Zagreb moj grad br.3

7/29/2019 Zagreb moj grad br.3

1/39

Broj 3 Godina I Svibanj 2007.

Besplatniprimjerak

ISSN1

846-4378

estitamo Dan grada Zagreba!


2/39

3

sadraj

Uvodnik

Pripremajui ovaj broj asopisa Zagreb

moj grad osjeala sam neobian spoj

emocija. Bila je to mjeavina veselja,

ponosa i uzbuenja, poput osjeaja koji

vas preplave u onim blistavim trenutcima

kada nekom osobito dragom prijateljupripremate roendansko slavlje ili piete

estitku.

Upravo tako sam, s veseljem u srcu,

ovaj svearski broj pripremala svom

dragom prijatelju - gradu Zagrebu.

Na stranicama koje slijede tek je jedan

dio moje privrenosti najljepem gradu

na svijetu i uvjerena sam da ete uivati

u zagrebakim vedutama.

Dragi sugraani, od srca vam estitam Dan grada Zagreba!

Vaa Biba

Izdava: BIBRA Izdavatvo d.o.o.Trg kralja Tomislava 21, Zagreb

Tel./fax: 01/488 0555

e-mail: [email protected]

Direktorica i glavna urednica:Biserka Rajkovi Salata

Izvrna urednica:Nataa Mesari

Novinari:

Milka BaboviGoran Vrhovec

Suradnici:Goran Arabi

Helga Vlahovi Brnobi

Jura Gaparac

Ivica Grar

dr.sc. Darija Vranei Bender

dr. Maja Cekovi

Sanja Opaak

Zlatko Puntijar

Fotografi:Ivan Bali CobraDarko Tonaj

Franjo Mari

Marketing:Biba Salata, 098/829 480

Pravni zastupnik:Tuak Mileti i partneri

Odvjetniko drutvo

Tisak:

6estitka gradonaelnika 8 Dogaanja10 Povijest grada

Kamenita vrata

14 Povijest gradaDjeve sa zagrabakih proelja

15 Povijest gradaZagrebaki spomenici i ulice

16 Majka Boja od Kamenitih vrata

17 O Zagrebu markom i igom

18 Mala kola antikvarijata

22 Povijest gradaZagrebaka klasina gimnazija

24 Zagrebaki gradonaelniciJanko Holjac

26 Povijest sportaProf. dr. arko Dolinar

28 Povijest stolnog tenisa

30 KulturaNajave dogaanja

Fotografija naslovnice:Turistika zajednica grada Zagreba

32 Muzej grada Zagreba

34 Razgovor sa strancemPetr Burinek

37 Bonton

38 KulturaNovosti iz zagrebakih knjiara

42 Gospodarstvo44 Zdravlje46 Obitelj

Prvi odlazak u kazalite

47Obitelj: Dojenje

52 Ljepota54 PrehranaMediji i prehrana u djejoj dobi

56 Kuhinjaparoge

48 Kua PuntijarRukopisna kuharica Nikole Zrinskog

60 AutomobiliFiat Punto


3/39

6

Prije svega elim uazati na rezultate u preustrju gradse uprave, ja je sada j blie ispunjenju glavne za-

dake, a t je - u ptpunsti biti na usluzi graoanima. Ist ta, bitan fatr predstavlja i preustrj trgvaih

drutava u vlasnitvu grada u Zagrebai hlding, ji je razjedinjene pslve znaajne za svadnevnicu

graoana bjedini u jedinstven i racinalniji upravljai i gspdarsi sustav. Taj sustav danas predstavlja

jedan d najsnanijih gspdarsih subjeata u Republici Hrvatsj.

Grad Zagreb je na putu ubrzang razvja i transfrmacije u mdernu srednjeurpsu metrplu, a u slpu tga

daje sustavnu ptpru malim i srednjim pduzetnicima, brtnicima i pljprivrednicima, vdeki taoer rauna da

pgni ji zapljavaju veli brj ljudi budu zadrani na teritriju grada.

P raznvrsnsti i psegu scijalnih davanja Zagreb je jedan d scijaln najsjetljivijih eurpsih gradva. Najveka

pzrnst psvekuje se najstarijim i najmlaoim sugraoanima, hrvatsim braniteljima, te sbama s psebnim ptre-

bama. Time stvarujem snvni pstulat Vizije razvja Zagreba ji ae a se nekem pmiriti s tim da svi nai

sugraoani nemaju zadvljene najsnvnije ivtne ptrebe.

Ka t vidite, Zagreb se trenutan nalazi u svjevrsnj espanziji i pretvren je u veli gradilite na jem se, uz

svadnevne intervencije munalne prirde u gradsim etvrtima, dvijaju i znaajniji infrastruturni zahvati. Te

je nabrjati sve te zahvate, ali spmenim najznaajnije... Sagradili sm dva nva msta, Janmirsi i Dmvinsi,

pririli Ljubljansu aveniju i uredili zapadni di grada, prduili Branimirvu, uredili na nvi gradsi par Bunde,

zatim brjna rianja s rtrima jima sm pstigli pvekanu sigurnst sugraoana, u prmet pustili 65 nispdnih

tramvaja te zapeli s pripremama za narudbu nispdnih vlava.

Gradsa imvina je upvinm vrijednih pvrina Zagrepane i Pluta znatn pvekana i t je daz da je Zagreb

meou rijetim gradvima ji pvekavaju svju imvinu, a ne tri je prdajm i prelijevanjem u prraun.

Kultura i brazvanje predstavljaju jedan d pririteta ve Uprave ja je svjesna da sam znanje me dnijeti istin-

si napreda i mgukiti Zagrebu ubrzani razvj. Uprav zbg tga pvekani su apaciteti predlsih ustanva

za 33 dgjne supine te uz sanaciju niza bjeata, gradnju i dgradnju la i sprtsih dvrana predstavljaju iri

plan za pstizanje izvrsnsti na svim brazvnim pdrujima.

Taoer sm zapeli bnvu pvijesnih dijelva Zagreba i uredili di javnih prstra Grnjeg grada. Uredili sm i

sjeverni di Dlca sa trgm Petrice Kerempuha. Za ureoenje Kaptla raspisuje se javni urbanisti - arhitetnsi

natjeaj, d bnva Dnjeg grada izisuje glema sredstva, pa traim nsenzus gradse uprave, strue i graoa-

na investicijsih ulaganja jer bez privatng apitala u partnerstvu s gradm t neke biti mguke realizirati.

Jedan d ljunih prjeata je i Zagrebai mdel stangradnje s tri tipa stanvanja: stanvima za trite, za

iznajmljivanje i stanvima za bitelji slabg imvinsg stanja. Taj mdel predstavlja revlucinarn rjeenje za sve

graoane ji ele vlastiti rv nad glavm, a cijene neretnina na tritu im t ne mgukavaju.

Dan grada Zagreba

Drage Zagrepanke i dragi Zagrepani,

Dan Grada Zagreba, 31. svibnja, blagdan Majke Boje od

Kamenitih vrata - zatitnice naega grada i ove emo godine

dostojanstveno obiljeiti. Prigoda je to za osvrt na ono to smo

uspjeli realizirati tijekom protekle godine te to namjeravamo

uiniti u budunosti, kako bi ivot u naem gradu bio ugodniji,

ljepi i kvalitetniji, a kako biste vi bili sretniji i zadovoljniji.


4/39

7

Psebn sam pnsan na brjne bnvljene i nvuspstavljene meounardne ntate ji psve redefiniraju

pziciju Zagreba u Eurpi. Taoer sm pnsni na pnvn sudjelvanje znanstven-strune zajednice Zagreba

u stratem smiljavanju razvja grada.

Brjne acije nastavljaju se i u teukj 2007. gdini ja dnsi i njihv daljnje intenziviranje. Ta intenzivn

ureoujem i iduke gdine kem tvriti bnvljeni Kvaterniv trg s pdzemnm garam. Otvrit kem i garau

na Tuancu te zapeti gradnju garae s ureoenjem srednjlsg igralita nedale d Mimare, a na raju i

ureoenje Trga Stjepana Radika.Ipa, najsuplji su i najznaajniji prjeti na pdruju zatite lia. Ka bi Zagreb sta uz b najnaprednijih gra-

dva Eurpe ada je rije zatiti lia, dvrit kem gradnju Centralng ureoaja za prikavanje tpadnih vda,

zapeti gradnju spalinice munalng tpada te se psvetiti dvretu sanacije Jauevca.

Kapitalni infrastruturni prjeti pput tvaranja Dmvinsg msta sa spjnm cestm na bilaznicu psve ke

prmijeniti i pbljati prmetnu pvezanst istng dijela grada.

U pripremi je i peta gradnje j jedng msta na prduetu Vrapanse. Taj mst, ji ke pnijeti ime zagreba-

g Jaruna, ddatn ke pbljati prmetnu sliu grada te ke znaavati jedan d prvih fatra prvedbe prjeta

Zagreb na Savi.

Ia sm svjesni pjedinih nedstataa, elja nam je ddatn unaprijediti javni prijevz a bi psta ptpun

funcinalan, i t s intenzivnijim ritenjem eljeznice te daljnjim pbljanjem putnig mfra u tramvajima i

autbusima.

Drage sugraoane i sugraoani, pred vama je sam di nga t se dgaoa u Zagrebu i za t ste nas vlastili,

a bism zajedn Zagreb uinili ugdnijim mjestm za ivt. U tm smislu sm spremni prihvatiti vae ritie i

sugestije jer sam dijalgm mem pstiki masimalne rezultate. Ist ta se nadam da zapaate nae napre

za unaprijeoenjem grada i nastjanja da Zagreb bude spsban disati punim plukima jer sam ta njegva ljepta

i arm mgu dki d pung izraaja.

U tm duhu nea vam je sretan Dan Grada!

Va gradonaelnik

Milan Bandi


5/39

10

Zbog guste naseljenosti Gradeca, od

14. stoljea se juno od Kamenitih

vrata, izvan gradskih zidina, poelo

razvijati podgrae, isprva kao naselje obrt-

nika podrijetlom iz njemakih zemalja.

Kamenita vrata su sredinom 16. stoljeanatkrivena, a uz njih je izgraena i obram-bena kula. Prestankom opasnosti od pro-

vala Osmanlija u 17. stoljeu zapoela jeprenamjena gradskih utvrda i njihovo dje-lomino ruenje. Nasreu, Kamenita vra-ta nije zadesila sudbina ostalih gradskih

vrata pa su bila poteena ruenja, iako

je gradska uprava o tome raspravljala unekoliko navrata.

Vrata su postupno dobivala primjereniju,javnu namjenu - u prizemlju obrambenekule u 17. su stoljeu otvorene dvije trgo-

vake radnje, iji su dijelovi sauvani dodanas, a prvi kat je u 18. stoljeu sluio ustambene svrhe.

Premda su bila poteena ruenja, Ka-menita vrata nisu odoljela poasti po-ara, koji su vrlo esto pogaali Gradec.Strahote poara 1731. godine, kada sustradale ak 82 gradske kue, zabiljeio je

zagrebaki kroniar, kanonik Adam Balta-zar Kreli. Tom je prilikom posve izgoriostan udovice Modlar na prvome katu kule

Kamenitih vrata.

Tekst: Goran Arabi

Foto: ArhivMGZ

povijest grada

Nakon provale Tatara u 13. stoljeu graani Gradeca podigli su obrambeni zid visok est i debeo dva metra, koji se

prostirao u duini od 1,5 kilometra oko tog povijesnog zagrebakog naselja. U grad se moglo ui kroz pet gradskih

vrata, od kojih su najvanija bila Kamenita vrata. Od Kamenitih vrata put je vodio prema susjednom biskupskom i

kaptolskom naselju te na jug, prema rijeci Savi.

Prema Krelievu zapisu, u poa-

ru je netaknuta ostala samo slika

Blaene djevice Marije pa je udovi-

ca Modlar o vlastitom troku podi-

gla oltar i uza nj postavila sliku.


6/39


7/39

12

povijest grada

Kroz dugih dvijesto godina sluale su zidine Kamenitih Vrata vrue molitve Zagrep-ana i uzdahe njihove, koji su se u svakoj prigodi alosti i radosti uticali Njenojpomoi i zagovoru kod Boga. Povodom ove dvijestogodinjice povedena je uZagrebu i akcija kojoj je na elu upnik Sv. Marka mnsgr. dr. Svetozar Rittig, da se sve-tite u Kamenitim Vratima dostojno uredi, odnosno preuredi. O tom se miljenja upravo

stubokom razilaze. Dok jedno predlae, da bi se svetite imalo radikalno t. j. temeljitopreurediti, druga su za to, da se u svetite ne dira, ve da se ostavi onakovo kakovo jedanas, jer da bi svaka promjena tog historikoga spomenika grada Zagreba djelovala loei negativno. U emu stoji predlog, iznesen po upniku dru Rittigu da se itav milieu Ka-menitih Vrata preuredi? On ga je sam iznio u Jutarnjem Listu i pozvao hrvatsku javnostza miljenje, t. j. anketu u tom pitanju. On veli: Jedni ve odavno ele, da se itavomonom prolazu dade oblik neke kapelice i svetog mjesta, pae bilo ih je koji su mi izrazilielju, da se gornji i donji otvor snabdije pravim vratima. To svoje miljenje obrazlautime, to pred oltarom Majke Boje stoji gotovo neprestano desetak i vie ljudi, tamomole, pale svijee, esto se gue u plau i suzama, pa bi trebalo profani prolaz dignuti dosvetita dua i srdaca. Vrata bi mogla biti izvedena kao starinske kune dveri (Haustori)sa otvorom u sredini. To ne bi nita smetalo pasai, jer i tako je doputen samo osobnipromet. Drugi ne bi dali nita mijenjati i vele, da bi za protivni sluaj proveli plebiscitpotpisima Zagrepana.

Kao ravnatelj kapele u Kamenitim Vratima elio bih saznati miljenje i osjeanje Zagrep-ana u tom pitanju.

Na poziv upnika dra Sv. Rittiga Jutarnji List je otvorio stupce za anketu. ulo se tuvelik broj miljenja, a ogromna veina govori za to, da svetite i Kamenita Vrata ostanuonakva kakva jesu, kao historiki spomenik u koji se ne smije dirati. Naroito se istaklostruno mnijenje g. prof. Gjure Szabo, koji ga je naslovio: Ne ruite simbol starog Zagre-ba! Mijenja su potekla iz sviju slojeva gradjanstva, od imunika i sirotinje, svjetovnjakai sveenika, pae i od inovjeraca (muslimana i pravoslavnih). Rijetki su samo predlagalisitnije promjene i popravke, koji ne zasijecaju u samu bit stvari. No ne samo glasovi izZagreba, ve i vrlo mnogi iz pokrajine davali su oduka svom osjeanju za nae starine,da ostane sve po starome. Donosimo i jednu osnovu za preureenje Kamenitih Vrata odarh. Drage Iblera, koju je jo prije tri godine od njega zatraio upnik dr Rittig. Po tojosnovi imala bi se cesta kroz Vrata, koja je kosina, vodoravno nivelirati, tako da bi bile

potrebne tri do etiri stepenice, a tlo bi se poploilo kamenom (sada je asfalt). Nadaljebi se otvorila dva luka sadanjeg uvarevog duania, a medju njima bi se smjestila dvaoltara: Sv. Josipu i Sv. Antunu. No kako se bude postupalo po onoj staroj vox populi,

vox Dei, t. j. glas naroda, javnosti, glas boji, onda valja taj glas potivati, pogotovo kadse tu radi o jednoj historikoj starini grada Zagreba.Sveanosti Majke Boje od Kamenitih Vrata uvelialo je prisue Njih. Vel. Kralja i Kraljice,koji su gotovo nenadano stigli prole nedjelje u jutro u Zagreb. Same sveanosti odranesu na starom trgu pred crkvom sv. Marka. Ve u 8 sati krenula je procesija, u kojoj suuenice u bijelom nosile sliku i skupocijene krune Majke Boje i Isusa. Procesija je prolaiz gornjega grada Ilicom u donji grad i vratila se Mesnikom ulicom pred crkvu. Vodioih je upnik dr. Rittig, a sudjelovao je i nadbiskup dr. Bauer. Kad su dola na trg Njih.

Velianstva nastavljene su sveanosti. Kralj je bio u uniformi pukovnika svoje garde, aKraljica u haljini od bijele svile. Za kraljevski par bili su naslonjai.

U asopisu SVIJET 1931. godine izaao je ovaj lanak

Za Kamenita vrata

31. svibnja 1731. za velikog poara u Zagrebu, udesnim je sluajem plamen potedio sliku Majke Boje koja se odtada

nalazi u Kamenitim Vratima. Dvijestogodinjica toga historikog dogaaja, na zadnji dan svibnja o.g., Zagreb e do-

stojno proslaviti. Za taj dogaaj zainteresirala se je i Nj. Vel. kraljica Marija prigodom boravka u Zagrebu i ve predala

gdji Srkulj dragocijeni dar za uvelianje Bogorodice.


8/39

13

Dora Krupieva, ki gradekog zla-tara Petra Krupia, Zagrepanimaje dobro poznat lik iz prvog hrvat-skog povijesnog romana Zlatarovo zlato.

Roman Augusta enoe iz 1871. godinenastao je rekonstrukcijom stvarnih povi-

jesnih dogaaja, a itatelju pribliavasagu iz 16. stoljea o sukobu gospodara

Medvedgrada Stjepka Gregorijanca s gra-anima Gradeca, koje je predvodio mudrigriki zlatar Krupi.

Spomenik Zlatarovu zlatu

Tek rijetki i iznimni likovi knjievnih

djela imaju privilegiju biti ovjeko-

vjeeni na kipovima izloenim na

gradskim ulicama i trgovima. Kip

Dore Krupieve krasi zapadnu niu

Kamenitih vrata.

Tekst: Goran Arabi

Foto: Darko Tonaj

Tragina ljubav zlatarove keri

Dore i Gregorijaneva sina Pavla,

koji pogibaju u nemogunosti rea-

lizacije vlastitih elja, poznata je

svakome tko je proitao obaveznu

srednjokolsku lektiru.

Kip Dore Krupieve, olienja dobrote i lje-pote koja pada kao rtva ljudske zloe, u

Zagrebu je prije gotovo 80 godina dobiotrajni smjetaj.Ideja za postavljanje kipa zlatarovu zlatu,nastala je na inicijativu kipara Ive Kerdia.

Naime, Grad je Kerdiu darovao zemljitena Zelengaju u blizini Radnikog dola, akipar se gradu oduio svojim djelom koje

je 1929. godine postavljeno u nii sa za-padne strane Kamenitih vrata.


9/39

14

Zagrebaka djeva u Radievoj 30

Fotografija Vladimira Vuinovia

iz monografije Djeve sa zagrebakih proelja

povijest grada


10/39

15

P

rema kranskoj tradiciji, Sveti Jurajbio je rimski vojni asnik u maloa-

zijskoj pokrajini Kapadociji i muenikza vladavine cara Dioklecijana u 4. stolje-u. Jedan je od najpopularnijih svetaca usrednjem vijeku, zatitnik od bolesti, predsudom, pogibelji u ratu i, uope, u svimivotnim opasnostima. Sveti je Juraj ustobio zatitnik stoke, patron kriarskih ratni-ka, pastira i ratara, a njegova svetkovinaslavi se 23. travnja. Legende govore o nje-govoj borbi sa zmajem, od ije je tiranijeoslobodio stanovnike Silene. Svetac se otadprikazuje na slikama kao dugokosi konjanikodjeven u ratniku odoru i oklop, opremljentitom i kopljem.U Zagrebu postoje dva javna spomenika sprikazom svetog Jurja u borbi sa zmajem.Spomenik austrijskog kipara Antuna Domi-nika Fernkorna, izraen sredinom 19. stolje-a, krasio je ulaz u park Jurja ves, potomje bio smjeten na Strossmayerovu trgu, aod 1908. godine nalazi se na Trgu marala

Zagrebake ulice

Tita. Drugi je spomenik desetljeima samo-zatajno stajao u vrtu kue obitelji Maura-

ni u Jurjevskoj ulici 5. U Zagreb je dospiozaslugom uglednog zagrebakog odvjetni-ka elimira Maurania, koji ga je prigo-dom jednog putovanja u Koruku otkupiood prvotnog vlasnika Huga von Lieberma-nna. Bronani spomenik svetog Jurja, djelokipara Josefa Kompatschera, krasio je vrtobitelji Maurani od 1938. godine. eljanjegova vlasnika bila je darovati ga graduZagrebu pa je o tome sklopio sporazum stadanjim gradskim naelnikom TeodoromPeiiem. Jedini Mauraniev uvjet bio jeda spomenik za njegova ivota ostane udvoritu obiteljske kue. Iako je elimirMaurani tragino svrio oduzevi si ivot1941. godine, spomenik svetom Jurju ostaoje u Jurjevskoj 5 jo itavih pola stoljea.Zaslugom Drube Brae hrvatskog zmajaspomenik je 1994. godine premjeten najavnosti pristupanu lokaciju u Radievojulici.

Dananja Radieva jedna je od naj-starijih zagrebakih ulica. Poelase formirati ve u ranom srednjem

vijeku kao prilazni put iz savske nizine nagornjogradski plato. Postupno se oblikovalau brdovitu ulicu koja je spajala gradski trgHarmicu s istonim obrambenim ulazom uzagrebako povijesno naselje Gradec. Zbogsigurnosnih razloga gradske su vlasti sto-ljeima branile podizanje kua uz gradskezidine pa u gornjem dijelu ulice isprva nijebilo znatnije izgradnje. Meutim, u donjem

dijelu ulice od 14. stoljea nalazilo se malonaselje njemakih obrtnika-postolara, pokojima je itava ulica nazvana NjemakaVes ili otarska Ves. Ime ulice s vremenomse mijenjalo: u 16. stoljeu zvala se Velikaulica, zatim Javna cesta novih vrata, a naj-stariji Zagrepani jo pamte naziv Duga uli-ca, koji je bio u slubenoj uporabi do 1928.godine, kada je preimenovana u spomen natragino preminulog hrvatskog politiara iknjievnika Pavla Radia, neaka StjepanaRadia.

Zagrebaki spomenici

Tekst: Goran Arabi

Foto: Muzej grada Zagreba

Sveti Juraj u Radievoj ulici

Ulica Pavla Radia

Prve zidane kue u dananjoj Radievojulici sagraene su u drugoj polovini 17.stoljea, ali veina objekata jo je bila dr-vena. Neprestana opasnost od poara, kojisu osobito snano poharali Gradec 1706.i 1731. godine, navela je stanovnike pod-graa na sve intenzivniju izgradnju zidanihkua. Tijekom 18. stoljea od Harmice doKamenitih vrata izgraen je neprekinut nizkua s obiju strana ulice. Kako nije bilo pro-stora za daljnju gradnju, stambeni objektipoeli su nicati i s istone strane ulice uproduetku prema Kipnom trgu, dananjemIlirskom trgu. Zapadnu su stranu krasili vr-tovi gornjogradskih baroknih i klasicistikihpalaa, podignutih uz sam bedem.U 19. stoljeu na mjestu stare gradskeubonice, na broju 30, nikla je palaa Prvehrvatske tedionice. Zasigurno najpoznatijistanovnik Radieve ulice bio je proslavljenihrvatski knjievnik Miroslav Krlea. Od nje-govih dvadesetak zagrebakih adresa zasi-gurno je najvanija ona u Radievoj 7, jer jeu toj kui Krlea roen.


11/39

16

Kamenita vrata jedna su od etverovrata zidina oko starog Gradeca.Ona su jedan od najbolje ouvanihspomenika starog Zagreba, a svoj su da-nanji oblik dobila 1760. godine. Kamenitavrata su najpoznatija kao kapelica MajkeBoje od Kamenitih vrata. Slika se asti jood starih vremena, a osobito je poznata od1731. kada je Zagreb poharan poarom.Navodi se da je ova slika Majke Boje, kojaje prije stajala iznad gradskih vrata, naenaitava i neoteena usred vatre i pepela -samo okvir je izgorio. Iste je godine, slikapostavljena u barokni oltar u udubljenjuprolaza Kamenitih vrata. Umjetniku, ba-roknu, eljeznu ogradu oko oltara izradioje godine 1778. zagrebaki majstor IvanKorta.Tako Zagreb ima svoju Vrataricu, ljubljenuMajku i Kraljicu. Ona revno obavlja svo-ju slubu otvarajui prolaznicima pitanja,nadu, vjeru, smisao, ljubav, nebo. Prolazei

Majka Boja od Kamenitih vrata

mimo nje, teko je ostati ravnoduan. Go-tovo svaki namjernik prihvaa njezin poziv,zastane na trenutak, suglasi se s njezinomdobrotom, preporui u zagovor i manjeosamljen nastavlja svoju svagdanju utrku.udesna su ta Kamenita vrata. Tako su tublizu svagdan i blagdan. Uenici, radnici,inovnici, profesori, zaposleni i nezaposle-ni, domai i prognani - odjednom postajumoliteljima. Vidio sam da je ak i jedanpas morao strpljivo ekati dok se gazdaricamolila. Na vratima svijet postaje drukiji.Umah otvara svoju bolju stranju. Sabra-nost, mir i pouzdanje prate siguran korakpri odlasku.Ako ne znate to je tekua vrpca molitve,otiite na Kamenita vrata. Ako ne znatekako djeluje Duh Boji, otiite tamo. Bite vam jasnije. Poite u pohod Mariji kaoto je i ona ila Elizabeti. Bolje ete shvatitidubinu i potrebu povjerenja, susreta, lju-bavi. Marija Kamenitih vrata otvorit e vam

povijest grada

duu nesluenom bogatstvu darova DuhaSvetoga. Nudi vam se: mudrost, razum,savjet, jakost, znanje, pobonost, strahBoji. A morate priznati da ste za njimauvijek eznuli. Nedostajali su vam. Pogle-dajte stotine ispisanih mramornih ploicai razumjet ete da molitva nije u prvomredu pronja, nego zahvala. Ostanite nekovrijeme na tom molilitu otvorenih oijusrca i due i Bog e vam biti blizu. Stoje-i mirno, ne ete se skameniti. Novi ivotprostrujit e vam biem. U zanosu ete i vipostaviti uklesanu molitvu dr. Marije Rojc:Sveta Bogorodice, svojom njenom rukomrastvaraj latice moje due da se ona otvorisvjetlu - Kristu!Pokazujui Isusa, Marija ne otvara samonebo nego i ljudska srca da ga prime i pri-hvate kao Spasitelja.Zagrebakim vjernicima katolicima estita-mo gradski blagdan:Majke Boje Kamenitih vrata.

Tekst: P. Nikola Stankovi S. J.

Gospi od Kamenitih vrata

Hvala, Gospe draga, to si se tu stisla

Odmah pokraj s lavnog Trga svetog Marka,

Da klee pred Tovom prebiremo isla

I molitva za Rod a se vine arka.

Ba ko prava naa kraljica Hrvata

Nau povijest pamti i budunost sniva,

Kroz divni misterij Kamenitih vrata

Hrvatu u tuzi ufanje dariva.

Dok nam kule Gria drevnu slavu zbor,

A grad Gornji die ponosnom Starinom,Pred podnojem Tvojim votanice gore

Da oive srca Prolosti toplinom.

Tebi, koja s nama ivi svaku Dramu,

Nizat emo ploe aave od dima,

A u onom malom udotvornom Hramu

Srcem harnim kicat: Hvala to nas ima!

Juraj Jurjevi


12/39

17

O Zagrebu markom i igom

Tekst: Dunja Majnari Radoevi

Motiv Kamenitih vrata znak je Za-greba i Hrvatske na potanskojmarki tadanje Kraljevine Jugo-slavije tiskanoj 6. oujka 1941. godine. To

je prigodno izdanje u povodu Druge fila-telistike izlobe Hrvatskog filatelistikogsaveza koja je bila odrana u Zagrebu od16. do 27. oujka 1941. godine. Izdana jes doplatnim vikom (nominala: 1.50+1.50dinara) koji je bio namijenjen Hrvatskomfilatelistikom savezu. Marke su prodava-ne samo na izlobi uz ulaznicu.

Likovno rjeenje tog izdanja dali su ta-danji vrhunski umjetnici na tom podru-

ju - crte Zagrepanina Otta Antoninijagravirao je Karl Seizinger. Znak graveraSeizigera S nalazi se na marki s motivom

Kamenitih vrata u 9. polju aria maraka.Bila je tiskana u tamnosmeoj boji, u teh-nici linijskog dubotiska u Dravnoj mar-karnici u Beogradu na specijalnom papiruza dubotisak. Tiskana je u ariima od 25polja od kojih su marke na 16. polju, a naostalima su natpis II fil. izloba Banovine

Hrvatske i znak H.F.S. (Hrvatski filate-

listiki savez). Arii su zupani tako dasu prva etiri okomita reda i lijeva stranapetog reda zupani eljastim zupanjem11, rijee 9. Poznato je da su tiskani iarii zupani samo linijski 11.

Marka s istim motivom i oblikom, samou sivo-plavoj boji, bila je, odlukom Mini-starstva pota Kraljevine Jugoslavije, tis-kana i neto kasnije u povodu izlobe Zapropagandu filatelije u pokrajini u Sla-

vonskom Brodu. Trebala je biti stavljenau promet 13. travnja 1941. istodobno uSlavonskom Brodu i u Zagrebu kamo je iisporuena itava naklada.

No, izloba nije odrana, jer su u trav-nju oruane snage faistikih sila napale

Kraljevinu Jugoslaviju koja je 17. travnjai slubeno kapitulirala. Neto prije toga,10. travnja 1941., proglaena je Nezavi-sna drava Hrvatska. U ovom razdobljusmjene vlasti funkcioniranje pote nijeprevie trpjelo. Novo formirano Glavnoravnateljstvo za potu, brzojav i brzo-glas pustilo je u promet svoj prvi slubenifrankoprovizorij ve 12. travnja 1941. patada poinje i filatelistiki opus potanske

administracije NDH. U poetku su u pro-metu bila provizorna izdanja frankoma-raka izraena pretiskivanjem osam prvih

vrednota posljednjeg niza frankomarkaKraljevine Jugoslavije.U zagrebakoj Direkciji pota bila je zapri-mljena znatna koliina maraka prigodnogizdanja Za propagandu filatelije u pokra-

jini. Glavno ravnateljstvo za potu , brzo-jav i brzoglas je dio te naklade pretiskalo izajedno s jednim dijelom bez pretiska pu-stilo u promet 13. travnja 1941. Preostalidio tog izdanja Ravnateljstvo je 1. svibnja1941. pustilo u promet kao prigodni pro-

vizorij NDH sa zlatnim pretiskom NEZA-VISNA/DRAVA/HRVATSKA. Pretisak tihmaraka izveden je u zagrebakoj tiskariTipografija d.d. na temelju likovnog rje-enja koje je, prema ideji Radoslava Hor-

vata, izradio Boidar Kocmut.Kao to povijest Kamenitih vrata priadinamine, dramatine i udesne prieglavnoga grada, tako je i potanska mar-ka sa slikom Kamenitih vrata dokumentzbivanja jednoga dijela burne hrvatskepovijesti.

Otkako postoji, potanskom semarkom, osim naplate potarine,nastoji prenijeti neka poruka, njo-me se i neto obiljeava.

Iako je 56.000 maraka s motivom Kamenitih vrata, nominale 1,50+1,50

dinara sa zlatnim pretiskom, bilo odmah rasprodano, svoju su frankaturnu

vrijednost te marke izgubile na temelju rjeenja Ministarstva prometa i javnih

radova 15. veljae 1943. kada i svi ostali provizoriji.

Kamenita vrata


13/39

18

Madona s djetetom

mala kola antikvarijata

tan to je ba mene doekao i to njegovuvrijednost prije mene nitko nije prepo-znao. Bit e da je bio suen meni ili istotako, ja njemu. Kipi bi veini neupuenihmogao izgledati male ili gotovo nikakve

vrijednosti, ako bismo sudili samo po vri-jednosti materijala od kojeg je izraen.Naime, izraen je od obojenog voska kojije u svojoj krhkosti materijala s vremenompretrpio razna sitna oteenja ili neki ma-nji dijelovi nedostaju. Votani kipi, zbogsame svoje osjetljivosti, ukomponiran je u

Tekst: Jura Gaparac

Fotografije: Darko Tonaj i

arhiv galerije Strossmayer

Na mom radnom stolu nalazi se mali

kipi Madone s djetetom. Osmjehuje

se ona meni, osmjehujem se ja

njoj, lagano pjevuim himan Gospi

Marijo, svibnja kraljico i kreem s

priom...

Uetnji sajmom starina na Britan-skom trgu tema kao da se samaod sebe ukazala. Naime, na

jednom tandu prepunom jeftine krameugledao sam mali kipi Madone s djete-tom. I neto je kroz mene prostrujalo: svi-banj, pa to je mjesec posveen Majci Bo-

joj! I zato vam darujem ovu priu. Meuraznom kramom svojim sam antikvarskimokom kipi odmah prepoznao kao netoosobito. Uz malo cjenkanja, odmah samga i kupio za 200 kuna. Bio sam presre-


14/39

19

Sve to kipi ini zanimljivim za pohranu uneki od muzeja kao to su npr. Muzej zaumjetnost i obrt ili Etnografski. Zasad jeu mojoj privatnoj zbirici, hm jednom

je i veliki Mimara zapoeo stvarati svojuprivatnu zbiricu, a onda !

Mimarine Madone

Kad smo ve kod Mimare, u blagu kojenam je ostavio je i lijep broj prikaza Ma-done u raznim dobima i prilikama njezinaivota, umjetnina koji nam isto tako go-

vore o vremenu, stilu umjetnosti i samojosobnosti talenta velikih umjetnika koji su

radili u raznim likov-nim tehnikama.

Meu mnogim ve-likim djelima tezbirke odluio samspomenuti slikuAlbrechta Drerana kojoj je velikimajstor prikazao

Madonu kao mladumajku s Isusom, nadkojima se nadvija

Madonina majka,Sveta Ana. Osobnomislim da likovnostvaralatvo moeiskazati pojam lju-bav puno jasnijenego je ikad iskaza-no rijeima. Drer

je Madonu slikaotehnikom ulja nadrvetu 1518. godi-ne, a to je i nazna-eno kraj autorovihinicijala AD na sa-

moj slici. Slika se uva u stalnom postavuStrossmayerove galerije, gdje je dola kao

jedna od prvih umjetnina koju je Mima-ra darovao naoj zemlji. Sasvim sigurnospada meu najvrednija umjetnika djelakoja se uvaju u naoj zemlji. Zanimljivobi bilo znati njezin put kroz 500 godinatrajanja - put od zadnjeg poteza kistomautora do nae galerije. U istoj galeriji na-lazi se i slika - ikona koja govori o naemgradu i njegovim stanovnicima, sve oddalekog 14. stoljea kada je nastala. Radise o ikoni Marije Dojilje, a to je esta iko-nografska tema u vremenu nastanka nae

stakleno zvono, s kojim je spojen lijeplje-njem na kartonsku bazu koja zatvara dnostaklenog zvona. Zaista, ako bismo kipicijenili samo prema materijalu od kojega

je izraen, mogli bismo zakljuiti da se neradi ni o emu dragocjenom. Meni, kao

antikvaru, taj predmet ipak pria drago-cjenu priu, a ja je dijelim s vama.

Sveta Marija Bistrika

Hrvatski svjeari, mediari i licitari kojisu radili u prvoj polovini 19. st., kada jetaj kipi napravljen, bili su veoma vjetiu obraivanju voska, koji su pretvarali u

prava mala umjetnika djela. Kipii odvoska radili su se kao majstorska djelaza dobivanje majstorskog lista ili proda-

ju. U vremenu nastanka takvi kipii nisubili neka velika neobinost i rijetkost, alisu danas, zbog ve spomenute osjetljivo-sti materijala od kojeg su izraeni, zaistapostali rijetki pa samim time i muzejskizanimljivi. Kulturno-povijesnu vrijednosttog kipia u naoj zemlji svakako povisujei toponim, tj. natpis u njegovu podno-

ju, na kojem pie: Sveta Marija Bistrika,to potvruje da je rad domaih majstoraili je negdje nainjen ba za nae trite.

slike. Neobino je zanimljiva i po svojojlikovnoj i kulturno-povijesnoj vrijednostii po saznanju da potjee iz kapelice Sv.

Filipa i Jakova, koja se nalazi kao dvor-ska kapela unutar zidina Medvedgrada.Znajui da je Medvedgrad do prije 20-akgodina bio hrpa sruenog kamenja, osob-no smatram pravim udom da je ta slikapreivjela. Naalost, i danas smo svjedocida vrijedni ostaci prolosti nestaju ili senestruno obnavljaju, to je u takvim slu-ajevima jednako ili moda jo i gore, spotpunim unitenjem.

Ackermannov oltar

Godine 1632. tadanji biskup Franjo Er-gelski dao je izraditi glavni oltar Katedra-le posveen Majci Bojoj kod glasovitoggraditelja i kipara oltara iz Graza, Hansa

Ludwiga Ackermanna. Stari putopisci u-dili su se osobitoj ljepoti tog remek-djela,a onda ga je 1832. biskup Alagovi sa-movoljno uklonio ne sluajui miljenjadijela Kaptola koji se tome protivio. Im-bro Tkalac u svojem dnevniku Uspomeneiz Hrvatske zapisao je priu o biskupu:Zbog rasipnosti njegova sina, bogati jezagrebaki Kapol bio veoma nepovjerljivprema biskupovoj elji da stilski obnovikatedralu. Odmah su pomislili na to da

je biskupu njegov sin savjetovao, da onajogromni i neukusni glavni oltar, s kru-pnim srebrnim svecima zamijeni nekimarhitektonski skladnijim; srebrne svece bise veoma lijepo moglo pretvoriti u konjei novac za kartanje. Kad su sruili oltar,


15/39

20

mala kola antikvarijata

onda se razglasilo da je jedino ono velikopoprsje sv. Stjepana kralja bilo od srebra,a svi ostali sveci da su bili od drveta isamo posrebreni, a zbog toga da nije ima-lo smisla da se stavlja u kaptolsku riznicu.ini se, da se za istinu nikad nije saznalo,

tek sveci su nestali bez traga i glasa

Po bekom ukusu

Nakon skidanja Ackermannova djela bi-skup Alagovi dao je u Veneciji naslikatikrasnu kopiju Tizianove Assunte u ori-ginalnoj veliini i postaviti na oltar. Pre-krasna slika nije se meutim svidjela kap-tolskoj gospodi. Starci nisu imali mnogosmisla za umjetnost, pa su ustvrdili da

Assunta uope nije nikakva Madona,nego neka plesaica i utjelovljeni portretbiskupove snahe. Zbog toga su zatrailida se slika odstrani iz katedrale. No, bi-skup je Alagovi vrlo je odluno odbio tajudan zahtjev. Dokazao je pisanim svje-doanstvima i jednim bakrorezom NataleSchiavonea da je original te slike izraenza franjevaku crkvu Santa Maria dei Frariu Veneciji i da je tamo ve 300 godinana oltaru, a poslije je prenesen u vene-cijansku Akademiju. Protiv tih historijskihdokaza nije bilo vie mogue proturjeiti,a moj osobni sud o Alagovievu nadomje-sku Ackermanova originalnog oltara biobi da i najbolja kopija najboljeg umjetni-

kog djela i nadalje nije nita drugo negokopija.Slika nije zadugo ostala kao glavni oltaru katedrali. Biskup Haulik, Alagoviev na-sljednik, zamijenio ju je oltarom po svomukusu (slika se danas nalazi u crkvi u Pre-

gradi), a Haulikov oltar bio je zdrobljenu potresu 1880. godine, nakon kojeg jei zapoela restauracija katedrale. to nijeunitio potres, unitio je osobni ukus, iz

Bea preporuenog, pridolog njemakoggraditelja Hermana Bollea. Vrijedni oltari,kao i razni sitniji inventar koji je stoljei-ma bio utkivan u samo tijelo katedrale,bio je Bolleovom intervencijom odstra-njen i kao umjetniki nevrijedan, prepu-ten na milost i nemilost sudbini. Ova pri-

a o meritornom bekom arhitektu kaoda se ponavlja i danas kad jedan dananjibeki arhitekt eli po svom ukusu resta-urirati samu jezgru zagrebakog Donjeggrada i sruiti dvije historicistike kueunutar urbane cjeline Cvjetnog trga. Kako

Herman Bolle ne bi ostao samo unutarcrno-bijele karakterizacije likova, moramspomenuti da, kao i njegov suvremenik, usvom radu ima originalnih rjeenja u duhu

vladajueg ukusa svog vremena, ali to suipak projekti koji su nastali na praznimparcelama, a nisu obnavljali ve postojeegraevinsko nasljee.Zanimljivo je spomenuti da je jedna odkua kojoj danas prijeti ruenje na Cvjet-

nom trgu autorsko djelo Hermana Bollea.Postoji li moda neko prokletstvo meuarhitektima da imaju potrebu unititi ilido neprepoznatljivosti preinaiti djelasvojih prethodnika, prihvaajui samosvoj ukus kao najbolji?

Povratak kui

Krajem 60-ih godina povjesniarka umjet-nosti dr. Doris Barievi ula je u trag di-

jelovima Ergelskog -Ackermannova oltara.Kao u nekom pustolovnom filmu, nala seispred male otvorene kapelice poklonca u

Breznikom Humu. U sreditu pokloncaje pod slojevima boje ugledala ispucalu,pranjavu, zaputenu skulpturu Madone.

Velika znanstvenica dr. Doris Barieviimala je neopisivu sreu u zaputenojskulpturi ugledati Ackermannovu ljepoti-cu Madonu koja je, pored svih oteenja,zabljesnula svojom ljepotom. Nakon togotkria, pronaena je i grupa anela svi-raa koji su se, uz jo dvije dekorativneglave, s istog oltara ponovno pridruili

Madoni s kojom su nekad inili cjelinu.Aneli su pronaeni u upi Savski Nart uokolici Dugog Sela.Tko zna nee li se i preda mnom jednogdana na mojim puteestvijama ukazatineki djeli znamenitog oltara. Zaista bih

volio tako neto doivjeti, ako ni zbogega drugog, onda radi spasa zabaenogdjelia nae kulture. Ovaj moj mali egoi-zam svakako je i poziv vama. Moda stenaslijedili kakav stari kip od roaka u-pnika, moda je netko va bio kolekcio-nar, a nije bio svjestan to ima u kolek-ciji. Moda ba vi otkrijete djeli velikogAckermannova oltara.

Kipovi koje je spasila dr. Barievi zna-laki su obnovljeni u Hrvatskom restaura-torskom zavodu. Povjesniari umjetnosti,ruenje Ackermannova oltara smatrali sunajveim gubitkom zagrebake katedrale iodluili da pronaeni dijelovi najbolje pri-staju upravo tamo. Nadbiskupski duhovnistol prihvatio je to uz veliku zahvalnostpovjesniarima, te su postavljeni u unu-tranjost katedrale za koju su nainjeni.

Moete ih vidjeti na lijevom zidu iza glav-nog oltara nasuprot sarkofaga blaenogAlojzija Stepinca. Dobro ih pogledajte!

Moda ste ba Vi sretnik koji ih moe na-dopuniti.


16/39

22

Zagrebaka klasinagimnazija

Collegium Zagrabiense, odnosnoKlasina gimnazija u Zagrebu, naj-starija je srednja kola u Hrvatskojkoja neprekidno djeluje ve puna etiristoljea. Utemeljili su je isusovci 3. lipnja1607. godine, a danas je u Krianievojulici. Premda je ta zgrada u kojoj je smje-tena godine 1932. bila podignuta baza nju, mnogi je pamte kao sastavni dio

povijest grada

gornjogradskog Katarinina trga. Njima jekolska zgrada u sjeanju vrsto zacemen-tirana na gornjogradski Katarinin trg, uznajljepu zagrebaku baroknu crkvu, staruTavernu, toranj Lotrak i Griko etalites parkom ispred Zavoda za meteorologiju.S crkvom sv. Katarine dijelila je dvoritekoje je ezdesetih godina prolog stoljeanjezinim polaznicima sluilo i kao poligon

Najuglednija srednjokolska institu-

cija - Klasina gimnazija u Zagrebu

slavi 400. obljetnicu svojeg rada

i djelovanja. Svojedobno progla-

avana elitistikom i nepotreb-

nom, uspjela se odrati unato ne

tako davnim pogubnim i na sreu

neuspjelim reformama

Tekst: Jurica Mileti


17/39

23

sveobuhvatan program redovne nastavekola ve dugi niz godina svoje uenikeokuplja u brojnim izvankolskim, meu-narodnim i narodnim programima i slo-bodnim aktivnostima.

Prilikom raketiranja Zagreba za vrijeme

Domovinskog rata 2. svibnja 1995. godi-ne u 10.25, za vrijeme nastave, kola jebila pogoena, ali poinjena teta brzo jebila uklonjena i kola je nastavila s radomsukladno svojim stoljetnim tradicijama.kolske godine 2006./2007. Klasina gi-mnazija slavi 400. obljetnicu osnutka.

Premda je sam dan osnutka 3. lipnja, pro-gram obiljeavanja obljetnice protegnut

je kroz cijelu kolsku godinu. Zapoeo jeotkrivanjem spomen-ploe ispred kole,uz mnotvo simpozija, predavanja, izlobi

za tadanju nastavu predvojnike obuke ikao priruno nogometno igralite.

Kao kola s radom je zapoela na poticajisusovaca, ali i zahvaljujui podrci banaIvana Drakovia. Prvotno se nastava od-

vijala prema isusovakom programu zva-

nom Ratio atque institutio studiorum so-cietatis Jesu koji se temeljio na klasinojizobrazbi dopunjenoj kranskim moral-nim naelima. Na dan njezina otvorenjabila je izvedena Actio comica, prva dram-ska predstava na latinskom jeziku. Kad jegodine 1773. isusovaki red bio dokinut,kola je prela u dravne ruke, a Thuno-

vom kolskom reformom godine 1850.kao dva tipa srednjih kola ustanovljenesu bile klasine i realne gimnazije. Godine1895. osnovana je Druga klasina gimna-zija, a 1948. obje su gimnazije spojeneu jednu, sadanju Klasinu gimnaziju uZagrebu.Godine 1977., za vrijeme komunisti-kog reima, ime gimnazija bilo je za-branjeno i Klasina je gimnazija postaladijelom Obrazovnog centra za jezike, paipak, uspjela je sauvati svoj duh i klasiniprogram s latinskim i grkim jezikom. Uz

Sjeanje

Prijatelj i suradnik

Kada sam odluila pokrenuti asopis Zagreb moj grad Jurica Mileti bio je meuprvim suradnicima koji su mi se pridruili, dajui svoj doprinos nesebinom podr-kom i vrijednim radom.Vie od 25 godina radio je kao novinar, bio je pionir i doajen filatelistikog no-vinarstva, radio je kao turistiki vodi i tako proputovao cijeli svijet, govorio jeengleski, njemaki, francuski, talijanski, panjolski i portugalski, izvrsno se sluiolatinskim i grkim, a u zrelim godinama uio je hebrejski.

to jo rei o ovjeku koji se isticao golemim znanjem i bogatim ivotnim isku-stvom? Svakako valja naglasiti njegovu neizmjernu ljubav prema ljudima, elju zaneprekidnom komunikacijom i silnu strast za uenjem i usavravanjem.

Zahvalna sam na svakoj rijei koju je napisao za Zagreb moj grad i uvijek u serado sjeati suradnika koji je, prije svega, bio - prijatelj.

Biba Salata

i dramskih predstava. Aktivacijom uenikastvoren je Festival u Klasinoj - uenikatvorevina koja obuhvaa sve edukacijsko-informativno-zabavne sadraje od boi-nog sajma, velikog tradicionalnog kol-skog koncerta do Dana antike kojim seobiljeava antiki duh - glavna znaajka

Klasine gimnazije!


18/39

24

Janko Holjac (1865.-1939.), aka-demski obrazovan po europskimmjerilima, karijeru je poeo kao kr.ininirski pristav, potom je osnovao vla-stiti ured 1897. god. te je kao ovlatenicivilni arhitekt projektirao i gradio zna-ajne zgrade u stilu visokog historizma.Obnaao je dunost gradonaelnika od1910. godine, kada je Zagreb imao svega75.000 stanovnika, a svojim je iskustvomi znanjem pridonio opem razvoju grada.

Kao ratni gradonaelnik vodio je gradu tekim uvjetima te, zamoren brigama,napustio tu dunost potkraj 1917. god.,kada se broj stanovnika Zagreba pribliiona gotovo 100.000.

Maksimilijan Vanka vratio se u Zagreb sastudija u Bruxellesu ovjenan uspjehom

Janko Holjac

osvajanja Zlatne medalje kralja Alberta naMeunarodnoj izlobi 1914. godine. Pri-znanje je odjeknulo u zagrebakoj kultur-noj javnosti te je dobio priliku samostalnoizlagati u Ullrichovu salonu. Uslijedile sunarudbe portreta pa tako i privatna na-rudba od samog gradonaelnika 1916.godine. Iako privatne namjene, portret jeizraen u maniri oficijelnih portreta veli-kih dimenzija i majestoznog karaktera.

Holjac je oito elio da se na portretuovjekovjee i objedinjene dvije stranenjegovih profesionalnih i drutvenih dose-ga. Ulogu gradonaelnika bezrezervnosimbolizira poasni lanac, a u pozadini sepojavljuje ne posve precizno naslikan, aliipak prepoznatljiv kompleks bazilike SrcaIsusova sa samostanom u Palmotievoj

povijest grada

ulici. Ovaj veliki isusovaki kompleks gra-dio se prema projektu Holjca od 1901. do1913. god., kada je napokon zavren tega je, sudei prema slici, elio istaknutikao svoje remek-djelo.

U povijesni prikaz ove slike ukljuena jei anegdota u vezi s Holjcem i poasnimlancem gradonaelnika Zagreba.

Naime, na slubenom putu u Krakow,1910. godine, nestao je gradonaelnikovlanac. Na sreu, lanac bio samo zagubljente pronaen na vrijeme prije sveanogprijema. Mnogi historiari pisali su o tojzgodi.

Moglo se dogoditi da jedini zagrebakigradonaelnik koji ima svoj portret s po-asnim lancem ujedno bude i jedini kojiga je izgubio!

Tekst: eljka KolveshiFoto: Muzej grada Zagreba,

Portret zagrebakoga gradona

elnika Janka Holjca

Maksimilijan Vanka, Zagreb, 1916. god.

ZAGREBAKI GRADONAELNICI

Meu donacijama Muzeja grada Zagreba portret je zagrebakoga

gradonaelnika Janka Holjca. To je jedini poznati slikani portret

koji prikazuje gradonaelnika Zagreba u slubenom ornatu spoasnim lancem.


19/39

26

Z

a prvi susret s njim onima koji sumlai, za osvjeenje sjeanja oni-ma koji su ga dobro poznavali, nije

na odmet i ovih nekoliko redaka to ih jejednom prigodom osobno napisao arkoDolinar:Uio sam srednju kolu, povijest, pa bio-logiju i prirodne zakone, zavrio veterinu,morao sam prouiti usporednu i humanumedicinu i jo mnogo, mnogo toga izpreobilne riznice ljudskog znanja da bihpostao uitelj i znanstveni radnik, nosportu, stolnom tenisu moram zahvalitito me je nauio raznim mogunostimatolerancije, jednakosti ljudi, prijateljstvui vjernosti jednom drutvu, klubu, zajed-nici... Nauio sam da do sportskog vrha,

jednako kao i do ivotnog Olimpa, nemairokog druma, do vrha dolaze samo onikoji se neumorno veru uskim stazama. Nesmije se stati!

Prof.dr arko Dolinar

povijest sporta

arko Dolinar roen je u Koprivnici 3.srpnja 1920. godine. Otac Jakov bio jeugledni sudac. arkova majka bila je

Franjica, roena Friedrich, sestra velikeosobe hrvatskog porta, pedagoga prof.

Dragutina Karleka Friedricha.Obitelj prizivnog suca esto se selila: ar-ko je pohaao gimnazije u Novom Sadu,

Ljubljani i Zagrebu. Kao 15-godinjak po-inje igrati stolni tenis (tada su taj sportzvali ping-pong). arko Dolinar nije ni-kad zaboravio u svojim sjeanjima spo-menuti profesora Voju Dinovskog, kojimu je bio prvi uitelj u novosadskoj gim-naziji. kolovanje je nastavio u Ljubljani,u selezijanskoj gimnaziji, gdje je igrao jeu Korotanu. Nakon preseljenja u Zagreb,1936., koluje se kod Selezijanaca i na-stavlja sa stolnim tenisom, a poinje igra-ti i tenis u Mladosti, TTC-u i HAK-u.

Nakon Drugog svjetskog rata suosniva jeAkademiara, zatim karijeru nastavlja uASD-u Mladost, gdje e ostati do krajanatjecateljskog bavljenja sportom 1959.godine. Uz bogatu sportsku karijeru, bavise i akademskim radom, te 1948. godinediplomira na veterinarskom fakultetu .

Od bronane tintarnice do...

Zbirke trofeja, nagrada, priznanja svjedo-ile su o njegovu prebogatom sportskomivotu. Sredinje mjesto u toj izlobi ivo-ta dobila je bronana tintarnica koju jearko Dolinar izborio 1936. kao pobjed-nik na kolskom prvenstvu u Zagrebu.Od 1936. do 1959. pobijedio je na 25svjetskih stolnoteniskih turnira, 74 putabio reprezentativac Jugoslavije... Kao po-bjednik zapisan je u kronikama meuna-rodnih stolnoteniskih prvenstava Austrije,Skandinavije, Jugoslavije, Nizozemske i

Engleske.

Nije na odmet znati da stolnotenisaima,u danima poetaka sportskog puta arka

Dolinara, nisu ba cvjetale rue. Kada jetrebalo otputovati na Svjetsko prvenstvou Kairo 1939. godine, uz blagajni Savezabilo je svega 4.000 dinara, a za put je tre-

Sve je to saeo u jednu misao:Tko hoe postati majstormora uvijek ostati uenik!

* 3.7.1920. Koprivnica, + 9.3.2003. Basel

Tekst: Milka Babovi

Jesu li ba svi sportai najbolji ambasadori svojih zemalja ne znamo bez procje-ne. Ipak, za neke znamo! A jedan od njih je arko Dolinar, sporta i znanstveniknajvieg svjetskog dometa. Sportom i znanstvenim dostignuima stekao je ugled iiskrene prijatelje diljem svijeta. Proputovao je vie od 150 zemalja svijeta. Govo-rio jezike, uio nove. Uz zavidnu, nesvakidanju akademsku i znanstvenu karijeru,nije se otuio od svakidanjih radosti i jada oko sebe. U vrijeme Drugog svjetskograta spaavao je idove od progona i zbog toga dobio najvie olikovanje drave

Izrael jednom strancu: priznanje Yad Vashem. A diljem svijeta sportai su ga odli-kovali sjeanjem i mnogi stolnoteniski klubovi nose njegovo ime!

Na svjetskim prvenstvima izborio jemomadski, u parovima ili pojedi-nano, osam medalja: jednu zlatnu,etiri srebrne i tri bronane.


20/39

27

balo 15.500! Ministarstvo sporta dalo je5.000 dinara, ostalo su priloili prijateljistolnog tenisa, mecene (danas iz zovemosponzori), a i sami igrai i funkcionarisu posegnuli u svoje lisnice. U moma-di je bio, prvi put kao reprezentativac, i

19-godinji maturant arko Dolinar, a uznjega su bili poznati Klement Hexsner,Maks Marinko, Tibor Harangozo i AdolfHerkovi. Sve nevolje oko novca bile suzaboravljene onog trenutka kada su Ju-goslaveni izborili drugo mjesto u mom-adskoj konkurenciji i dobili srebrne me-dalje. To je bilo silno iznenaenje, a i velikpoticaj razvoju tog sporta.

U pojedinanom nadmetanju novajlijaDolinar izborio je i bronanu medalju!

sve je bolji, a natjecanja s najboljima nu-no mu trebaju. Slijedi srebrna medaljau paru s Austrijankom Lindom Wertl naSvjetskom prvenstvu u Bukuretu 1953.godine.

Ni svi ti uspjesi nisu bili dovoljni da seza 23. Svjetsko prvenstvo u Tokiju 1956.godine nae novca i za stolnotenisae.

Bili su duboko ogoreni. No, bila je toolimpijska godina, a njihov sport jo uvi-

jek nije bio u olimpijskom programu.

No, prelijepo priznanje je bio rezultatankete Narodnog sporta prema kojoj jearko Dolinar bio proglaen najaboljimsportaem u razdoblju od 1946. do 1956.godine.

Dobro mi doel, prijatel...

Igrao je jo tri sezone, ali samo pojedina-no, pred njim je bio dugi put znanstveni-ka - kako je on znao kazati majstora, vje-itog uenika. Uz sva istraivanja, uz svuznanstvenu akademsku djelatnost, prof.dr. arko Dolinar je znao nai vremena iza svoju zbirku autograma poznatih oso-ba svijeta - skupio ih je oko 7000.

Iako je ivio u Baselu svoj je 80. roendanproslavio u Zagrebu. Bila je to proslava naarkov nain: Dobro mi doel prijatel!.A njegovi su Podravci poslali domaeg

vina, od kojeg ne boli glava, i doista, ni-koga od nas koji smo ga pili nije zaboljelaglava. Zaboljelo nas je srce kada smo do-bili glas da je umro. Bilo je to 9. oujka2003. godine. Imao je tek 83 godine, reklisu ili pomislili svi koji su ga poznavali.

Teka vremenaPrvo poslijeratno Svjetsko prvenstvo odr-ano je u Londonu 1948. arko Dolinar

je u reprezentaciji, ima ve 28 godina.Igrai su imali neoekivanog protivnika:promjenu pravila serviranja. Nije se viesmjelo servirati iz ruke i prstima usmjera-

vati lopticu, ve se lopticu moralo bacitiu zrak iz ispruene ruke i tek tada udaritireketom. Jugoslavenski su igrai prekasnosaznali za tu promjenu i nisu svladali novutehniku. Uspjeli su momadski osvojiti tekpeto i osmo mjesto.

U Beu 1951. godine, u tijek 18. Svjet-skog prvenstva umijeala se epidemija gri-pe: Josip Vogrinc i arko Dolinar, udarnesnage, igrali su gripozni i momad je bilatrea. Jo jedna bronana medalja.Godinu dana kasnije 19. Svjetsko prven-stvo u Bombaju prolo je bez jugoslaven-skih igraa jer novca nije bilo niotkud, a

Bombaj je tada bio dalje nego danas!arko Dolinar tada ima ve 31 godinu i

Kairski sportski list Sprint pie:Mladi Zagrepanin Dolinar posje-duje sjajne agresivne drajfove, alije njegova Ahilova peta u tome tone zna usporiti svoj tempo napadakada protivnikove navale postanuopasne... Dolinar igra s velikim dr-venim reketom na kojem je narisa-na mrtvaka glava. Priznajemo daje mogao nai neto veselije - on,koji se uvijek smije!

Na Olimpu

London, 1954. godina, 21. Svjetsko pr-venstvo... Par arko Dolinar i Vilim Ha-rangozo su priznata svjetska sila. Alii ti zaslueni epiteti moraju se potvrditipo onom Hic Rhodus, hic salta! I skoilisu! Epitet je postao i slubena titula: onisu prvaci svijeta, zlatna medalja najboljihnjihova je. No, arko se ne zaustavlja, s

Lindom Wertl osvaja jo i bronanu me-dalju.Ovako ispriano ini se jednostavno!

arko je kasnije priznao da ni onni Vilim Harangozo nisu moglioka sklopiti, prolazili su u misli-ma slike najjaih protivnika koji ihekaju, a bili su to vukovi VictorBarna i Michel Haguenauer. I kar-

tali su do zore kako bi smirili tremui uzbuenje!

arko Dolinar 1955. ima 35 godina i kaoda je sve mlai. Potvrda su rezultati u

Utrechtu, na 22. Svjetskom prvenstvu.Tada arko Dolinar dosie svoj sportskiOlimp: pojedinano je drugi, od njega jebolji samo 15 godina mlai Japanac Tas-hiaki Tanaka. Nakon tog blistavog pojedi-nanog srebra jo jedno - par arko Doli-nar i Vilim Harangozo ponovno su drugi!


21/39

28

Stolni tenis se u Hrvatskoj prvi putigrao davne 1902. godine u DonjemMiholjcu, gdje je u Narodnoj itao-nici postavljen prvi stol za stolni tenis.

Prvo ime za stolni tenis bilo je ping-pong, zatim sobni tenis, table tennis,tenis na stolu, a tek nakon 2. svjetskograta uvrijeio se naziv stolni tenis. Posli-

je 1. svjetskog ratastolni tenis se igrau Zagrebu, prvo uzgradi na igralitu

HK Concordije,zatim u HAK-u idrugim mjestima.

U akovcu je GezaLegenstein 1925.osnovao prvu stol-notenisku sekcijuu Hrvatskoj. Godi-ne 1927. osnovana

je Cepin prva stol-noteniska sekcija uZagrebu, 1928. u

ibeniku, potom u Sisku, Karlovcu, Osi-jeku... Godine 1926. odrano je meuna-rodno prvenstvo Opatije, a 1929. velikoOtvoreno prvenstvo Zagreba. Hrvatskistolnotenisai sudjelovali su na prven-stvima Jugoslavije, a Elizabeta Legenste-in je 1929. osvojila naslov prvakinje na

105 godina stolnog tenisa

povijest sporta

turniru u Murskoj Soboti. ReprezentacijaJugoslavije nastupila je 1929. prvi putna Svjetskom prvenstvu u Budimpeti. USomboru je 1928. osnovan Jugoslavenskiping-pong savez, koji je 1930. preseljen uZagreb, gdje je na skuptini dobio novoime: Jugoslavenski table-tennis savez.Osamnaestogodinji arko Dolinar je naprvenstvu Jugoslavije 1939. osvojio svojprvi naslov prvaka Jugoslavije, a iste jegodine na Svjetskom prvenstvu u Kairu sreprezentacijom Jugoslavije osvojio srebr-nu medalju, a u pojedinanom natjecanjubronanu. Bila je to prva pojedinana me-dalja koju je jedan hrvatski sporta osvojiona nekom velikom meunarodnom natje-canju. U Zagrebu je te iste godine osno-

van Hrvatski table-tennis savez u koji jebilo ulanjeno 13 klubova.

U Zagrebu je 1950. osnovan Stolnoteniskisavez Hrvatske (STSH), u kojem se okupilo77 stolnoteniskih sekcija sa 1.327 igraa.Za prvog predsjednika izabran je dr. Boris

Dolinar, a za prvog tajnika Eugen Kirs-chenheiter.Stvaranjem samostalne hrvatske dravepoinje proces stvaranja novih nacionalnihsportskih saveza, borbe za meunarodnopriznanje i za pravo nastupanja pod hr-

vatskom zastavom na najveim svjetskimnatjecanjima. Osnivaka skuptina Hrvat-

skog stolnoteniskog saveza odrana je uZagrebu 9. oujka 1991. godine. Za prvogpredsjednika izabran je Ivo-Goran Muni-

vrana, a za tajnika Zvonimir Franjec.Zoran Primorac, jedan od najboljih eu-ropskih igraa, stekao je pravo nastupana turniru Europa Top 12 za 1991. go-dinu, ali kako HSTS jo nije bio priznatkao samostalni lan ITTF-a, Primorac jetrebao nastupiti pod jugoslavenskom za-stavom, to je odbio. Nakon pregovoraizmeu predstavnika HSTS-a Hudetza i

vodstva ETTU-a postignut je kompromis.U znak solidarnosti svi najbolji europskiigrai nastupili su u dresovima bez naci-onalnih oznaka, tako da je Primorac mo-gao nastupiti s dresom bez jugoslavenskihoznaka.

Nakon dvije godine velikih napora Hr-vatski stolnoteniski savez primljen je uredovno lanstvo ITTF-a na Kongresu uGoeteborgu 1993. godine.

U Hrvatskoj su poslije osnivanja HSTS-aorganizirana brojna meunarodna na-tjecanja, od kojih su svakako najznaaj-nija Meunarodna prvenstva Hrvatske.

Najvee priznanje Hrvatskoj je svakakododjela organizacije Europskog prven-stva 2002. godine, a kao kruna dugo-godinjeg rada, HSTS je dobio domain-stvo za ovogodinje Svjetsko prvenstvo.

Prije pet godina u uvodniku knjige

Radivoja Hudetza i Zdenka Jaj-

evia Stoljee stolnog tenisa u

Hrvatskoj 1902. - 2002., predsjednik

Hrvatskog stolnoteniskog saveza

Ivo-Goran Munivrana nadahnuto je

napisao: Malo se sportova u Hrvat-

skoj moe pohvaliti stogodinjom

tradicijom, a gotovo da ih i nema

s tako oplemenjenom, trofejima i

osebujnostima bogatom povjeu.Stolnoteniska sekcija K eljezniar 1935.


22/39

32

Muzej grada Zagreba

Atmosferu i doivljaj Zagreba, uvje-reni smo, doivjet ete upravo uMuzeju grada Zagreba, jedinstve-nom i najveem gradskom muzeju u Hr-

vatskoj.Nau kvalitetu i suvremenost u muzeo-lokoj prezentaciji prepoznao je i iri Eu-ropskog foruma pa je MGZ nominiran zanagradu Europski muzej godine za 2000.

Ljubav Zagrepana prema svome gra-du stalno unosi nove sadraje u Muzej.

Darovane zbirke i pojedinani predmetidragocjen su doprinos u kaleidoskopu za-grebakog Muzeja.

MGZ je promijenio nekoliko adresa, osno-van je u Kamenitim vratima, u razizemljuUmjetnikog paviljona doivio je 1926. g.svoj prvi stalni postav. Ve preko ezde-set godina udomljen je u bivem samo-stanu Klarisa izgraenom na sjevernom

vrhu Gornjega grada polovicom 17. st.Uz samostan je prikljueno jo nekoliko

kultura

spomenikih objekata koje Muzej danasrabii: najstarija zagrebaka srednjovjekov-na kula, Popov toranj, djevojaka pu-ka kola, itnica Kraljevine iz polovine17. st. Senzacionalno arheoloko otkrieispod muzeja, dalo nam je nova sazna-nja o nastanku Zagreba prije Zagreba, pasu ti za Zagreb jedinstveni nalazi veimdijelom prezentirani in situ (na mjestunalaza). Otkrivene su nastambe iz kasnogbronanog, halatskog i latenskog doba...

Prastanovnici Zagreba opskrbili su Muzejgrada Zagreba obiljem eksponata, od ido-la u obliku Medeka do metalurke radio-nice, ali i bogatih novovjekih ostava ijinalazi u Muzeju govore o kulturi ivotanaih Klarisa.

Portret grada

U stalnom postavu predstavljen je portretgrada Zagreba u zrcalu razliitih aspekata:

Tekst: Nada Premerl

Foto: Arhiv MGZ

Muzej grada Zagreba uva svjedo-

anstva grada i njegove svakodne-

vice, brine se za urbanu, politiku,

gospodarsku, kulturno-povijesnu

i umjetniku prolost i sadanjost

Zagreba i njegove blie okolice.

MGZ je u pravom smislu rijei Muzej

koji se identificira sa Zagrebom. Tu

misao vodilju imali su i nai asniutemeljitelji Druba Brae hrvat-

skog zmaja koji su godine 1907.

uputili apel rodoljubivom gradjan-

stvu da za novoutemeljeni Gradski

muzej daruju svekolike predmete

vane za kulturu i historiju Zagreba

i neposredne okolice....

od politikih i gospodarskih prilika, uklju-ujui urbanistiko-komunalne sadraje,do kulturno-povijesnih i svakodnevnihsegmenata. Zanimljive i esto duhoviteteme potiu posjetitelja na razmiljanjeo gradu i njegovu promjenjivu urbanomkrajoliku. Raznovrsni predmeti pokazani uokruju u kojem su neko egzistirali dajuposebnu dra i atmosferu ovome Muzeju,koji svoju priu zavrava najnovijim do-gaajima s kraja dvadesetog stoljea.O identitetu grada govore gradska zna-menja, od najstarijeg grba i peata dogradskih zastava i gradonaelnikova sve-anog lanca, potom isprave podijeljenepoasnim graanima Zagreba, od kuhara

Martina Kovaa do knjievnika Augustaenoe ili posjednika Emanuela Priestera.S druge pak strane, neprekidna elekroni-ka traka ispisuje neduna enska imena146 poznatih zagrebakih copernica iz18. stoljea.


23/39

33

Katedrala

Povijest Zagreba ne moe se niti zamislitibez njezina najznaajnijeg spomenika, ato je katedrala. Taj simbol Zagreba do-stojno je predstavljen impozantnim preo-stacima bivih unutranjosti i vanjtina.Gradski urbani krajolik posebice se do-ivljava prikazom tzv. Zelene potkove napodu dvorane, gdje posjetitelji, osobitodjeca, mogu hodati ulicama sredita Do-njega grada upoznajui iz bliza vrijedno-sti i tajne monumentalne arhitekture kojakarakterizira to razdoblje.Gradski ivot animiraju velike izlobe, a

jednako tako i Zagreb sudjeluje na svjet-skim izlobama. Visoka moda, frizerskisalon ili maketa Novakove ulice rjeitogovore o modernom i bogatom ivotuZagrepana u razdoblju izmeu dva svjet-ska rata. Istodobno se u toj dvorani poka-zuje i program socijalnog stanovanja, kojiprovodi Gradska uprava.

U Muzeju posebno mjesto zauzimaju sen-zacije s poetka20. st.: film, letbalonom iznadZagreba i prvefotografije sni-mljene iz zraka.Posjetitelj nesmije napustitiovu dvoranuprije nego toizbliza pog-leda olovkei nalivperasvestranogizumitel ja

Zagrepanina Slavoljuba Penkale, koji jestekao svjetsku slavu senzacionalnim izu-mom prve mehanike olovke.

MGZ je jedino mjesto koje uva i poka-zuje Zagrebaku kolu crtanog filma, koja

je Zagreb proslavila u svijetu. Izloen je iOskar, koji je Amerika akademija za film-sku umjetnost dodijelila 1962. zagreba-kom filmskom majstoru Duanu Vukotiuza crtani film Surogat.

Program proslave

U sklopu proslave 100. obljetnice priree-ni su razliiti programi. Uoi Dana gradaZagreba, 20. svibnja, otvara se prva mo-nografska izloba Mister Morgen - Ivo

Robi, o legendi hrvatske i svjetske glaz-bene scene. Bit e pokazano oko tisuupredmeta, a niz multimedijalnih instalacijapotaknut e osebujan muzejski i glazbenidoivljaj. Autori izlobe su Vesna Leiner,mr sc. Maja ojat Biki i Boris Mai.

Prva izloba iz ciklusa Zagrebaki obrt-nici, Umijee eljanja - Frizerski salon

Kincl, koju e pratiti i revija povijesnih isuvremenih frizura, otvorit e se 18. lip-nja. Izloba e prezentirati ravoj jednogod najpoznatijih zagrebakih frizerskihsalona od utemeljenja do danas. Kroz fo-tografije slijedit emo modne trendove u

oblikovanju fri-zura. Posebnozanimljivu cje-linu izlobe ini

vrijedna kolek-cija starog fri-zerskog pribora,nagrade i diplo-me koje su lanovi obitelji Kincl osvojilina domaim i svjetskim natjecanjima. Au-torica izlobe je kustosica Maja Alilovi.

U povodu obljetnice MGZ e objaviti Mo-nografiju u kojoj e naglasiti svrhu posto-

janja Muzeja i njegova znaenja za Za-greb, a posebno poglavlje e se posvetitinaim donatorima.

Naih prvih 100

Svaki mjesec tijekomove godine Muzejpriprema po jednu atrakciju iz svojegfundusa. Primjerice u svibnju, mjesecu ukojem obiljeavamo Dan grada Zagreba,muzejska savjetnica eljka Kolveshi prezen-tirat e portret gradonaelnika Janka Holj-ca kojega je 1916. naslikao Maksimilijan

Vanka, a koji je nedavno darovan MGZ-u.Krajem godine, 7. prosinca, na dan osnut-ka Muzeja, otvorit e se izloba 100 /sto / C / hundred / cento / cent...naihprvih 100 ... koja e predstaviti djelova-nje Muzeja tijekom 100 godina. Istaknute njegovu ulogu u stvaranju povijesnogdijaloga i formiranja svijesti o identitetugrada i njegovih stanovnika s aspekta da-nanjeg vremena. Autorica izlobe je elj-ka Kolveshi.BrankaKincl-Pa

riz1937


24/39

34

Zagreb je najljepi u proljee

Kakav je bio Va prvi dojam kada stedoli u Zagreb, a kakav je danas, nakonetiri godine?

Moram rei da mi to nije bio prvi dola-zak u Zagreb. Kao student sam sa svo-

jim prijateljima bio prije 20 godina prviput u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj. Tadasmo dobili dozvolu da idemo u bivu Ju-goslaviju, to nije bilo lako, jer jo nismozavrili studij. U Jugoslaviji smo bili ne-kih tri tjedna. Zagreb nam je bio zadnjemjesto i tu smo bili dva, tri dana. Jo se

vrlo dobro sjeam kolodvora i Zrinjevca, aosobito crkve Sv. Marka zbog neobinogmozaika na krovu. I poslije sam bio dvaputa s bivim predsjednikom. Osjeao samkao da poznajem grad, a i otkrivao sampuno novoga.

razgovor sa strancem

Zagrepani su jako slini Praanima. UZagreb, kao i u Prag, dolazi sve vie stra-naca i grad je dosta prilagoen turistima.

U Pragu su moda ljudi malo vie poslov-no orijentirani, a u Zagrebu mi je simpa-tino to ima vie mjesta za oputanje.

Kada sam doao kao veleposlanik prvi do-jam je bio da je Zagreb tipian srednjo-europski grad, jer sam dosta slino iviou Pragu i znao sam otpoetka da u seosjeati vrlo dobro. Tako je i bilo. Stekaosam dosta hrvatskih prijatelja na razliitnain. Neke sam upoznao kao diplomat,neke na razliitim dogaajima, a s nekimasam povezan preko djece, koja su ila tu ukolu. Nakon etiri godine mislim da vedosta dobro poznajem grad, kada idemautom nemam nikakvih problema. Tram-

Tekst: Biba Salata

Petr Burinek, izvanrednii opunomoeni veleposlanikRepublike eke uRepublici Hrvatskoj

Doao sam u Zagreb, u Hrvatsku, poetkom 2003. godine. To mi je bio prvi posao kao veleposlanika i prvi posao izvan

eke. Prije sam radio kod predsjednika drave, Vclva Havela i tamo sam poeo svoj diplomatski posao. Bio sam za-duen za vanjsku politiku, za zemlje srednje, jugoistone,i istone Europe, a na kraju sam vodio odjel za vanjsku politikuu uredu Predsjednika. Tako sam se s predsjednikom dogovorio da u ostati do 2002. godine, jer je u Pragu bio summitNATO-a i na predsjednik je bio ukljuen u taj summit. Kad je summit zavrio ja sam preao u Ministarstvo vanjskihposlova i konano sam 2003. godine doao u Zagreb.

vajem i autobusom vozio sam se samonekoliko puta.

Kako Vam se svia Zagreb kao grad?Meni je Zagreb vrlo ugodan grad za i-vjeti, nema toliko guve i nema tolikoprometa.Ima puno mjesta na kojima moete pro-

vesti slobodno vrijeme ili na kojima mo-ete imati vrlo lijepe privatne i poslovnesastanke. Rekao bih da je Zagreb najljepiu proljee, jer ima puno zelenila, punoparkova. Jako je ugodno. Zagreb je doista

jako lijep, a meni osobno se svia arhitek-tura i injenica da je to velik, ali opet neprevelik grad. Jedna od najveih prednostiZagreba je to iz grada moete vrlo brzootii u prirodu.


25/39

35

Izvrsno govorite hrvatski, je li ga biloteko uiti?Hrvatski jezik sam uio samo mjesec dana

prije dolaska u Zagreb. Ovdje sam imao

profesoricu sa sveuilita koja me uila

devet mjeseci. Znai, za manje od godinu

dana sam nauio jezik, a kasnije je sve bilapraksa, tj. itanje, gledanje televizije, raz-

govor itd...

Nai jezici su slini, mislim da se moemo i

ovako razumjeti, ali meni je bilo vano na-

uiti gramatiku. Nije mi to bilo teko. Znam

da neke rijei ne izgovaram dobro, neke ne

mogu zapamtiti, ali nije bilo jako teko.

ta prema vama nedostaje Zagrebu?U Zagrebu sam se najtee priviknuo na toda svugdje moram ii autom, jer dok samivio u Pragu ivjeli smo u dijelu gradakoji je blizu podzemne eljeznice, to je

vrlo praktino i brzo. Kada smo doli naakerka je imala godinu dana i vozili smo

je u kolicima samo po ploniku jer u gra-du znaju biti velike guve i puno auta.

Koliko dugo jo ostajete u Zagrebu?Naalost, poslije ljeta, tonije nakon zavr-etka turistike sezone, vraam se u Prag.Tamo se ve pripremamo za 2009. godinukada emo predsjedati Europskom unijom.

Kao suvenir na svoj boravak u Hrvatskojsigurno u ponijeti dobro vino, puno knji-ga koje sam dobio i jo neke male stvari...A u dui u ponijeti prijateljstvo nekih lju-di koje sam ovdje upoznao, kao i Zagrebkoji e mi uvijek biti jako drag.

Meni e sigurno jako nedostajati svi ovikafii u koje vikendom moete sjesti, biti

vani, piti kavu i biti u stalnom kontaktus ljudima. Hrvatska je najvie poznata posvojoj obali i privlai turiste na odmor, aistodobno ih privlai da otkriju Zagreb,

a osobito turiste iz Azije i ostalih dalekihdrava.

Kako bi Zagreb predstavili svojimprijateljima?Svojim prijateljima bih opisao Zagreb kaograd koji nikamo ne uri, ima puno ze-lenila i grad koji je ukljuen u prirodu. Jaivim blizu Gornjeg grada i za desetakminuta sam u porirodi. Slian je Pragu,ima puno zanimljivih mjesta koja jo nisuturistiki otkrivena i, koje bih im eliopokazati, kao, na primjer, Maksimir, Slje-me, Graane, estine. I na Gornjem graduima puno ulica u kojima se moe etati iotkrivati vrlo lijepe i zanimljive kue kojeimaju u sebi neto iz davnih vremena.

to mislite o kulturnoj ponudiZagreba?

Mislim da je Zagreb kao grad poeo vrlodobro promovirati svoju kulturu. Imapuno izloba, koncerata. Malo mi je aoto je filmska ponuda slaba, prikazuju sefilmovi koji se mogu vidjeti svugdje, a eu-ropskih filmova nema ba mnogo. Nekakazalita, osobito manja, su vrlo zanimlji-

va i dobra kao ITD, ZKM i Komedija. Pri-je nekoliko godina na kolega gospodinMenzel je radio dvije predstave s kazali-

tem Komedija, a mi svake godine u listo-padu organiziramo Tjedan ekog filma u

Broadway kinu.

Kako i gdje provodite slobodno vri-jeme?Ako imam slobodnog vremena, a ne idemizvan grada, onda se bavim nekim spor-tom. Igram tenis ili idem malo proetati,

jer cijeli dan sjedim ili u autu ili u uredupa mi to odgovara.Ako imam vie vremena, odem s obiteljina Jarun. Supruga i ja vozimo bicikl, adjeca se rolaju.

Gdje najradije izlazite?Naveer kada idem na neke poslovne ve-ere ili susrete, najee izlazim u sreditegrada. Najvie volim malo biti sam i proi-tati neku dobru knjigu ili novine. Osobitomi se svia to u kafiu ili restoranima mo-ete mirno sjesti, a da vas nitko ne ometa.

Blizu mene je popularni kafi Palinovka, ukojemu se volim opustiti i proitati novineili knjigu.

The Regent Esplanade Zagreb

Oleander terasa

Poetkom svibnja otvara se poznata Oleander terasa zagrebakog hotela The RegentEsplanade Zagreb. Zbog mnogih novosti i bogatog programa, taj jedinstveni ambijentovog ljeta postat e privlaniji nego ikad dosad. Sve do kraja rujna gosti e moi uivatina jedinstvenoj Oleander terasi uz vrhunsku zabavu i osvjeavajue delicije. Jorgen Jor-gensen, generalni direktor, izjavio je: Hotel The Regent Esplanade otvara svoju Oleanderterasu - zacijelo najljepi takav ambijent ne samo u Zagrebu nego i u cijeloj zemlji. Dabismo zadovoljili najrazliitije ukuse i elje, pripremili smo prvorazredni izbor gastro-nomskih specijaliteta i pia te raznoliki program u kojem e gosti moi uivati tijekomitavog ljeta.


26/39

37

Primjerenim upoznavanjem i predstavljanjem moemo sprijeiti mnoge

neugodne situacije u nastavku komunikacije. Umijee predstavljanja moe

se lako nauiti uz malo volje, primjenom uobiajenih pravila ponaanja.

Upoznavanje i predstavljanje

bonton

P

redstavljanje je prvi i najvaniji do-

jam koji osoba ostavlja u poslov-

nim i svakodnevnim susretima s

ljudima. Osobno ime i prezime svakome je

vana identifikacija, i drutvena i osobna.

Mnogi ljudi ne mogu zapamtiti i pravilno

upotrijebiti imena i prezimena drugih. To

se nikako ne da opravdati, a jo je ne-

primjerenije to koristiti kao izgovor, jer

time pokazujemo pomanjkanje zanimanja

i potovanja prema drugima.

Sposobnost pamenja imena i prezime-

na tehnika je koju moemo lako stei

treningom i eljom da upamtimo neije

ime. Krivo osloviti nekoga najee e biti

protumaeno da nam dotina osoba nije

zanimljiva ni potrebna.

Kad se predstavljamo drugima ili kad

predstavljamo nekog drugog, uvijek prvo

treba rei ime, a zatim prezime. Svoje i

tue ime valja pri upoznavanju izgovoriti

jasno i dovoljno glasno da bi ih i drugi

uli, pa tako i lake zapamtili.

Ako elimo predstaviti mukarca eni, bez

obzira sjedi li ona ili stoji, rei emo: Gos-

poo, dopustite da vam predstavim gospo-

dina N. N., kojeg poznajem jo sa studija,

Osoba koja predstavlja nekoga,

bilo pri sluajnom susretu na uli-

ci ili na sveanom prijemu, moraimati na umu sljedea naela:

- eni predstavljamo mukarca

- mlau osobu uvijek predstavljamo

starijoj

- samca predstavljamo paru

- kada su jednakog statusa, doma-

eg ovjeka predstavljamo strancu

- podreenog predstavljamo pret-

postavljenom

- nieg na poslovnoj ljestvici pred-

stavljamo viem.

a ovo je gospoa M. M., supruga mog do-

brog prijatelja.

Kada se predstavlja brani par kae se ime

mua, potom ime ene i njihovo prezime

(na primjer Zoran i Gordana Markovi), a

gospoa e prva pruiti ruku. Mukarac

koji se predstavlja ne prua prvi ruku, nego

eka da osoba kojoj je predstavljen uini to

prva. Dakle, kada se ena upoznaje s mu-

karcem, ona prva prua ruku.

U poslovnim kontaktima obino se ne sli-

jedi pravilo spola i dobi, ve hijerarhijska

ljestvica. Nije vano jesu li mukarci ili ene

mlai ili srednjih godina, udani, neoenje-

ni, ve poslovnost, strunost i poloaj.

Svoje suradnike predstavljamo poslovnim

partnerima, strankama, klijentima. Privat-

nu osobu predstavljamo zaposlenoj osobi.

Osobu iz svog privatnog kruga predstav-

ljamo svojim suradnicima.

Svoje prijatelje, goste, ljude koji su s nama

u drutvu, predstavljamo skupini ljudi ko-

joj smo se pridruili na nekom dogaaju,

u predvorju kazalita ili kina, u pauzi kon-

certa. Kad ste pozvani u veliko drutvo,

a domain nema vremena predstaviti vas

nazonima, uinite to sami.

Tekst: Biba Salata


27/39

40

Uspostavom samostalne hrvatske

drave, u studenome 1990. Na-

rodne novine postaju javno podu-

zee, a deset godina kasnije, na temelju

posebnoga zakona, poduzee se preobli-

kuje u dioniko drutvo. Vlasnik 100% di-

onica Drutva je Republika Hrvatska. Na-

rodnim novinama d.d. upravljaju Uprava i

Nadzorni odbor. Uprava se sastoji od dva

lana, a ine je predsjednik Milivoj Fu-

kar, dipl. oec., i dr. Petar Piska, lan.

Nakladnitvo

Nakladniku djelatnost Narodnih novina

d.d. ine tri glavne poslovne aktivnosti:

1. nakladnitvo Narodnih novina, slube-

noga lista RH, u to spada - pripremanje,

ureivanje i izdavanje tiskanog izdanja

Narodnih novina, slubenog lista RH; pri-

Narodne novine d.d.

premanje, ureivanje i izdavanje tiskanog

izdanja Meunarodnih ugovora RH; pri-

premanje, ureivanje i izdavanje tiskanog

izdanja posebnog priloga Narodnih novi-

na Oglasnika javne nabave RH i ureiva-

nje internetskih izdanja Narodnih novina,

Meunarodnih ugovora RH i Oglasni-

ka javne nabave RH;

2. nakladnitvo pravne biblioteke Narod-

nih novina d.d. (udbenici, monografije,

komentari zakona, prirunici, zbirke pro-

pisa i biblioteka Europsko pravo)

3. program pravne edukacije koji obu-

hvaa: savjetovanja i druge oblike pravne

edukacije - seminare i radionice.

Tisak i trgovina

Tiskarsku djelatnost pokrenuo je prvi na-

kladnik Narodnih novina Ljudevit Gaj koji

gospodarstvo

je vlastitu tiskarnu otvorio 1838. I danas

se Narodne novine, slubeni list Republi-

ke Hrvatske, tiskaju u tiskari Narodnih no-

vina d.d. Uz tiskanje slubenog lista RH i

njegovih dodataka i priloga (Meunarodni

ugovori, Oglasnik javne nabave), glavna je

zadaa te Tiskare proizvodnja tiskanica.

Trgovaka djelatnost, takoer, je zapo-

ela kad je Ljudevit Gaj u prvoj polovici

XIX. st. otvorio prvu novinarnicu. Tada

Narodne novine su dioniko dru-

tvo koje se bavi nakladnitvom,

tiskarstvom i trgovinom.

Glavna djelatnost je izdavanje

Narodnih novina, slubenoga lista

Republike Hrvatske, Oglasnika

javne nabave, Meunarodnih

ugovora RH, slubenih i drugihtiskanica i knjiga, trgovanje ured-

skom i kolskom opremom, pribo-

rom i potronim materijalom, te

tiskarskim papirom.

Sjedite Narodnih novina d.d. je

u Zagrebu, Ivana ibla 1.

Tekst: Ivan Bekavac

Foto:Boris Tomaegovi

Narodne novine d.d. sljednik su dr-

avnoga privrednog poduzea Ti-

skanica, koje je osnovano 1950.

Poduzeu Tiskanica povjerena je

i naklada Narodnih novina, slu-

benog lista NR Hrvatske. Tako je

Drutvo 1952. dobilo sadanje ime,

Narodne novine.


28/39

41

zapisu postao dijelom komercijalnoga

interesa. Uz nove komercijalne proizvode

koje e uskoro ponuditi tritu, Narodne

novine d.d. su nedavno demonstrirale

hrvatsku verziju elektronikoga oglasni-

ka javne nabave i elektronikih objava,

koji je potpuno usuglaen s regulativomjavne nabave u Europskoj uniji i novim

Zakonom o javnoj nabavi RH koji je pred

usvajanjem. Taj je Oglasnik napravljen, uz

preporuku iz nadlenih institucija Europ-

ske unije, u suradnji s Wiener Zeitungom

poinje ostvarivanja profita u trgovakoj

djelatnosti nakladnika i tiskara Narodnih

novina. Slijedi zatim prva knjigarna, koja

odgovara dananjim knjiarama, a davne

1853. Gaj prodaje i kolske udbenike.

Asortiman proizvoda i roba, koje danas

trgovaka djelatnost Narodnih novina d.d.tijekom poslovne godine plasira na tri-

te fizikim i pravnim osobama, ve go-

dinama dostie broj od priblino 20.000

raznih artikala. Meu tim artiklima je

2.500 raznih tiskanica proizvedenih u

vlastitoj tiskari i kod vanjskih tiskara, spe-

cijaliziranih poslovnih partnera.

Sa svoje 34 prodavaonice i osam vele-

prodaja uz Distributivni centar i sredi-

nje skladite u Savskom gaju u Zagrebu,

Narodne novine d.d. imaju snanu infra-

strukturu kakvu danas nema niti jedna

druga tvrtka koja se bavi slinim poslom.

Nova fizionomija

Narodne novine d.d. danas su snaan

gospodarski subjekt ija budunost ovi-

si o rezultatima postignutim na tritu,

u suoenju s ozbiljnom konkurencijom

i ostalim zamkama otvorenoga trita.

Izloenost tritu dovela je do novoga

pristupa osmiljavanju poslovne politike u

razliitim podrujima djelovanja Drutva.

S jednakim tempom mijenja se, primjeri-

ce, izgled prodavaonica Narodnih novina

d.d. i asortiman elektronikih proizvoda,

odnosno web servisa. Rijetki su ljudi u nas

koji bi mogli rei da zbog nekoga razloga

nisu bili u barem jednoj od 34 prodava-

onice Narodnih novina d.d. traei neku

tiskanicu, uredski pribor ili knjigu. Izgled

tih prodavaonica ove se je godine poeo

radikalno mijenjati. O novom izgledu ve

svjedoe prodavaonice u Bjelovaru i dvije

u Zagrebu, na Trnjanskoj cesti i krianju

Tomaieve i Martieve. Poetkom svibnja

otvorit e se i preureena prodavaonica u

Juriievoj ulici, nakon toga u Vukovar-skoj, a krajem lipnja i u Varadinu. Ove

e se godine preurediti i prodavaonice u

Splitu i Rijeci. Sve preureene prodavaoni-

ce Narodnih novina d.d. postale su samo-

posluivanja. Takav nain prodaje uvest

e se i u sve ostale, kad dou na red za

obnovu. U tim je promjenama zamjetna i

meusobna usklaenost izgleda, od boje

zidova do vrste i veliine polica, ovisno o

veliini prostora, naravno. Prodaja u sa-

moposluivanju zahtijeva i od prodavaa

drukiji odnos prema kupcu. Pri klasinoj

prodaji prodava daje stvar koju kupac

trai, u novom nainu prodaje prodava

odgovara na pitanja koja mu kupac po-

stavi. Uz tradicionalnu uljudnost osoblja

u prodavaonicama Narodnih novina d.d.

danas je osobito vana komunikativnost

i stalno stjecanje novih znanja.

Elektroniki oglasnik

Kako rekosmo, nisu pred nama samo

velike promjene u trgovakoj djelatnosti

Narodnih novina d.d., nego ih susree-

mo i u ostale dvije osnovne djelatnosti, u

nakladnitvu i tiskarstvu. Kratko emo se

zadrati na velikim novostima u naklad-

nitvu, osobito u ponudi novih elektro-

nikih proizvoda. Ve su desetak godina

Narodne novine na internetu. Danas je,

meutim, odnos prema elektronikom

Novine Horvatzke

Prvi broj Narodnih novina izaao

je u Zagrebu pod imenom Novine

Horvatzke 6. sijenja 1835. Na-

kladnik i urednik bio je Ljudevit

Gaj. Bile su to prve novine u Zagre-

bu na hrvatskom jeziku. Uz drugi

broj Novina Horvatzkih izlazi i nji-

hov knjievni prilog Danicza Hor-

vatzka, Slavonzka y Dalmatinzka.

U 10. broju Danicze... objavljena

je pjesma Antuna Mihanovia:

Horvatska domovina, koja e, s

naslovom prema svom prvom stihu

Lijepa naa domovino, postati hr-

vatskom himnom.

koji ve pet godina uspjeno funkcionira.

Nakon usvajanja novoga Zakona o javnoj

nabavi, uskoro e i u Hrvatskoj kupci i po-

nuditelji krenuti prema jedinstvenoj elek-

tronikoj bazi podataka na web-portalu

Narodnih novina...

Saeto bi sve ovo stalo u jednu reenicu:

dobra budunost Narodnih novina d.d.

ve je poela.

Prodavaonica Narodnih novina d.d. u Zagrebu Prodavaonica Narodnih novina d.d. u Bjelovaru


29/39

46

Donatorska akcija

Tu sam

obitelj

Tekst: Biba Salat

Foto: Darko Tonaj

to je cilj akcije?Poboljati uvjete zbrinjavanja djece u bolnici i pod tim ne podrazumijevam vjetinelijeenja i dijagnosticiranja. Naime, u razliitim donatorskim akcijama za zdravstveneustanove obino se kupuje skupa i sofisticirana oprema - kako dijagnostika tako iona terapijska. Cilj je ove akcije olakati boravak djetetu u bolnici tako da omoguimoostanak majki s njima, te da pokretnoj djeci osiguramo prostor za igranje i uenje. Tokonkretno znai otvaranje bolesnikih soba u kojima e uz bolesno dijete boraviti i majkai to nee biti apartmani ve prostorije za smjetaj po dvije majke uz dvoje djece. Takoermislimo otvoriti i dodatne sanitarne prostorije, tako da barem na dvije bolesnike pro-storije dolazi jedan sanitarni vor.

Na koji ete to nain postii?

Kao i u veini drugih ustanova, niti mi ovdje nemamo dovoljno prostora. Jedini je nainda adaptiramo postojei, te da natkrijemo terase. Tako emo dobiti oko 120 kvadratadodatnog prostora i tu e biti smjetene igraonica, uionica, te pet soba za majke s dje-com, a budui da ne mislimo poveati kapacitet, to znai da emo rasteretiti postojeebolesnike sobe i u njih takoer smjestiti majke. Konano, kada sve bude u funkciji moiemo smjestiti barem 20 majki uz djecu.

Koliki su predvieni trokovi?

Ukupno 3 600 000,00 kuna od toga za opremanje treba izdvojiti milijun kuna, ostalosu trokovi izgradnje. U veljai su zapoeli radovi na drugom katu, otvorenje planiramosredinom svibnja, a planirani poetak gradnje treeg kata je 1. srpnja.

Razgovor s prof. dr. sc. Sanjom Kolaek

Tu sam , elim uiti, igrati se i biti s

mamom projekt je obnove i ureenja Klinike

za pedijatriju, osmiljen s ciljem humaniza-

cije boravka djece u bolnici. Naime, u svim

modernim djejim bolnicama, pored vrhun-

ske dijagnostike i terapije, puno se panje

posveuje poboljanju uvjeta boravka djece

u bolnici, to podrazumijeva cjelodnevnu

nazonost roditelja, te da se djeci uz lijeenje

omogui igranje kao i provoenje nastav-

no-obrazovnog programa. Budui da to u

postojeim prostorima nije mogue, Klinika

za pedijatriju Klinike za djeje bolesti Zagreb,

u suradnji s Quelle katalokom prodajom,

pokrenula je donatorski projekt Tu sam .

Prikupljena e se sredstva utroiti za nat-

krivanje neiskoritenih terasa na drugom

i treem katu i za adaptaciju dosadanjih

prostora Klinike za pedijatriju. Novi prostori

iskoristiti e se za smjetaj roditelja i za

otvaranje uionica i igraonice.

Projekt Tu sam pokrenut je krajem 2006.

godine i trajati e do sredine ove godine.


30/39

47

Zato je umjetnost iskljuena iz pri-runika o odgoju djeteta? Nemamoodgovora, ali emo pokuati odgo-voriti u kakve kulturne sadraje trebateukljuivati svoje dijete i kada ono to moeprihvatiti.

Kad biste pitali psihologe i pedagoge odobnoj granici, oni bi dvojili oko togakada dijete treba krenuti u kazalite. Nekie rei da je to najranije s tri godine. Upra-

vo ta predrasuda bila je razlogom to smou kazalitu Mala scena postavili predsta-

ve za sasvim malu djecu, od godinu i polna vie. Rije je o predstavama Pria ooblaku i Pria o kotau. Naravno, takoosjetljiva dob zahtijeva poseban pristup.

Prije svega, kod nas je uobiajeno da dje-ca gledaju predstave u golemim kazaliti-ma! ak i novija kazalita predviena suza 200, pa ak i 300 djece! Nee li seono naprosto izgubiti u 13. redu velikogkazalita i to e, na koncu, dobiti od tepredstave?

Danci imaju pravilo: djeca do 5 godina- 30 osoba u dvorani, djeca do 7 godina- 50 osoba, a najvei broj publike kojamoe gledati predstavu za djecu od 7 go-dina na vie je 80!

Pria o oblaku

Radei na predstavi Pria o oblaku doni-jeli smo odluku: igramo za 30-ero djecepo izvedbi! Jasno je da to ne moe biti fi-nancijski isplativo, ali viestruko se isplati

na onoj, puno vanijoj, razini: umjetni-koj i pedagokoj!Sljedea odluka je bila kljuna, a to je dascenografiju rade vrhunski likovni umjet-nici: Anina Lasta Budor i Robert Budor.

Dakle, malom djetetu ponuditi najboljemogue, ponuditi mu istinsku umjetnost,istinski doivljaj!Scenografija Prie o oblaku dobila jepoziv i bila izloena na Zagrebakom sa-lonu, predstava je dobila nekoliko nagra-da na ASSITEJ-evu festivalu, odigrana jepreko 300 puta...

Doista, vaem djetetu potrebna je umjet-nost isto kao i pravilna prehrana i vitami-ni! No, najvanije je pitanje: to e vaedijete gledati u toj dobi?

Za cijeli ivot

Nuditi maloj djeci krive sadraje puno jeloije od toga da mu ne nudite - nita. Di-

jete nema kriterije, ne moe usporeivationo to gleda s neim drugim jer nemaiskustvo. Zato ste vi odrasli tu i vano jeda se pobrinete da predstava koju e vaedijete gledati bude - vrhunska.

Nakon to ste odluili svoje dijete odvestiprvi put u kazalite vano je razmisliti iodabrati kvalitetnu predstavu koja e bitiprilagoena njegovoj dobi.

Prvi susret s kazalitem ostaje u sjeanjucijeli ivot. Stoga, omoguite svojem dje-tetu da to iskustvo bude neto lijepo egae se uvijek rado sjeati.

Prvi odlazak u kazaliteTekst: Vitomira Lonar

PEPERMINT - UIVAJTE U OKUSIMA!

Redizajnirana linija Pepermint bombona klasino osvje-enje Originala, ugodna aroma Spearminta i jedinstvenakombinacija citrusa i minta u Pepermintu Lemon odu-evila je ukuse potroaa i potrebe za osvjeenjem daha.Osim to se moe uivati u razliitim okusima, svi pro-izvodi su bez eera i svojim sastavom povoljno utjeuna zdravlje cijele usne upljine.

Pepermint bomboni pripremili su ugodno iznenaenje- akciju Peperminta 1+1 gratis, u kojima se nudi mogu-nost iskuavanja dva okusa omiljenih Pepermint bom-bona -Spearminta i Limuna po cijeni jednog.

Pogledate li literaturu o odgoju

djece, pronai ete sve o tome kako

treba odgojiti dijete: kada i to treba

jesti, kako odijevati dijete, koje igra-

ke nuditi, kada dijete poinje sjediti,

hodati Prirunici o odgoju djece

puni su korisnih informacija, ali o

kazalitu, izlobama, koncertima,

o ukljuivanju umjetnosti u ivot

djeteta - niti rijei. Zato je to tako?


31/39

48

DojenjePravi izbor za dijete i majku

Tekst: dr. Alemka Jaklin Kekez

Referentni centar za djeju gastroenterologiju i prehranu

Klinka za djeje bolesti Zagreb

obitelj

Tisuama godina, od postanka ovjeka do danas, majino mlijeko bilo je i ostalo jedinstvena i najbolja hrana za dijete

u prvoj godini ivota, iako toga uvijek nismo bili svjesni. Niti jedan industrijski pripravak dojenakog mlijeka dosad,

usprkos svim naprecima tehnologije, nije uspio dostii niti utjeloviti sve blagotvornosti sastojaka koje sadrava maji-

no mlijeko. Posljednjih desetljea brojna su istraivanja i znanstveno potvrdila mnogostruke pozitivne uinke dojenja

za dijete i majku. Stoga se nakon godina zabluda adaptiranim dojenakim mlijekom nastoji povratiti kultura dojenja u

svijetu i u nas.


32/39

49

Procter & GambleMilijun kuna Za osmijeh djeteta u bolnici

Koordinacijski odbor akcije Za osmijeh djeteta u bolnici itvrtka Procter & Gamble zajedno e omoguiti humaniza-ciju bolnikog lijeenja djece u 35 djejih bolnikih odjelai bolnica u Hrvatskoj. Robna marka Ariel e za ovaj projektdonirati milijun kuna tijekom 2007. i 2008. godine.

Predstavljanju projekta nazoio je i Hossam Ashour, ge-neralni direktor regionalnog centra tvrtke Procter & Gam-ble za srednju i junu Europu, koji je rekao: Kao jednaod najveih svjetskih tvrtki, Procter & Gamble sustavnopridonosi unapreenju kvalitete ivota u zajednicama ukojima djeluje. Akciju smo prepoznali kao vrijedan projekt,ime dugorono potvrujemo svoj status odgovornog i

vjerodostojnog partnera lokalnoj zajednici u Hrvatskoj.

Sastav majina mlijeka i omjeri po-jedinih sastojaka (hranjivih tvari,minerala, vitamina i sl.) optimalnisu i u potpunosti prilagoeni potrebamai organizmu novoroeneta, odnosno do-

jeneta; ak se mijenjaju sukladno dobi

djeteta, tj. potrebama koje pojedina dobnosi. To je savreno prirodno izbalansi-ran proces. Tako se u prvih nekoliko danaizluuje mlijeko koje se naziva kolostrum- bogato bjelanevinama i imunolokimsastojcima koji dijete ine otpornijim pre-ma infekcijama.

Kroz nekoliko tjedana slijedi takozvanoprijelazno mlijeko koje je vodenastijegizgleda, smanjuje se udio bjelanevina, adie eera i masti da bi konano postalozrelo mlijeko. Ono izgleda jo prozirnijei zna navesti majke na pogrean dojamda je prerijetko ili preslabo. No naprotiv,majino mlijeko, kao jedina namirnica, upotpunosti je dostatno da zadovolji svepotrebe za hranom i tekuinom i osiguraoptimalan rast i razvoj u prvih est mje-seci ivota.

Dojenje se preporuuje nastaviti do kra-ja prve godine iv

Documents

Zagreb moj grad br.3