Posebno Povrtarstvo skripta

7/25/2019 Posebno Povrtarstvo skripta

1/41

Povre ini veliki broj vrsta koje se meusobno znatno razlikuju. Zbog toga je vano njihovogrupisanje sa ciljem da se sistematizuju obimni podaci i saznanja koje su nauka i praksa prikupile

tokom vekova. Takva klasifikacija unosi red elimini!e ponavljanja i olak!ava prouavanje biologijei tehnike gajenja povrtarskih useva.

" svetu se kao povre koriste mnoge divlje i kulturne vrste bilja. #matra se da oko $.%&& divljih

vrsta !irom sveta ulazi u ljudsku ishranu kao povre a oko '&& vrsta se odgajaju kao povrtarski

usevi. (noge od ovih vrsta nemaju neki poseban znaaj s obzirom da je njihova rasprostranjenost

simbolina. #ve ove vrste potiu iz oko )&& botanikih porodica.

" na!oj zemlji u proizvodnji je zastupljeno oko %& vrsta od ega privredni znaaj ima oko '% vrsta

dok se ostale gaje u pojedinim lokalitetima na malim povr!inama. *irenje veeg broja vrsta u

proizvodnji kod nas ogranieno je specifinim biolo!kim zahtevima i tradicijom.

Podelu povrtarskih vrsta mogue je izvr!iti na razliite naine u zavisnosti od toga koja se

zajednika karakteristika uzima kao osnovno merilo. +aje!e se primenjuju klasifikacije po

sledeim osnovama, $. botanike odlike '. optimalna temperatura rastenja -. jestivi deo biljke ).

ciklus razvoja. Povrtarske biljke mogu se razvrstavati i na osnovu drugih kriterijuma kao !to su

tolerancija prema kiselosti zemlji!ta p/0 koncentracija soli u zemlji!nom rastvoru razvijenost

korenovog sistema i dr.

+ajvei znaaj pridaje se botanikoj klasifikaciji a esto se koriste podela na osnovu organa koji se

koriste u ishrani kao i podela prema duini ivotnog ciklusa biljke.

SADRAJ

1.Botanika klasifikacija

2. Klasifikacija prema jestivom delu

3. Klasifikacija prma ivotnom ciklusu

4. Klasifikacija prema optimalnim temperaturama rasta

5. Literatura

Klasifkacija povra u industrijskoj praksi
http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/klasifikacija-povrtarskih-vrstahttp://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/klasifikacija-povrtarskih-vrsta


2/41

BOTANIKA KLASIFIKACIJA

1lasifikacija povrtarskih biljaka na osnovu njihovih botanikih odlika i sistematske pripadnosti

najtaniji je sistem. 2na se zasniva na tipu i grai cveta kao i na genetikoj srodnosti ukazujui

takoe na evolucioni razvoj vrsta. " veini sluajeva biljke iz jedne iste botanike porodice imaju

gotovo jednake ili vrlo sline odlike u odnosu na glavne faktore rastenja i razvia stradaju od istihbolesti itd. (eutim svaka biljna vrsta ima svoje ekolo!ke zahteve pa u vezi sa tim i tehnologiju

gajenja. Tako npr. boranija i bob spadaju u istu familiju ali imaju razliite zahteve prema

temperaturi !to onda odreuje i razliito vreme proizvodnje. To se odnosi i na paradajz odnosno

krompir kelj i karfiol itd. #ve to u velikoj meri olak!ava prouavanje biolo!kih i tehnolo!kih

osobenosti vrsta iz jedne iste porodice. 1orisnost botanike sistematike je i u tome !to omoguuje

sigurnu identifikaciju vrste nezavisno od jezikih barijera.

3otanika biljni svet razvrstava u sledee jedinice. 4azdeli, nie biljke Thalloph5ta gljive alge

li!ajevi0 i vi!e biljke 6ormoph5ta mahovine paprati semenjae0. 2deljak

semenjaa #permatoph5ta ine pododeljci golosemenjae 75mnospermae0 i skrivenosemenjae8ngiospermae0. Pododeljak skrivenosemenjaa ine dve klase (onocot5ledonae i 9icot5ledonae.

9alju botaniku klasifikaciju ini red porodica rod vrsta varijetet botaniki0 sorta kultivar0.

:z razdela Thalloph5ta meu povrtarske biljke se ubrajaju gajene gljive iz

porodice 8garicaceae !ampinjoni !itake bukovaa0. " nekim krajevima sveta kao povre se

upotrebljavaju i neke vrste algi. #ve ostale vrste povrtarskog bilja pripadaju odeljku

skrivenosemenjaa.

KLASIFIKACIJA PREMA JESTIVOM DELU1od povrtarskih vrsta za ishranu se koriste razliiti biljni organi od korena do cveta i semena. "

zavisnosti od toga koji se biljni deo koristi kao hrana povrtarske vrste se dele na,

$. Lisnato povr, a0 za kuvanje spana blitva zelje loboda0; b0 salatne vrste salataendivija radi celer rebra!0; c0 zainsko bilje miroija ubrica majoran0.

'. Kornasto povrmrkva cvekla celer per!un0.

-. Krto!asto povrkrompir ioka0.

). Ma"#nasto povrgra!ak boranija pasulj bob soivo i druge mahunjae0.%. P!o$ovito povrgra!ak boranija lima. Cvtasto povrkarfiol brokula artioka?0

@. Sta'!(i&asto povr!pargla keleraba?0

A. )!(ivpeurke0.

" zavisnosti od ekolo!kih uslova i tradicije u ishrani razliita je zastupljenost pojedinih vrsta

povra u proizvodnji. 1od nas je dominantno plodovito posebno paprika0 lukoviasto povre


3/41


4/41


5/41

Eesensko oranje je potrebno obaviti na '%


6/41

neujednaJeno a isto tako i sazrevanje plodova.7ajenje. (irodija se moe gajiti u vrlo razliJitim uslovima ali joj najbolje odgovara umereno toploi umereno vlano podneblje. Eedino joj ne odgovamju podvodna i kisela zemlji!ta kao i te!ka izbijena. +ajpodesnija zemlji!ta za miroIiju su duboka i plodna ba!tenska zemlji!ta.(irodjiju treba obavezno gajiti u plodoredu. +ajbolji predusevi za ovu biljku su jednogodi!njemahunarke i Iubrene okopavine. Lucerka i crvena detelina nisu dobri predusevi za miroIiju. 2na se

moe uspe!no gajiti i kao postni usev posle berbe ranog povrKa i drugih ranih useva ali je u tomesluJaju u suvim krajevima treba gajiti uz navodnjavanje.2brada zemlji!ta. Pri obradivanju zemlji!ta treba posebnu panju pokloniti uni!tavanju korovskih

biijaka.Mubrenje zemlji!ta za ovu bijku je neophodno jer ona daje veliku koliJinu nadzemne mase a koren

joj je slabe usisne moKi. +a zemlji!tima koja su za prethodne useve Iubrena stajskim dubrivom zaIubrenje treba pod miroIijom upotrebiti samo minerano Iubrivo. (eIutim ako to nije sluJaj ondase Iubrenje moc vr!iti i stajskim Iubrivom ali u manjoj koliJini < sa oko '& $onalha. Pored togastajsko dubrivo treba da je u !to zgorelijem stanju. 2d mineralnih Iubriva treba upotrebljavatiuglavnom kompleksno Iubrivo u odnosu +P1 kao $% , $%, $% u koliJini od -&& < -%& kgFha."koliko se vr!i Iubrenje i stajskim Iubrivom onda ovu koliJinu kompleksnog Iubriva treba

smanjiti na polovinu. Pored osnovnog i predsetvenog Iubrenja vr!i se i prihranjivanje i to saazotnim dubrivom u koliJini od '&& < '%& kgFha. Eednu polovinu ove koliJine treba primeniti pred

prvu kultivaciju a drugu < pred drugo.

(iroIija se razmnoava semenom direktnom setvom. #eje se u neprekidne redove na razmaku '& N

$) dana. Eesenski uzgoj kasnijih kultivara omoguuje berbu do kraja listopada.1orabica se bere runo. 2!trim noem ree se neposredno ispod zadebljale stabljike. :stovremenose odreu svi stariji i o!teeni listovi. +ajranija proljetna korabica za tri!te se prodaje sa zdravim ineo!teenim li!em. 4ani i srednje rani kultivari koji dospijevaju u drugoj polovici svibnja u lipnjui poetkom srpnja prodaju se samo s vr!nim listovima a jesenski kasni kultivari bez li!a. Prinosikorabice mogu biti '& N -& tFha a jesenske kasne korabice i %& tFha.Pakira se u letvarice ili kutije sa zadebljalim stabljikama uz krae stranice a s li!em u sredini.Eesenska korabica bez li!a pakira se u letvarice ili mreaste vree. 1orabica s li!em moe seskladi!titi samo na krae vrijeme ' N - tjedna0 na temperaturi od & N $ C6 i pri A> H relativne vlagezraka. Eesenska korabica bez li!a moe se skladi!titi u podrumima kroz vi!e mjeseci.

K!(

#inonim,


26/41

A+ro%o!o,%i #v(tiTemperatura" stadiju rozete i glavice otporniji je na niske temperature. Posijano sjeme kelja uz potrebnuvlanost tla poinje klijati na $


27/41

sredstvima.Br'a1elj se bere runo rezanjem glavice i to obino tek nakon !to temperature padnu ispod ni!tice. *to

je dulje kelj izloen hladnoi to je slai i blaeg okusa. +o to funkcionira samo na sunevojsvijetlosti pa se taj proces ne moe opona!ati u zamrzivau.Prinosi kelja ovise o tome da li je sorta rana ili kasna. Za rane sorte moe se oekivati prinos od '&

do '% tFha a za kasne sorte od )& do =& tFha.

Sa!ata

#inonim,


28/41

je do!lo do zbijanja tla prilikom uzgoja prethodne kulture obavezna je mjera podrivanja saspecijalnim strojem < podrivaem. 2va mjera omoguava rahljenje tla i prozraivanje do -%,$),'$ ako agrokemijska analiza tla nije izvr!ena i nema preporuke0. Tijekom rasta usjev se

treba prihranjivati 18+&


29/41

godina. 1od nas se najvi!e proizvodi za tri!te u svjeem stanju na obiteljskim gospodarstvima.Dee gospodarsko znaenje ima u mediteranskom podruju za berbu zimi kada se doprema natri!ta u kontinentalnom podruju.Preko $F- ukupne suhe tvari !pinata ine bjelanevine koje sadre sve esencijelne aminokiseline.3ogat je mineralima naroito eljezom a od vitamina karotenom vitaminima 3 skupine ivitaminom 6. *pinat ima sposobnost veeg nakupljanja nitrata koji potencijalno mogu postati

!tetni naroito za djecu mlau od godine dana. #ami nitrati nisu !tetni ali prelaskom u nitrite moguizazvati methemoglobinemiju koja u ekstremnom sluaju moe biti i smrtonosna. +itrati se veimdijelom nalaze u peteljci lista pa se kori!tenjem samo plojke eventualni negativni uinci smanjuju.Pospje!uje izluivanje vode iz organizma a time olak!ava rad srca i bubrega te snizuje krvni tlak.*pinat se ne preporuuje reumatiarima i bubrenim bolesnicima zbog pospje!ivanja stvaranjakamenca u bubrezima.A+ro%o!o,%i #v(tiTemperatura*pinat je biljka umjerene klime. +ajbre raste pri temperaturi od $@ do '& C6. +a temperaturi niojod $& C6 rast je usporen. +iske temperature tijekom rasta utjeu na kvalitetu li!a listovi su sitniji

deblji i vi!e naborani0. Pojedini kultivari mogu podnijeti do


30/41

vi!e su ili manje naboranog odnosno mjehurastog tamnozelenog li!a i kratkih peteljki. Takav se!pinat bolje pakira i manje zbija u amblai !to omoguuje bolju aeraciju strujanje zraka0. 2d

biolo!kih svojstava najvanija je otpornost na visoke i niske temperature i otpornost na brzoprorastanje. 2visno o tim svojstvima pojedini su kultivari namijenjeni za rani proljetni kasniproljetni ili ljetni uzgo te za rani jesenski kasni jesenski ili ozimi uzgoj. 2tpornost sorte na bolestia naroito na plamenjau !pinata od osobite je vanosti.

S(tva / sa$n(aDrijeme i nain sjetve najvi!e ovisi o klimatskom podrju. 3udui da !pinat moe nicati ve pritemperaturama oko & C6 a mlada biljka moe podnijeti blage mrazeve sjetva proljetnog !pinatamoe poeti im to vremenske prilike dopuste odnosno stanje vlage u tlu omogui operacije

pripreme za sjetvu. To u kontinentalnim podrujima katkad moe biti ve u drugoj polovici veljaeali u veini sluajeva krajem oujka. " mediteranskom podruju proljetni !pinat moe se sijatikrajem sjenja i tijekom veljae. Za ovu sjetvu biraju se rani kultivari koji intenzivnije rastu bre

postignu tehnolo!ku zrelost ali u uvjetima dueg dana bre prerastaju. *to je kasnija sjetva kasnikultivari koji sporo prerastaju imaju prednost. Pri kasnijoj sjetvi u uvjetima navodnjavanja do berbetreba =% do )% dana.

*pinat prezimi u fazi ' do ) prava lista a u proljee nastavlja rast. Tako njegova vegetacija moetrajati $%& do $@& dana. Prema tome kod nas je mogua proljetna ljetna jesenska zimska i ozimaproizvodnja !pinata !to omoguuje opskrbu tri!ta svjeim !pinatom tijekom cijele godinekombinirajui proizvodnju u kontinentalnom mediteranskom i brdsko


31/41

B!itva

#inonim,


32/41


33/41

bijeli. 2pra!ivanje je autogamno samoopra!ivanje0. Degetacijski period od nicanja do berbe traje$&&


34/41

N(+a nasa$a2d specifinih mjera njege kod patlidana se moe provoditi orezivanje i prikraivanje vrhovanaroito u uvjetima kratke vegetacije. Drh se prikrati kad biljka razvije %


35/41

ubraja se kupus celer mahuna salata gra!ak i kukuruz !eerac.2brada tla2brada tla poinje u jesen i to dubokim oranjem a pred sjetvu ili sadnju po potrebi se kultivira.7nojidbaZa sklop -& &&&


36/41


37/41


38/41

grane onda ga je bolje sijati u skupinama. 1ad malo poraste oko podnoja biljke nagrne se malozemlje jer to biljku ini stabilnijom. 1ada se sazrije i sav se pobere mie se s gredica i tako seoslobaa prostor za novu povrtnu kulturu npr. u lipnju za crnu rotkvu ili repu. Preporua se neupati ga ve porezati zbog bakterija na korijenju koje obogauju tlo du!ikom.Br'a3erba se vr!i kombajnima na veim gospodarstvima a na manjim obiteljskim gospodarstvima

runo. :dealna berba gra!ka je kada je >%& tFha.

B#%ova&a

Pleurotus ostreatusje visoko cenjena jestiva peurka vrlo rasprostranjena u prirodi. Eavlja se u

!umama umerenog klimata !irom sveta. To je saprofit koji u prirodi raste na panjevima oborenim

stablima i komadima koji ostaju iza see prvenstveno listopadnog drvea. " na!im listopadnim

!umama sree se na bukvi topoli vrbi brezi hrastu grabu jasenu pa ak i na vokama uglavnom

u jesenjem periodu. +a ivom drvetu se nalazi vrlo retko !to je znak da je drvo zbog neega

oslabilo.

Latinsko i englesko ime upuuju na oblik klobuka. Latinskipleurotuspostranino0 ukazuje na rastklobuka postrance u odnosu na struak dok latinsko ostreatusi englesko o5ster upuuju na oblik

klobuka koji lii na !koljku. +a! naziv bukovaa dolazi od injenice da se naje!e pronalaziupravo na bukovom drvetu. Poznata je jo! i kao !umska ostriga ili ostrigaa.

Sist-ati%a>

1lasa,3asidiom5cetes

4ed, 8garicales

Porodica, Pleuraceae

4od, Pleurotus

Drsta, Pleurotus 2streatus

Mor5o!o+i(a>

1lobuk je debeo naje!e %


39/41

jedne osnove pa se i ne moe govoriti o odvojenim strucima. " sluaju nedostatka svetlostistruak moe dostii i -& cm.

#pore su veliine @


40/41


41/41

In%#'a4i(a prorastan( -i4!i( %ro. %o-post

" ovoj fazi uzgoja najvanija je temperatura u kompostu. +e bi trebalo dozvoliti da pree '= Y6 '- N '@ Y6vlanost _ @&H @& N @%HH 62' &.> N '.&H $.& N -.&Hnapo-na(erilo i znak dobrog komposta je temperaturna razlika koju kompost poslije nekoliko dana napraviu odnosu na temperaturu vazduha u uzgajali!tu. "koliko se desi da temperatura u kompostu nagloskoi treba prvo poku!ati smanjiti temperaturu zalivanjem poda i zidova ukljuivanjem sistemaventilacije recirkulacije unutra!njeg vazduha i tek na kraju ukljuivanjem sistema hlaenja. Trebaimati u vidu da u ovom periodu nije poeljno ubacivanje svijeeg vazduha zbog odravanjakoncentracije 62'. #vaka nagla i velika promjena temperature komposta u ovoj fazi e imati

posljedice na krajnji rezultat tj. na prinos.

Nano,n( po%riv%

Pokrivka se postavlja na povr!inu komposta @ litara ili %cm debljine po briketu. Sitava povr!inabriketa mora biti pokrivena pokrivkom naroito o!kovi. Pokrivka se ne pritiska ve samo ravnapo gornjoj povr!ini komposta.

za $ plastenik; $% tona komposta

$. 6rni treset 4umograf @& < A& vrea zavisi od debljine pokrivaa '. #mei treset 4T# -& vrea -. Pijesak granulacije & &) mm $% m- ). Dapnenac < kalcit -%& kg < )&& kg

Documents

Posebno Povrtarstvo skripta