Zagreb, 13. svibnja 2015. POSEBNO IZDANJE akcija Posebno izdanje.pdf1990. - 2015. Osnivanje SSSH P očetkom devedesetih godina, paralelno s političkim promjenama i uvođenjem višestranačke

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 13. svibnja 2015. • POSEBNO IZDANJE

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

25 GODINA SSSH

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Predsjednik:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom »Pretplata na Sindikalnu akciju«

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaAlan Čaplar

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

akcijas i n d i k a l n a

Demokratske promjene, osamostaljenje Hrvatske i Domovinski rat, politička, ekonomska i socijalna tranzicija, privatizacija i njezine posljedice, razvoj modernih industrijskih odnosa i socijalnog dijaloga, borba za sigurnost rada i radnoga mjesta, reforme radnog zakonodavstva i sustava socijalne sigurnosti, ponajprije mirovinskog i zdravstvenog), globalizacija i liberalizacija tržišta, ulazak u Europsku uniju… samo su neki od procesa koji su obilježili život hrvatskih radnika i djelovanje Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u proteklih 25 godina.

25 godina borbe za prava radnika i socijalnu pravdu

1990. - 2015.

Osnivanje SSSH

Početkom devedesetih godina, paralelno s političkim promjenama i uvođenjem višestranačke demokracije, započeo je proces demokratske reforme sindikata,

odnosno reorganizacije dotadašnjeg Saveza sindikata Hrvat-ske i udruženih sindikata u modernu sindikalnu organizaciju prilagođenu djelovanju u uvjetima pluralističke demokracije, privatnog vlasništva i tržišne ekonomije.

SINDIKATI OSNIVAČI SSSH ■■ Samostalni sindikat radnika u proizvodnji i preradi metala Hrvatske■■ Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske■■ Samostalni sindikat radnika u industriji tekstila, kože, gume i obuće Hrvatske■■ Samostalni sindikat grafičke, informativne i izdavačke djelatnosti Hrvatske■■ Sindikat radnika u saobraćaju i vezama Hrvatske■■ Samostalni sindikat radnika u pomorskoj i riječnoj privredi Hrvatske■■ Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske■■ Sindikat radnika u građevinarstvu i industriji građevnog materijala Hrvatske■■ Samostalni sindikat radnika male privrede – zanatstva Hrvatske■■ Sindikat radnika u komunalno stambenim djelatnostima Hrvatske■■ Samostalni sindikat radnika ugostiteljstva i turizma Hrvatske■■ Sindikat radnika u trgovini Hrvatske■■ Sindikat radnika predškolskog odgoja i obrazovanja Hrvatske■■ Samostalni sindikat radnika zaposlenih u privatnom sektoru Hrvatske■■ Samostalni sindikat prometnika vlakova Hrvatske■■ Sindikat strojnog osoblja Hrvatske■■ Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja Hrvatske■■ Sindikat zaposlenih u upravi i pravosuđu Hrvatske■■ Samostalni sindikat zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju■■ Samostalni sindikat radnika srednjih škola Hrvatske■■ Samostalni sindikat radnika vlakopratnog osoblja Hrvatske■■ Nezavisni strukovni sindikat aerodromskog operativnog osoblja Hrvatske■■ Samostalni sindikat radnika u djelatnostima zdravstva, mirovinsko-invalidskog osiguranja i socijalne zaštite Hrvatske■■ Sindikat radnika u odgoju i osnovnom obrazovanju Hrvatske■■ Samostalni sindikat šumarstva, drvne i papirne industrije Hrvatske

sindikalna akcija | 3

25 GODINA SSSH

Osnivački kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske održan je u Zagrebu, 12. i 13. svib-nja 1990. godine. Dan ranije, započeo je Osmi

kongres Saveza sindikata Hrvatske koji je na inicijativu dijela reformiranih i novoosnovanih sindikata već drugi dan nastavljen kao Prvi kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Kongres je protekao u vrlo dina-mičnoj i polemičnoj atmosferi, no rezultirao je samo djelomičnom, i nedovršenom reformom. Usvojeni su Sindikalni program i Sindikalna ponuda, ali ne i statut nove sindikalne središnjice, čije je donošenje odgođeno za šest mjeseci. Dio sindikata, nezadovoljan rezultatima kongresa, istupio je iz središnjice, no ostali su tijekom ljeta 1990. godine nastavili raditi na pripremi sveobuhvat-nijih reformskih promjena unutar SSSH. Ovo je rezulti-ralo izvanrednom sjednicom Vijeća SSSH, najvišeg tijela između dva kongresa, održanom 8. prosinca, na kojoj je smijenjeno dotadašnje vodstvo. Izabran je radni tim od pet članova, u kojem su se nalazili Dragutin Lesar, Josip Pavić, Ivan Miletić, Vesna Ivković-Stipčević i Milan Krivokuća, sa zadaćom da vodi SSSH do izbora novog

predsjednika. Na Prvoj konferenciji SSSH, 14. prosinca, napokon je prihvaćen statut nove organizacije, a Vijeće SSSH 22. siječnja 1991. izabralo je Dragutina Lesara za predsjednika SSSH.

Osnivački kongres SSSH

4 | sindikalna akcija

1990. - 2015.

Rast i razvoj SSSHNovo učlanjivanje (1990.-1993.)

- Mi smo kao model organiziranja preuzeli njemačka iskustva i model koji je upućivao na to da središnjicu čine sindikati djelatnosti.

Dragutin Lesar, predsjednik SSSH,

1991.- 1996.

Odmah po završetku Osni- vačkog kongresa pri- stupilo se višemjesečno-

me mukotrpnom poslu novog učlanjivanja. Naime, SSSH nije preuzeo članove dotadašnjeg SSH već je svaki radnik dobrovoljno

potpisivao novu pristupnicu odgovarajućem granskom sindikatu. Do 1993. godine SSSH je imao upisanih 630.000 članova, no samo ih je oko 320.000 stvarno radilo. Ostali su bili nezaposleni, ili na bojišnici.


25 GODINA SSSH

Bedem ljubavi

SSSH je bio jedan od organizatora akcije „Bedem ljubavi“, čiji je cilj bio povratak kućama mladića koji su bili na odsluženju vojnog roka u Jugosla-

venskoj narodnoj armiji. Posebice je težak bio povra-tak onih koji su vojni rok služili u drugim republi-kama tadašnje Jugoslavije.

Toga kolovoza 1991. godine Hrvatska se digla na noge. Dostojanstveni skupovi u gotovo svim grado-vima Hrvatske prerasli su u prstenove mira i ljubavi koji su okružili vojne objekte.

U Zagrebu se više od 120.000 ljudi okupilo kod Komande Pete vojne oblasti, preko puta Radničkog doma.

I pored velikih teškoća u provođenju akcije, ona je uspješno završena. Mirni prosvjedi prisili su vodstvo JNA da „sinovi budu vraćeni majkama“.


1990. - 2015.

Humanitarne aktivnosti

Od samog početka Domovinskog rata SSSH je organizirao akcije doniranja krvi, hrane, odjeće,

sanitetskog materijala, te prihvata prognanika. Među razlozima za to bilo je i kontinuirano pristizanje članova sindikata iz područja zahvaćenih ratom. SSSH je uputio i apel europskim sindi-katima za humanitarnim angažmanom. Prva dva konvoja pomoći u Hrvatsku su stigli u organizaciji Saveza slobodnih sindikata Slovenije s oko 95 tona pomoći koja je iz Zagreba proslijeđena u 11 gradova, te posebno baranjskim izbjeglicama u Osijeku. Pomoć je pristizala i od sindikalnih kolega iz Danske, Italije, Francuske, Belgije i drugih zemalja Prema evidencijama SSSH, primljena i distribuirana pomoć ukupno je težila 4.741 tonu, s ukupnom procijenjenom vrijednošću od 110 milijuna kuna odnosno oko 30 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

U poznatom govoru, održa-nom 30. kolovoza 1991. godine, ispred tadaš-

nje Komande V. vojne oblasti u Zagrebu, Vlado Gotovac je, među ostalim, poručio generalima JNA: "Ako nemamo oružja, imamo snagu onoga što nas je ovamo dovelo, snagu svoje ljubavi, snagu svog dostojanstva, snagu svoje spremnosti da umremo, ako ne možemo kao ljudi živjeti. To je ono što ne damo! Zato se ja ne bojim! To je ono po čemu je Hrvatska postojala, po čemu postoji i po čemu će postojati!"


25 GODINA SSSH

Kako bi se barem simbolično odužio za solidarno humani-tarno pomaganje prognani-

cima u Hrvatskoj, SSSH je 1992. godine ustanovio godišnju nagradu „Srce sindikalne solidarnosti“ koja je do danas dodijeljena „najvećim srcima“ iz brojnih zemalja i iz domovine. S godi-nama je Srce sindikalne solidarnosti preraslo u nagradu koja se, za osobiti angažman i zasluge u sindikalnom radu, dodjeljuje pojedincima ili orga-nizacijama koje su pridonijele razvoju hrvatskoga i međunarodnoga sindikal-nog pokreta temeljenog na solidarnosti i zajedništvu.

Svečana pjesma

Odlukom Drugog kongresa SSSH iz 1994. godine,

"Hrvatska radnička himna" postala je svečanom pjesmom SSSH. Na stihove Augusta Harambašića, glazbu je skladao Ivan pl. Zajc, a vokal izvodi Vice Vukov.

Srce sindikalne solidarnosti


1990. - 2015.

Teritorijalni ustrojSSSH je od početka veliku važnost pridavao snažnoj organiziranosti i radu na terenu. Teritorijalni ustroj SSSH imao je više faza razvoja, no cilj je uvijek bio isti: svaki član sindikata mora dobiti potrebnu sindikalnu uslugu, neovisno u kojem dijelu Hrvatske živi i radi.

Pula

Rijeka

Osijek

Varaždin

Zadar Split

Pula

Rijeka

Osijek

Varaždin

Zadar Split


25 GODINA SSSH

Važnost razvijene funkci-onalne, ali i teritorijalne sindikalne mreže pokazala

se u organizaciji brojnih sindikalnih akcija:

U trodnevnoj akciji SSSH davne 1992. pod nazivom „Zahtjevnica hrvatskog radništva“ potpisivala se peticija s 15 radnih i socijalnih zahtjeva. Unatoč ograničenju akcije na samo tri dana, te ratnim okolnostima, prikupljeno je 343.000 potpisa. Rezul-tat akcije s dokumentacijom predan je predsjedniku Vlade RH.

Dana 29. siječnja 1998. godine SSSH je organizirao prosvjedni skup upozorenja Vladi i Saboru pod nazi-vom „Skinite maske“, tražeći otva-ranje rasprave u Saboru o strategiji gospodarskoga razvoja Hrvatske i otvaranju novih radnih mjesta. Među-tim, oko 5.000 sindikalnih povjerenika iz cijele Hrvatske zadržano je kordo-nima policajaca ispred Kamenitih vrata. Prosvjed je okončan nakon što su predsjednici Vlade i Sabora primili predstavnike SSSH, te je dogovoreno otpočinjanje pregovora.

Sindikalne akcije

„…Naglasio bih važnost ove akcije. Radnici u Hrvatskoj su prvi put od 1945. godine imali moguć-nost da se izjašnjavaju, ne zaokru-živanjem „ZA“ili „PROTIV“, ne zaokruživanjem rednih brojeva, nego stavljanjem potpisa uz svoje ime i prezime na određeni cilj ili određeni zahtjev. Zato je za nas ova akcija više od običnog referen-duma, a njezin je rezultat u neku ruku i vjerodajnica našeg članstva rukovodstvima sindikata i samog Saveza za daljnje aktivnosti!«

Dragutin Lesar

Kao rezultat akcije, 6. ožujka 1998. godine Vlada RH i SSSH potpisali su Kolektivni ugovor o visini najniže osnovne plaće, a ministar rada proširio je njegovo važenje na sve zaposlene.

Diljem Hrvatske 2006. godine SSSH, NHS, HUS i Sindikat usluga UNI-CRO prikupljali su potpise protiv predloženih reformi zdrav-stvenog i mirovinskog sustava. Priku-pljeno je 333.230 potpisa. Uspješnosti akcije pridonijeli su i mediji koji su


1990. - 2015.

promptno izvještavali javnost i senzi-bilizirali građane.

Godine 2008. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu sve sindikalne središnjice organizirale su prosvjed za pamćenje „Zajedno za veće plaće u javnom i privatnom sektoru“.

Brojnost i odaziv članstva izne-nadili su mnoge skeptike. Oko 50.000

okupljenih upozorilo je na neodrži-vost situacije u Hrvatske – zahtijevali su veće plaće, ograničavanje rada na određeno vrijeme, zakon o minimal-noj plaći, mirovinsku i zdravstvenu reformu, te bolje i sigurnije uvjete rada. Hrvatski sabor je 30. svibnja 2008. godine usvojio Zakon o mini-malnoj plaći, a to je jedan od rezultata akcije. Također, stručnjaci sindikalnih središnjica uključivani su u daljnje izmjene zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Tijekom 2010. godine sve sindi-kalne središnjice organizirale su akciju protiv promjene Zakona o radu koji je najavila Vlada. U samo dva tjedna, prikupljeno je 813.016 potpisa građana koji su podržali zahtjev za provođe-njem referenduma s pitanjem „Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni prav-nih pravila sadržanih u kolektivnim

ugovorima i o otkazivanju kolektivnih ugovora?“

Vlada je povukla sporne prijed-loge izmjena članaka ZOR-a.

Potkraj 2014. godine SSSH se priključio akciji prikupljanja potpisa građana za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u konce-siju. U suradnji s više udruga i drugih sindikata prikupljeno je gotovo pola milijuna važećih potpisa.

Prikupljeni potpisi protiv promjene Zakona o radu

Zajedno za veće plaće u javnom i privatnom sektoru

Protiv davanja autocesta u koncesiju


25 GODINA SSSH

Međunarodni praznik rada

Aktualni radnički zahtjevi isticani su i prigodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada,

koje je SSSH, tradicionalno prosvjedno, organizirao samostalno ili u suradnji s drugim sindikalnim središnjicama.

Međunarodni radnički pokret od 1889. godine obilježava 1. svibnja kao Međunarodni praznik rada, te kao simbol borbe za osmosatni radni tjedan, pobolj-šanje radnih i životnih uvjeta radnika i mir u svijetu. U Hrvatskoj se Praznik rada počeo obilježavati već 1890. godine.

1998.

2003.

2002.

2009.

1991.

1997.


1990. - 2015.

2010.

2013.2014.

2013.

2012.


25 GODINA SSSH

Pravo na štrajk jedno je od temeljnih i kroz povijest teško izborenih, sindikalnih prava. U Hrvatskoj danas sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i

provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova, te zbog neisplate plaće ili dijela plaće.

■■ Sindikati metalaca i tekstilaca organizirali su još tijekom studenoga 1990. godine štrajk zbog niskih plaća i najava masovnih otpuštanja bez odgovara-jućeg socijalnog programa. Organizirana kampanja tadašnje vlasti protiv štrajka polučila je samo djelo-mični utjecaj na radnike. U štrajku je sudjelovalo 63.000 radnika.

■■ Godine 1993. SSSH je organizirao štrajk upozo-renja pod nazivom KRUH ZA SVE! Zaustavljeni su vlakovi i strojevi, zatvoreni uredi i škole. Isto-dobno su u dijelovima Hrvatske koji se zbog ratne situacije nisu mogli aktivno uključiti, na prozorima gorjele svijeće podrške zahtjevima SSSH. Nakon prosvjednih aktivnosti Vlada, Hrvatska gospo-darska komora i sindikalne središnjice potpisali su Sporazum o plaćama i ostalim materijalnim pravima radnika – oko 400.000 radnika u dijelu gospodarstva koji je poslovao pozitivno, prešlo je na slobodnu politiku plaća, uz obvezu poštivanja kolektivnih ugovora.

Štrajk

■■ „Solidarno zajedno“ naziv je jednosatnog štrajka SSSH organi-ziranog 2010. godine za očuvanje radnih mjesta, isplatu plaća za obavljeni rad i primje-rene uvjete rada. U prosvjednoj akciji sudjelovalo je 100.000 članova sindikata.

KRUH ZA SVE


1990. - 2015.

- Generalnim štrajkom solidarnosti ispunjena su tri osnovna cilja. Prije svega, 260.000 radnika, koji su sudjelovali u štrajku, iskazali su

solidarnost s radnicima dviju sindikalnih podružnica koje su trenutno bile u štrajku. Drugo, sindikati su dokazali da se, unatoč svim zakonskim preprekama, u Hrvatskoj može organizirati generalni štrajk, pa makar i u obliku solidarnosti. I ono treće, što je najvažnije, generalni štrajk solidarnosti je održan u finišu pregovora o Zakonu radu. Uz sve argumente za pregovaračkim stolom, uz ostale prosvjedne aktivnosti, štrajk je, prije svega, očuvao postojeća prava radnika, za razliku od nekih prethodnih promjena. Kao potvrda ovoj konstataciji želio bih navesti jednu od izjava ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića: „Zakon o radu promijenili smo onoliko koliko smo mogli, a ne koliko smo željeli.“ Mladen Novosel, predsjednik SSSH, 2010.

-

■■ Dana 25. veljače 2014. godine, sve sindi-kalne središnjice i brojni sindikati izvan njih organizirali su dvosatni štrajk solidarnosti s radnicima ZRC Lipika, koji su bili u štrajku zbog 24 neisplaćene plaće, i radnicima Arena Modne kuće iz Pule, koji su bili u štrajku zbog neisplaćenih šest plaća.


25 GODINA SSSH

Kampanje

Tijekom proteklih godina, SSSH je pokretao niz specifičnih, ciljanih akcija i kampanja:U suradnji s Hrvatskom udrugom sindi-

kata, Maticom hrvatskih sindikata javnih službi i UNI-CRO-om (s kojima je od 2004. godine imao

potpisan Sporazum o suradnji i otvaranju procesa pregovaranja o spajanju), SSSH je 2005. godine pokrenuo kampanju „Stop radu na crno“. U sklopu kampanje uslijedilo je potpisivanje niza sporazuma s pojedinim grado-vima o aktivnostima na provedbi projekta - gradovi bez rada na crno. Prvi od ukupno dvadesetak sporazuma potpisan je s gradom Kutinom.

Početkom 2011. godine SSSH je pokrenuo kampanju protiv neisplate plaća i isplate plaća bez uplate doprinosa. Prema podacima SSSH, 70.000-80.000 radnika tada nije primalo plaću. Danas je ta brojka 41.000. Formalno, kampanja još traje, jer, neovisno o činjenici postizanja određenih uspjeha, krajnji cilj još nije postignut.


1990. - 2015.

Razno

Od 2008. SSSH obilježava Svjet-ski dan dostojanstvenog rada, 7. listopada, a tijekom

godina podupirao je i mnoge sindikate u njihovim naporima ostvarivanja i poboljšanja prava članova. Podupirao je i napore studenata u borbi za javnim financiranjem višeg i visokog obrazo-vanja svima koji redovito podmiruju studentske obveze. Ustavnom sudu predlagao je pokretanje ocjene ustav-nosti pojedinih zakona. O pitanjima od zajedničkog interesa surađivao je s nevladinim udrugama i lobirao među političkim strankama.


25 GODINA SSSH

Strategije uoči parlamentarnih izbora

Predizborna pla ormaSaveza samostalnihsindikata Hrvatske

13. rujna 2011.

Uoči parlamentarnih izbora SSSH redovno izrađuje predizbornu platformu koja

sadrži očekivanja od buduće sabor-ske većine i vlade, te poziva članove i radnike da izađu na izbore i glasuju vodeći se socijalnim aspektom programa stranaka i koalicija. Uz potporu Zaklade „Friedrich Ebert“, SSSH je u Tvornici kulture više puta organizirao predizborna sučeljava-nja političkih stranaka pod motom „Političare u tvornicu“. Godine 2013. te 2014. na sličan se način uključio i u kampanju za izbor hrvatskih zastu-pnika u Europskom parlamentu.

ZahtjeviSaveza samostalnih sindikata Hrvatske

1. Nova ekonomska i socijalna poli� kaDe niranje NOVE EKONOMSKE I SOCIJALNE POLITIKE, jer je dosadašnji ekonomski model potrošen - dakle, radi� na novom smjeru ekonomskog i socijalnog razvoja Hrvat-ske oblikovanjem novih strategija, poli� ka i mjera o kojima je potrebno uspostavi� socijalni dijalog i pos� ći društveni konsenzus; Hrvatsku je potrebno izgrađiva� kao socijalnu tržišnu ekonomiju, uspostavljajući ravnotežu između rada i kapitala; U smis-lu planiranja ekonomskog razvoja nužno je usvoji� dugoročnu Strategiju razvoja Hr-vatske koja će de nira� razvojne sektore (uključujući de niranje industrijske poli� ke, posebice očuvanje i razvoj industrije i proizvodnog sektora), utvrdi� mjere za jačanje konkurentnos� hrvatskoga gospodarstva na globalnom tržištu, osigura� bolju iskoris-� vost prirodnih resursa s posebnim naglaskom na njihovo očuvanje kao javnoga dobra (bez priva� zacije, primjerice, voda i dr.), promovira� i po� ca� obnovljive izvore ener-gije i nove čiste tehnologije (sukladno tome prilagodi� obrazovni sustav, poli� ku zapoš-ljavanja…); U društvenom smislu to znači jačanje socijalne kohezije i društvene soli-darnos� , smanjivanje imovinske i dohodovne nejednakos� , borbu pro� v siromaštva i dr., te osnaživanje utjecaja građana na oblikovanje javnih poli� ka.

2. Hitno rješavanje problema nelikvidnos� , neisplate plaća i doprinosa, te svih oblika rada na crno

a) Hitno rješavanje problema nelikvidnos� koja prije� blokadom ukupne poslovne ak� vnos� i daljnjim gubitkom radnih mjesta u proizvodnji (sukladno EU Direk� vi o borbi pro� v kašnjenja u plaćanju, kojom se uvode stroga pravila u odnosu na međusobna plaćanja u svim vrstama poslovnih transakcija, preispita� nacionalno zakonodavstvo i unaprijedi� kulturu poslovanja među poduzetnicima, uves� opći rok za međusobna plaćanja 30 dana, samo iznimno 60, a za male i srednje poslo-davce uves� plaćanje PDV-a po napla� računa...);

b) Porezna uprava i FINA moraju hitno harmonično profunkcionira� u nadzoru ispla-te plaća i drugih obaveznih plaćanja, vezivanjem isplate neto plaća uz istodobnu uplatu doprinosa; Drugim riječima, država mora preuze� obvezu primjene i poš� -vanja zakona (a pravo na plaću jedno je od temeljnih prava radnika) i uze� u zaš� tu najslabijeg u lancu: radnika-pojedinca; S � m u vezi, nužno je utemelji� jamstveni fond koji će jamči� isplatu plaća radnicima;


1990. - 2015.

Međunarodna suradnja

Od svojega osnutka, SSSH je na međunarodnoj razini najaktivnija sindikalna središnjica iz Repu-blike Hrvatske. Od 1998. SSSH je promatrač u

Europskoj konfederaciji sindikata, a 2004. postaje prvim punim punopravnim članom iz Hrvatske. Kao član Među-narodne konfederacije slobodnih sindikata još od 1996., SSSH je 2006. bio jedan od osnivača nove jedinstvene svjetske sindikalne organizacije, Međunarodne konfede-racije sindikata. Danas SSSH aktivno sudjeluje u socijalnom dijalogu na razini EU, a putem Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora i u europskom civilnom dijalogu. SSSH intenzivno surađuje i s Međunarodnom organizacijom rada, uglavnom na promicanju, primjeni i poštivanju međunarodnih radnih standarda.

Istodobno, SSSH njeguje i razvijenu izravnu suradnju s brojnim sindikalnim središnjicama u okruženju i šire, primjerice sa Savezom slobodnih sindikata Slovenije.

Posljednjih godina, uoči Međunarodnoga praznika rada, SSSH i ZSSS redovito održavaju susrete „Sindikati bez granica“.

– Ono što nas je zbližilo je briga za društvene odnose u kojima svoje mjesto imaju solidarnost i pravda. Borili smo se zajedno i borimo se za društvo koje će na prvo mjesto staviti brigu za radnike, zakonodavstvo koje će u prvom redu štititi, ne kapital, nego ljude, umirovljenike, mlade, ljude bez posla.

Dušan Semolič, predsjednik Saveza samostalnih sindikata

Slovenije


25 GODINA SSSH

Tripartitni i bipartitni socijalni dijalog

Predstavnici SSSH, kao reprezentativne sindikalne središnjice, aktivno sudjeluju u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća na

nacionalnoj i županijskim razinama, preko kojih je u Hrvatskoj instituiconaliziran tripartitni socijalni dijalog. Stručnjaci SSSH za različite javne politike sudjeluju u povjerenstvima GSV-a i stručnim radnim skupinama koje izrađuju prijedloge zakonodavstva, strategija i drugih politika i propisa. GSV u Hrvatskoj prvi je puta osnovan 21. siječnja 1994. godine. Danas se taj


1990. - 2015.

- U deset godina koliko je Ured funkcionirao mogu ocijeniti uzlazni trend u razvoju i bipartit-nog i tripartitnog socijalnog dijaloga u RH, pri čemu je zasigurno zamjetnu ulogu imao SSSH, kao najveća sindikalna središnjica. Isto tako to je središnjica koja ima odgovarajuće kvalitetne resurse kojima je mogla omogućiti svojim predstavnicima sudjelovanje u raspravi o određenim dokumentima, te im ponuditi prijedloge u rješavanju određenih problema a sve u interesu, ne samo članstva koje ona zastupa, nego i napretka zemlje u cjelini.

Vitomir Begović, predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo, 2001. - 2011.

Socijalno vijeće za cestovni promet

Socijalno vijeće za graditeljstvo

Socijalno vijeće za turizam

dan obilježava kao Dan socijalnog partnerstva. Godine 2001. osnovan je i Ured za socijalno partnerstvo.

SSSH se zalaže i za unapređenje bipartitne suradnje s Hrvatskom udrugom poslodavaca, te aktivno djeluje na stvaranju okruženja poticajnog za razvoj bipartitnoga sektorskoga socijalnoga dijaloga. Radi njegova unapre-đenja osnovano je nekoliko socijalnih vijeća, a sindikati udruženi u SSSH članovi su socijalnih vijeća za cestovni promet, za graditeljstvo i za turizam.

Jačanje kvalitete bipartitnog i promicanje tripartitnoga socijalnoga dijaloga na svim razinama ciljevi su i aktualnih projekata iz europskih fondova u kojima SSSH sudjeluje kao nositelj ili kao partner.

GSV Zagrebačke županije

GSV Brodsko-posavske županije


25 GODINA SSSH

Drugi oblik bipartitnoga socijalnoga dijaloga je kolektivno prego-varanje. Samo putem sindikata radnici mogu kolektivno prego-varati s poslodavcem i sklopiti kolektivni ugovor. Visina plaće,

naknada za prijevoz, regres, dodatak na staž, „božićnice“, "uskrsnice“, jubilarne nagrade i sl. nisu propisani zakonom, nego ih treba izboriti kolektivnim ugovorima. Snaga sindikata u pregovorima s poslodavcem i mogućnost da se izbori za veća materijalna i druga prava radnika, uvelike ovisi o tome koliko je radnika organizirano u sindikat.

Danas su sindikati udruženi u SSSH potpisnici granskih kolektivnih ugovora za djelatnost graditeljstva, ugostiteljstva, drvne i papirne i indu-strije, zaštitarsku djelatnost, te putničke agencije, kao i većine od 550 kolektivnih ugovora koji su trenutno na snazi u Hrvatskoj, što govori o snazi SSSH kao najorganiziranije i najučinkovitije sindikalne središnjice u Hrvatskoj.

Zakon o radu predviđa proširenu primjenu granskih kolektivnih ugovora. Trenutno je proširena primjena pod napadom političara. SSSH i udruženi sindikati bore se za zadržavanje toga instituta.

Kolektivni ugovori

- Prvi Opći kolektivni ugovor, onaj davni od prije četvrt stoljeća, bilo je prvo usvajanje znanja o tome što uopće jesu kolektivni ugovori, što se njima regu-lira, kakvo ima značenje za prava radnika. Vrlo brzo smo spoznali kako nije dobro imati jedan generalni za područje cijele Hrvatske, već smo zaključivali posebno za gospodarstvo, posebno za javni sektor, jedan minimum općih prava koja su se onda u trgovačkim društvima u tadašnjim poduzećima dogovarala u većem iznosu.

Marija Zuber, voditeljica Odjela SSSH za kolektivne pregovore, 1990. - 1995.


1990. - 2015.

Pravna službaSSSH, uz pomoć svojih pravnih zastupnika, obavlja poslove savjetovanja i pružanja pravne zaštite te pomoći članovima udru-ženih sindikata, uključujući besplatno zastu-panje pred nadležnim sudovima u parni-cama iz radnih odnosa. Pravni zastupnici SSSH svake godine vode više tisuća radnih sporova, koji u više od 90 posto slučajeva završavaju presudom u korist radnika.

Sindikalna edukacija

Kolektivno ugovaranje plaća i drugih materijalnih prava, te kolek-tivno pregovaranje i industrijske akcije neki su od „predmeta“ sindikalne škole SSSH kroz koju su prošle brojne generacija

polaznika – povjerenika i aktivista sindikata udruženih u SSSH. Sindi-kalna škola SSSH pod nazivom „Škola za socijalni dijalog“ imala je važnu ulogu u sustavnome osposobljavanju sindikalnih povjerenika i aktivista na području niza specifičnih znanja i vještina, koje čine temeljni predu-vjet uspješnoga sindikalnoga rada.

U proteklih 25 godina SSSH je organizirao niz seminara, od kojih izdvajamo one za radnička vijeća i povjerenike radnika za zaštitu na radu, te brojne radionice, okrugle stolove, tribine, panel-rasprave, konfe-rencije.


25 GODINA SSSH

Sekcije su oblici dobrovoljnog interesnog djelovanja članova i članica sindikata unutar SSSH.Ženska sekcija SSSH utemeljena je 8. ožujka 1991. godine. Od

tada prati javne politike i propise, te njihovu primjenu i utjecaj na radnice, a aktivna je i u organiziranju prigodnih prosvjednih aktivnosti, posebice povodom obilježavanja Međunarodnoga dana žena.

Sekcija mladih SSSH osnovana je 2000. godine, te okuplja članove sindikata mlađe od 36 godina u zajedničkom radu na jačanju položaja mladih u sindikatu, učlanjivanju mladih u sindikat i zalaganju za poboljšanje položaja mladih na tržištu rada.

Osnovane su i Sekcija osoba s invaliditetom SSSH, te Sekcija nezaposlenih SSSH.

U sklopu SSSH djeluje i Koordinacija sindikalnih povjerenika u multinacionalnim kompanijama, dok se aktivnosti u području zaštite na radu odvijaju ponajprije putem Koor-dinacije SSSH za zaštitu na radu. SSSH sudjeluje i u radu Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, savjetodavnog tijela Vlade RH koje, među ostalim, prati i analizira provedbu politike zaštite zdravlja i sigurnost na radu. Na inicijativu SSSH, Hrvatski sabor je 2007. godine proglasio 28. travnja Nacionalnim danom zaštite na radu.

Sekcije i koordinacije

Ženska sekcija SSSH....

... u akciji

Sekcija mladih SSSH


1990. - 2015.

Sindikalna akcija

Oblici djelovanja SSSH zacijelo bi ostali u svojevrsnoj „zavje-trini“ da su izostale aktivnosti

iz djelokruga informiranja, izdavaštva i odnosa s javnošću. Dana 15. travnja

1991. godine tiskan je prvi broj glasila SSSH „Sindikalna akcija“, pa se taj datum može smatrati datumom kada je u SSSH i udruženim sindikatima zapo-čeo proces kontinuirana, cjelovitijeg i

sadržajnijeg informiranja. Od početka izdavanja, unatoč ratu i brojnim nepri-likama, „Sindikalna akcija“ nije presta-jala izlaziti. Do sada su izašla 442 broja, što redovna, što posebna izdanja.

Izdavačka djelatnost

Danas, SSSH ima svoju web i Facebook stranicu, a povre-meno izlazi i on-line izdanje na engleskom jeziku UATUC-info.

Od Drugog kongresa započela je i iznimno bogata izdavačka djelatnost SSSH….


25 GODINA SSSH

Predsjednici SSSH

Kongresi SSSH

Josip Klisović (svibanj - prosinac 1990.)

Dragutin Lesar (1991. - 1996.)

Davor Jurić (1996. - 2003.)

Vesna Dejanović (2004. - 2006.)

Ana Knežević (2006. - 2010.)

Mladen Novosel (2010. - )


1990. - 2015.

Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske

Sindikat trgovine Hrvatske

Sindikat metalaca Hrvatske - industrijski sindikat

Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske

Sindikat graditeljstva Hrvatske

Sindikat turizma i usluga Hrvatske

Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske

Sindikat prometa i veza Hrvatske

Samostalni sindikat Hrvatske - sindikat drvne i papirne industrije

Sindikat pomoraca Hrvatske

Sindikat novine

Sindikat zdravstva Hrvatske

Sindikati članovi SSSH

Sindikat inženjera i tehničara šumarstva

Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske

Sindikat lučkih radnika Hrvatske

Sindikat poljoprivrede, prehrambene industrije i vodoprivrede HrvatskeSamostalni sindikat tekstila, obuće, kože i gume HrvatskeHrvatski sindikat sanitetskog prijevozaSindikat javnih profesionalnih vatrogasnih postrojbi Hrvatske

Sindikat umirovljenika Hrvatske

Hrvatski sindikat neindustrijskih radnika i privatnih namještenika

Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske

Sindikati, članovi SSSH, koji djeluju pri teritorijalnim uredima SSSH:1. Sindikat zaposlenika luke

tranzit Osijek2. Sindikat Spačva 3. Slavonsko-baranjski sindikat 4. Sindikat profesionalnih

vatrogasaca Šibenik

Početkom ožujka 2013. Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti utvrdilo je kako sindikati udruženi u SSSH sindikalno organiziraju 99.682 radnika. Nastavno, Vijeće SSSH donijelo je odluke o prijemu nekoliko sindikata, te početkom svibnja 2015. godine sindikati udruženi u SSSH sindikalno organiziraju 133.684 radnika.


Documents

Zagreb, 13. svibnja 2015. POSEBNO IZDANJE akcija Posebno izdanje.pdf1990. - 2015. Osnivanje SSSH P očetkom devedesetih godina, paralelno s političkim promjenama i uvođenjem višestranačke