Zagreb moj grad br.18

7/29/2019 Zagreb moj grad br.18

1/49

Besplatni primjerak

ISSN1

846-4

378Broj 18 godina II studeni 2008.


2/49

Besplatni primjerak

ISSN1

846-4378Broj 18 godina II studeni 2008.

3

Impresum

Izdava: BIBRA izdavatvo d.o.o.Trg Kralja Tomislava 21, ZagrebTel./fax: 01/4880 555e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:

Biserka Rajkovi Salata

Pomonica glavne urednice: Tamara KernGrafika urednica: Nera Orli

Redaktura i korektura: Ana Gruden

Lektorica: Julijana Jurkovi

Novinari:

Milka BaboviBranimir poljari

Suradnici:

Snjeka Antunovi, dr. sc. Darija VraneiBender, Edit Glavurti, Jura Gaparac,

Iskra Ivelji, Dunja Majnari Radoevi,Ines Saboti, Zlatko Puntijar

Fotografi:

Ines Novkovi, Ivan Bali Cobra

Marketing: Biba Salata, 091/4880 555

Pravni zastupnik:

Tuak Mileti i partneriOdvjetniko drutvo

Tisak:

Na SlemeNa Sleme, na Sleme, na Sleme, noga ve samabei...Gledajui prelijepu naslovnicu Ive Pervana, doemi elja krenuti u tu prekrasnu umu, divnih je-senjih boja, udisati svjei zrak, brati kestene. Do-

i na vrh, pojesti grah i trudl i polako se vratiti usvakidanjicu. Na alost, pogled kroz prozor da-

je mi posve drugaiju sliku; kia, kia i kia. To-mislavac pun mokrog lia, ljudi zakukuljeni podkiobranima ure, samo rijetki psi u brzoj etnji.Zato navlaim zavjese, palim grijanje i matam oprvom lijepom danu da krenem na Sljeme.

Foto: Ivo Pervan

4 Povijest grada Hrvatski povijesni muzej

12 Povijest zagrebakog sporta Biciklizam - nastavak

16 Intervju Milka Babovi:

Prema Zagrebu

se odnosim kao prema sebi

20 Obljetnice 117 godina ZET-a

24 Povijest grada Sljemenska kapela:

Spomenik tisuljeuHrvatskog kraljevstva

32 Kultura ezdeseta obljetnica ZKL-a

40 Intervju Duan Damonja:

Ne priznajem inspiraciju

46 Feljton: Oevi i sinovi Ekonomska mo i politiki utjecaj

privredne elite

52 Crtice iz povijesti Opatije Opatijski Lungomare

58 Roditelji i djeca Glavobolje u djetinjstvu

64 Zdrava hrana Jesti zdravo na poslu

68 Kuhinja: Kupus

Sadraj

elite li na kunu adresu primati besplatan* primjerak

asopisa "Zagreb, moj grad", molimo javite se u nau

redakciju teleonom ili e-mailom.* asopis je besplatan, a plaa se samo potarina.


3/49

Povijest grada

4

Napisala: Andreja Smetko,prof. povijesti i etnologije

muzejska pedagoginja i osoba za odnose s javnouHrvatski povijesni muzej

Matoeva 9, Zagreb

Foto:Arhiv HPM-a

Poeci muzeja vezani su za osnivanjeNarodnog muzeja u Zagrebu u vrijemejaanja nacionalne svijesti i integriranja

hrvatskoga naroda u prvoj polovici i sredinom19. stoljea. Zagreb je tada bio sredite kultur-noga i politikoga ivota Hrvatske i Slavonije,a Narodni je muzej doivljavan kao hrvatskinacionalni muzej.Kao najstarija muzejska institucija kontinen-talne Hrvatske, u svom razvojnom putu nijedijelio sudbinu nacionalnih muzeja u Budim-peti (1808.) i Pragu (1818.), odnosno nije upotpunosti nikada saivio. Dugi put do ozako-njenja - ak trideset godina od saborskog

Hrvatski pov

Dugogodinja nastojanja

generacija muzejskih

djelatnika Hrvatskoga

povijesnog muzeja da batinahrvatskoga naroda, koja se

uva u muzeju, u cijelosti bude

prezentirana javnosti na putu

su ostvarenja. Nakon neto

vie od 160 godina postojanja,

djelujui pod razliitim

nazivima, institucijama i

prostorima, Hrvatski povijesni

muzej, jedna od temeljnih

hrvatskih kulturnih ustanova,

danas je pred strunim

izazovom realizacije svojega

prvog stalnog postava i

primjerenoga smjetaja

vrijedne muzejske grae o

kojoj brine.

zakljuka o osnivanju muzeja na prijedlog Lju-devita Gaja 1836. do vladareva odobrenja pra-vila muzeja 1866. te nedostatak prostora zasmjetaj njegovih brzo rastuih zbirki (zahva-ljujui donacijama i odazivima sabirnih akci-ja), najavio je proces postupnoga rasformi-ranja Muzeja. Iz njegova tri osnovna odjelarazvit e se dananji muzeji: Hrvatski priro-doslovni muzej, Arheoloki muzej u Zagrebui Hrvatski povijesni muzej. Povijesni se odjelposljednji osamostalio u muzejsku instituciju,a pitanje njegovog trajnoga i prikladnoga smje-taja bit e, naalost, temeljna znaajka sve dodanas.

Muzej je otvoren za javnost tek 1846. godine,kada su zbirke i predmeti, do tada uvani u kuibaruna Raucha na Markovu trgu, predstavljeniu Narodnom domu. Klasicistiku palau uOpatikoj 18 (gdje su danas smjeteni zavodiHAZU), ilirci su kupili od grofa DragutinaDrakovia za smjetaj Muzeja, Hrvatsko-sla-vonskoga drutva i Narodne itaonice, temelj-nih institucija hrvatskoga narodnog preporoda.Knjiga posjetitelja Pohodnici Muzeuma od 10.rujna 1846. do 11. veljae 1847., koja se uva uHPM-u, svjedoi o vanosti tog dogaaja.Od 1850. brigu o Narodnom muzeju preuzimaDrutvo za povjesnicu i starine jugoslavenske

Jedna od rijetkih fotografija kojasvjedoi o izgledu unutranjosti palaeiz vremena obitelji Rauch, 1920. - 1930.g. (Hrvatski povijesni muzej)


4/49

5

Iz tri osnovna odjela

Narodnoga muzeja

u Zagrebu razvili su

se dananji muzeji:

Hrvatski prirodoslovni

muzej, Arheoloki muzej

u Zagrebu i Hrvatski

povijesni muzejijesni muzej

>>

koje uz inicijativu upravitelja muzeja MijataSabljara ukazuje na potrebe ureenja muzeja,kao i izmjetanja nekih zbirki u nove prostore.Hrvatski sabor 1861. donosi zakonsku osnovu,''Pravila o ustrojstvu Narodnog muzeja'' kojuje austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj FranjoJosip I. uz znatne izmjene odobrio tek 1866.godine. Tim aktom Narodni muzej u Zagrebupostaje zemaljskim zavodom pod zatitom Sa-bora, ali pod upravom Jugoslavenske akade-mije znanosti i umjetnosti sve do 1878., kadaprelazi pod upravu Odjela za bogotovlje inastavu Zemaljske vlade. Muzej se tada profi-lirao u tri samostalna odjela: zooloki, mine-

Karte za tarok Dvorane zagrebake karte,Zagreb, 1847. 1848. Na jednoj od karataprikazana je palaa Narodnoga doma, kojisu ilirci popularno zvali Dvorana, premanajveoj prostoriji, a po kojoj su ove kartedobile ime.

Narodni dom bio je od 1846.do 1882. sjedite Narodneitaonice, Narodnog muzeja,Gospodarskog drutva,Matice ilirske i Jugoslavenskeakademije znanosti iumjetnosti. U preporodnojdvorani proglaen je 25.oujka 1848. Josip Jelaiza hrvatskoga bana.Danas je u zgradi smjetenZavod za povijest hrvatskeknjievnosti, kazalita iglazbe HAZU.


5/49

6

>> raloki i arheoloki. Ubrzo se prirodoslovnezbirke sele u zgradu Amadeova kazalita u De-metrovoj 2 (dananji Hrvatski prirodoslovnimuzej), arheoloki odjel, u ijem su sastavuostale povijesne zbirke, u novu zgradu Aka-demije na Zrinjevcu 11, dok dio kamenih spo-menika ostaje u Opatikoj 18. Godine 1939.osamostaljuje se i Arheoloki odjel koji u sa-

danju zgradu na Zrinjevcu 17 (dananji Ar-heoloki muzej) useljava tek 1945., a zajednos njim sele i zbirke povijesnoga karaktera, kojepostaju historiki odjel Arheolokoga muzeja.Povijesne su zbirke imale priliku osamostalitise jo potkraj Prvoga svjetskog rata, kada novimuzejski zakon pravi jasnu razliku izmeuarheolokog i historijskoga dijela Narodnogamuzeja i Zemaljskoj vladi daje ovlasti za us-trojavanje novih muzejskih odjela (tada jeosnovan Etnografski odjel Narodnoga mu-zeja). Izgledna prilika ukazala se i u vrijemeodravanja kulturno-povijesne izlobe 1925.godine, povodom obiljeavanja tisuu godi-

na Hrvatskoga kraljevstva. Tek 1942., teme-ljem ranije zakonske uredbe o muzejima i ga-lerijama iz vremena Banovine Hrvatske, graapovijesnog karaktera dolazi u Hrvatski dravnipoviestni muzej u Zagrebu, no ratne prilikeprekidaju zapoeto djelovanje muzeja.Godine 1951. muzej mijenja naziv u Povijesnimuzej Hrvatske, a njegova graa ostaje u Ar-heolokom muzeju na Zrinjevcu sve do 1959.godine, kada je dovrena nova Gradska vije-

nica. Zagrebaki gradonaelnik Veeslav Ho-ljevac tada dodjeljuje muzeju Rauchovu pala-u u Matoevoj 9 na Gornjem gradu. Iako jepalaa dodjeljena kao privremeno rjeenje, Po-vijesni muzej Hrvatske dobio je vlastiti pros-tor u kojem je sada po prvi puta, uz funkcijesakupljanja i uvanja, mogao obavljati i funk-ciju izlaganja nacionalne batine. No, ve je

tada bilo vidljivo da palaa nee biti dovoljnaza realizaciju stalnoga postava, osim prikazazbirke kamenih spomenika u podrumima pa-lae (lapidarij muzeja).Ubrzo nakon useljenja Muzej prestaje biti od-jelom JAZU-a i postaje gradska institucija sposebnim odjelom Muzeja Srba u Hrvatskojija se veina grae osamdesetih godina vratilaSrpskoj pravoslavnoj crkvi.

Muzej bez trajnoga smjetajaKako se fond muzeja neprestano poveavao,prostor palae postajao je sve neprikladniji,ne samo za izlaganje nego i za primjereno po-

hranjivanje muzejske grae. Usprkos prostor-nim (ne)mogunostima, muzej je do danasrazvio raznoliku i dinaminu izlobenu i pu-blicistiku djelatnost s naglaenom odgojno-obrazovnom ulogom, iji su osnovni postulatidjelovanja postavljeni ve potkraj ezdese-tih godina 20. stoljea. Tada je provedenostrukturiranje muzejske grae po zbirkama iizvreno struno ekipiranje djelatnika. Potiese i razvija iva izlobena i publicistika dje-latnost, organiziraju putujue izlobe, realizi-raju raznovrsni pedagoki programi (izleti,Ljetni i Zimski djeji dani, Veeri PMH, Dru-tvo prijatelja muzeja). Od 1868. godine sus-

tavno se objavljuje graa te su do danas tiskana42 kataloga muzejskih zbirki, to je jedinstvenpothvat u muzejskoj praksi u Hrvatskoj. Tis-kan je i toliki broj kataloga izlobi. Muzej jesvojom djelatnou jednako okrenut zatiti,istraivanju, izlaganju i publiciranju batinekoju posjeduje kao i nainima da se pribliito irem krugu posjetitelja.U vrijeme demokratskih promjena i stvaranjasamostalne hrvatske drave, Muzej doivljavajo jednu vanu prekretnicu u svom institu-cionalnom razvoju i djelovanju. Godine 1991.

donosi se odluka o spajanju Povijesnog muzejaHrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske(osnovanog 1945.) u jedinstvenu muzejsku us-tanovu pod nazivom Hrvatski povijesni muzeji postaje ustanovom od republikoga znaaja.U muzeju se uva, istrauje i prezentira hrvat-ska nacionalna batina od razvijenoga sred-njeg vijeka do dananjih dana. Muzejska graadanas sadri gotovo 200.000 muzejskih pred-meta razvrstanih u muzejske zbirke: Arheo-

loka i numizmatika zbirka, Zbirka slika, gra-fika i skulptura, Likovna zbirka 20. st., Sa-kralna zbirka, Zbirka predmeta iz svakodnev-noga ivota, Zbirka zastava i odora, Zbirkamedalja, odlikovanja, plaketa i znaaka, Zbir-ka heraldike i sfragistike, Zbirka oruja, Karto-grafska zbirka, Dokumentarna zbirka, Zbirkafotografija, filmova i negativa te Zbirka varia.Muzej takoer brine o rodnoj kui Ivana Go-rana Kovaia (1913. 1943.), u kojoj se moerazgledati stalni postav o ivotu i radu togahrvatskog pjesnika, pisca, novinara i borca. Posvome znaaju, strukturi i cjelokupnom raduMuzej je, u okviru Mree muzeja Republike

Hrvatske, matina muzejska institucija prverazine za sve povijesne muzeje i povijesnezbirke. No, povijesno pitanje smjetaja muzejaostalo je i dalje nerijeeno.Integracijom dviju institucija, uveana je mu-zejska graa, ali ne i prostor! Muzej od tadadjeluje na dvije lokacije: u palai u Matoevoj9, ija je samo 1/3 prostora otvorena za jav-nost, i na Trgu rtava faizma bb (dananjiDom hrvatskih likovnih umjetnika) gdje susmjeteni graa nekadanjega Muzeja revolu-cije i uredi strunih djelatnika. Apeli strunihdjelatnika za novim prostorom ponovno seaktualiziraju. Prikladan prostor za Muzej kon-

Zagrebaki gradonaelnikVeeslav Holjevac 1959.

muzeju dodjeljuje

Rauchovu palau u

Matoevoj 9 na Gornjem

Gradu

Velika dvoranapalae jedno odmjesta okupljanja

hrvatskedrutvene elite

18., 19. i 20.stoljea

U nedostatku stalnog postavadjelatnost Hrvatskoga povijesnogmuzeja usmjerena je na realizacijuraznovrsnih pedagokih programakojima djeci i mladei, na njima

primjeren i zanimljiv nain, prezentiramuzejske zbirke i izlobe


6/49

7

Plaa Vojkovi-Ori-Kulmer-RauchU Matoevoj ulici (nekadanja Kapuczinska vu-licza) na kunom broju 9, u jednoj od najljepihbaroknih gornjogradskih palaa ije je proeljevidljivo s Markova trga du Freudenrauchove ulice(nekadanje Kazaline), smjeten je Hrvatski povi-

jesni muzej od 1959. godine.Palaa je tijekom prolosti esto mijenjala vlasnike istanare te je bila odraz drutvenoga i materijalnogastanja velikakih obitelji. Od 1764. do 1931. godinebila je dom plemikih obitelji Vojkovi, Ori, Kul-mer i Rauch. Palau je 1764. dao sagraditi gro Sigis-mund Vojkovi iji se grb nalazi na njenom proelju,a ime arhitekta ostalo je nepoznato. Zahvaljujuisauvanim nacrtima iz 1780. i 1801., prilikom po-kuaja prodaje palae gradu, moemo dobiti uvid u

prostorni razmjetaj jednoga plemikog doma.Iako jednokatnica s prizemljem, podrumom i ta-vanom, palaa se u tadanjoj Kapucinskoj uliciisticala svojom visinom i proeljem, ali i asimet-rinim poloajem. Kako se na glavna vrata ulazi-lo koijama, uobiajeno je bilo da staje i konju-nice budu unutar palae. U prizemlju su se na-lazile stambene prostorije za sluinad, kuhinje,smonica i nekoliko nunika. Uske stube povezivalesu podrum s tavanom, a podzemnim se kanalimaodvodila otpadna voda. Na prvom su se katu nalazilestambene sobe vlasnika, do kojih je vodilo sveanostubite. Najznaajnija i sredinja prostorija palae

bila je dvorana gdje se na plesovima, koncertima ikazalinim predstavama tijekom 18., 19. i poetkom20. stoljea okupljala hrvatska drutvena elita.Palaa je 1806. godine enidbenim vezama postalavlasnitvo obitelji Ori. U palai je ivio gro Adam Ori s obitelji, a u vrijeme njegovasina Jurja Oria postala je okupljalitem preporoditelja. Palaa je zatim po njegovojsestri Josipi, udanoj za baruna Ferdinanda Kulmera, prela u vlasnitvo obitelji Kulmer.Godine 1870., nakon suprugove smrti, barunica prodaje palau barunu Levinu Rauchu,hrvatskom banu (1868. 1871.), iz ijeg je vremena sauvana unutranjost palae. Godine1931. palaa je prodana Gradu Zagrebu te postaje sjedite zagrebakih gradonaelnika.Od godine 1945. do 1959. u palai je bilo Predsjednitvo Narod noga odbora GradaZagreba. Danas je ona dom brojnih muzejskih predmeta, s kojima svjedoi kako o svojojtako i o hrvatskoj prolosti.

tinuirano se trai od njegova osnutka u 19. st .,a intenzivizira se nakon useljenja u gornjo-gradsku palau kao i nakon ureenja palaezapoete osamdesetih godina 20. stoljea.Tada se zbog dotrajalosti i tronoga stanjapalae pristupilo njezinoj sanaciji i djelominojrekonstrukciji, kako bi se zaustavilo daljnjepropadanje. Prijedlozi za primjeren smjetaj

su bili brojni: proirenje Muzeja na prostorenekadanje prve predsjednike rezidencije pa-lau Pongratz u Visokoj 22 (1971.), izgradnjaMuzeja na prostoru izmeu Kule Lotrak iHidrometeorolokoga zavoda (1974.), pre-seljenje muzeja u dananji Dom kulture uParku stara Trenjevka koji se tek planiraograditi ili u zgrade gimnazije na Rooseveltovutrgu (1976.), preseljenje u zgrade Isusovakogkolegija na Jezuitskom trgu, gdje se danasnalazi Galerija Klovievi dvori (1994.) te zgradeUiteljske kole u Habdelievoj ulici, zatim uzgrade na Zrinjevcu 7 gdje je danas smjetenoMinistarstvo vanjskih poslova i europskih in-

tegracija (1991.) te recentni prijedlog prese-ljenja muzeja u zgrade Prirodoslovno-mate-matikog fakulteta na Marulievom trgu, ijije prostor prvotno i bio namijenjen za smjetajNarodnoga muzeja (2000.).Navedeni prijedlozi nisu realizirani, ali su zatosvjedoanstvo o ustrajnosti i odgovornosti ge-neracija strunih djelatnika Hrvatskoga povi-jesnog muzeja da se hrvatska nacionalna ba-tina ouva i zatiti za budue narataje. Ta jenastojanja naposljetku podralo Ministarstvokulture Republike Hrvatske, koje je u imeVlade RH, u srpnju 2007. godine, Muzeju osi-guralo trajan i primjeren prostor za njegovu

djelatnost. Za potrebe Hrvatskoga povijes-noga muzeja otkupljena je nekadanja Tvor-nica duhana Zagreb, vrijedan spomenik in-dustrijske arhitekture s kraja 19. stoljea,smjetena u Donjem gradu u Jagievoj ulici.Sada je pred svim djelatnicima struan izazovrealizacije prvoga stalnog postava muzeja

Palaa Vojkovi-Ori-Kulmer-Rauch danas

prikaz znanja o hrvatskoj prolosti po su-vremenim muzeolokim i muzeografskim po-stavkama.Do preseljenja na novu lokaciju, Muzej je idalje otvoren za javnost u reprezentativnoj, aliza muzej skuenoj gornjogradskoj baroknojpalai Vojkovi-Ori-Kulmer-Rauch, pred-stavljajui javnosti bogatstvo materijalne i du-

hovne batine hrvatskoga naroda putem po-vremenih tematskih izlobi i izlobi zbirki.Trenutano se u Muzeju moe razgledati za-nimljiva povijesna izloba ''El Shatt Zbjeg izHrvatske u pustinji Sinaja, Egipat (1944. 1946.)'', koja je od Hrvatskoga muzejskog dru-tva proglaena izlobenim projektom 2007.godine.

Do premjetanja na novu lokaciju umuzeju se mogu razgledati zanimljivepovremene izlobe. Trenutno se moerazgledati povijesna izloba El Shatt Zbjeg iz Hrvatske u pustinji Sinaja,Egipat, 1944.-1946.

Zgrada nekadanje Tvornice duhanaZagreb u Jagievoj bb uskoro novaadresa Hrvatskoga povijesnog muzeja.U tijeku su graevinski radovi ukompleksu tvornice.


7/49

Spomenik

Augustuenoi

8

Napisao:Branimir poljariFoto: Ines Novkovi

Zagrebaki spomeniciZagreb se svom

knjievniku

Augustu enoi,

koji je roen uZagrebu, 14.

studenoga

1838., a umro 13.

prosinca 1881.

oduio dvjema

bistama i jednim

spomenikom

N

ajprije je postavljena bista kipara Ivana Rendia 1913.godine na Strossmayerovom trgu, rad iz 1892., iji seoriginal uva u Muzeju grada Zagreba. Iza toga, u

Opatikoj 22, gdje se nalazila osnovna kola, od godine 1940.se u nii nalazi takoer bista, rad kipara Emila Bohutinskog(1907., Krievci 1996., Zagreb), koji diplomiravi u Rimu1930., radi pod utjecajem Ivana Metrovia. Djela su mu izkasne secesije, a poslije se priklanja realistinom oblikovanjusvojih skulptura. Jedna od zagrebakih veduta postala jespomenik od bronce, visok 3 metra, podignut 1988. povodom150. obljetnice roenja knjievnika u Vlakoj ulici, u ulici ukojoj je August enoa roen. Autorica spomenika, kiparicaMarija Ujevi-Galetovi, prikazala je knjievnika u stojeempoloaju, prekrienih nogu kako se odmara naslonjen na sta-rinski oglasni stup na kojemu se nalaze i tekstovi iz njegovihdijela. Akademska kiparica Marija Ujevi-Galetovi roenaje u Zagrebu 20. listopada 1933., a diplomirala je 1958. u klasi

Frane Krinia na Akademiji likovne umjetnosti. U svojim jedjelima nastavila tradiciju hrvatskoga figurativnog kiparstva,koju povezuje sa suvremenim i avangardnim shvaanjima.Njezini javni spomenici, tako i Augusta enoe, oblikovanisu u istim formama, uklapajui se u ambijent u kojemuse nalaze, kao to je spomenik kralju Petru Kreimiru u i-beniku, a tu su i spomenik Miroslavu Krlei u Osijeku teJakovu Gotovcu u Osoru. Danas je Marija Ujevi-Galekovilanica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovitaprofesorica na Akademiji likovnih umjetnosti. Kao roenuZagrepanku oduevila ju je ideja o spomeniku hrvatskomknjievniku Augustu enoi oko ije su se izrade i postavljanjalomila koplja jo poetkom 20. stoljea, kada su pravaizastupali ideju da spomenik slavnom piscu bude na Gornjemgradu, na Jezuitskom trgu umjesto fontane i skulpture Ribarsa zmijom Simeona Roksandia. I tako se tek 1988. godineostvarila elja mnogih poklonika lijepe knjievnosti da ve-likom piscu bude postavljen dostojan spomenik. Jer valjaznati da je August enoa jedan od najboljih hrvatskih pisaca19. stoljea pa se njegovo doba i zove enoino doba, pod i-jim su utjecajem niknula nova imena hrvatske literature.On je na prijelazu romantike i realizma: dok je u romanimaizrazit romantik, u novelama je po tematici sklon realizmu.Teko bi bilo nabrojiti sva njegova djela od ''Zlatareva zlata'',''Seljake bune'', ''Diogenea'', ''Kletve'' i ''uvaj se Senjske ru-ke'' do niza pripovijesti i pjesama istinita je tvrdnja da jeAugust enoa tvorac moderne hrvatske proze i da je stvorio

hrvatsku italaku publiku.


8/49

Fotografje Vladimira Vuinovia

iz monografje "Djeve sa

zagrebakih proelja"

Ova djeva krasi Cvjetni trg 1


9/49

Zagrebake ulice

10

Grof Drakovi je gimnaziju polazio uZagrebu, a filozofiju i pravo zavrio uBeu te je kao devetnaestogodinjakstupio u vojsku. Sudjelovao je u ratu s Turcimau opsadi Beograda, a poslije u ratovima s Na-poleonom. Kada je postao majstor i kraljevskikomornik, napustio je vojsku i otiao u Parizgdje je ivio do 1832. Nakon povratka u Hr-vatsku, nadahnut vrijednostima francuskih na-cionalnih ideja, oduevljeno pristaje uz Hrvat-ski narodni preporod pa ve 1832. izdaje prvu

hrvatsku brouru Disertatia iliti Razgovor da-rovan gospodi poklisarom zakonskim i budu-em zakonotvorcem Kraljevinah ovih. U tojbrouri Drakovi zahtijeva ujedinjenje svihhrvatskih zemalja i umjesto latinskoga jezikauvoenje hrvatskoga u javni ivot. Kao nun-cij izabran od Hrvatskoga sabora za zajed-niki sabor u Pounu do godine 1836. s Ku-kuljeviem i Oegoviem, odvano brani pravaKraljevine Hrvatske. S pristaama narodnogapreporoda, stoerom hrvatskoga bunta protivmaarizacije osniva Knjinicu ilirsku i pokla-nja joj tisuu knjiga. itaonica postaje okup-ljalite iliraca te su u njoj osnovani 1841. Gos-

Napisao:Branimir poljariFoto: Arhiv MGZ

Ulica koja povezuje Vlaku s Branimirovom dobila je ime po ilircu

grofu Drakoviu, koji je roen 20. listopada 1770. u Zagrebu

podarsko drutvo, Narodni muzej i Pukaknjinica, a godinu dana kasnije i Matica ilir-ska, kojoj je Drakovi bio prvi predsjednik dogodine 1850.Drakovi je bio najstariji meu hrvatskimpreporoditeljima, koji su bili sretni ''to ih jenazivao sinovima svojim'', pie povjesniarRudolf Horvat i nastavlja: ''Ali godine 1848. nijevie mogao ustati na obranu domovine jer gaje pritisnula visoka starost''. Janko Drakovidoivio je 86 godina, umro je u Radgoni u Aus-

triji 14. sijenja 1856. Njegovi posmrtni os-taci preneseni su u Zagreb 1893. i poloeni umirogojsku arkadu hrvatskih preporoditelja.Suvremenici su Janka Drakovia smatrali naj-obrazovanijim Hrvatom na prijelazu 18. u 19.stoljee, a to potvruje i injenica da je Dra-kovi poznavao gotovo sve slavenske jezike, auz hrvatski je govorio i pisao latinski, njema-ki, maarski i rumunjski.Njegovim je imenom nazvana sredinja ulica,u kojoj se danas nalaze Osnovna kola IvanaMerza, Traumatoloka bolnica, hotel Shera-ton, sjedite Hrvatskoga autokluba te brojnetrgovine i javni uredi.

Suvremenici su Janka

Drakovia smatrali

najobrazovanijim

Hrvatom na prijelazu

18. u 19. stoljee, a to

potvruje i injenica daje Drakovi poznavao

gotovo sve slavenske

jezike, a uz hrvatski je

govorio i pisao latinski,

njemaki, maarski i

rumunjski

Drakovieva ulica,

pogled prema jugu, oko 1910.


10/49

11

Zasluni za razvoj Zagreba

Napisao:K. Ilakovac

U HAZU-u odran je 22. listopada 2008. skup povodom

160. godinjice roenja svjetski poznatoga fiziara koji je

osnovao, i vie od 35 godina vodio Katedru za fiziku

tadanjega Mudroslovnog (kasnije Filozofskog) fakulteta

Sveuilita u Zagrebu, dananji Odsjek za fizikuPrirodoslovno-matematikoga fakulteta toga Sveuilita

Vinko Dvok(1848. 1922.)

svjetski poznat fiziarVinko Dvok se rodio u ekoj 1848.godine u seljakoj obitelji, a srednjekolovanje zavrio je u Jihlavi 1866. iupisao studij fizike na Sveuilitu u Pragu.Ve tijekom studija, a od 1871. kao mladi asis-tent vrlo uglednoga fiziara Ernsta Macha, za-poeo je istraivanja u nizu podruja fizike.Svoja prva istraivanja nainio je 1870. u pod-ruju optike dok je bio student. Naao je kakose na osjet vida mijenja ako se neko tijelo kojese giba promatra kroz rupice u ploi koja sevrti, a svjetlost s tijela opaa se u desnom oku uneto razliitom trenutku nego u lijevom oku.Ta se opaanja po njemu nazivaju Dvokovstereokinetiki efekt.Najpoznatija su Dvokova istraivanja u pod-ruju akustike, a zapoeo ih je u Pragu podvodstvom profesora E. Macha 1873. Radio jemjerenja brzine zvuka u vodi u cijevima i pli-novima, prouavao oblike prugastih nakupinapraha i tumaio kako one nastaju u cijevima ukojima titra zrak, tzv. Kundtovim rezonatori-ma. Ti su rezonatori obine cijevi, najeestaklene, koje su zatvorene na jednom kraju iotvorene na drugom, a rezonancije zvuka sasvojim trbusima i vorovima u njima se pos-tiu vanjskim izvorima zvuka. U tom je raduustanovio strujanje od vorova k trbusimadu osi rezonatora i u suprotnom smjeru, uzstijenke rezonatora. Teorijsko objanjenje togstrujanja dao je svjetski poznat fiziar LordRayleigh te se to strujanje po njima zove Dvo-k-Rayleighevo strujanje.Dvokov rad o silama meu zvunim rezo-natorima bio je posebno zapaen. Otkrio jeda se meu dvama zvunim rezonatorima,koji rezoniraju na istoj frekvenciji, javlja od-bojna sila kad se oni uzbude na titranje. Prvinjegov rad objavljen je 1875. i 1876., a zatim

slijedi niz drugih radova, od kojih je najza-nimljiviji sustav od vie Helmholtzovih rezo-natora (kuglica ili kutija s rupom sa strane)postavljenih ukrug, na lagan nosa koji je pos-tavljen na vrh igle da bi se sa to manje trenjamogli vrtjeti. Postie se (i u dananje doba)vrlo dojmljiv efekt: kolo miruje na stolu, po-krenete izvor zvuka rezonantne frekvencije ikolo se pone okretati. Prema Dvoku to sekolo naziva Dvokovo zvuno kolo.Dvok je obranio svoj doktorat iz fizike i1874. habilitirao, tj. postao privatni docentSveuilita u Pragu. Ve je 1875. imenovan zaredovitoga javnog profesora fizike tadanjegaMudroslovnog (kasnije Filozofskog) fakultetaSveuilita u Zagrebu gdje (kako je gore spo-menuto) osniva Katedru za fiziku koju vodi dosvog umirovljenja 1911.Iako jako optereen nastavom i velikim napo-rima za nabavku opreme te uvoenje i razvojeksperimentalne fizike na novoosnovanoj Ka-tedri, nastavlja sa svojim istraivakim radom.Radi na istraivanjima u elektrostatici, elektro-akustici (za jedan svoj elektrini izvor zvukadobio je posebno priznanje na milenijskoj iz-lobi u Budimpeti 1896. godine), hidrome-hanici, gibanju zvrka i drugim, a objavio je iopiran rad o Rueru Bokoviu.V. Dvorak bio je vrlo ugledna osoba. Bio je de-kan Mudroslovnog fakulteta 1881./82. i 1891./92. te rektor Sveuilita u Zagrebu 1893./94.Oenio je Zoru pun-Strii, unuku Ivana Ma-urania, prvoga hrvatskog bana puanina.Dodijeljene su mu mnoge poasti i prizna-nja. Meu njima se istiu izbori za dopisnoglana Kraljevskoga ekog drutva znanosti1876., za dopisnoga lana JAZU 1883., za pra-voga lana Socit franaise de physique ipravoga lana JAZU 1887., za dopisnoga la-na eke akademije 1893. i za izvanrednoglana Kraljevskoga ekog drutva znanosti1909. Umro je u Zagrebu, 1922. godine.

Crte iz rada o zvunom odbijanju rezo-natora objavljenog 1875. i 1976. godine.Lijevi se rezonator uzbudi udarom uzvunu viljuku koja je privrena narezonator. Zvuk iz lijevog rezonatorauzbudi desni rezonator. Nastaje zvunopolje koje stvori odbojnu silu meurezonatorima, pa se desni rezonator ot-kloni.

Fotografija Dvokovog zvunog kola.Ovo i jo preko 20 zvunih kola samje izradio, to ukazuje da je bio vrstangraditelj fizikih instrumenata. Velik jenjihov broj sauvan u Fizikom zavoduPrirodoslovno-matematikog fakultetaSveuilita u Zagrebu i redovno se poka-zuju studentima, nastavnicima i posje-titeljima.


11/49

12

Napisala:Milka BaboviIzvor fotografija:asopisi "Povijest sporta",almanah "80 godina biciklistikogsporta u Hrvatskoj" i arhiv MGZ-a

Koliko god ljudi proita svaki broj naegaasopisa, uvijek postoji dobar razlog dase uvodom pripremi za nastavak onekoji u rukama nisu imali listopadski broj.

Povijest zagrebakog sporta

Biciklizam u Zagrebu, jedan odnaih najstarijih organiziranih

sportova, ima vrlo bogatu

prolost pa, jednostavno, nije

bilo razborito sve ''stijesniti''

u jedan broj. Ovaj se nastavak

o povijesti i ljudima koji su je

pisali, nije mogao preskoiti.

Nakon razdoblja osnivanja novih klubova, svebrojnijih korisnika bicikla, sve vie sportskihnatjecanja, poetkom 20. stoljea za biciklizampoinje razdoblje stagnacije. Nogomet i auto-mobilizam postaju sve omiljeniji. Automobilk tome i postaje znak ''drutvenoga ugleda iprestia''.No, sve to nije moglo ugroziti biciklizam, ko-rijeni su bili i zdravi i duboki, osim toga bi-cikl je bio puko vozilo, mnogi koji nisu mog-li ni pomiljati na automobil mogli su uivativozei se biciklom! Ne treba smetnuti s umainjenicu da je i svijest o zdravstvenoj vri-jednosti kretanja bivala sve via. U tom su pro-

Kratka konologija:

1867. Svjetska izloba u Parizu,Francuzi, otac i sin, Pierre iErnest Michaux, izlau modelbicikla Celeriere (veliki prednji

kota, stranji mali, tvrde gumebez zranica)

1867. Ladislav Belu (1835. 1900.)iz Pariza donosi prvi bicikl uZagreb (Petar Luki ga donosiu Karlovac)

1885. Englez John Kemp Starleyizrauje model s jednakimkotaima i zupanikomZagreb odmah reagira vozese i jedni i drugi, ali je sve vie

modernijih, onih s manjim,jednakim kotaima

1885. Osniva se Prvo hrvatsko drutvobiciklista (1. HDB)

1887. Hrvatski Sokol osniva Klubbiciklista Hrvatskog Sokola spominjan Sokol 1887.

1888. kot John Boyd Dunnloppronalazi zranice poetaksuvremenoga biciklizma

1891. Sokol 1887. gradi prvo trkalite(na dananjem Rooseveltovomtrgu)

1892. U Londonu osnovan Svjetskibiciklistiki savez ICU(International CyclingAssociation)

1894. (14. travnja) Savez hrvatskihbiciklista

(nastavak)

Trg Republike (danas Trg banaJelaia) - Zagreb 1956. Start

utrke "Kroz Europu"


12/49

13

Ferdo Budicki je prevalio

cestama Europe i Sjeverne

Afrike 17.000 kilometara

Josip Pavlija je natjecanja

napustio 1923. Radio

je u svojoj mehanikoj

radionici, u Gornjoj

Kustoiji. Popravljao je

bicikle i motorbicikle.

Uivao je glas vrsnoga

majstora.

>>

mnogo. Josip Pavlija je natjecanja napustio1923. Radio je u svojoj mehanikoj radionici, uGornjoj Kustoiji. Bio je specijalni biciklisti-ki mehaniki obrtnik. Popravljao je bicikle imotorbicikle. Uivao je glas vrsnoga majstora.Biciklizam je tada bio amaterski sport i obiteljse moglo uzdravati samo radom. Kasnije je uIlici 250 otvorio radionicu i prvu prodavaonicubicikala i pribora u tom dijelu Zagreba.

Ostao je vjeran biciklu do kraja ivota. Imaoje 77 godina kada ga je na uglu Ilice i Zrinskogtrga u Kustoiji sruio nepaljivi automobilist.Na veliku alost mnogih u naem gradu JosipPavlija je umro od posljedica te nesree, 27.srpnja 1969.

uka DukanoviA do dana dananjih nije se zaboravilo to vri-jeme ''kada je Kustoija bila sredite ne samozagrebakog i hrvatskog, nego jugoslavenskogbiciklizma''.To su rijei Stjepana Ljubia-Vojvode. A onje znao o emu govori, bio je ovjek takvoga

svjeivanju lijenici odigrali vrlo vanu ulogu.Jedan od tih prosvjetitelja i promicatelja u-vanja i unapreenja zdravlja bio je lijenikdr. Fran Gundrum (1856. 1919.). U njego-vom obimnom opusu knjiga i predavanja jei knjiga ''O vonji na biciklu'' (tiskana 1904.).''Zaista danas nema mnogo sportova kojisu tako rasprostranjeni i tako obljubljeni odsvih slojeva puanstva kao ba taj biciklistikisport, a ima nade da e tijekom vremena jovie maha preoteti!'' I to se i zbilo! Nade dr.Gundruma su se ostvarile.

Ferdo BudickiU nastavku povijesti biciklizma bilo je izu-zetnih sportaa, promicatelja, vrsnih organi-zatora. Jedan od njih je bio zagrebaki bravari trgovac Ferdinand Budicki (1871. 1951.).Spominje ga se kao preteu naega automo-bilizma, to je Ferdinand Ferdo Budicki ibio. Prvi se 1901. pojavio u Zagrebu za vola-nom Opela, 1906. je bio i osniva Prvogahrvatskog automobilskog kluba u Zagrebu.(podrobnije i izuzetno zanimljivo tivo o tim

poecima auto-moto sporta i turizma u nas jeobjavljeno u listopadskom broju ZMG-a). Miovdje elimo otkriti i ''biciklistiku vezu'' Fer-

dinanda Budickog, kojega je u svom lankuprof. Zdenko Jajevi nazvao ''pustolovom nabiciklu''. itamo:''Strastveni biciklist i pionir automobilizma unas, Ferdinanad Budicki ostvario je 1897. ne-svakidanji podvig. Za osam mjeseci Budickije prevalio cestama Europe i Sjeverne Afrike17.000 kilometara. Poslije je otputovao u Sje-vernu Ameriku gdje je na biciklu otiao naSvjetsku izlobu u Chicago.''

Josip PavlijaTo je mogao ostvariti samo onaj koji je biosporta dorastao svim izazovima onovremenihputovanja biciklom! I zato nas ne smije izne-naditi i podatak to ga navodi Zvonimir Zorkou lanku o Josipu Pavliji (1893. 1969.), prvomprvaku drave nakon Prvoga svjetskog rata:''Josip Pavlija roen u Zagrebu 6. listopada1893., po zanimanju mehaniar, zanat je izuiokod Ferdinanda Budickog (1871. 1951.) poz-

natog i uvenog automehaniara, pionira au-tomobilizma, letaa balonom i bicikliste.'' Poonovremenom obiaju, nakon to je zavrionaukovanje, 19-ogodinji Josip Pavlija odlazi usvijet veim dijelom ''trbuhom za kruhom'',ali i zbog ''elje za daljnjim uenjem''. Dvijegodine radi i usavrava se u Grazu, u tvorniciPuch. Po povratku u Zagreb, 1914., poinje seu slobodno vrijeme biciklizmom baviti i kaosportom. Ulanio se u drutvo Sokol. Prvacestovna utrka 100 km od Celja do Zagreba 21. rujna 1919. bila je i prvo prvenstvo dr-ave nakon Prvoga svjetskog rata. U jednojtelevizijskoj emisiji ve sijedi sporta slikovito

je opisivao sve neravnine, svu prainu, sveopasnosti od nepredvidivih ''sudionika u pro-metu'', mislei pri tome na pse i goveda. Pa niguske na cesti nisu bile poeljne, a bilo ihje! Posebno se zabavljao sjeajui se kako jetu prvu cestovnu prvenstvenu utrku rijeiou svoju korist i to na jednoj strmini ''skupiosam svu hrabrost i jurio pod breg''. I sljedeeje dvije godine Josip Pavlija bio cestovni prvak:1920. (Zagreb-Ljubljana) i 1921. (Ljubljana-Zagreb). Bio je poznat i u meunarodnoj bi-

ciklistikoj konkurenciji. O njemu i njegovojnatjecateljskoj vrijednosti govori i

ova zgoda: na start meunarodne

cestovne utrke Be-Graz-Be,dugoj 390 km je zakasnio!

Start je bio tono u po-no, a Josip je zaspao!Krenuo je za karavanombiciklista punih 7 minu-ta kasnije. U cilju u Be-u, nakon 15 sati i 30 mi-nuta vonje bio je TRE-

I! Tko je ikada imaoimalo natjecateljskoga bici-

klistikog iskustva dobro znakakav je to podvig! Njegova osobna zbirkatrofeja i priznanja govorila je sama po sebi

Ferdinand Budicki u svomOpelu, prvom automobiluu Zagrebu 1901.

Josip Pavlija "Sokol" Zagreb, prvibiciklistiki prvak kraljevine Jugoslavije


13/49

14

kova, koji se nije razbacivao rijeima. ''IzKustoije potjee veina naih najboljih vo-zaa izmeu dva rata. Nakon Josipa Pavlijeprvak je bio takoer lan Sokola, uka Du-kanovi (prvak 1922., 1923. i 1924.). Gotovosvi kasniji biciklistiki prvaci bili su iz koleiskusnoga Josipa Pavlije pa je tako i mladi Au-gust Prosenik proao kao poetnik Pavlijinukolu...''

Od 1919. do 1940. odrana su 22 cestovnaseniorska prvenstva drave. Samo dva putaprvak nije bio lan zagrebakog kluba.

1919. Josip Pavlija Sokol, Zagreb1920. Josip Pavlija Sokol, Zagreb1921. Josip Pavlija Sokol, Zagreb1922. uka Dukanovi Sokol, Zagreb1923. uka Dukanovi Sokol, Zagreb1924. uka Dukanovi Sokol, Zagreb1925. Josip olar Ilirija, Ljubljana1926. Anton Banek Motokoturaki

klub, Zagreb1927. Anton Banek Motokoturakiklub, Zagreb

1928. Anton Banek Motokoturakiklub, Zagreb

1930. Stjepan Grgac Sokol, Zagreb1931. Dragutin Ivkovi Graniar,

urevac1932. Stjepan Grgac Sokol, Zagreb1933. Stjepan Grgac Sokol, Zagreb1934. Rudolf Fiket Graanski, Zagreb1935. Bruno Faninger Sokol, Zagreb1936. August Prosenik Sokol, Zagreb1937. August Prosenik Sokol, Zagreb

1938. Josip Pokupec Sokol, Zagreb1939. Stjepan Grgac Sokol, Zagreb1940. August Prosenik Sokol, Zagreb

August ProsenikAugust Prosenik (1916. 1975.) kao 15-ogo-dinjak je doao u Zagreb izuiti mehaniarskizanat kod brae Ivana i Antuna trbana u Kus-toiji. (Antun trban je bio viestruki moto-ristiki prvak Jugoslavije.) August Prosenik se1933. ulanjuje u biciklistiki klub Sokol 1887.Josip Pavlija je bio tehniki voa kluba.Ve 1934. August Prosenik (s 18 godina) os-vaja juniorsko prvenstvo Jugoslavije. I jo dva

sljedea. Godine 1936. (s 20 godina) osvaja iseniorsko prvenstvo drave. Time se kvalifi-cirao za Olimpijske igre u Berlinu 1936. U po-jedinanoj cestovnoj utrci na 100 km zau-zima 13. mjesto (od 100 natjecatelja!) U tomje trenutku to bio daleko najvei uspjeh naihbiciklista na Olimpijskim igrama. (Prvi suput nastupali 1928. u Amsterdamu.) NakonOI 1936. u vrlo zahtjevnoj utrci, ''Oko Ru-munjske'' (u konkurenciji su vozili i profesio-nalni vozai!) bio je esti. Zatim je pobjei-vao na prvenstvima Jugoslavije 1937. i 1940.U vremenu do Drugoga svjetskog rata bio jeneupitno meu najboljima.

>>

Nakon rata, sad ve 30-ogodinjak, AugustProsenik je na vrhuncu sportske karijere: 1946.pobjednik utrke ''Oko Rumunjske'', 1947., na-kon pobjede u utrci Beograd-Budimpeta, naBalkanskim igrama je lan pobjednike trojkeMilan Poredski August Prosenik AntonStrain. Pobijedio je 1948. na prvoj ''Utrci miraVarava-Prag'' jaku meunarodnu konkuren-ciju, usprkos tri kvara na gumama. Ali te1948. godine August Prosenik je preivio te-ku prometnu nesreu i time je zaustavljena

njegova sjajna sportska karijera. Umro je uZagrebu, 22. srpnja 1975. Sahranjen je u rod-nom mjestu: Jesenice na Dolenjskom.

Poziv na Tour de FranceNakon uspjenih nastupa na meunarodnimviednevnim etapnim utrkama posebno 1935.i 1936. ''Oko Rumunjske'', stigao je poziv zanastup na utrci ''Oko Francuske'' (Tour deFrance). 1936. Budui da su Stjepan Grgac,Rudolf Fiket i Stjepan Ljubi (svi iz Zagreba) iFranc Abulnar (iz Ljubljane) bili amateri dobili

su za taj nastup posebne licencije (dozvole).To je bila skupina ''neovisnih vozaa'' (inde-pendenti). Taj kompromis je doputao da pro-fesionalci i amateri nastupaju zajedno. Kadasu 1965. osnovani posebni savezi za amatere(FIAC-Federation Internacionale Amateur Cy-clisme) i za profesionalce (FICP- FederationInternationale de Cyclisme Profesionnel) kate-gorija nezavisnih vozaa je ukinuta.Ve je sam poziv organizatora bio priznanje,ali sam nastup u utrci ''Oko Francuske'' 1936.nije bio poseban uspjeh. Bila je to teka kunja:Stjepan Ljubi, Rudolf Fiket i Franc Adulnarmorali su odustati u prvom dijelu zbog vre-

menskog zaostatka. Stjepan Grgac je ostaosam. Zavrio je ak i 14 etapu od Montpelliera

Gotovo su svi kasniji

biciklistiki prvaci bili

iz kole iskusnoga Josipa

Pavlije pa je tako i mladi

August Prosenik proao kao

poetnik Pavlijinu kolu

AugustProsenik,"Sokol",Zagreb

Reprezentacija Jugoslavije na Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928.Slijeva: Viktor Jurec, Stjepan Ljubi ("Sokol",Bjelovar), Antun Banek ("Sokol", Zagreb),Josip krabel ("Sokol", Zagreb), Josip olar ("Ilirija", Ljubljana), Nikola Bokovi


14/49

15

do Perpignana, savladao 2 900 km, od 4 300!!,ali je morao napustiti utrku. Za dvije je minuteprekoraio pravilima prekoraenu granicuod tri sata zaostatka za vodeima. Pravila subila jasna, tehnika komisija rigorozna dankasnije je Stjepan Grgac putovao iz Perpignanaza Zagreb.I dan danas je poznavaoci naeg biciklizmaslau s lankom/izvjetajem i znalakom, trez-

venom analizom to ju je napisao StjepanLjubi, i sam sudionik Tour de Francea 1936.''Neuspjeli pokuaj sudjelovanja na Tour deFranceu je najvei uspjeh naih biciklista''. Au poutjelim brojevima Jutarnjeg lista tih dana1936., uporni kroniar pronalazi uzbudljiva,rjeita, slikovito pisana izvjea, to ih je timnovinama slao Stjepan Grgac. Iako nije doaodo cilja u Parizu Stjepana Grgca doekali suu Zagrebu kao sportskoga junaka! Oito sunai djedovi i oevi imali u sebi plemenitogsportskog duha, nisu priznavali jedino pobje-du, cijenili su i predani sportski napor!

Stjepan GrgacStjepan Grgac ima znaajno mjesto u povijestinaeg biciklizma. Roen je u Novakima krajZapreia (17. rujna 1909.) Radio je kao slu-benik. Bicikl mu je prirastao srcu ve u ranomdjetinjstvu. Sedam je puta bio cestovni prvakZagreba. Imao je nepunih 20 godina kada je1929. pobijedio u 210 km dugoj cestovnoj utrciGraz-Semmering-Graz. Prvenstva Jugoslavijena cesti osvajao je 4 puta (1930., 1932., 1933.i 1939.) Umro je 15. prosinca 1960. Prerano!Preivio je mnogo padova vozei bicikl, a pads krova susjedove kue, dok mu je pomagaopokriti kuu, bio je smrtonosan.

Ta preteka kunja na Tour de Franceu 1936.bila je korisno iskustvo i ujedno poticaj orga-niziranju etapnih utrka. Dotada na tlu Jugo-slavije nije bila prireena niti jedna etapnautrka. Inicijativa se rodila meu zagrebakimbiciklistima. Problem je bio tko e biti orga-nizator/pokrovitelj. U svijetu su to bili sport-ski listovi: za Tour de France pariki LEquipe,

za Giro de Italia sportski dnevnik Gazzettadello sport iz Milana. ''Trka mira'' imala je po-krovitelje Rude pravo iz Praga, Tribuna luduiz Varave i Neues Deutschland iz IstonogBerlina.Prijedlog neumornog Stjepana Ljubia o po-kroviteljstvu prihvatio je tadanji glavni ured-nik sportskog tjednika Ilustrovane sportskenovosti, in. Vladimir Biani. Prva etapa na''Kroz Jugoslaviju'' prireena je i provedena od28. do 30. svibnja 1937. Start je bio u Zagrebu.Duina 500 km. Startalo je 15 vozaa. Tri etape:Zagreb-Karlovac-Ljubljana 190 km, Ljubljana-

Stjepan Grgac ima vidno

mjesto u povijesti naega

biciklizma. Sedam je

puta bio cestovni prvak

Zagreba, a imao je

nepunih 20 godina kada

je 1929. pobijedio u 210

km dugoj cestovnoj utrci

Graz-Semmering-Graz.

Momad na utrci Tour de France 1936. S lijeva: Stjepan Grgac ("Sokol" Zagreb), StjepanLjubi ("Graanski" Zagreb), Francuz Gaston Blasy, Rudolf Fiket ("Graanski" Zagreb) iFranc Abulnar ("Ilirija" Ljubljana)

StjepanLjubi Vojvoda

U starijim knjigama o

biciklizmu u Hrvatskoj esto

se govori o "dvokolicama", to

je bilo posve u redu. Naime,

"bicikl" je izvedenica od

latinskog "bis" - dvaput i grke

rijei "kyklos" - kolo.

Celje-Maribor 140 km i Maribor-Varadin-Zagreb 170 km. Novac za organizaciju i pro-vedbu prikupljen je reklamama, budui da su se

trgovci i proizvoai bicikala, guma i dijelovaiz Hrvatske i Slovenije listom odazvali i takopomogli. Pobjednici prvih triju utrka ''KrozJugoslaviju'' do poetka Drugoga svjetskog ratabili su zagrebaki biciklisti: 1937. August Pro-senik (Sokol), 1938, Drago Davidovi (Orao),1940. Nikola Penev (Orao).Po onoj narodnoj ''Dobro je zapjevati, ali trebaznati kada sviralu za pojas zadjenuti''. Osta-jemo duni mnogima koje nismo spominjali.U najboljoj namjeri ostavljamo nastavak zaneku drugu priliku, ali svi oni koji su u zagre-baki biciklistiki sport ugradili dio sebe neenestati u zaboravu!


15/49

Intervju

16

Kada je Milka Babovi dola u kolovozu1948. u Zagreb nije imala ni punih 20godina (roena je 2. listopada 1928.), ato je bilo ve osmo mjesto, vee ili manje, kojejoj je bilo ''dosueno'' da u njemu ivi. Onaosobno smatra da su sve te selidbe prednost,za njezinu generaciju svakako, budui se uvrijeme njezina djetinjstva nije toliko putovalo,a nije bilo ''arolija televizije'', kojima se putujepo naoj planeti, pa i u svemir. A 60 godinaproivljenih u Zagrebu smatra steenim pra-vom da se smatra Zagrepankom.Proli je mjesec proslavila 80. roendan pasmo iskoristili priliku da nau suradnicu za-molimo za razgovor.Koje ste korijene prije pustili na zagre-bako tlo sportske ili novinarske?Pri njih studentske. Tlo je bilo pripremljeno baka i dva ujaka te majka, sestra i brat ve suivjeli u Zagrebu. Vrlo sam se brzo uz studiji zaposlila otac je umro u ratnom zaroblje-nitvu pa sam pokuala pomoi sebi da olak-am majci.

Razgovarala:Biba SalataFoto:Privatni album Milke Babovi

Milka Babovi, sportska novinarka

Prema Zagrebu se

odnosim kao prema sebi

Povodom osamdestog roendana naa

najslavnija hrvatska sportska novinarka

pria o svojim poecima i uspjesima, kako u

novinarstvu tako i u sportu

U novinarstvo sam,

doslovce, upala iz vedra

neba

Sportom sam se bavila kao srednjokolka, tosu bile dobro osmiljene ''slobodne aktivnosti''uenika. Vrata sporta su se otvorila kad sampoela vjebati u sveuilinoj skupini gimna-stiara. Neto kao rekreacija. Nikakvih pla-nova nije bilo. Slijedila sam naviku da vje-bam. A srea je bila za sve, pa i za mene, daje tu skupinu studenata vodio prof. FerdoKrizmani, koji je okom kolovanog, iskusnogpedagoga u meni otkrio sportsku icu i predao

me sportu. I iskreno sam mu zahvalna za to!


16/49

17

O novinarstvu nisam ni pomiljala. Istinajest da su mi pismeni gimnazijski radovi biliponekadi dobri, ali to je, po tadanjoj peda-gogiji, bio dio mojih kolskih obveza i nijed-nom profesoru nije padalo na pamet da me''zatruje'' novinarstvom. Kolebala sam se iz-meu komparativne filologije i kemije. Mla-dost ima pravo snivati. U novinarstvo samupala, doslovce, iz vedra neba.Najvjerojatnije je to bila smicalica nekih nebes-kih sila da sam ba te veeri bila goa u Klubu

novinara u Gajevoj ulici, da je ba te veeri udrutvu bio i urednik Sportskih novosti Mi-ro Habunek, da ba tada tare glavu koga eposlati sljedeeg jutra u Rude na omladinskusportsku priredbu. Netko je predloio mene,a ja sam pomislila ''da ba i nije duhovito''.Zavrilo je tako da sam zbog vijesti iz usluge(vjerojatno i zrna radoznalosti!) upala u zamkuiz koje kasnije nisam ni pomiljala izvui se.(Priznajem da sam se nekoliko puta pitala ni-sam li moda mazohist).Posao u skladitu ajeva i ljekovitih biljaka po-duzea ''Biljana'' zamijenila sam za honorarnusuradnju u Sportskim novostima. I, konano

sam 1957. dospjela na televiziju, s koje ni sr-cem, ali ni tijelom nisam jo otila. U mirovinisam od 1991.to ste u srcu sportaica ili novinarka?U srce stane mnogo ''ljubavi''! Za ''postati no-vinar'' nisu dovoljni jedino ''kvalifikacijski bo-dovi'' kao rezultati sportaa-natjecatelja, makoliko god bili vrijedni nae sveope radosti,pohvale, priznanja i nagrada. Imala sam sreuda sam u pravom trenutku svoga novinarskogegrtovanja dola u ruke Hrvoju Macanoviu,

uredniku-uitelju. On je znao cijeniti sva mojanatjecateljska dostignua, ali to nije bio raz-log da mi se bilo to u naukovanju progledakroz prste. Uz njega sam shvatila i prihvatilada sporta moe postati novinar i potvrditise radom, ali da svaki sportski novinar nijea priori sporta, a i to se verificira njegovimradom.Dovodi li takav pristup i do priznanja?Nagrada je bilo, no jednu posebno izdvajam.A to je Nagrada Grada Zagreba, 1978. Istinskisam se obradovala. Bila sam svjesna kolikomi je vrijedna. U tom sam trenutku, kao atle-tiarka, znai sportaica-natjecateljica, bila 17

puta prvakinja Jugoslavije, 26 puta rekorderka,26 puta reprezentativka, dvostruka svjetskastudentska prvakinja. Ali, moja je radost bilau tome da sam to veliko priznanje dobila zarad koji nije toliko atraktivan, ali u koji samvjerovala i vjerujem. To je bio znak da sredi-na u kojoj ivim i kojoj pokuavam vratiti dioonoga to sam, odrastajui i sazrijevajui unjoj dobila i mogla koristiti, da ta sredina priz-naje da sportski novinar moe i mora dru-tveno djelovati i da to ne ostaje bez traga. Ob-razloenje je bilo: ''Sadraj emisija, izbor tema,pristup u realizaciji, usmjeravanje i kritikotretiranje problematike tjelesnog vjebanja,vrhunskoga sporta i sportsko-rekreativnih ak-tivnosti te jasno izraeni stav prema postoje-im odnosima u fizikoj kulturi''. To sve nisampostigla jer sam se ''takva rodila'', nego samdobila u naslijee od uitelja, s porukom unjihovoj oporuci ne zaboravi predati onimakoji te slijede!

Pitanje koje postavljamo svima: vi iZagreb, to vam znai, to volite u njemu,to mu nedostaje?Zagreb je moj dom, a Sigeica njegov dio gdjesam svoja na svome. U tom djeliu Zagrebatestiram svoju ljubav, nastojei ostati prisebnai razborita kad analiziram. Veselim se sve ljep-em zelenilu, tugujem kada se nemilosrdno ta-mani, veselim se rjeenjima parkiranja vozila,(inae ne vozim), ali zato znam koliko je po-boljan tramvajski i autobusni prijevoz, srdimse kada kamion dostavljaa robe za trgovinenemilosrdno unitava travnjak, kada je pjeakuteko koraknuti metar-dva u stranu da ne gazi

zelenilo. Veselim se kada stanari sami njegujucvijee oko kue, ali ne razumijem zato vienema cvijea na balkonima.Svaku vijest o moguem rjeenju odvoza sme-a doekujem kao osobni dobitak.Posvojila sam magnolije oko Tomislavovogspomenika, svako proljee odem pozdravitistaru kruku podno Mirogoja. Prva procvjeta.I veselim se da je jo uvijek tamo!Da skratim, prema svom gradu se odnosimkao prema samoj sebi: neto volim, no ponetomi se i ne svia.


17/49

18

O Zagrebu markom i igom

Napisala:Dunja Majnari RadoeviFoto:Muzej HT

Ubrzan i intenzivan razvoj tehnike, na-roito telekomunikacija, pridonio jesve veem odustajanju od stoljeima

najvie upotrebljavanoga naina komunicira-nja nadaleko, putem pisama i dopisnica. Su-kladno tome, sve je manja uporaba potanskihmaraka.No, marka jo uvijek nije zaboravljen medij papotanske uprave u svijetu "akrobatskim" reak-cijama nastoje privui kupce ovoga sredstvaplaanja potarine i predmeta filatelistikogasakupljanja, tako to ovom proizvodu dajurazliite matovite motive, oblike, materijale,mirise i sl.

Komercijalne

marke

U okviru Meunarodne konferencije zdravih gradova Svjetske

zdravstvene organizacije u Zagrebu je 16. listopada 2008.

sveano promovirana i druga komercijalna potanska marka "20

godina Pokreta zdravih gradova u Europi", a izdana je u suradnji

s Gradom Zagrebom

strukom zatitom, biti e katalogizirane, imat

e redni broj izdanja i bit e u uporabi godinudana. Stoga e na markama, uz godinu, bitinaznaen i mjesec izdanja. Uz svaku e ko-mercijalnu marku HP izdati i omotnicu prvo-ga dana (FDC), koja e ispred serijskoga brojaimati otisnuto slovo "K". Svako e izdanjepratiti i promotivni plakat koji e se istaknutiu potanskim uredima. U dogovoru s HP-om,tvrtka naruitelj e birati motiv marke i vi-njete, kao i nakladu (100, 200, 300 ili 500 ti-sua primjeraka), nominalnu vrijednost te da-tum izdanja.Ve je 8. svibnja 2008. izala prva hrvatska ko-mercijalna marka. U suradnji s P. Z. Autom,

generalnim uvoznikom Volkswagenovih vo-zila za Hrvatsku, HP je izdala marku s moti-vom popularne "Bube" uz koju se nalazi vi-njeta s logotipom i zatitnim znakom Volks-wagena. Popularna "kuma" cijeloga dogaanjabila je Severina, koja je toga dana na alterupotanskoga ureda u Juriievoj 13 u Zagre-bu zaprimila pismo na koje je nalijepila ko-mercijalnu marku i privjesak te ih ponitilaigom. Bilo je to slubeno putanje u prometprve komercijalne marke Hrvatske pote.U okviru Meunarodne konferencije zdravihgradova Svjetske zdravstvene organizacije uZagrebu je 16. listopada 2008. sveano promo-

Ve je 8. svibnja 2008.

izala prva hrvatska

komercijalna marka.

U suradnji s P. Z. Autom,

generalnim uvoznikomVolkswagenovih vozila

za Hrvatsku, HP je

izdala marku s motivom

popularne "Bube".

U novije vrijeme potanske marke dobivajui druge dimenzije tako to postaju kvalitetansuvenir u slubi turizma ili stjeu komercijalnukarakteristiku kao izvrsno sredstvo oglaava-nja.

U sjeditu Hrvatske pote u Zagrebu, 28. trav-nja 2008. predstavljen je projekt komercijalnemarke kao novi proizvod HP-a.Komercijalne su marke namijenjene pravnimosobama kao naruiteljima pa e se u takvomizdanju uz prigodnu marku tiskati i vinjeta,kao oglasni prostor namijenjen detaljnijempromidbenom materijalu naruitelja. U po-tanskim e se uredima marka i vinjeta pro-davati zajedno, no potarina e se moi platitii samom markom, bez vinjete. Hrvatska potaplanira izdavati pet komercijalnih marakagodinje. One e kao i ostale hrvatske mar-ke biti otisnute na posebnom papiru s dvo-


18/49

19

Jedna od posljednjih

mjera gradonaelnikaMate Starevia

naredba je graanstvu

da maksimalno tedi,

te uputa za obranu od

napada iz zraka.

Dakle, rat!

virana i etvrta komercijalna potanska mar-ka "20 godina Pokreta zdravih gradova u Eu-ropi", a izdana je u suradnji s Gradom Zagre-bom.U Zagrebu se od 15. do 18. listopada 2008.godine odravala Meunarodna konferencijazdravih gradova. Ovom je Konferencijom obi-ljeena 20. obljetnica postojanja europskogapokreta "Zdravi grad", utemeljena na prvojmeunarodnoj konferenciji zdravih gradovaodranoj u Zagrebu 1988. godine. Europskipokret zdravih gradova odvija se pod okriljemSvjetske zdravstvene organizacije, a danas jeto velika meunarodna obitelj gradova kojabroji oko 10 000 lanova.Zagrebaki projekt ''Zdravi grad'' bio je pola-zite svim ostalim gradskim i slinim upanij-skim projektima u Hrvatskoj, a poslije je po-sluio i u osnivanju Hrvatske mree zdravihgradova.Tijekom proteklih 20 godina Zagrebaka grad-

ska uprava, "vodei se temeljnim naelom po-kreta 'zdravlje za sve', cjelovitom zdravstve-nom politikom osmiljava, potie i provodikonkretne programe usmjerene na ouvanjei unapreenje ivotnoga okolia i ljudskogazdravlja kroz partnerstvo s graanima, vodeirauna o principu jednakosti u pravu nazdravlje."U uvodnom dijelu Meunarodne konferencijezdravih gradova uzvanike je pozdravio za-grebaki gradonaelnik Milan Bandi te imzaelio ugodan boravak u Zagrebu. Istaknuoje da Gradu Zagrebu kao jednom od uteme-ljitelja ovoga pokreta i po drugi put domainu

Konferencije, njezino ponovno odravanje unaem gradu predstavlja veliko priznanje zadosadanji doprinos razvoju pokreta, ali i ob-vezu da svojim djelovanjem pridonosi njegovudaljnjem razvitku.Nakon toga se lan Uprave Hrvatske poteMateo Beusan zahvalio Poglavarstvu Gra-da Zagreba to su prepoznali vrijednost ko-mercijalne marke nove usluge Hrvatskepote, koja se izdavanjem marke "20 godinaPokreta zdravih gradova u Europi" ukljuila uovaj projekt od meunarodne vanosti. Pred-stavljajui prigodnu komercijalnu potanskumarku, Beusan je iznio idejni koncept marke,

a to je Bijeli Zagreb Grad, gdje bjelina prostoraodraava integritet svih aspekata zdravogaivljenja, dok je s fotografije plaketa mogueiitati kulturu zdravoga ivljenja.Dizajn marke su zajedno osmislili GradZagreb i ADU d.o.o., tiskana je u arcima od10 maraka i 10 privjesaka. Veliina markeje 35,50x35x50mm, veliina privjeska je29,82x35,50mm. Papir je bijeli, 102 gr. gumi-rani, a zupanje eljasto 14. Vrijednost markeje 2,80 kn. Izdana je i prigodna omotnica pr-voga dana (FDC). U potanskom e prometumarka biti u uporabi godinu dana od datumaizdanja.

Zagrebaki gradonaelnici

Gradonaelnika Teodora

Peiia zamjenjuje

predstavnik HSS-a Mate

Starevi koji na toj funkciji

ostaje sve do 10. travnja

1941., kada ga smjenjujeVlada NDH

Liki ZagrepaninTekst i foto: iz knjigeZagrebaki gradonaelnici

Sporazum Cvetkovi-Maek sklopljen je1939., a odlukom bana Ivana ubaiarasputa se gradsko zastupstvo na elus gradonaelnikom dr. Teodorom Peiiem,kojega kao povjerenik zamjenjuje sudac

Okrunoga suda i predstavnik HSS-a, likiZagrepanin Mate Starevi.Zagreb sada ve ima vie od 240 tisua sta-novnika, to podrazumijeva mnogo komu-nalnih i socijalnih briga. Gradska sirotinja sebori za koru kruha, a vlada podupire izvozhrane u Njemaku. Graani gradonaelnikualju brojne predstavke i svoje predstavnike,zahtijevaju najosnovnije ivotne uvjete.Iste se godine dovrava zgrada Poljopriv-redno-umarskog fakulteta u Maksimiru,Ortopedska klinika na alati i oprema senovi Veterinarski fakultet u Heinzelovoj, a1941. se, nakon est godina gradnje, dovr-ava i bolnica na Rebru.Jedna od posljednjih mjera gradonaelnikaMate Starevia naredba je graanstvu damaksimalno tedi te uputa za obranu odnapada iz zraka. Dakle, rat!Mate Starevi je ratni naelnik samo do10. travnja 1941. godine, kada uspostavom

NDH na njegovo mjesto dolazi ustaa dr.Jozo Dumani. Za ustakoga reima nanaelnikoj dunosti u Zagrebu jo e seizredati Ivan Werner i Eugen Stareini.Najpopularniji od njih je, dakako, Wernero kojem jo do naih dana kolaju brojnivicevi. Po zanimanju je, naime bio mesar i,navodno, pravi medij za viceve. Neki vicevina raun Wernera kasnije su prenoeni na

jednoga poslijeratnog politiara, koji je, uzostale brojne politike funkcije, bio i jedanod prvih predsjednika Gradskoga narodnogodbora poslije osloboenja.

Ivan Werner


19/49

Obljetnice

20

Zagrepanima je vjerojatno poznato daje 5. rujan dan kada su Zagrepani iponeki stranci osnovali poduzee koje

se danas zove Zagrebaki elektrini tramvaj.Ispred ZET-a je jo mnogo godina u kojima ese tvrtka razvijati, ivjeti i rasti, te u suivotusa Zagrepanima provoditi svaki dan. Zagrebje nemogue zamisliti bez Zagrebakoga elek-trinog tramvaja, a isto tako, njega je nemogue

Danas kada svjedoimo kvalitetnom voznom parku ZET-a,prigoda je da se prisjetimo poetaka, davne 1891. godine

kada je krenuo prvi konjski tramvaj, te godine ranije kad

je uspostavljen promet Uspinjaom, dakako uz pogled u

budunost zagrebakog prijevoznika

Napisao:Goran KekiFoto:Goran Keki, Arhiv ZET-a,

Arhiv MGZ

117 godina ZET-a

Pogled na hangare ZET-ovog spremitana trenjevakoj remizi, sa svimvrstama tramvaja koje i danas moemovidjeti na zagrebakim ulicama

Jedan od rijetkih snimaka konjskog tramvajau Zagrebu, s otvorenim (ljetnim) kolima,ispred spremita na Savskoj cesti

Tramvajska motorna kola proizvoaaGanz iz Budimpete (1910.), s dvjemaEisenhutovim prikolicama,snimljena na Glavnom kolodvoru


20/49

21

zamisliti bez Zagrepana. Nekad je ZET ispredrazvitka Zagreba, a drugi put je on ispred nas.Za Zagreb je i ove godine taj dan bio osobitozanimljiv, jer su obiljeene dvije obljetnice 117 godina organiziranog prijevoza u graduZagrebu i prvih 117 godina tramvaja u graduZagrebu. Ne govorimo o 117 godina Zagreba-kog elektrinog tramvaja kao tvrtke, jer ne-toan bi bio podatak da se obiljeava 117 godi-na Zagrebakoga elektrinog tramvaja. Jer,prvih 19 godina, ak do 1910. godine, u Za-grebu je vua bila konjska. Tada je, kao i estodosad, zbog ekonomskih razloga tramvaj biokonjski, a ne elektrini. Zagreb je istodobnos konjskim tramvajem dobio i Plinaru. Ona jeimala svoje dioniare, imala je svoj vijek u ko-jemu je trebalo vratiti uloeni kapital. Da bi seto i zbilo bilo je posve nelogino da se Zagrebelektrificira paralelno s uvoenjem plina. I takokasne mnoge stvari koje su vezane za uvoenjeelektrine energije u grad Zagreb.

118 godina UspinjaeValja podsjetiti kako je u vremenima kad sumnogi gradovi u Europi i svijetu donaali od-luke da ukidaju tramvaj, jer nafta je bila jeftina,a sve ono to je bilo na etiri kotaa, i mirisaloje na naftu bilo vrlo popularno, ozbiljni ljudiu gradu Zagrebu donijeli su odluku s dobrimdalekosenim posljedicama da tramvaj ostane ugradu Zagrebu kao prijevozno sredstvo.Ipak, neto u prijevozu putnika u gradu Zagre-bu starije je od tramvaja, to je naa poznata, svi-ma draga uspinjaa, koja je 8. listopada ove godi-ne navrila svojih 118 godina. Od 1927. godine

Zagreb ima i autobus u sustavu javnog prijevozaputnika, to znai da biljeimo vie od 80 godinaautobusnog prometa u gradu Zagrebu. Osim us-pinjae, tramvaja i autobusa, ne zaboravimo niZET-ovu iaru koja je od 1963. do 2007. neu-morno prevozila izletnike na Medvednicu. Zbogdotrajalosti iara je na odmoru, a uskoro seoekuje poetak gradnje potpuno nove iare natrasi produljenoj do Dolja, odnosno posljednjegstajalita tramvaja linije broj 15.Pomo osobama s invaliditetom svakodnevnaje zadaa ZET-a od 1994. godine, kada je u pro-met ukljuen i prijevoz tih osoba sa desetak po-sebno prilagoenih vozila. Od 3. rujna 2007.

godine, odlukom Gradskog poglavarstva GradaZagreba, podrunica ZET sa 28 kolskih auto-busa organizira i prijevoz kolske djece na pod-ruju Zagreba. >>

Mandlova motorna kola M-24 snimljena uDrakovievoj ulici kako vuku tri pagodekao prikolice, a koje su bile pregraene izGanzovih motornih kola iz 1910. godine

Presjek tramvajskih motornih kola M-22sagraenih u ZET-u

Motorna kola M-24 konstruirao je ZET-ovinenjer Mandl, a proizvedena su u ZET-ovim radionicama. Tramvaj je snimljenispred starog spremita na Savskoj cesti

Mandlov tramvajPonovni pogled u prolost, nakon elek-trifkacije, vodi nas do vrijednih rukustrunjaka ZET-a, predvoenih inovato-

rom i izumiteljem, te dugogodinjim di-rektorom, Dragutinom Mandlom. Onisu sagradili novi zagrebaki i ZET-ovtramvaj poetkom dvadesetih godina.Sljedea obnova uslijedila je vozilima

uro akovi poetkom pedesetih i se-damdesetih godina, sada ve prologstoljea, a posljednji primjerci tih tram-vaja jo su kratko vrijeme u prometu.Nakon sljedeih dvadesetak godinatramvajski podsustav opet se obnavljaod 1986. godine, na alost, tada s ekim

proizvodnim programom KD, ddanasznamo da ulicama grada Zagreba kruive 91 novi tramvaj, od planiranih 140,zahvaljujui Gradu Zagrebu i velikomzalaganju svih onih koji su donaali od-luke i osigurali sredstva za kupnju nis-kopodnih tramvaja za grad Zagreb. Po-nosni smo to su ti tramvaji napravljeniu gradu Zagrebu, u hrvatskim tvornica-ma, s hrvatskom pameti. Konzorcij Cro-tram u ijem su sastavu Konar i TVGredelj dokazali su da znaju i umiju, a

ZET je kupio ono to kupuju svi u svije-tu, birajui najbolje i vjerujemo da ejednog dana ne taj zagrebaki tramvaj,kako se pie, nego tramvaj TMK 2200proizveden u Zagrebu, kruiti i po tram-vajskim prugama ostalih gradova u Eu-ropi.

Novi niskopodni tramvaji proizvoaaCrotram(Konar i Gredelj) pravo suosvjeenje na zagrebakim ulicama,

kako vozaima, tako i putnicima


21/49

22

Kako biti konkurentanObnova cjelokupnog voznog parka ZET-a jeu punom zamahu, rije je o izuzetno velikimfinancijskim sredstvima, a sve u svrhu pobolj-anja kvalitete sustava prijevoza putnika napodruju grada Zagreba, poboljanje stanjakvalitete naega konanog proizvoda i, baremu jednom dijelu, vraanje i motiviranje onih

koji su odustali od koritenja sustava javnogagradskog prijevoza putnika na ponovno kori-tenje takvoga sustava, prije svega kad za svojuvonju odabiru sredinja gradska podruja.Zajedniki cilj svih mora biti oslobaanje za-grebakih ulica od pretjeranog koritenja in-dividualnog prometa. I zato, ZET e biti kon-kurentan, sa kvalitetnim vozilima, dobrimprolaznim vremenima, prije svega do sreditagrada, ali i do zavrnih terminala. U GraduZagrebu postoje ljudi koji imaju viziju, kojigledaju u budunost i koji znaju kakova tabudunost treba biti. Zagreb i ZET idu daljekako bi kvalitetom ispunili uslugu kakva se od

nas oekuje i kakvu nai korisnici smatraju dabi trebali imati.

tramvajskih stajalita, a godinje se tramvajimaZET-a preveze oko 200 milijuna putnika. Utramvajskom voznom parku ubudue e bititramvaji tipa 2200, njih 140, potom tramvajitipa 2100 16 vozila, te 51 tramvaj tipa KT-4,kojega oekuje revitalizacija.Autobusni prijevoz, osim u Zagrebu, organi-ziran je i na podruju gradova Velika Goricai Zaprei, te opina Bistra, Luka, Stupnik,Klina Sela i Jakovlje. Autobusi voze na 126dnevnih i etiri none linije. Na autobusnojmrei ZET-a nalazi se 2000 stajalita, od to-ga vie od 1500 na podruju Grada Zagre-ba. Radnim se danom na redovite linije ras-poreuje 269 autobusa. Autobusi ZET-a pre-vezu oko 85 milijuna putnika godinje. Uautobusnom voznom parku su vozila mar-ke MAN i Mercedes. Nova su vozila nisko-

podna, zbog ega je javni gradski prijevozpristupaan svim korisnicima. U tijeku je i na-bavka 214 niskopodnih autobusa, a njih 60 ekoristiti prirodni stlaeni plin. Isporuka prvih

autobusa oekuje se krajem ove godine, apotom e uslijediti i nabava vozila za podrujeGrada Velike Gorice, sa jo 37 autobusa.

Ekologija u prvom planuZET od 2007. godine kao pogonsko gorivokoristi i biodizel, a od 2009. vozit e se i na plin.Planovi razvitka govore da e nai autobusi zanekoliko godina rabiti iskljuivo biogoriva, toje uz koritenje elektrine energije za pokre-tanje tramvaja, velik doprinos javnoga grad-skog prijevoznika u Gradu Zagrebu za sma-njenje oneienja i uklanjanja tetnih esticapostojeih goriva.Svima koji vole grad Zagreb, te onima koji sugrad Zagreb odabrali kao mjesto svog ivljenja,zajamena je sigurna i kvalitetna budunost uvozilima Zagrebakog elektrinog tramvaja,

koji velikim koracima grabi naprijed. ZET-ovi tramvaji, autobusi, Uspinjaa i nova iarapozivaju vas da zajedniki ostvarimo boljitakza na Zagreb.

>>

Autobusi suu Zagrebu

poeli voziti11. kolovoza

1927.godine.

Na slici jeautobus

MAN tip L 1koji je vozio

od 1941.do 1957.

godine,napravljeni

su u Zagrebu

Predsjednik u ZET-uSvemu tome u prilog ide i podatak da jepredsjednik Republike Hrvatske Stjepan Me-si takoer iskoristio prigodu za vonju kva-litetnim hrvatskim tramvajem, kada je 20.rujna kao prvi predsjednik u povijesti ZET-aposjetio tvrtku, u drutvu s predsjednicomGradske skuptine, Tatjanom Holjevac, zagre-bakim gradonaelnikom, Milanom Bandiem

i predsjednikom Uprave zagrebakog holdinga,Ivom oviem. Njihov je domain bio lanUprave Zagrebakog holdinga i voditelj pod-runice direktor ZET-a, Ivan Toli, kojizbog briljantnih planova za budunost nijekrio zadovoljstvo posjetom predsjednika.

Promet danas i sutraTramvajski promet u Zagrebu odvija se na116 kilometara pruga, na kojima je svaki rad-ni dan 188 tramvajskih motornih kola i 66prikolica. Duina trasa pruga na 15 dnevnihlinija je 148 km, a na postojee etiri nonelinije 57 kilometara. Promet se odvija uz 255


22/49

Povijest grada

24

Zagrepani vikendom vole otii na Slje-me. Bilo je to najoitije u vrijeme kadaje vozila sljemenska iara. Osobito ne-djeljom, ve od osam ujutro planinari i izlet-nici, obitelji s mlaom djecom, kao i srednjo-kolci i studenti u grupama stizali bi do iarei ekali u redu da se ukrcaju u kabinu. Vonjaiarom bio je doivljaj, bilo je lijepo. Kabine

Napisala:Margareta Zouhar ZecFoto:Arhiv upnog ureda

su, osobito nedjeljom, vozile vie sati bez pre-stanka iako im je polazak, prema rasporedu,bio na puni sat. Vonja duga 23 minute bio jedoivljaj. A po izlasku iz kabine na iari kre-tali bi dalje pravcima koji su vodili prema i-novnikoj livadi, vrhu Medvednice ili premahotelu Tomislavov dom. Posljednjih godinudana ljubitelje prirode na Sljeme voze buni itijesni gradski autobusi, ime su izleti u priro-du mnogo izgubili na drai i ugoaju promje-ne i odmora.

Arhitektura u umiPreko inovnike livade na Medvednici, nakojoj se ljeti izletnici izleavaju, igraju bad-minton, a mala djeca bezbrino trkaraju iigraju se na travi, a zimi se na istome mjestus uitkom sanjkaju, put vodi do iznimne gra-evine do kapele Majke Boje Sljemenske Kra-ljice Hrvata.Na Sljemenu (sljeme znai vrh), na visini od1001 metar, od 1933. godine stoji Kapela MajkeBoje Sljemenske, koja je jedinstven spomenikarhitekture i umjetnosti, gdje je samo priroda

neprikosnoveni gospodar svakoga trenutka.

Ta je kapela nastala kao spomen na povijes-ni jubilej 1000. godinjicu Hrvatskoga kra-ljevstva (925. 1925.) i 1300. obljetnicu po-krtavanja Hrvata. Jo od 1912. vjerniki jenarod izraavao elju da se na Sljemenu sa-

gradi kapela Majke Boje Kraljice Hrvata. Ma-

Preko inovnike livade

na Medvednici, na kojoj

se ljeti izletnici izleavaju,

a zimi sanjkaju, put vodi

do iznimne graevinedo kapele Majke Boje

Sljemenske Kraljice Hrvata

Spomenik tisuljeu

Hrvatskoga kraljevstva

Nacrt gradnje sljemenske

kapele nainio je

zagrebaki arhitekt Juraj

Denzler

Reljef Majke Boje s

djetetom Isusom u

rukama, nad oltarom,

napravio je akademski kipar

Radoja Hudoklin, a oltar

i njegovu prednju stranu

isklesao je akademski kipar

Vanja Radau


23/49

25

rijina kongregacija graana i radnika je u svib-nju 1928. poela prikupljati novac za gradnjukapele uz potporu isusovaca i svetita SrcaIsusova u Palmotievoj ulici u Zagrebu. Briguza gradnju kapele preuzeo je isusovac o. JosipMller koji je bio duhovnik Marijine kongre-gacije. A onda je poglavarstvo grada Zagreba,s gradonaelnikom Vjekoslavom Heinzelom

isusovcima darovalo graevinsko zemljite naSljemenu, upravo za gradnju kapele.

Zamisao od kamena i drvetaNacrt gradnje sljemenske kapele nainio jezagrebaki arhitekt Juraj Denzler (1896. 1981.), a on je vodio i radove. Koliko je ve bioiskusan u poslovima arhitekta govore podacida je prije kapele Majke Boje Sljemenske s ar-hitektom Stankom Kliskom radio palau Srp-ske pravoslavne opine u Preobraenskoj 2 uZagrebu (1929.) crkvu Sv. Duha te vodovodi ogradu na Jordanovcu (1932.) te zapoeogradnju isusovake crkve u Beogradu (1933.).

Arhitekt Denzler zamislio je, a onda i gradnjomrealizirao kapelu koja je postala odraz i fizikotijelo prirodnoga prostora u kojemu je oitduh naroda i povijesne karakteristike, ali ipodsjeanje na tradicionalne crkvene oblike.Prema zamisli arhitekta Denzlera unutranjiprostor kapele veliine je 7,30 x 7,30 m, a vi-sine 5,30 m. Svetite ima oblik eliptine apsidedimenzija 4 m x 2,70 m. Naglaeni trijem po-

vezuje vanjski dio i unutranjost. Predvorjeje veliine 5,50 x 2,50 m. Zvonik je visok 10metara. Materijali od kojih je kapela graenasu kamen i drvo; kamen, tzv. zeleni je iz pod-noja Medvednice, a za graevni je dio oddrveta koriteno drvo od iskrenih stabala smjesta gradnje. Lice kamenoga zida obraenoje grubim klesanjem s debelim sljubnicama i

vidljivom bukom napravljenom od krupnogapijeska iz istoga kamena. Strop je nainjen oddrvenih greda, a drveno ukoeno krovite po-kriveno je biber crijepom.Nekoliko hrvatskih umjetnika radilo je svojimumjetnikim izriajem na unutranjem ure-enju kapele, a prema nacrtima arhitekta Den-zlera. Akademski kipar Josip Turkalj napravioje svetohranite od posebnoga mjedenog limas vratacima, ukraeno tehnikom izbijanja.Reljef Majke Boje s djetetom Isusom u ru-

kama, nad oltarom, dimenzija je 2,80 x 2,50m, a napravio ga je akademski kipar RadojaHudoklin, u orahovu drvetu. Reljef je sastavljenod 36 komada s posebnom obradom radiotpornosti na vlagu i vremenske promjene.Raen je prema staroj slici anonimnoga maj-stora bizantsko-ravenske kole iz 13. stoljea,koju su tovali u Rimu kao Majku Boju od

Puta. Kao zatitnica putnika, Gospa se takonala i u kapeli planinara na Sljemenu.Isti je kipar majstorski izradio vie elemenata uunutranjosti kapele. To su tri kanonske ploena oltaru. Okviri ploa su od posebnoga lima,s ukrasom starohrvatskoga pletera. Motive napergameni, slovima gotskih vazala sa zlatnimreljefnim inicijalima napisala je prof. OlgaHcker. Keramiarka Marta Piazzeriano uzoltar je izradila dvije velike posude za cvijeeod crvenkaste gline. Oltar i njegovu prednjustranu isklesao je akademski kipar Vanja Ra-dau, od brakoga kamena.U ideji i izvedbi kipar Hudoklin autor je stalka

za misnu knjigu od orahova drveta i posudeza milostinju, dok je svijenjake na stijenama ioltaru Hudoklin napravio prema Denzlerovojzamisli. U stalak je ugraeno pet reljefa izra-enih u imiru. Reljefi prikazuju Janje Bojei etiri evanelista, dok su noice stalka obli-kovane kao simboli. Od lijevane bronce, cize-lirani i patinirani je svijenjak na stijenama ioltaru ba kao i posuda za milostinju. Posudaje valjkastoga oblika i u dva naglaena dijelareljefno je obraena s prikazima iz Evaneljate scenom Posljednjega suda. Hudoklinovo jedjelo i zidno zvono od bronce s naglaenimmotivom pletera i vezenom vrpcom u bojama

sa simbolima evanelista.

Freske i strop iznimno atraktivniStrop kapele Majke Boje Sljemenske KraljiceHrvata podijeljen je u 49 polja iste veliine. Usredinjem polju je lik Majke Boje Sljemenskes djetetom Isusom, a dijagonalno od sredineetiri su sveca zatitnika Hrvatske. Oko njihsu grbovi Hrvatske, Dalmacije, Slavonije, Bos-ne i Istre. U ostalim su poljima grbovi gradovaznaajnih za hrvatsku povijest. Strop je iznim-no atraktivan dio kapele iji je autor kompo-zicije i izrade ponovo akademski kipar RadojeHudoklin (1896. 1959.). No, nita manje

atraktivni nisu ni zidovi s obje dune stranekapele, od visine 1,66 m do stropa. To su dvijeslike veliine 7,20 x 3,80 m koje je akademskislikar Gabrijel Stupica (1913. 1990.) napraviou tehnici fresko buono. Ispod slika stijene suobloene ploama bizekog kamena. Na des-noj freski su realistini likovi naroda i ljudi izznaajne hrvatske povijesti u odjei iz njihovavremena i kraja. U pozadini se vidi grad Za-greb. Na lijevoj slici je Isus Krist okruen veli-kanima nae povijesti do 18. stoljea. Isus Krists kriem u ruci blagoslivlja predstavnike na-roda: prosvjetitelje, knjievnike, pjesnike, voj-skovoe protiv Turaka, kraljeve, banove, kne-

Strop kapele Majke BojeSljemenske Kraljice

Hrvata podijeljen je u 49

polja iste veliine

>>Grbovi svetita Majke Boje Sljemenske Kraljice Hrvata, rad kipara Hudoklina


24/49

26

zove, franjevce i isusovce. U pozadini je Dub-rovnik, uvar Jadranskoga mora.

Cijelo je svetite, povrine 40 m, obloenosrebrnim mozaikom sa zlatnim zvijezdama. Itrijumfalni je luk obraen mozaikom raznihboja, s krunom na vrhu i 12 aneoskih glava.Oslikani apsida i luk u malom prostoru stva-raju smirenje i dostojanstven ugoaj. Po nacr-tu kipara Hudoklina i slikara Stupice mozaik jenapravio Ivan Marikovi iz Zagreba. Meutim,prednja je strana trijumfalnoga luka do 1974.godine ostala neobraena. Tada je akademskislikar Josip Biffel na luku svetita prema lainaslikao tzv. murano mozaik, od 122 boje, smnotvom simbolikih motiva i suvremenogalikovnog izraza.

Na zvoniku su dva zvona, jedno od 82 kg, adrugo od 260 kg. Na zvonima su zapisanaimena darovatelja, a izlivena su u ljevaoniciKvirina Lebia u Zagrebu.Za sluenje sv. mise u kapeli Majke Boje Slje-menske, sve je bilo izraeno novo, sav potre-ban pribor, misna odijela i crkveno posue,jaslice, uskrsna svijea. Misnice s pripadnimmanipulima i stolama izvezle su asne sestresv. Kria u akovu 1933., a est sveanihmisnica darovali su pojedinci. Tako je zlatnamisnica dar operne pjevaice Milke Trnine.Kapeli je darovano i ostalo ruho, marame,tjelesnici, pale, antipendiji, vela, albe, rokete i

stole. Jedan je misni kale izraen po nacrtimaarhitekte Denzlera od patiniranoga srebra iznutra pozlaen, a po stalku optoen polu-dragim kamenjem. Kapelu je 16. srpnja 1933.na blagdan Gospe Karmelske posvetio zagre-baki nadbiskup dr. Antun Bauer.Sljemenska kapela je remek-djelo eksterijeraarhitekte Juraja Denzlera, a ivotno djelo inte-rijera Radoja Hudoklina, akademskoga kipara.

Sljemenska kapela turistika upaGodine 1963. kapela postaje upna crkva tu-ristike upe Majke Boje Sljemenske Kraljice

Hrvata. upnik kapele, sve do svoje smrti bioje isusovac o. Slavoljub Edo Jelinek (1916. 1997.). upu nakon toga preuzima isusovac o.

Josip Romari (1943.). Bez o. Romaria Slje-menska kapela ne bi bila to to jest. On voliljude i svoj sveeniki posao. Jer da nije takone bi zimi i ljeti, po kii i snjenoj meavi o.Romari redovno sluio sv. mise za planinarei izletnike i to godinama po istom rasporedu kada je blagdan u tjednu, misa je u 12 sati,a nedjeljom u 10 i u 12 sati. A u Sljemenskojse kapeli slave svi blagdani, kao i u crkvamau Zagrebu. Postale su poznate i mise pol-noke u Sljemenskoj kapeli koje posjeujemnogo izletnika namjernika, bez obzira nameteoroloke prilike, koje se posebno zimi,na visini od 1000 metara, mijenjaju iz sata u

sat. Koliko o. Romari voli ljude najbolje sevidi iz njegove nezaboravne reenice, na kra-ju svake sv. mise: ''Svi ste pozvani u upnukuu na 'antigripin' i na aj''. upna kua je,naime, stotinu metara udaljena od kapele i uprostranoj dvorani s kaminom poslije sv. miseljudi se nastavljaju druiti, avrljati, pojeduputni sendvi, esto i zapjevaju, a o. Romariim se esto pridruuje. Jer bez planinara iizletnika koji dolaze na misu ili osobnu molit-vu kapela Majke Boje Sljemenske bi izgubilasvoj smisao. Osim toga svake godine u kapelina Sljemenu ima desetak vjenanja i desetakkrtenja. Tako je 2007. na Sljemenu vjenano

Godine 1963. kapelapostaje upna crkva

turistike upe Majke

Boje Sljemenske Kraljice

Hrvata

16 branih parova i krteno desetoro djece.upa u kojoj nema privatnih kua, ve samo

restorani i izletita ivi tako svoj ivot na sebisvojstven nain.Posebno je bila vana uloga kapele Majke BojeSljemenske u doba komunizma, kada mnogiljudi, zbog vlastite egzistencije nisu smjelijavno ii u crkvu i tako oitovati svoju vjeruu Boga. Jedan dio takvih nou je obavio invjenanja, u okrilju Majke Boje Sljemenske, akasnije daleko od oiju javnosti na tom istommjestu, u tajnosti, krstili bi svoju djecu.Godine 2007. na blagdan Gospe Karmelskeobiljeen je dijamantni jubilej Majke BojeSljemenske Kraljice Hrvata.Otac Romari istaknuo je tada potrebu za

restauratorsko-konzervatorskom obnovom ukapeli i to freski, tornja, krova, a onda i klu pa,grijanja, orgulja, rasvjete i okolia, to bi tre-balo obaviti do 2010.

>>

Gradonaelnik Milan Bandi iupnik pater Josip Romari: "Svjetovna iduhovna vlast treba da slue narodu!"


25/49

27

Zagrebaki tikleci

Zanimljivosti sMedvednice

Po nacrtima arhitekta

Stjepana Plania

podignut je dom na

dananjem mjestu, ali je ion, na alost, doivio istu

sudbinu trideset godina

kasnije, kada je poar

unitio cijeli gornji drveni

dio. Bilo je to 1964.

na 40 metara visine. Prve planinske crveno-bi-

jele oznake postavio je Levin loser 1882., a za-hvaljujui zagrebakom gradonaelniku Adol-fu Moinskom izgraena je sljemenska cestagodine 1897., a jedan od vidikovaca uz cestunosi po gradonaelniku ime Adolfovac. Prvi jeautomobil proao tom cestom 1904., a njimeje upravljao poznati zagrebaki trgovac Ferdi-nand Budicki, ija se pak trgovina motornihvozila nalazila na uglu Ilice i Gundulieve ulice,na mjestu gdje se nalazi kavana ''Corso''. Prvisu se skijai pojavili na Sljemenu 1910. Oni suskijali na popularnoj inovnikoj livadi. Prvidrutveni izlet bio je 3. lipnja 1875. na kojemje bilo devet lanova osnovanoga Hrvatskogplaninarskog drutva. Izletnici su koijamakrenuli od Jelaieva trga do Graana, prekovrela Snopljak do vrha. Put je trajao od 6 satido podne. U opisu se spominje kako je drutvos vrha potjerala kia tako da su se preko Sv.Jakoba spustili ''do Sv. Roka u estinah u dvasata i 15 asaka, gdje otpoinu uz dobru uinudo 6 sati''. Kako su ovi izletnici nakon dvanaestsati provedenih na Medvednici iz estina dolido svojih kua u gradu, o tome nam izvjestiteljnije ostavio nikakav zapis.

Napisao:Branimir poljariFoto: Arhiv MGZ

J

esenski dani privlae velik broj izletnika naplaninu iznad grada, Medvednicu, koja seu dokumentima spominje jo od godine

1209. pod imenom Mons Ursi, to jest Med-vjedski brijeg, a sam vrh Sljeme kao MonsZelemen. Nadmorska visina Sljemena je 1035metara, a prva izletnika toka bila je drvenapiramida podignuta godine 1877. Podigli suje planinari ija je organizacija zapoela djelo-vati 1874. Kao prenoite je sluila lugarskakua, u kojoj je nakon dogradnje otvoren iprvi planinarski dom Tomislavov dom. Tajdom bio je nedaleko od poznate inovnikelivade, ali je izgorio 1934. godine. Po nacrtimaarhitekta Stjepana Plania podignut je dom nadananjem mjestu, ali je i on, na alost, do-ivio istu sudbinu trideset godina kasnije, ka-

da je poar unitio cijeli gornji drveni dio. Biloje to 1964.eljni lijepoga vidika planinari zamjenjuju dr-venu piramidu eljeznom, koja je podignutaiste godine kad i Eiffelov toranj u Parizu, 1889.,ali s visinom od samo 12 metara. Sedamdesetgodina kasnije ta je piramida prenesena naJapeti u Samoborsko gorje, gdje i danas sluisvojoj svrsi. Na Sljemenu je podignut 80-me-tarski televizijski toranj, koji je imao vidikovac

Vladimir HorvatTomislavov dom

na Sljemenu,oko 1933.

Sljeme, piramida, oko 1935.

Vladimir HorvatProslava desetogodinjice postanka PDRunolist, 22. rujna 1935.


26/49

32

ezdeset godina poslije, plod njihova ra-da je Zagrebako kazalite lutaka, koje jeizraslo u sredinju kuu lutkarske umjet-nosti u Hrvatskoj te okuplja 70-ak zaposlenihi velik broj vanjskih suradnika na svoje dvijepozornice: jednoj na staroj i dobro poznatojlokaciji u Ul. baruna renka 3 i drugoj u Sceniravno, u ulici Boidara Magovca 16.Sve je, meutim, zapoelo u privatnoj kui nadananjem Britanskom trgu, u kojoj je 1916.izvedena bajka u tri ina Ivica i Marica, u ob-radi i reiji Velimira Deelia i skupine isto-

miljenika koji su djelovali pod nazivom Dee-lieva druina. Poslije rata, kada je zamrladjelatnost Deelieve druine, u proljee1919. ponovno se pokree zamisao o stalnomlutkarskom kazalitu koje e se zvati eatarmarioneta.

Druina mladihIdua postaja u razvoju kazalita svakako jeDruina mladih koju je osnovao Vlado Habu-nek u Zagrebu najesen 1939. kao svojevrsnooff-kazalite, u iji se rad ukljuuju Mladenkiljan, Radovan Ivi, Ivo Malec, Neda Brli,Branko irola, Vera Bayer, Maja Angeli Rado-vani, kao i najmlai meu njima Kosta Spai.U klimi politikih previranja Druina mladihotro je kritizirana, posebice estetiziranost ieksperimentalnost njihovih uprizorenja, me-utim Odjel za kulturu i umjetnost Ministar-stva prosvjete ipak je Druini mladih dopustio1946. osnivanje Kazalita lutaka, kao privatneumjetnike udruge. Premijera dvodijelnogaprograma, baleta Divertissment i opere Iva-nuka, 6. svibnja 1947. poetak je Lutkar-skoga kazalita smjetenog na Kaptolu br. 9,dananjoj zgradi Zagrebakoga gradskoga ka-zalita Komedija. Ubrzo zatim, 1. sijenja1948., Ministarstvo prosvjete utemeljilo je Ze-

maljsko kazalite lutaka, a tom je odlukompotpuno utrnuto ime Druina mladih. Na-jesen iste godine Vlado Habunek postavljen je

za umjetnikog voditelja, a Radovan Ivi zaravnatelja novonastalog kazalita i tako slu-beno zapoinje povijest ZKL-a.

Zemaljsko kazalite lutakaNovo razdoblje kazalita koje djeluje pod ime-nom Zemaljsko kazalite lutaka nastupa do-laskom Vojimila Rabadana za ravnatelja 1949.godine. Rabadan treba uskladiti dotadanji vi-sokouznapredovali esteticizam sa zahtjevomda se lutkarstvo prilagodi to irem sloju gleda-teljstva neoptereenog njegovom tradicijom.Prva od takvih premijera je Heidi, prema ro-manu Johanne Spyri, igrana 1951. godine.

Kada na elo Zagrebakoga gradskog kazalitalutaka potkraj 1956. dolazi Radovan Wolf, do-tada novinar i kritiar, po struci redatelj, otvara

se prostor za nove ideje i nove suradnike. Ot-varanje pa i ugledanje na rusku lutkarsku tra-diciju, ali i na utjecajne teorijske zamisli kojesvaka na svoj nain u sredite pozornosti ume-u lutku. Plod takve poetike su dugo pamenepredstave kao Uzbuna u umi Radovana Mikiau reiji Berislava Brajkovia i Guliver meulutkama Borislava Mrkia. Javljaju se i novaimena, ve potvreni strunjaci na likovnompolju kakvi su Zvonimir Agbaba, AleksandarAugustini, Berislav Deeli, a ovaj potonjiobiljeit e najplodnije vrhunce toga razdoblja.Na ravnateljskome mjestu Radovana Wolfa1962. zamjenjuje Vesna Kauzlari, i sama re-

Napisala:Petra Mrdulja(temeljeno na ''Povijesti ZKL-a'', Antonije Bogner aban)

Foto: Arhiv ZKL-a

ezdeseta obljetnica ZKL-aJednom davno, u jednom

drukijem Zagrebu, okupila

se skupina zanesenjaka koji

su se odvaili otisnuti u jo

neistraene vode te pokuati

sustavno i ozbiljno razvijati

lutkarsku umjetnost u Hrvatskoj


27/49

33

dateljica, te e osjetljivou i znanjem strukeu zadanim okolnostima nastaviti razvijatizateeno u kazalitu. Velimir Chytil stvara nizpredstava koje su nedvojbeno znaajne za ovokazalite sve lirski intonirane s filozofsko-etikom, ali nenametljivom porukom. Neza-obilazna je i Chytilova reija Loptice hopsiceJana Malika, gotovo etiri desetljea, doiv-

jevi nekoliko stotina izvedbi te jednako dugo-vjean Sreko meu bubama u reiji DavoraMladinova.Ravnatelj Berislav Brajkovi (1973. 1982.)dalje uspjeno razvija repertoarni model na-slijeen iz razdoblja Vesne Kauzlari. Postig-nua Zagrebakoga kazalita lutaka ovjenanasu brojnim nagradama i priznanjima, nacio-nalnoga i onodobno dravnoga tipa, zapaenesu predstave na meunarodnim gostovanjimau Poljskoj, SSSR-u, Bugarskoj, Francuskoj, Ru-munjskoj, urskoj, a lutkari redovito sudjelujuna festivalima: SLUK, PIF, Bijenale u Bugojnu,Djeji festival u ibeniku.

Od osamdesetih do danasU osamdesetima se na programu Zagrebakogakazalita lutaka isprepliu dva pravca: onajkoji pokuava zadrati i produbiti klasine lut-karske predstave s paravanom, filmskim i os-talim tehnikim pomagalima i onaj koji traislobodu lutkarske animacije. Sredinom osam-desetih se igraju popularne predstave kao tosu Plava boja snijega, Jaje, Patkica Blatkica,Od zlata jabuka. Krajem osamdesetih sve in-tenzivnije i likovno prepoznatljive lutke reali-ziraju stalno zaposlene Vesna Balabani i Gor-dana Krebelj.

Sljedeih sezona u kazalitu, kojem je ravnateljod 1988. do danas Nikola ubela, nastaju pred-

stave poput Grimmove Ivice i Marice u reijiDavora Mladinova, kao i ri praia JirijaJaroa, koje su svojim sadrajem i izved-benom fakturom namijenjene najmlaoj dobii od kojih se neke igraju i danas. Godine 1997.premijerno je izvedena i Umiljena miica,predstava koja je do danas doivjela vie od300 izvedbi.

Istodobno s mjerodavnim ukljuivanjem svo-jih predstava u aktualna kazalina kretanja iuvrivanjem njihova prepoznatljiva mjestameu sve veim brojem srodnih djejih sce-na, u Zagrebakom kazalitu lutaka krajemdevedesetih sve se ee spominje znaajnoosuvremenjivanje postojee kazaline zgra-de. Ovaj put nije iskljuivo rije o jo jednojdetaljnijoj rekonstrukciji postojeega prostorana raskriju Ulice baruna renka i omislavovatrga, ve o izgradnji novoga zdanja. Nakonbrojnih peripetija, zastoja, razdoblja malodu-ja i novih buenja nade, zahvaljujui nepomu-enom entuzijazmu ravnatelja Nikole ubele

i njegovih suradnika, kazalite se uspjelo odr-ati, proiriti i novim spretnim umjetnicimapopuniti ansambl i okupiti nove suradnikete se naposljetku vratiti u staru/novu zgradusveano otvorenom predstavom Odiseja Mi-roslava Melene.Obnovljeno zdanje iziskivalo je, uz stvaranjenovih predstava, i prilagodbu onih nastalih

u izgnanstvu na renjevci ili ak onih upri-zorenih u suenoj kui. Nije nimalo lako bilopostii zadovoljavajuu kakvou jer su uvjetiu kojima su stvarane bili drukiji. Preteitoparavanske predstave nisu se ili su se, pak,vrlo teko uklopile u vizure novoga gledalitakoje su nadvisivale rub paravana i otkrivaleanimatore. Neke smo ipak sauvali po svaku

cijenu jer su nam bile vane i drage pa se idanas izvode na radost i uz ciku razdraganihmaliana, kao to su Vuk i sedam kozlia. Novepredstave su, nasuprot tome, poele isko-ritavati nove mogunosti suvremeno oprem-ljene pozornice, od marionetske tehnike dovideoprojekcija i scenskih iluzija. Velika re-dateljska imena, kao to su Georgij Paro,Boko Violi, Kreimir Doleni i Joko Ju-vani obogatili su na repertoar raskonimpredstavama koje sjedinjuju klasino i suvre-meno, za zadovoljstvo i odgoj najmlae publi-ke. Kazalite je u zadnjih nekoliko godinanastavilo rasti, proirivi se preko Save, do

nove dvorane Scene ravno, istodobno nas-tavljajui bogatu kazalinu tradiciju u Ulicibaruna renka, gdje e se novi narataji gle-datelja po prvi puta susretati s kazalitem iiduih ezdeset godina. ZKL ezdesetu obljet-nicu obiljeava sveanom akademijom kojase odrala 4. studenog 2008., u sklopu koje jepredstavljena i monografija kazalita.

Crvenkapica

Plakir

Neva Neviica


28/49

34

Litografije Ivana Metrovia

Studeni u Gliptoteci

Branko Rui12. 11. 2008. 1. 12. 2008.Nakon smrti istaknutoga hrvatskog kipara Branka Ruia u njegovom je ateljeu ostaoniz skulptura koje do sada nisu bile dostupne oku javnosti, a koje su vaan imbeniku opusu znanoga nam umjetnika. Stoga e se u Gliptoteci HAZU-a odr ati izlobana kojoj e biti prezentirane do sada ne izlagane serije malih skulptura u suhoj glini,terakoti i bronci, slike i crtei te krpice po autorovu predloku.

Putevi do nezavisnosti13. 11. 2008. 23. 11. 2008.Veleposlanstvo Republike Poljske u Republici Hrvatskoj u suradnji s Poljskimkulturnim drutvom ''Mikoaj Kopernik'' predstavlja izlobu pod naslovom ''Putevi donezavisnosti'' u povodu 90. godinjice stjecanja nezavisnosti Poljske.Spoj slika i teksta na 16 plakata prikaza

Documents

Zagreb moj grad br.18