno stablobora ili smreke ispod kojega smo rasporedilidarove za nae najdrae.

Tekst i slika:Edit Glavurti

Advachiel nas poziva da

mudro biramo ono to

darujemo, da razaberemo

koji su darovi vrijedni i

trajni, a koji traju samo

trenutak

Advachiel nas poziva da mudro biramo onoto darujemo, da razaberemo koji su darovi

vrijedni i trajni, a koji traju samo trenutak,brzo se potroe i zaborave bez obzira na cije-nu koju smo za njih platili.Najdragocjenije to moemo darovati sebi idrugima je ono ega uvijek imamo premalo ito nam uvijek nedostaje vrijeme.U ovoj predblagdanskoj guvi odvojimo jed-no mirno poslijepodne i uivajmo u drutvudobroga prijatelja, u razgovoru ili u etnji.Poklonimo svom djetetu jutro u zimskoj umii priu koju emo mu ispriati sami, svojimrijeima. Jednu veer posvetimo starijemlanu ire obitelji s kojim emo podijeliti sje-anja na sve prole blagdane i ljude koji subili dio tog vremena.To su darovi dobre volje koji usreuju da-rovane i obogauju one koji daruju.Advachiel je aneo koji ne vrednuje, on jed-nostavno daruje i ui nas da je sve to dolazi

iz srca dar ljubavi i pri tome zaista nijevano je li to skupa igraka, vrijedna naruk-vica, tople arape, knjiga stihova ili koaricadomaih kolaia.Aneo nas ui malim ritualima prilikom za-matanja darova. Blagoslovimo sve to daru-

jemo i izrecimo tihu molitvu za duhovno imaterijalno blagostanje osobe koja e darprimiti te zahvalu na svemu onom ime je taosoba na ivot obogatila i uljepala.Sjetimo se i ljudi koje smo zaboravili jer ihdugo nismo vidjeli ili to o njima uli, a naesu ivote dodirnuli dobrotom i toplim ljud-skim razumijevanjem.

Poaljimo obinu, staromodnu estitku uite-ljima koji su na nas utjecali, prijateljima koji-ma se dugo nismo javljali, susjedima koje smozaboravili nakon to smo promijenili adresu.Vano je u svoju kutijicu ivotnih dragocje-nosti pohraniti lijepe trenutke zajednitva iradosti koju smo s nekim podijelili jer su todarovi trajne vrijednosti.Zato poklanjajmo dobru volju, vedro raspo-loenje, osmijeh i radost!U tom smislu uivajmo u udu Boia!

Ovih dana meu nama su mnogi aneli, a svaki od njih pria

svoju priu. Ipak, ini mi se vanim da prepoznamo i posluamo

to nam to govori Advachiel, aneo darivanja, ija se prisutnostu Adventu osjea na osobit nain

Ovih su dana meu nama mnogi aneli isvaki od njih pria svoju priu.Ipak, ini mi se vanim da prepoznamo i po-sluamo to nam to govori Advachiel, aneodarivanja, ija prisutnost se u Adventu osjeana osobit nain.Njegova krila blistaju u veselo okienim izlo-zima trgovina, na boinim sajmovima smi-

jeka nam se okruen gomilama ljudi koji raz-gledaju tandove, lebdi i svjetluca oko lijepookienih borova na gradskim trgovimaI uvijek iznova pria priu o prastaroj o-

vjekovoj potrebi da daruje one koje voli, daza njih odabere dar koji e im donijeti radostu srce, izmamiti osmijeh na usne.


25/56

33

- aneo tiine

Dani u sijenju veoma su kratki pa seini kao da je i tih nekoliko sati da-njega svjetla mutno, sivo i ledeno.Zima sve ovija ogrtaem hladnoe, a studenamagla brie konture svega to je malo i neva-no te upija i priguuje zvukove.Zato je to vrijeme, vrijeme tiine, poinka iodmora, vrijeme povratka u sebe.I nebo i zemlja miruju u tihom ekanju.

Charoum nas uvodi u umjetnost mirovanja i sluanja

Tekst i slika:Edit Glavurti

Da je aneo zaista ovdje,znat emo po osjeaju

mira i irine, spokoja i

oputenosti

toliko lagano i njeno da e tiina u koju smouronjeni biti jo i tia.Da je aneo zaista ovdje znat emo po osje-aju mira i irine, spokoja i oputenosti.

Dosegnuli smo ono svijetlo, tiho i sveto mjes-to u sebi u kojem smo cjeloviti i mirni.Dovoljno je da jednostavno budemo. Ne tre-bamo razmiljati i prosuivati, ne trebamoodluivati niti svoje misli izraavati rijeima.Ovo je trenutak u kojem je sve savreno,trenutak u kom putamo svom unutarnjemsvjetlu da se iri u sve dijelove naeg bia, asproimanja, razumijevanja i spokoja. U tojse tiini otvara prostor za ples anela Cha-rouma.A on poziva na odmak, ljekovitu utnju.Da bismo uli zvuk vjetra u ogoljelim, sije-anjskim kronjama drvea.

Da bismo osjetili ritam koraka priguenihzimskom maglom.Da bi do nas doprlo pucketanje vatre u malojpei ovjeka koji na uglu ulice pee kestene.Charoum nas uvodi u umjetnost mirovanja isluanja. Nije potrebno ba uvijek izgovoritisvaku misao. Treba nauiti ostavljati praznine

jer rijei su potpuno ispunile prostor izmeunas, stalno govorimo i jedni drugima upada-mo u rije.U tom prostoru, zgusnutom i uguenom odsvega izgovorenog, nema ni predaha ni mjestaza oputanje. Rijeima preesto umaramo,guimo, unosimo napetost i nemir.

Tiina otvara prostor predahu i slobodi.Za matanje, molitvu, okrepu due, medita-ciju, razgovor s anelom.Za sve ono lijepo i bezglasno to ne trebarijei da bi se izrazilo.U tiini su odgovori na sva naa pitanja. Utiini je poetak i izvor svih kreacija.U tiini primamo iskru boanskoga nadah-nua.

Zato, sii k nama i iscijeli nas od nas samih.Umiri nae misli, povedi nas u predjeleslobode.Govori nam bez rijei, dragi anele tiine

Prilagodimo se, dakle, ritmu prirode i u svojivot pozovimo anela tiine.On je njean kao leptirovo krilo i, da bismouli njegovu poruku, potrebno je pronaimjesto na kojem emo biti neometani, uda-ljiti sve ono to stvara buku i unosi nemir.Treba se umiriti, opustiti i ekati.U toj utnji i oslukivanju u poetku se needogaati nita, samo e nam se uiniti kao dasu otkucaji vlastitoga srca sporiji, a oni kap-ci tei.Zatim e se, nakon nekoga vremena, uti bla-gi um krila u zimskom prozoru, ali to e biti


26/56

34

Talijanski institut za

kulturu u Zagrebu stalno

surauje s najznaajnijim

kulturnim institucijama u

Republici Hrvatskoj

Talijanski institut za kulturu u Zagrebuosnovao je 1942. tadanji ministarkulture Bottai, u zgradi stila Bauhausna Trgu bana Jelaia. Zatvoren je tijekomDrugoga svjetskog rata te ponovno otvoren1973., s nazivom Talijanski kulturni centar,na adresi Opatovina 41, na Gornjem gradu.Institut je tada djelovao kao podrunica Tali-

janskog instituta za kulturu u Beogradu. Go-dine 1991. postaje samostalno sjedite. Od1981. Talijanski institut za kulturu u Zagrebu

nalazi se na adresi Preobraenska 4.Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, slu-beno predstavnitvo talijanske drave, sa za-datkom promoviranja i irenja talijanskoga

jezika i kulture u Hrvatskoj, organizira kul-turne manifestacije kojima je cilj olakavanjerazmjena ideja, umjetnosti i znanosti. Talijan-ski institut za kulturu nudi hrvatskoj publicisljedee usluge:- u suradnji s Udrugom ABC, teajeve tali-

janskoga jezika i kulture koje vode kvali-ficirani profesori, izvorni govornici;

Talijanski kulturni institutOsnovan prije ezdesetak

godina, Talijanski institut za

kulturu danas se nalazi uPreobraenskoj 4, u samom

sreditu Zagreba. Njegova

je uloga promoviranje i

irenje talijanskoga jezika i

kulture u Hrvatskoj pa time

i organiziranje kulturnih

manifestacija.

- medijateku otvorenu svima za konzultacijei posudbu knjiga, cd-a, dvd-a, asopisa idnevnoga tiska, koje regulira ''Lista uslu-ga'';

- informacije o Italiji, iz podruja kulture.Talijanski institut za kulturu u Zagrebu stalnosurauje s najznaajnijim kulturnim institu-cijama u Republici Hrvatskoj. Od 2006. go-dine direktorica je Paola Ciccolella.Trenutano Institut proivljava razdoblje oz-biljne krize zbog logistike situacije u kojoj se

naao zbog razloga koji nisu u njegovoj moi.Naime, gradilite na Trgu P. Preradovia, sazatitnim prolazom koji je smjeten upravoispred Instituta, oteava djelatnost Institutado te mjere da je direktorica Paola Ciccolellau potrazi za alternativnim prostorom. Buka,praina i vibracije koje dolaze s gradilita dje-latnicima Instituta praktiki onemoguavajunormalan rad. Osim toga, vidljivost Instituta

je potpuno promijenjena i to u trenutku kadje napokon dovreno preureenje izloga.Usprkos svim ovim logistikim problemima,zajedno s financijskim, vezano za opu eko-nomsku krizu zbog ega su mu smanjene

dotacije, Institut priprema u bliskoj budu-nosti brojne manifestacije. Meutim, upravozbog situacije u kojoj se zatekao, Institut e usljedeoj godini privilegirati suradnju s vanj-skim institucijama i ograniiti dogaanja usvome prostoru.Meu glavnim dogaanjima su samostalnaizloba venecijanskog slikara Emilia Vedove,u suradnji s prestinim Umjetnikim paviljo-nom, koncert osam najboljih svjetskih violon-elista u suradnji s Koncertnom direkcijom,na kojem e sudjelovati talijanski glazbeniciBario Brunello, Enrico Dindo i Giovanni Sol-lima, nekoliko vrlo znaajnih talijanskih su-

djelovanja na Muzikom biennalu Zagrebpoput predstave inspirirane djelom ''Le Ce-neri di Gramsci'' P. P. Pasolinija na glazbuamerikog skladatelja Badalamentija, s glum-cem Sandrom Lombardijem te plesaem i ko-reografom Virgiliom Sieniem; izloba fotogra-fija talijanske batine pod zatitom Unescakoja e se odrati u Gliptoteci HAZU u ruj-nu. Treba istaknuti i organizaciju, u suradnjis Gradom Zagrebom, na jednom od gradskihtrgova u mjesecu srpnju, opere ''Don Pasqua-le'' G. Donizettija s orkestrom Societ Filar-

monica iz Udina. Tradicionalna je ve postalai Smotra suvremenoga talijanskog filma kojase odrava polovicom studenog, a ije je treeizdanje upravo zavrilo, s velikim uspjehomkod publike i kritike.Meu najbliim dogaanjima: koncert 19. si-

jenja u dvorani idovske opine u Palmoti-evoj s programom talijanskih kompozitora20. stoljea (Respighi, Rota, Morricone i Pes-sina) koji izvode Roberto Turrin (glasovir) iEmanuele Baldini (violina) i, u oujku, Skupo talijansko-hrvatskim kazalinim odnosimau posljednjih 20 godina, u suradnji s ITI-jemHrvatska.


27/56

Feljton: Oevi i sinovi

36

Tekst:Iz knjige: Iskra Ivelji,Oevi i sinovi.Privredna elita Zagreba udrugoj polovici 19. stoljea

Foto:Arhiv MGZ i DAZg

Uspjeno prenoenje pothvata na sljedei narataj bilo je

jamstvo opstanka tvrtke, ali i materijalnoga blagostanja obitelji.

Stoga je meu elitom zamjetna sklonost stvaranju obiteljskih

tvrtki pa se meu najuspjenijim poduzetnicima moe govoriti

o pravim ''dinastijama''.

R ije je o tridesetak obitelji koje sunaratajima imale znatan utjecaj nazagrebakoj poslovnoj sceni: Alexan-der, Arko, Bresslauer, Crnadak, Concilia, De-utsch Maceljski, Ehrlich, Eisenhuth, Gavella,Grahor, Hatz, Heinzel, Hirschler, Hnigs-berg, Krei, Mallin, Nikoli, Nossan, Patri-arch, Pongratz, Popovi, Prister, Stern, vr-ljuga, Weiss od Polne i dr.Valja razlikovati tri narataja privredne elite urazdoblju od sredine 19. stoljea do 1918. go-dine. Najstariji narataj ine privrednici pro-filirani jo u sklopu feudalnoga drutva i pri-

vilegiranog stalekoga graanstva. Bavili su segotovo iskljuivo trgovinom, bili su raznolikapodrijetla, esto nehrvatskoga (grkoga, srp-skoga, talijanskoga, njemakoga itd.), ali s ma-njom zastupljenou idova. Te stare trgo-

vake obitelji bile su Popovi, Demeter, DelNegro, Vidale, Nikoli, Gavella, Mallin, Arko,

od onoga koje su imali oni. Tako su vrlo esto

sinovi, za razliku od oeva, imali fakultetskunaobrazbu, nerijetko steenu na nekom odstranih sveuilita (Be, Peta). Sinovi vienisu morali troiti energiju na utemeljivanjeposlovnoga pothvata i stjecanje drutvenogaprestia pa su se mogli usredotoiti na uvr-ivanje i proirivanje posla i na jo vei dru-tveni i politiki proboj. Ako su oevi jo po-esto bili trgovci koji su tek postupno i op-rezno bivali djelatni i u bankarstvu ili indus-triji, sinovi su ve preteito bili pravi modernipoduzetnici, koji su posao irili i izvan Za-greba i Hrvatske. Ako je jo 60-ih godina 19.stoljea dio inteligencije s podsmijehom pra-

tio kulturne i politike aspiracije privredneelite, krajem toga stoljea je najuspjenijeprivredno graanstvo postalo neprijepornimdijelom drutvene elite.

Kultura kao odraz samosvijestiprivredne eliteMeu prvom generacijom moderne privredneelite uoljiva su dva kulturna modela. U di-

jelu najbogatijih privrednika, uglavnom stra-noga podrijetla, postoji tzv. feudalizacija gra-anske elite, tendencija oponaanja nainaivota stare elite plemstva. Prihvaanje ple-mikih titula, kupnja bivih feudalnih ima-

Kua Pongratz naJelaievu trgu

Hatz i dr. Neke od tih obitelji (Mallin, Popo-vi, Hatz) aktivno su se ukljuile u procesmodernizacije, ali je njezinim glavnim nosi-teljem bila nova skupina privrednika, mahomnazonih u Zagrebu tek u prvom narataju.Meu tom elitom sada su znatnije bili zas-tupljeni idovi. Rije je o generaciji ''oevautemeljivaa'', roenih uglavnom 20-ih i 30-ih godina, koja je 60-ih i 70-ih postavljala te-melje modernom graanskom drutvu i kul-turi u Zagrebu, dobrim dijelom promiui i

proces nacionalne integracije. Taj je naratajprivredne elite, izrazito socijalno i etniki raz-nolik, sudjelovao u stvaranju kulturnih, znan-stvenih i privrednih institucija, a ostvario je ipomake, od akumulacije kapitala preteito utrgovini k onoj u industriji i novanim zavo-dima. Upravo je za vrijeme tog narataja za-poela i pretvorba iz staroga, stalekog trgo-

vakoga graanstva prema modernim podu-zetnicima djelatnima u industriji, transportu,bankarstvu ili eksploataciji ruda. Stare trgo-

vake duane sve su vie zamjenjivale moder-ne trgovake tvrtke i napose dionika drutva.U kulturnom pogledu taj je narataj preteito

pokazivao odlike modernoga graanskogmentaliteta i primjerenu samosvijest. Teioje drutvenom priznanju svoje ekonomskemoi i stjecanju socijalnoga prestia.U toj srednjoj generaciji ''oeva utemeljivaa''izrazita je tendencija stvaranja obiteljskihpoduzea. lanovi te mlae generacije pri-

vrednika imali su ve od poetka bolju pos-lovnu i drutvenu poziciju od roditelja, koji suim zapravo omoguili i bitno bolje kolovanje

Nastanak

ip

vli

Dio rodoslovlja obitelji Demeter iz pismaIvane Brli Maurani Ivanu Ulniku od25. travnja 1938.

Documents

Zagreb moj grad br.19