VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht

8/13/2019 VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht

http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 1/128

MPIZ I NZ A V O J N UP O V I J E S T

Studeni 2013. // broj 4 // 29,90 KN

D, A, NL, B, F, SLO 8( // CH 8,5 CHF II BH 9 KM

P O S E B N O IZ D A N J E

POV I JNAJ VE CE B ITK

U D R U G OS V J ET S K O M R A T

Z A P O V J E D IN A O R U I A N J

01

S V I E T S K I R A TW EH R A [H T

P R V 1 P U T N A I I R V A T S K O M J E Z I K U W E 0 P O V I J E S T IM U N N S N A G A 0 0 1 9 3 5 . D O K A P I T U L A C I J E 1 9 4 5 .



VIAAGAZINZA VOJNUPOVIJEST

P O S E B N O I Z D A N J E

tel_it7M

INEH R M A( Iimp resum* * Yr * **

V P -M A G A Z I N Z A V O J N U

OreNov ieva 6H /1,

10010 Zagreb

Te l , +3851 6300 824

Fax. +3851 6300 679

in fo@vojnapovi jest.hr

www.vojnapovi jest.vecernj i .hr

G L A V N I U R E D N I K :

Zvonim i r Despot

G R A F I N O O B L I K O V A N J E :

RedPoin t

p la tn te l e fon za pre tp la tu

0 8 0 0 3 0 0 9 0 9Besplatnl telefon za t i tatel je

0 8 0 0 8 5 8 5

T I S A K :

Radin Repro i Roto doo

odarska 9, Sveta Nedjel ja

www.radin .h r

I Z D A V A t :Vetern j i l is t d.d.

O r e S koviteva 6H/1

10010 Zagreb

ZA I ZD A V A t A :

Mar io Vrgo (Dan up rave),

n Klar ic (di rektor sadrtaja)

M A R K E T I N G

Jasm inka Dakov it

Tel. +3851 6300 756

Fax. +3851 6300 686

P R O DAJA I O GLAt AVANJE

Petra IviC evit-Bakuk

Te l . +3851 6300 588

Fax. +3851 6300 685

N j e m a t k a v o j s k a( D a s D e u t s c h e H e e r )

U s t ro j a v a n je m 1 5 . o i u jk a 1 9 3 5 .

p r e d v i d e n o j e 1 2 v o j n ih o k r u g a

s 3 6 p j e s a t k ih d i v iz i ja

N j e m a f k o r a t n oz r a k o p l o v s t v o

R u k o v o d e t a m je s t a p r e u z e l i

v e t e r a n i i z P r v o g s v j e t s k o g r a t a

i l i ta s n i c i iz v o j s k e i m o r n a r ic e

N j e m a t k a r a t n am o r n a r i c a

U r u jn u 1 9 3 9 . im a l a je d v a b o j n a

k r s t 8 a , d v i je t e s k e i p e t l a k ih

k r s t a r i c a , 5 0 r a z a r a t a i to r p i l ja r k i



VP i‘T TM T• XCOl roZCM• 4ZOZg2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

wwwsr.33cosivaTJxvitecl.ivet

Idute godine n astavljam o s

ovim poseb nim izdanjim a

ZVONIMIR DESPOT

Glavni urednik

1 1 0 1

is vo ga, tu je, izalao jeDa, evo, u valim je

rulcama posljednje

ovogodilnje posebno

izdanje VP-a, o njematkom Wehr-mach tu, izdanje koje su mnogi de-kali. I tako smo, nakon Crvene ar-mije, Amerikanaca i Japanaca, s

njime zavrlili ovogodilnji cildus

od detiri posebna broja magazi-

na koji su posveeeni vojskama u

Drugome svjetskom ram. Zahva-

ljujem svima koji ste nas i kroz ovaizdanja prepoznali te nas nastavilipratiti, ditati. Dakako, kao i u pri-jalnjim brojevima, tako i u ovo-

me oWehrmachtu nije reeeno sve,zapravo je reeeno samo malo, ali

ono osnovno Ito bi se o svakoj voj-sci trebalo znati, da imate sve ()peeinformacije na jednome mjestu

na hrvatskom jeziku, da budu kaosvojevrsni prirudnici, jer takvog

nedega nedostaje na nalemu jezi-ku. 0 Wehrm achtu ne da ne stanesve u ovo izdanje, za tu temu tre-

bale bi knjige i kn jige ako bisve obraditi. Nadam se i vjerujemda demo jednoga dana im ati i knji-gu o tome.0 W ehrmachtu pile kolega MarioWerhas, zacijelo najbolji poznava-telj te tematike ne samo u Hrvat-

skoj nego i lire, koji je o tome yeapoeeo pisati i za redovni broj VP-au vile nastavaka, pa neke detalje

o Wehrmachtu mo.Zete nadi u tim

brojevima, dega ovdje nema, kakose ne bi ponavljali. Tem u smo po-dijelili na tri zasebne cjeline, od

dega na kopnenu vojsku dakako

otpada najvile prostora, a onda sutu jol i zrakoplovstvo i mornarica.Vjerujem da de mn ogi od vas osta-ti iznenadeni, zatedeni, all i odu-

gevlieni kad vidite da je cijelo ovoizdanje u boji, da nema ni jedne

crno-bijele fotografije. To mole-

mo zahvaliti njemaekom vojnomeasopisu „Signalu" koji je izIa-

zio kako na njematkom tako i na

mnO gim drugim jezicima dokudje dolla Njemaeka vojska, pa takoi na hrvatskom. U mnogim svjet-skim izdanjima o W ehrmachtu illnjegovim dijelovima jako se eestokoriste upravo ove fotografije, a

sada de ih prvi put i sire hrvatskoeitatelistvo imati prilike vidjeti.

Za izvanredno dobro napravljenekarte opet mo2em o zahvaliti ekipiiz Vedernjakove infografike koji suse itekako izvjeltili u njihovoj izra-di. I za kraj, iduee godine n astav-ijamo s ovim posebnim izdanji-

ma, i s Drugim svjetskim ratom. Akoje de teme biti, o tome demo vasna vrijeme izvijestiti, samo nasta-vite pratiti VP.

4 O S EB NO IZ D ANJ E 1 S T U D ENI 2 013 .



Zvonimir Grbaiit

rmachta (15. ozujka 1935 .) formalno se u orulanim sn agama n alazilo neSto vise od 100.000 ljudi eija ce brojka dopske izgradnje. Najved broj pripadnika

svojim redovima (ovdje su urau nati i pripadnici Waffen SS-a kojih je bilo oko milijun).

ANJE / STUDENI 2013 .



„ONAJ TKO SE NIJE BORIO

S NIJEMCIMA, NE ZNA gTO

JE TO RATbritanski vojni aforizam)

2. SVJETSKI RAT WEHRMACHTP

N jem alika vojska

uod D rugogsvjetskog rata

Tekst:

Mario Werhas

ematke oru2ane sna-

ge su njematki na-

rod pod oruZjem".

Navedena izjava bila

je vodie i inspiracija za pripadni-

ke njemadldh oruianih snaga jo§

od vremen a stvaranja Carstva u si-jeenju 1871. godine te je kao iskazpovjerenja vrijedila jednako pod

Vodom kao i pod Carem. Sa sigur-no§au se mote redi daje podetkomDrugog svjetskog rata, rujna 1939.,Die deutsche Wehrm acht (doslov-no „Njematka obrambena sila")

predstavljao najefikasnije nacio- ,

nalne orulane snage na svijetu, a

posebno njegov kopneni dio. Na-vedena efikasnost nije se ogledalasamo u k valiteti naoruZanja kojomje bio opremljen Wehrm acht, kojaje bila neupitna, ved i u militari-

stitkoj tradiciji koja je bila dub okousadena u n jemadkoj na ciji, tradi-ciji koja je i u mimodopsko vrijemeuz pomod dalekovidnog Glavnogstolera prelivjela restrikcije na-

metnute sporazumom o primirju

iz lipnja 1919. godine. Njemadld

patriotizam, a posebno „urodena"vojnitka disciplina te sve prisutnanacistieka propaganda koja je bilaposeban m obilizirajudi element, u

kratkom vremenu od samo detiri

godine stvorila je Wehrmacht kao

potpunu operativnu oruZ'anu silukoja je m ogla krenuti u rat.Imenovanje Ad olfa Hitlera za kan-celara (predsjednika viade) Nje-

matke 30. sijetnja 1933., osim

dolaska nacistidke stranke (Nacio-nalsocijalistieka njema dka radnit-ka stranka - NSDA P) na vlast zna-dilo je i podetak kraja za Njem atkudemokratsku republiku uspo-

stavljenu nakon abdikacije cara

Wilhelma II. na samom kraju Pr-

vog svjetskog rata. Slijedede godi-ne, nakon smrti predsjednika Nje-maeke Paula von Hindenburga,

Hitler je spojio ovlasti predsjed-

nika i kancelara 2. kolovoza 1934 .u novu: Voda (Fiihrer) i kancelar

Njemadkog R eicha. Osim preuzi-manja duZnosti predsjednika dr-

'lave i predsjednika viade, Hitler

je preuzeo jos jednu njemu osob i-to va2nu duZn ost: vrhovnog zapo-vjednika oruZanih snaga. Njemae-ld parlament (Reichstag) donio je15. olujka 1935. novi zakon o oru-Zanim snagama kojime je postoje-di Reichwehr (k oji se sastojao od:Reichsheera - vojske te Reichsma-

rine - m omarice) oti§ao u povijest,a toga dana je roden Wehrmacht.

Osim stvaranja Wehrmachta, do-

nijeta je odluka o ponovnom uvo-denju opee vojne obveze koja je

prema Versajskom sporazumu

bila ukinuta.

Od 15. olujlca 1935. slutheni na-ziv njemaelcih orulanih snaga gla-sio je „Das deutsche W ehrmacht",a na Oelu se nalazio Vrhovni za-

povjednik oruianih snaga (Ober-

ster Befehlshaber derW ehrmacht)

Adolf H itler, dok je za upravljanjeorulanim snagama ustrojeno Mi-

nistarstvo rata (Reichskriegsm ini-sterium) na delu s ministrom ge-

neral pukovnikom W ernerom vonBlombergom (od 20. travnja 1936.general feldmartal, prvi nositelj

toga najvi§eg dina u Wehrmach-

tu). Reorganizacijom najviteg voj-nog zapovijedanja 4. velja6e 1938.Adolf H itler uldda dotada§nje Mi-nistarstvo rata i ustrojava „Ober-

kommando der Wehrmacht" (Vr-

hovno zapovjednatvo oruZanih

snaga - OKW) kojemu osobno sta-je na delo, a za nadelnika Vrhov-

nog zapovjedni§tva oruianih sna-ga imenuje general pukovnika (od19. srpnja 1940. general feldmar-

§al) Wilhelma K eitela. Istovreme-no se u sklopu Vrhovnog zapo-

vjednikva ontianih snaga (OKW)

ustrojava Rukovodedi stoner oru-lanih snaga (Wehrmachtfahrun-

gsstab) na delu s general bojnikomAlfredom Jodlom (od 30. sijednja1944. general pukovnik). Hitlero-vom oporukom za predsjednika

Njemaeke i Zapovjednika orti2a-

nih snaga im enovan je 30. travnja1945. veliki admiral Karl Donitz,

koji je to duZnost obna§ao do ka-pitulacije Tredeg Reicha 8. svibnja1945. godine.Prema zakonu od 15. olujka 1935.,W ehrm acht se dijelio na tri dijela.

Das Deutsche H eer (Njemadkavoj -ska), kojom je rukovodilo Vrhovnozapovjedni§tvo vojske (Oberkom -mando des H eeres - OKH) na delu

kojega se nalazio Vrhovni zapo-

vjednik vojske (Oberbefehlshaberdes Heeres). Na mjesto Vrhovnogzapovjednika vojske imenovan

je general pukovnik Werner von

Fritsch (do 4. kolovoza 1938.), a

potom general pukovnik (gene-

ral feldmargal od 19. srpnja 1940.)Walther von Brauchitsch, koji je

navedenu didnost obavljao do

19. prosinca 1941. kada je Adolf

Hitler preuzeo osobno zapovjed-

nifty° nad vojskom. Prem a nave-denoj Hitlerovoj oporuci, za Za-

povjednika kopnene vojske od 30.

travnja 1945. imenovan je generalfeldmar§al Ferdinand Schomer.

U sklopu Vrhovnog zapovjedni§-tva vojske ustrojen je Glavni stokervojske (Generalstab des Heeres)

kao glavno tijelo za operativno za-povijedanje i upravljanje vojskom.Tijekom postojanja Glavnog sto-Zera vojske (od 15. olujka 1935. do8. svibnja 1945.) na njegovom 6elukao nadelnici (Chef Gen.St.d.H.)Glavnog stolera vojske nalazili suse: general pukovnik Ludw ig Beck(do 4. veljade 1938.), a potom ge-

neral topni§tva, od 19. srpnja 1940.General pukovnik Franz Halder

(do 24. rujna 1942.), potom gene-ral pukovnik K urt Zeitzler (do 10.

Nj

6 POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.



Glazba 1. konjanieke divizije

eusinger obnagao je dtd-

osljed-

eutsche Luftwaffe" (Nje-

prizna-

a n acistiekog pokreta.. bio predsjednik nj e-

og parlamenta, a po dolasku

27. travnja

inistra zraenog prometaavljao je i dtdno-umarstva od srpnja

. te ministra gospodarstva odsijeenja 1938.).

Herman Goring je prvo dobio ein

generala zrakoplovstva (oaijka1935.), a potom je 20. travnja 1936.unaprijeden u general pukovni-

ka zrakoplovstva i potom od 193 8.u ein general feldmargala ratnog

zrakoplovstva te od 19. srpnja1940. reichs margala, kao jedina

osoba koja de nositi navedeni ein

u Drugom svjetskom ratu, sa sltd-benom titulom ministra zraenog

prometa i vrhovnog zapovjedni-

ka ratnog zrakoplovstva (Minister

in der Reichsluftfahrtministeriumand Oberbefehlshaber der Luf-

twaffe). Ministarstvo zraenog pro-meta imalo je civilni dio (zraeni

prijevoz, civilni zraeni nadzor...)

na eelu kojega je bio dr2avni tajnikza zraeni prom et i vojni dio uobli-een kao Vrhovno zapovjednigtvo

zrakoplovstva (Oberkommando

der Luftwaffe - OK L) eiji je glavnidio bio Glavni stoner ratnog zrako-plovstva (Generalstab der L uftwaf-fe - Gen.St.d.Lw.) na eelu kojega suse nalazili: general poruenik zrako-

plovstva Walter Wever (do 3. lipnja1936), general poruenikzrakoplov-stva Albert Kesselring (do 31. svib-nja 1937.), general zrakoplovstva

Hans-Jurgen Stum pff (do 1. velja-

ee 1939.), general pukovnik zrako-plovstva Hans Jeschonneck (do 19.kolovoza 1943.), general pukovnikzrakoplovstva Gunther Korten (do20. srpnja 1944.), general zrako-

plovstva Karl Koller (do 1. kolovoza1944.), general zrakoplovstva Wer-ner Kreipe (do 2 8.1istopada 1944.),obnagatelj dtdnosti natelnika ge-

neral bojnik zrakoplovstva Christi-an Eckard (do 12. prosinca 1944 .)i general zrakoplovstva Karl Koller(do 8. svibnja 1945.).

Tredi dio Wehrmachta cinila je„Die Deutsche Kriegsmarine"(Njemaeka ratna mornarica) na

delo koje je imen ovan adm iral, od20. travnja 1936. General adm iralte od 1. travnja 1939. veliki admi-ral Erich Raeder s titulom vrhov-

nog zapovjednika ratne mornarice(Oberbefehlshaber der Kriegsma-rine) na eelu Vrhovnog zapovjed-nigtva ratne mornarice (Oberkom -mando der K riegsmarine - OKM).Raeder je na navedenoj dtdnosti

ostao do 30. sijeenja 1943. kada ga

je zamijenio general adm iral KarlDonitz, koji je istoga dana unapri-jeden u ein velikog adm irala i osta-je na dtdnosti do imenovanja za

Hitlerova nasljednika (30. travnja

1945.) kada zapovijedanje nad rat-nom mornaricom preuzima gene-ral admiral Hans-G eorg von Frie-deburg. Najvalniji dio V rhovnogzapovjednigtva ratne mornarice

bio je „Seekriegsleitung" (Upravapomorskog ratovanja) na eelu kojesu bili: admiral Otto Schniewind

(do 2. lipnja 1941.), admiral KurtFricke (do 20. veljaee 1943.) i ad-miral Wilhelm Meisel (do 8. svib-nja 1945.).U trenutku ustrojavanja Wehrma-chta (15. cdujka 1935.) formalnose u orubnim snagama nalazilo

negto vise od 100.000 ljudi eija debrojka do 1. rujna 1939. i podetkarata narasti na 3.180.000 vojnikau roku od eetiri godine svoje unu-tarnje mirnodopske izgradnje.

Najvedi broj pripadnika imati de

Wehrmacht sredinom 1943. (bli-

zu 10.000.000 vojnika), a u trenut-ku kapitulacije Tredega Reicha (8.svibnja 1945.) Wehrmacht je imaojog 7.800.000 vojnika, easnika i do-easnika u svojim redovima (ovdjesu uraeunati i pripadnici Waffen

SS-a kojih je bilo oko milijun).Wehrmacht nije imao svoju je-

dinstvenu doktrinu i dugoroe-

nu strategiju djelovanja. Ovo nijebio propust najvigih easnika nego„usadena" mana svih do tada

ustrojenih njemaelcih vojnih su-

stava. Naime, niti na jednoj od

akadem ija (vojske, zrakoplovstvai ratne mornarice) nije postojao

predmet koji bi sustavno obradi-

vao strategiju. S trategijaje ostavije-na kao pod rueje djelovanja vrhov-nog zapovjednika (bio on Kaiser iliFtihrer) koji je odredivao njezineglavne smjemice. Djelomieno za-hvaljujudi navedenom , n jemaelcieasnici (osobito vojske), a poseb-no glavnostcderni easnici i genera-li, pokazali su odlieno poznavanjetaktike i u tom sm isli su im i njihovi

protivnici nakon Drugog svjetskog

rata iskazali svoje pogtovanje (rad-na skupina od 18 njemaeldh gene-rala na eelu s general pukovnikomFranzom Halderom izradila je zaamerielcu kopnenu vojsku „P oll-ski priruenik br. 1" - Field ManualNr. 1., kojime je njemadla taktika„ dairanj a misija" i borbenih skupi-na sltdbeno postala dio am eriekevojne talctike). Nadalje, general fel-dm argal Erich von Manstein slovii danas kao najbolji taktitar Dru-gog svjetskog rata, dokje „plutaju-ee okrtdenje" 1. oldopne vojske na

Istoenom ratigtu 1944., pod zapo-vjednigtvom generala oldopnigtvaHansa-Valentina Hubea, i danas

predmet proueavanja na vojnim

akademijama.




http://slidepdf.com/reader/full/vp-posebno-izdanje-2-svjetski-rat-wehrmacht 8/128P O S EB NO IZ D ANJ E

Z a k o n o m o u s t ro ja v a n j uW e h r m a c h ta o d 1 5 . o lu jk a 1 9 3 5 .

p r e d v id e n o je u s t r o ja v a n j e 1 2 v o jn i h

o k r u g a s 3 6 p j e a t k ih d i v iz i ja



„Esencija pjdatva jest hodnja - pripadnici Francuske dragovoljatke legije u hod n i na Istoenoni ratiku

zel_deZM2. SVJETSKI RAT WEHRMACHT

Doktrina(Skup sustavno uredenih na6ela

ratovanja kojemu odreduje smjer

djelovanja)Kao i svaka druga vojska koja je

pretrpjela ponaavajuei poraz,

tako se 6elnigtvo Njemgke vojskeprvih godina poslije poraza u Pr-

vome svjetskom ratu poeelo inten-zivno baviti njegovim uzrocima te

isto tako intenzivno razmigljati ousvajanju nove do ktrine. Temelj-ne odrednice te nove doktrine

oblikovao je jog general Hans vonSeeckt tijekom obavljanja duno-

sti. natelnika Ustrojbenog ureda

Reichsheera (od 1920. do 19 26.).Prihvgena doktrina nazvana je

„polcretni rat" („Bewegungslcri-

eg"). Tijekom vojnog pohoda na

Zapadu (svibanj-lipanj 1940.) je-

dan ce talijanski novinar upotri-

jebiti naziv „munjeviti rat" („Bli-tzkrieg") koji se potom uvrijtho

za opis njema6ke vojne doktrineu Drugom svjetskom ram (najvi-

ge zahvaljujua Josefu Goebbelsu,ministru promidThe Tre6eg Reic-ha, koji je odmah shvatio „potenci-

jar takvog naziva u promidtbene

svrhe). Temelj doktrine „pokret-

nog rata" je u bliskoj suradnji iz-

medu kopnenih i zrakoplovnih, a

prema potrebi i momarieldh sna-

ga, gdje su kopnene snage glavni

nositelji izvodenja pothvata, a zra-koplovstvo (i momarica) podrg-

ka izvodenju pothvata. Izvodenje

pothvata, prema doktrini „pokret-nog rata", odvija se u 6etiri „kora,Ica". Prvi „korak" po6inje bombar-diranjem protivnikove pozadine sciljem prekida veza izmedu prve

protivnikove crte i njegove poza-dine te onemogueavanje dopremeprieuva, uz istovremenu topnielcuvatru po prednjem protivni6kom

kraju radi izoliranja borbeno g po-drueja. Prema potrebi izvode se

padobranski desanti u protivni-

kovu pozadinu, a radi osiguranja

strateglcih ob jekata i sprje6avanja

njihovog rugenja (mostova, tune-la...). U drugom „koralcu" po6injeglavni napad oklopnim snagama

koje se uldinjavaju u protivnie-

Id raspored i probijaju ga. Boko-

10 OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.



i‘r‘mr‘mr•Crbc•Illraxibez c•zibg

Doeasnik postrojbi jurgrog (samokretnog)

topngtva (nositelj Vitdkog kriia)

e klinova Stiti motorizirano pje-

aStvo uz podrSku motoriziranog

topnigtva. Bombarderi nastavlja-

ju s napadima na srediSta dojav-

ni§tva, skladigta i glavne cestovnei 2eljeznitke (pomorske) komuni-

kacije u cilju sprjeeavanja dovode-

nja pojatanja. U meduvremenu,

pjagaeke snage uniStavaju izoli-

rane „&epove" protivnielcih sna-

ga na prvoj crti i „otvaraju" bojig-

nicu po njezinoj ukupnoj duNni.ijekom treeeg „koraka" oklopne

motorizirane snage brzo prodi-

ru u slobodni prostor te vfge obi-

aske i obuhvate u cilju okru2enja

protivnielcih snaga. Povezuju se s

ranije ubatenim padobranskim

postrojbama, koje su im osigurale

italne objekte na pojedinim ko-

munikacijama, tako da ne dola-

nja. Zrakoplovstvo i dalje djeluje

u pozadini protivnika i na pred-

njim krajevima oklopnih klinova

oma2u6i im u svladavanju otpo-a. Glavnina snaga napreduje, ne

eaju6i pa'nju na ostatke pro-

korak predstav-

Mladahni vojni trubae

lja prodor oklopnih i motorizira-

nih postrojbi, uz blisku podrSku

zrakoplovstva, u dubinu protivni-

kovog podrueja, olcruenje protiv-

nieldh snaga i njihovo unigtavanje

te zauzimanje vitalnih gradova. Za

to vrijeme pjegaele snage uniSta-

vaju preostale protivnitke snage u

izoliranim uporigtima i otpornim

totkama te organiziraju i osigura-

vaju nesmetanu opskrbu.

Opisani novi „stir ratovanja pred-stavlja ipak evolucijski razvoj koji

je trajao punih 15 godina, zapo-

tevAi u vrijeme von Seeckta, da bi

svoj konatni oblik dobio u vrijeme

Becka. Natin obuke i izvodenje za-

povijedno-stoernih igara zapoee-

tih tijekom postojanja Reichswe-

hra nadopunjen je izvodenjem

manevara po ustrojavanju We-

hrmachta, a sve u cilju prihvaea-

nja i terenske „provjere" funkcio-

niranja nove doktrine „pokretnog

rata", nastale u vrijeme Reichwe-

hra kada je Njematka slui'beno

bila razoru2ana, ali misaono i dok-

trinarno daleko ispred svojih bu-

duah protivnika.

Uz opisanu doktrinu „polcretnog

rata", u Njematkoj vojsci je i dalje

primjenjivana i stara doktrina „od-

lueujueeg manevra" (koju je obli-

kovao joS pruski general Hellmu-

th von Moltke 1850-tih godina).

Doktrina „odlue'ujuaeg manevra"

sastojala se u napadu pjegaStva

na krila protivniekog rasporeda,

njihov proboj i odbacivanje pro-

tivnika u njegovu pozadinu 'AM bi

glavninu protivnitldh snaga „au-

tomatskr dovodilo u okrilienje.Potiskivanjem protivnieldh krila

„stvorio" bi se efekt klijeSta time bi

se protivniku nametnula odlueu-

juea, njemaeldm generalima toli-

ko draga, „bitka u okru1enju" (Ke-

sselschlacht) koja je gotovo uvijek

zavfgavala potpunim uniStenjem

protivnitkih snaga.

Zapovijedanje(Funkcija rukovodenja postroj-

born u mirnodopsko i ratno vrije-

me, koja se sastoji u pravu zapo-

vjednika postrojbe da odlutuje o

uporabi postrojbe te u-smislu na-

vedenog izdaje zapovjedi i nadzi-

re njihovu provedbu)

U Njematkoj vojsci postajala su

dva temeljna naeela provedbe

funkcije zapovijedanja. Prvo od

njih je „naeelo dvojnog zapovi-

jedanja" (Dual-Befehlsprinzip)

koje se deituje u bliskoj i izrav-

noj suradnji izmedu zapovjed-

nika i natelnika sto2era postroj-

be. Temeljna karakteristika ovoga

odnosa je ravnopravnost, a ne

podeinjenost natelnika sto2era

zapovjedniku, iako on to formal-no svakako jest. Natelo dvojnog

zapovijedanja znaei zajednitko

zapovijedanje zapovjednika i na-

eelnika sto2era. Ovaj „model" za-

povijedanja potpuno je razlieit od

svih zapovjednih odnosa koji po-

stoje u bilo kojemu drugom voj-

nom sustavu. Naeelnik sto2era

predstavlja vise od podredenog

easnika iii osobe koja „samo" ko-

ordinira rad sto2era, on je opi-

san kao „mladi partner" zapo-

vjednika. lako je konaena odluka

pripadala zapovjedniku, naeel-

nik sto2era je sa zapovjednikom

odgovoran za konaeni rezultat.

Ukoliko je nastala situacija u ko-

joj zapovjednik nije uzeo u ob-

EBNO IZDANJE / STUDENI 2011



2. SVJETSKI RATAIKWW I3 M3MMTXlit ea°1e

Dio naslovn ica vojnog easopisa „Signa l koji je izlazio na gotovo svim europskim jezicima, pa i na hrvatskom (iz ovog easopisa potjeeu fotografije za ovo izdau e)

zir prijedloge natelnika stolera,

potonji je mogao nastojati da se

njegovo mi§ljenje unese zaseb-

no u ratni dnevnik. Ova distribu-

cija funkcija i ovlasti kojaje dobroprimijenjena jam6i izvrsno funk-

cioniranje svih dijelova sto'iera, aornogu6ava zapovjedniku fleksi-

bilnost i slobodu od previk de-

taljiziranog posla to „gubljenje"vremena i energije na rjegava-

nje "sitnih" operativnih poslova,

Gime se mogla dovesti u pita-

nje usredoto6enost na izvfgava-

nje temeljne zadaae. S druge pak

strane, odgovornost za izyfgenje

zadaae u potpunosti po6iva nazapovjedniku i naeelniku stole-

ra. Niti jednom d ijelu sto2era nijedopu§teno djelovati nezavisno,

uz iznimku, na temelju odluke

samog zapovjednika.. Centraliza-

cija odgovornosti zapovjednika jerazlog zbog kojeg sve mjere teme-ljene ne osobnom autoritetu za-

povjednika (stegovne, sudske...)

mogu biti implementirane jedino

od njega. S druge strane, natelnik

stolera odgovoran je da say po-

sao u sto'Zeru tee „glatko" u su-

glasju s odlukama zapovjednika.Drugo na6elo zapovijedanja pri-

mjenjivalo se pri zapovijedanju

postrojbama na bojIgnici i zvalo se„vodenje od naprijed" („Fiihrung

von Vorn"). To je znatilo da se za-povjednik postrojbe s dijelom

stolera koji se nazivao „vode6i

odred" (Fiihrungsstaffel - koji su

sginjavali zapovjednik postroj-

be, osobni poboenik, pomo6nik

pothvatnog easnika, zapovjedniktopratva, 6asnik za vezu sa zra-

koplovstvom, vozilo veze, teldid

i osiguranje) nalazi §to bliZe pr-

voj crti bojignice, a gotovo uvijek,§to je posebno karakteristieno zadjelovanje oklopne postrojbe, do-

slovno u „§picu" napada iii na pr-voj crti obrane. Na opisani naein

zapovjednik postrojbe ima pre-

gled situacije u realnom vreme-

12 POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.



stdera koordini-

zapovijedi.

bu od najvedeg zngenja.

jega stidi pravo-

ideno od ne-

na najva2nijem

o na svom m je-

sti provedena, zatim je sa

U Njemadkoj vojci bio je standard

da satnijom zapovijeda natporud-

nik, dok je prvim vodom u satni-

ji zapovijedao poruenik, a drugim

vodovima u satniji su zapovijeda-

li nadnarednici ili eak narednici

(u usporedbi s drugim europskim

vojskama, gdje su svim vodovima

u satniji zapovijedali easnici). Te-meljni cilj navedenog jest pripre-

ma doeasnika koji su zapovijedali

vodovima u satnijama za easnike.

S druge strane, postrojavanje no-

vih satnija, a potom ivecih postroj-

bi, moglo je bitiprovedeno iuz ma-

nji broj angdiranih dasnika.

StrukturaOkosnicu Reichsheera dinilo je

sedam pje§aelcih divizija koju su

uz operativno zapovijedanje nad

postrojbama unutar divizije ima-le i vojno-teritorijalne zadade (uz

jos tri konjanieke divizije koje nisuimale vojno-teritorijalnu kompo-

nentu). Zakonom o ustrojavanju

Wehrmachta od 15. dujka 1935.

predvideno je ustrojavanje 12

vojnih okruga s 36 pje§addh di-

vizija. Od postojedh sedam di-

vizija postrojeni su vojni okruzi

(pro§irivanjem postojedih) te je

ustrojeno pet novih zapovjedni-

§tava vojnih okruga. Nadelno je

svaki vojni okrug imao pod svo-

jim zapovjedni§tvom tri pje§ad-

ke divizije. Do 1937. postroje-

no je 13 vojnih okruga (I. — XIII.)

koja su imala vojno-teritorijalnezadade (vodenje mobilizacijskih

popisa ljudi i sredstava, vodenje

i obuka prieuvnika...) te tri vojna

okruga (XIV. — XV I.) za zapovije-danje oklopnim i motoriziranim

postrojbama, bez vojno-teritori-

jalnih funkcija. Pripojenjem Au-

strije u dujku 1938. postroje-

na su jo§ dva nova vojna okruga

i XV III.), a austrijska vojska

je kompletno uldopljena u Nje-

maelcu vojsku pri d'emu je dos-

lo do povedanja specijaliziranih

gorskih postrojbi od jedna na trigorske divizije. Poslije pripojenja

Ceske u dujku 1939. pri Delay-

nom protektoratu za Ce§ku i Mo-

raysku uspostavljeno je vojno za-

povjedni§tvo koje je imalo zadade

vojnog okruga. Zatim je uspo-

stavljeno jos jedno zapovjedni§-

tvo vojnog okruga oje nije

imalo vojno-teritorijalne zadade

nego je zapovijedalo oklopnim i

motoriziranim postrojbama. Na-

kon okontanja vojne kampanje

u Poljskoj, njezini zapadni dijelo-

vi, a koji su nekada bili u sastavu

Njemadkog carstva, ponovno su

pripojeni Njemad"koj te su na na-

vedenom podrudju ustrojen dvanova vojna okruga (XX. i XXI.). Na

ostatku podrudja okupirane Polj-

ske ustrojen je Generalni guver-

nerat pri kojemu je ustrojeno voj-

no zapovjedni§tvo razine i zadadavojnog okruga.

U trenutku proglaknja mobili-

zacije 26. kolovoza 1939. za Nje-

ma:61w vojsku je nastupila nova

ustrojbena shema. Citava vojska

je podijeijena na djelatnu (polj-

sku) vojsku (Feldheer) i dopun-

sku vojsku (Ersatzheer). Ustroja-

va se Zapovjedni§tvo dopunskevojske koje preuzima zapovjed-

ni§tvo nad vojnim okruzima. Za-

povjedni§tvo vojnog okruga (koji

je imao vojno-teritorijalne zada-

de) dijeli se na dva dijela: od pr-

yoga dijela postrojava se zapo-

vjedni§tvo zbora djelatne vojske,

a drugi dio nastavlja sa svojom

Pje§a§tvo tijekom vjezbe forsiranja rijeke

O IZDANJE / STUD ENI 2013 . 3



Itustracija: Velimir

2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHTP

funkcijom vojnog okruga. Time je

u Njematka vojska u samo neko-

liko dana dobila 19 potpuno ope-

rativnih zapovjedni§tava zboro-

va koji su odmah mogli preuzeti

zapovjedni§tvo nad podredenim

postrojbama (u ovaj broj uraeu-

nati su i zborovi koji nisu imali

vojno-teritorijalne funkcije, XIV.

- XVI. i XIX.) .

Djelatna (poljska) vojska sa-

stojala se od tri vrste postrojbi:

borbenih postrojbi (Fechtende

Truppen) u koje su ulazili zapo-

vjednigtva i stokeri (Vrhovno za-

povjednigtvo orukanih snaga,

Vrhovno zapovjedni§tvo vojske,

Glavni stoker vojske, stoked voj-

nih skupina, stoked vojski i sto-

2eri zborova), pjega§tvo (posli-

je dio postrojbi preimenovan u

grenadirske), motorizirane i lake

postrojbe (poslije preimenovane

u oklopno-grenadirske postroj-

be), gorske postrojbe, postrojbe

za posebnu namjenu, kaznene

postrojbe, konjanigtvo, oklopni§-

tvo, izvidnieke postrojbe, pro-

tuoklopne postrojbe, topni§tvo,

opkoparstvo, dojavni§tvo i voj-

no oruknigtvo. Drugu skupinu

postrojbi cinile su opskrbne po-

strojbe (Versorgungstruppen),

odnosno: opskrbne i postrojbe

za dotur, transportne, sanitetske

i veterinarske postrojbe, strakar-

ske postrojbe te vojna policija i

vojno-pdgtanska slukba. Treai dio

postrojbi obuhvatao je postrojbe

za osiguranje (Sicherungstrup-

pen) u koje su svrstane: zapovjed-

nigtva i stoked za vfgenje okupa-

cijske slukbe na zaposjednutom

podrueju, postrojbe „zemaljskih

strijelaca" (Landesschtitzen) za

osiguranje objekata i prometnica

na okupiranim podruejima te za-

povjednikva i postrojbe za euva-

nje logora za ratne zarobljenike.

posebnu skupinu su svrstani

vojni slukbenici (upravni, sudski,

vojno.okupacijski...), vojni sve-

eenici, vojni glazbenici i specija-

listi (Sonderfiihrer) koji su zbog

svojih specifienih znanja uvrgte-

ni u vojnu slukbu.

Najveea vojna postrojba je bila

vojna skupina (Heeresgruppe)

koja se natelno sastojala od ne-

koliko vojski i pro sjetno je brojala

oko pola milijuna vojnika. Buduai

da nije postojao stalni ustroj voj-

nih skupina nego su one ustroja-

vane prema zahtjevima, potre-

bama i moguanostima, time je

bio i odreden broj vojnika u nji-

ma te se on mogao kretati od spo-

menutog prosjeka prema „dolje"

(od 200.000 do 300.000 vojnika)

ili prema „gore" (do eak milijun

vojnika u jednoj vojnoj skupini).

Slijedeea nika postrojba od voj-

ne skupine bila je vojska (Armee)

koju se natelno sastojala od ne-

koliko zborova. Isto pravilo koje

je vrijedilo za vojne skupine vri-

jedilo je i za vojske, odnosno, nije

bilo stalnog (propisanog) sastava

vojske, nego su pod zapovjednig-

tvo pojedinog stokera vojske pod-

einjavane postrojbe prema kon-

lcretnoj potrebi. Tako se i sama

brojnost pojedine vojske kretala

od 100.000, pa do pola milijuna

vojnika. Za stokere vojski predvi-

deno je da mogu biti postrojavani

i kao oklopni (oklopna vojska) i u

samo jednom slueaju kao gorski

(20. gorska vojska).Postrojba nila od vojske bila je

zbor, a satinjavalo ga je nekoliko

divizija. Za razliku od vojnih sku-

14 OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013



. PANZER I B

(kraee od Panzerkampfwagen I A usfiihrung B iii kraee Pz.Kpfw .

I Ausf B ; prevedeno - oklopno borbeno vozilo I, inaeica B)

Prvi borbeni tenk Panzer I A Nijemci su proizveli 1934. u 585

primjeraka. Zbog slabog motora koji se pregrzjavao ina eici A pro-

dtdeno je tijelo tenka dodavanjem jos jednog reda kotata. Takoizmijenjen postao je Panzer I B koji se proizvodi od 1935. do

1940. godine kao skolsko vozilo za obuku oklopnih postrojbi. Medutim, zbog nedovoljnog broja tenkova u test oklopnih divizija

i on postaje borbenim tenkom. Posljednjih 74 u naortdanju sunjemackih oklopnih divizija 1941. u vrijeme napada na Sovjetski

Savez. Preostali tenkovi povuceni su iz sltdbe do kraja iste godi-

ne. Sveukupno je proizvedeno 1.493 tenkova Panzer I .

oje su predstavlja-

imali su svoju „specijalizaciju".

odnosno Panzerkorps),

zborovi (Volks-Artilleriekorps).

e su postrojavane kao: pje-

§a*tke, motorizirane (oklopno-

grenadirske), oklopne, gorske,

konjanfece, lovatke, tvrdayske,

topniece i za osiguranje. Same

pje§atke divizije dijelile su se po

svom ustroju, zadati, broju voj-

nika i naortdanju te opremi na

pjegatke divizije ustrojene unu-

tar valova mobilizacije (val mo-

bilizacije pojedine pjeggke di-

vizije odredivao je njezin ustroj,

popunjenost odredenim godi§ti-

ma vojnih obveznika, brojeano

stanje divizije te kvalitetu naoru-

2anja i opreme). Navedeni valo-

vi mobilizacije kretali su se od I.

mobilizacijskog vala iz kolovoza

1939. (vojnici na odshdenju voj-

ne obveze) do XXX V. m obilizacij-skog vala iz cdujka 1945. godine.Unutar samih valova pojedine

pje§atke divizije bile su oznatene

kao posadne (divizije XV mobi-

- te 'Zino: 4,0 t

- posada: 2

- aortdanje: 2 strojnice 7,92 mm- treljivo: 2.2 50 metaka.,- oklop kupola: eelo: 13mm/80°, bok: l3mm/68°, straga:

13mm/68°, krov: 8mm- oklop tijela: eelo: l3mm/68°, bok: 13mm/68°, straga:13mm/90°, krov 6mm-motor: benzinski Maybach NL38TR- snaga motora: 100 KS

- najveea brzina po testi: 40 km/h- doseg: 170 km

- dimenzije: d-4,42m, s-2,06m, v-1,35m

5



Vojnici Njemaekog afriekog zbora u njetkim trenucima odmora

Zraeni „pogled na tiplL i; jesto uz obalu Sredozemnog more u sjevernoj Africi kroz

koje su prolazile postrojbe Njemaekog a friekog zbora

E t 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

lizacijskog vala), prieuvne ili do-

punske (divizije X. mobilizacij-

skog vala).Tako su pjegaeke divizije I. mo-

bilizacijskog vala imale 16.977

vojnika, doeasnika i Casnika svr-

stanih u tri pjegatke pukovnije,

topniekoj pukovniji (od eetiri di-

vizijuna), izvidnitkoj bojni, pro-tuoklopnom divizijunu, opko-

parskoj bojni, bojni dojavnigtva

te divizij skim postrojbama za po-

drglcu (transportnim kolonama,

sanitetskoj satniji, motoriziranoj

vojnoj bolnici, veterinarskoj sat-

niji, motoriziranom vodu vojnog

orldnikva i vojnoj pogti divizije).

Pjegatka pukovnija (Infanterie-

regiment, od 1942. Grenadierre-

giment) s 3.049 vojnika, natelno

se sastojala od tri bojne, topniC-

ke satnije (180 vojnika), protuo-

klopne satnije (170 vojnika) i sto-

2erne satniju. Bojna (Bataillon)

pjegaCke pukovnije imala je 860

vojnika rasporedenih u tri stre-

ljatke satnije i prateCu (tegku)

satniju s tegldm pugkostrojnica-

ma i srednjim bacaelma. Stre-

ljatka satnija (Schtitzenkompa-

nie) sastojala se od tri streljaela

voda. Tijekom trajanja rata stre-

ljatki vod je bio izlcden promje-

nama u svom unutarnjem ustro-

ju. Na paetku rata svaki pjegaeld

vod sastojao se od tetiri streljatke

desetine i bacaeke skupine od tri

vojnika s jednim bacatem 50 mm

te maloga sto2era (zapovjednik,

vodni narednik, bolniear s dva no-

sioca ranjenika i dva vojnika do-

javnigtva s jednim krugovalom),

ukupno 50 vojnika. Ovakav ustroj

vrijedio je do lipnja 1944., a tada

pada 1943. pristupilo se „ujedna-

6avanju" postojeCih pjegaCkih di-

vizija, koje su bile ili „dvojnog"

ustroja (Istano ratite, dvije pu-

kovnije sa po tri bojne) iii „troj-

nog" ustroja (ostala ratigta, tri pu-

kovnije sa po dvije bojne). Prema

navedenoj zapovijedi sve divizije

trebalo je prilagoditi „dvojnom"

ustroju, zaldjutho sa 20. oaljkom

1944. godine. Novi tip divizija na-

zvan je „PjegaCka divizija novogatipa 1944."

Motorizirane divizije su do 1940.

imale po tri motorizirane pukov-

nije, a zatim su smanjene na dvije

motorizirane pukovnije (tako do-biveni „vigalc" pukovnija iskori-

gtenje za postrojavanje novih mo-

toriziranih divizija). Motorizirane

divizije od dvije pukovnije imale

su ukupno 14.319 vojnika. Broj-

eana snaga gorskih divizija izno-

sila je 14.131 vojnik, a sastojale suse svaka od dvije gorske pukov-

nije s po tri gorske bojne. PoCet-

korn lipnja 1942. zapovjedeno je

od strane Glavnog sto2era vojske

preustrojavanje sedam pjegat-

kih divizija u lake pjegaCke divizi-

je. Od 28. lipnja 1942. naziv lakepjegaeke divizije promijenjen je u

lovaelce divizije. One su se sasto-

jale od dvije lovatke pukovnije sa

je pjegatki vod smanjen na tri de-

setine te je njegova snaga iznosila

33 vojnika (jedan easnik, tri doCa-

snika i 29 vojnika). Unato6 nave-

denom smanjenju vatrena mo6

voda i dalje je ostala snaina: cetiri

pugkostrojnice, sedam strojnica i

29 pugaka. Oklopno-grenadirski

vodovi kod oklopnih divizija ima-

li su jog jatu vatrenu mo6 koju je

Cinilo devet pugkostrojnica. Stre-

ljatka desetina dijelila se na pug-

kostrojnieku skupnu (pugkostroj-

niCar i dva nosata streljiva od koji

je jedan nosio i dvije prituvne ci-

jevi za pugkostrojnicu) i strelja6-

ku skupinu. Na temelju zapovjedi

Glavnog stcdera vojske od 2.1isto-




N J E M A E KI N A P A D N A P O U S KU

LITVANVAZIJA NA POLJSKU

1.-28. rujna 1939.

njemadd napadi

ruski napadi

-4

•Lablau

poljska povlatenja B O C H

..?:.

omza 1xxxx 's.. ..... xxxIII Modlin-4 onGUDERloW'

Narew"•.. .•: • .. ..,:

A'

v

PRAG

• Kutna Mora

SLOVACKAx x x-XXII

•

Stanisldwpw

• PresovX X X

R U N D S T E D T

AUSTRIJA

BEeBr slava

•

Trnava

•

I

1.1.0101.101.1 njemaao-ruskalinija razgranitayanja

„... . podraje okupljanjanjematkih snaga Onigsberg

/IS" poljske obrambene crte

poljske crte boj&a

X I X

GLIDER AN xxxx„... in klitioyze

X X .......xxxx llenstein

X X I xxx

xxxx• Elbing

K U E C H L E R....................

xxxx I G

xxxx

•Insterburg

...............xxxx ......... ...... ...MNNarw" .

.........

.................

•Kalvarya

1SSSR

• Poznan

xxxxPoznan

M o

, • Kalisz ••• NIELodz

. . . . .

• tpdz

• Tomoszon ...

xxxMIN Lodz

K A

. . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .

....Rozan. . .

Inowro & w.Wloclavvek• ii

;Flack\

xxxx,-

iii4,,„,

-.

RE PoArze.-

1 4 : . . .iedice

,Av ...e...•

i xxxx ., i,,4.,„...—xock

sOs

.11

•

Landsberg

Guben:

X X

scow• xxxBreslau umem X I I Kielce..... .....

.. ....

x x x-Iv

.. ).* xxx®Cracow

Katowice•

................................................

..............

T , .` Cracow .... •.. ........................

............. . . . .

............

•

...........

Nowy Sacz . .......... .. .... ......... •......... .... .......... 4r-

..... .......

............................

X X

..

........

xxxx

111.xx ge edit/1r

B L A S K O W I T Z ppel ... . t .............

xxx

HOEPPNER

x x xEllyn

X V I I

• Tregin

xxxx

L I S T

•

• zingorod

Zvolen

MADARSKA

• Budimpegta

`[ 4

•

MDskolc

V A R § A V A

1 7



2. SVJETSK I RAT/WEHRMA CHT

0 vojnika u pukovniji) i

oklopne d ivizije proizlazila je

zajedno

masivna

ba krugovalnih (radio) ure-

je shvatiomoguanost uporabe kru-

ovima. Ova uporaba

odnosila na koordi-

s oklopnim

jednu srednjih

lakih tenkova tipa II s

m, pet tenkova tipa III

s topom 75 mm). Osim oklo-

o 14.373 vojnika. Kra-

sastavu. Od

e pukovnije

oklopno-grenadirske pukovni-

pne satnije s po 22 tenka (ukupno

u bojni 88 tenkova, odnosno u pu-

kovniji 176 tenkova). Natelno je

prva bojna u oklopnim pukovnija-

ma opremljena tenkovima tipa

s topom 75 mm, dok je druga boj-

na pukovnija opremljena tenkovi-

ma „Pantera" (tenk tipaV). Od ko-lovoza 1944. uveden je novi ustroj

oklopnih divizija - „Oklopna divi-

zija 44", koja je u odnosu na pret-

hodni ustroj smanjila broj tenkova

u oklopnoj satniji s 22 na 1 7 (razlo-

zi za ovo smanjenje tenkova u sat-

niji su prije svega zbog pove6anja

gubitaka tenkova i objektivne ne-

mogutnosti da njematka vojna

proizvodnja nadoknadi iste). Pre-

ma novom ustroju oklopna bojnaima 68 tenkova, a pukovnija 136

tenkova tipa IV i „Pantera". Kra-

jem ciujka 1945. odredeno je pre-

ustrojavanje svih oldopnih divizijapo ustroju „Oklopna divizija 45".

Prema posljednjem ustroju oklo-

pnih divizija one su u svoj b iti sve-

dene na ojatane oklopne borbene

skupine. Oklopna pukovnija di-

vizije, prema posljednjem ustro-

ju, ima samo jednu oklopnu boj-nu (druga bojnu su cinili oklopni

transporter ) od t etiri satnije s po

10 tenkova u satniji (dvije satnije

OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.



tenkova IV i dvije satnije „Pante-

ra"), odnosno, ukupno 40 tenkova

po diviziji.

O b u k aNova, mnogostruko uve6ana

Njemadca vojska trebala je ogro-

man broj novaka za popunu no-

voustrojenih postrojbi. Buduai

da se Reichsheer popunjavao is-

kljudvo dragovoljcima, eitav mo-

bilizacijsld sustav koji je posto-

jao do 1918. tijekom 1920-tih vfge

nije al'uriran tako da s ponovnom

uspostavom op6e vojne obveze

1935. novoustrojeni vojni uredipri jedinicama lokalne samou-

prave dobivaju temeljnu zada6u

izrade of evidnika vojnih obve-

znika na svom podru6ju djelo-

vanja. Po naredbi ministra unu-

tarnjih poslova Reicha Wilhelma

Fricka obvezana su sva policijska

tijela da stave vojnim okruzima,

odnosno lokalnim vojnim uredi-

ma popise njemaddh gradana s

njihovim adresama i godi§tima snaznakom tko je 2idov ill stranac.

Po dobivanju navedenih popisa

te njihovoj „prilageKlbi" za vojnu

uporabu kroz stvaranje oeevid-

nika vojnih obveznika ve6 1935.

„Stvarnost Pokretno g rata (Bli-

tzkriega) - kolona pobjednika (de-

sno) i poraienth (lijevo)

poeela su prva pozivanja dvade-

setogodgnjaka na slt.denje vojne

obveze. Zajedniddm djelovanjem

civilnih i vojnih struktura stanov-

nlgtvo, pogotovo vojni obvezni-

ci i oni koji 6e to uskoro postati,

stalno je „podsje6ano" da je voj-

nieki poziv jedan od najeasnijih.

SluZ'bena promicliba na svakom

je koraku velitala zivot vojnika, a

vedna djece usmjeravana je pre-

ma vojnom „putu".

Svepro2imajud efekt dolaska na-

cista na vlast osobito se osjetio

kroz djelovanje Hitlerove mlade-

zi H)) i Dr2avne

radne sluThe (Reichsarbeitdienst

- RAD ). Svaki mladi6 i djevojka uTre6em R eichu bili su obvezni biti

djelom obje organizacije koje su u

svojoj biti bile poluvojne organi-

zacije. U sidopu Hitlerove mlade-konstantno su provodena tjele-

sna obuka (treninzi izdriljivosti),

u6enje „eitanja" zemljovida i ori-

jentacije te obuka u rukovanju

lakim pje§aelcim naortdanjem.

Slutha u Dr2avnoj radnoj

bila je obvezna za sve mladi-

ee i djevojke u trajanju od godinudana i provodila se uglavnom u

ruralnim podru6jima Tre6eg Rei-

cha. Za vojne obveznike podnja-

la je zavr§etkom srednjo§kolskogobrazovanja te prije pozivanja na

odsltaenje vojne obveze. Sve na-

vedeno pripremilo je vojne obve-

znike (novake) mentalno i fizi6ki

za tegku i zahtjevnu vojnu obuku

koja je slijedila. Svaki vojni obve-

znik dobivao bi u lipnju one go-

dine kada je trebao pristupiti na

vojnu obvezu pismenu obavijest

u kojoj su navedeni osnovni de-

taiji gdje se trebao javiti. U drugoj

pismenoj ob avijesti koju je novakdobivao paetkomrujnaponomo

se navodilo m jesto javljanja te do-

kumenti koje je novak morao po-

nijeti sa sobom: lijediieku vojnu

knjaicu te of evidnik iz Hitlerove

mladeN i DrIavne radne

Osim pripreme za vojnu sluzbu

godina provedena na selu imala

je pozitivan efekt za veainu nje-

ma6ke mladen Kako je to i sam

uoeio William L. Shirer, ameridd

novinski i radio dopisn ik iz Berli-na (koji se nikako nije mogao svr-

stati medu „obo2avatelje" Hitlera

i Tre6eg Reicha), a koji je tijekom

svibnju 1940. boravio na Zapad-

nom bojiAtu te promatrao jednu

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 9



Sveanost prilikom uruavanja odlikovanja u topnitkoj postrc,

I n 2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT l_dtZ7\a

kolonu britanskih zarobljenika,

mladiea upalih prsa, ve6inom ne-

uhranjenih i polu pogrbljenih te

drugu kolonu njemaelcih vojnika

(koja se istovremeno kretala su-

protnom stranom ceste te po go-

dinama „odgovarala" Britanci-

ma) dobro uhranjenih, uspravnih

i preplanulih mladiea sto je kon-kretno ilustriralo, kako zaldju'euje

Shirer, tko je na kakav naein vodiobrigu o svojoj

Izobrazbene postrojbe (bojne)

Njemaeke vojske imale su repu-

taciju grubosti (poneke, kao §to

je to jednom primijetio i sam ge-

neral pukovnik Heinz Guderi-

an, „naginjale" su prema sadiz-

mu). Medutim, glavnina obuke

bila je „diktirana" iskustvom Pr-

vog svjetskog rata. Veeina doea-snika kojima je povjerena obu-

ka novaka bili su veterani rovova

Prvog svjetskog rata te su dobro

znali da se vojnik nese dobro bo-

riti ukoliko je neiskusan, a uz to

jos umoran, gladan, promrzao

ili mokar. Rigorozna obuka kojoj

su bili podvrgnuti novaci imala

je za cilj pripremu na realnost zi-

vota na boji§tu. Jedan od glavnih

zahtjeva bila je mobilnost, odno-

sno fizieka izdr2ljivost u hodnji. Uskladu s navedenim doeasnici su

forsirali novake do gornje granice

izdrlivosti pod motom „znoj §te-

di krv". Temeljna izobrazba no-

vaka trajala je 16 tjedana i pred-

stavljala najefikasniju temeljnu

obuku u usporedbi s bilo kojom

drugom vojskom u torn trenut-

ku. Glavna zadaea temeljne izo-

brazbe bila je da od „sirovog" no-

vaka stvori vojnika koji ee slUgati.Medutim, novaci su, „odgajani"

da djeluju samoinicijativo ako to

prilike zahtijevaju. Njemaeka voj-

ska nije slijedila Napoleonovu fi-

lozofiju da svaki vojnik u svom

teleaaku nosi mattalsku palicu,

nego je isla za filozofijom da sva-

ki vojnik (doeasnik i easnik) budu

tako izobra2eni da mogu od-

mah preuzeti du2nosti jedan ein

vise (najmanje) od svoga trenut-

nog postavljenja. Novaci su stal-

no upozoravani da je prisega koju

su dali esencija njihovog vojnog

'2ivota te da east vojnika poeiva

na bezuvjetnoj osobnoj odanosti

naciji i po cijenu vlastitog 2ivota.

Po dolasku u svoju izobrazbenu

postrojbu (bojnu) novak bi prvo

upoznao svoga zapovjednika de-

setine, desetnika (Gefreiter), ko-

jega se se ubrzo naueiti bojati, ali

isto tako po§tovati. Potom nova-

ci upoznaju svoje satnijske na-

rednike (Feldwebel) i samog za-

povjednika satnije. Zapovjednilt

satnije je odelavao jedno uvod-

no predavanje o Njemaekoj voj-

sci i njenom polo2aju u dru§tvu

te su strogo upozoreni da se odtoga trenutka nese tolerirati bilo

kakva politicks djelatnost. Nova-

ci su se potom upuaivali na §i§a-

nje te zadu2ivanje osobne odore

i ostale osobne opreme. Desetni-

ci i narednici novacima su davali

instrukcije o pravilnom no§enju

odore i odr2avanju eistom, a po-

torn su novaci zapakirali civilnu

odjeeu u kojoj su do§li u poseb-

ne vreee te je ista slijedeeeg dana

slana kueama novaka. Novaci su

sada postali vojnici te „subjekt"

vojne discipline, a zatim su upu-eeni u procedure pozdravljanja,

odnosno da moraju prvi pozdra-

viti (kako vani tako i u prostori-

ji) sve starije po einu pripadnike

Njemaek e vojske (gto je u torn tre-nutku znaeilo praktieno sve koje

sretnu).

Sama izobrazba planirana je me-

todieno tako da je u potpunosti

iskori§teno sve vrijeme tijekom

radnog dana. Tipieni izobrazbe-

ni dan zapoeinjao je budenjem

u 5.00 sati, potom namje§tanjem

kreveta, osobnom higijenom,oblatenjem i doruekom (do 6.45).

Dan je bio podijeljen na jutarnju

obuku (predavanja i stupanje -




Ilustracija: V e l i m ir V u k ti E

icir), a poslijepodnevna obu-

ljeni za pri-

svakom vodu navede-

zapovjednik satnije. Tijekom

storija.

, pigtoljem (gest

nicom (68 sati od toga

orali usvojiti zna-

sastavljanja svakog od navede- orijentirati zemljovid te mai se

nih vrsta orutja. Uz navedeno kretati sluteei se njime), slutiti

novaci su morali usvojiti znanja se kompasom i kvadrantom te na

iz eitanja zemljovida, vojnog do- temelju toga nacrtati sekciju. Na-

pisivanja i prijavaka te procjena vedeni trud oko ueenja rukovanja

udaljenosti i razlikovanja cilje- zemljovidima bio je dio navedene

va. Posebna p 'lnja posveeena je osnovne filozofije da svaki vojnik

usvajanju znanja iz uporabe ze- mote raditi posao svog neposred-mljovida pri eemu je svaki vojnik no pretpostavljenog, odnosno da

morao naueiti „eitati" zemljovid svaki vojnik mote „pronad" naj-

(prepoznavati zemljigne oblike, bolji put za kretanje po terenu na

••••

PANZER 38(t) Dedka CKD iz Praga konstruirala je 1937. za svoje vrijeme vrlomoderan laki tenk LT vz 38 zapoeev§i od shjedeee godine njegovu

proizvodnju u seriji od 150 tenkova. Miinchenskim sporazumom

s Njemaekom proizvodnja je ubrzo zaustavhena. Nakon njernae-

ke okupacije Cake u CKD-u je nastavljena proizvodnja tenkova

LT vz 38 za Njemaeku vojsku. Tenk je preimenovan u Pz.K pfw.

38(t) iii jednostavnije Panzer 3 8(t). Proizvoden je u inaeicama odA do G. Za njemacke oklopne postrojbe do heta 1942. proizvedenje ukupno 1.331 tenk. Tenk se u uporabi pokazao pouzdanim. Unapadu na F rancusku 1940. godine 7. njemaeka oklopna divizija

bila je naorulana tim tenkovima. Tenkove Panzer 38 (t) dobili sui njemacki saveznici, Madarska, Rumunjska i Slovacka, koji su ih

koristili do kraja rata.

- tezina: 9,5 t- posada: 4- naoruZanje: 1 top 37 mm K wK (t) L/47.8, 2 strojnice 7,92 mm

MG37(t)- oklop kupole: prednja ploca: 25m m/80°, boeni i straga

15mm/80°,- oldop rednja ploea. 25mm/73°, boena: 15mm /90°, stra-

Znja: 15mm/72°- motor: benzinski Praga EPA

- snaga motora: 125 KS- najveea brzina po testi: 42 km/h- doseg: 250 km

dimenzije: d-4,61m, §-2,14m, v-2,40m

temelju zemljovida kako u napa-du tako i u obrani. Svi novaci mo-rali su usvojiti temeljna znanja

iz balistike te naueiti procijeni-

ti domet (daljinu). Tako je svakapjegaela bojna u svojoj puglco-

strojniekoj satniji imala prenosi-

vi daljinar. Za svakoga vojnika jeod vitalnog znaeenja bilo usvoji-ti „vjegtinu" procijene daljine dabi mogao postupiti po dobivenimzapovijedima za gadanje te stvo-riti djelotvornu „tueenu zonu"

tako da svaki naboj na kraju svo-je putanje zavrgi tamo gdje i tre-ba biti — na prednjem kraju pro-tivnika. Pjegaci su tijekom obuk emorali usvojiti temeljna znanja

oko izdavanja uputa za gadanje

bacaekim postrojbama pri pje-

gaelcoj bojni i topnielcim postroj-

bama u pjegaekoj pukovniji izjednostavnog razloga, ukoliko jetopnieki osmatraeki easnik bio

odsutan, svaka pjegaeka postroj-ba m ogla je tratiti ueinkovitu to-pnieku podrgku pukovnije.Uloga strijelca (Sc htitze) u Nje-matkoj vojsci bila je drugaeija

nego u ostalim europskim voj-

skam a. U Njemakoj vojsci strije-lac je izvrgavao odlueujud napadna polotaj protivnika nakon gto jepugkostrojnica pobijedila u vatre-nom okrgaju. Kod d rugih europ-

skih vojski strijelac je predstav-ljao okosnicu p jegagtva, zato Itoje nosio bod (bajunetu), a pugko-strojnice su shvgane kao orulje

podrgke, a ne glavno (odlueuju-ee) orutje kao kod Njemaeke voj-



Vrhovni zapovjednik Wehrmachta i od prosinca 1941. Vrhovni

zapovjednik vojske Adolf Hitler

® 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

ske. Upravo iz navedenog razloga

svaka pje§atka desetina u svom

sastavu imala je jednu pu§ko-

strojnicu. Za pu§kostrojnieare je

predvidena dodatna obuka (pet

sati tjedno) koja je obuhva6ala:

punjenje, pra'injenje, 6i§eenje i

otklanjanje zaglavljivanja naboja

te nizanje naboja i plan vatrenog

djelovanja. U samom tijeku te-

meljne obuke od 16 tjedana svaki

novak proveo je 398 sati na opthj

vojni6koj obuci kako je opisano,

a 234 sata na vje2banju gadanja

§to je u odnosu prema gadanju

pu§kom znaeilo 40 sati na tjedan.

Svaki novak je tijekom obuke u

gadanju ispucao oko 300 komada

streljiva, a pu§kostrojni6ar do 900

komada.

Temelj talctieke vjekine predstav-

ljao je trening na terenu. Njemae-

ld vojnici ueeni su da budu agre-

sivni i uvjethavani u energithem

kretanju kako prije bitke tako i

tijekom bitke. Tako su i tijekom

obrambenih djelovanja zadr2a-

vali isti „ratoborni" odnos prema

protivniku kao i kod napadnih

djelovanja. Uvijek je iznad sve-

ga bilo u6enje u praksi i novak je

samo nekoliko sati proveo u u6io-

nici u6eei pje§aelce borben evje§ti-ne dok je najve6i dio vremena iste

uvjethavao na terenu. U proved-

bi treninga na terenu polazilo se

od toga da bude §to je mogu6e re-

Taku se prilikom uvja-bavanja napada pucalo „pravim"

streljivom iznad glava novaka uz

minimalne sigurnosne mjere te

su isti bili izvrgnuti bacaekoj vatri

na razdaljini od 25 metara. Novaci

su zatim bili podvrgnuti bliskom

topnlekom djelovanju (na razda-

ljini od 50 metara) kako bi „osjeti-

li" efekt neposredne topnitke va-

tre te stalno ponavljali pojedina

kretanja preko zemlji§ta, uvjth.

bah protuzrakoplovnu i protuo-

klopnu borbu te prikrivanje. U6e-

ni su da iskopaju zaklon za sebe,a potom i za prate& tete naoru-

'±anje. Na kraju temeljne obuke

od 16 tjedana svaki pje§ak je mo-

gao prije6i dnevno 28 km u bor-

benom pohodnom poretku no-

sed uz vlastitu opremu (oko 20

kg) jos dodatnih devet kg borbe-

nog kompleta streljiva. Kao kraj-

nji rezultat dobivao se vojnik koji

se mogao efikasno boriti u svo-

joj postrojbi, ali i neovisno od nje

i pre2ivjeti. Po zavr§etku 16 tjed-

ne obuke novak se upueivao na

specijalistiecu obuku odredenogroda ili struke u trajanju od devet

mjeseci. Po okon6anju specijali-

stiace obuke novak se rasporedi-

vao u syoju „mati6nu" postrojbu

do okoneanja vojne obveze (idu-

aih devet mjeseci). Navedenih

posljednjih devet mjeseci obuke

novak bi „staErao" u svojoj po-

strojbi, odnosno iz dana u dan po-

navljao bitne radnje iz temeljne i

specijalistieke obuke uz svakod-

nevni fizi6ld trening (fielovjethu).

Poeetkom rata, a pogotovo kasni-

je u ratu, uslijed sve yeah gubita-

ka i urgentne potrebe popune po-

strojbi, obuka vojnika smanjena

je prvo na tri mjeseca, a krajemrata na samo §est tjedana.

Obuka do6asnika provodena je na

jo§ rigorozniji natin nego opisana

obuka vojnika. Od samog odabi-

ra (obi6no su birani najbolji no-

vaci, kojima je ponudeno daljnje

§kolovanje u doeasni6kim skola-

ma te time karijera djelatnog do-

6asnika) kandidata za budu6e

daasnike, preko svakodnevne

vrlo naporne obuke. Za Njemat-

ku vojsku, doeasnici predstavljali

su „ki6mu vojske" („Rtickgrat der

Heeres"). Popuna dotasnicima ti-

jekom rata vrtena je na na6in da

se iz kontingenta novo prido§lih

vojnika, nakon prvih borbi, „iz-vlaelli" oni koji su se istaldi u bor-

bi te ih se nakon skrgene obuke

promoviralo u daasnike.

Djelatni easnici djelali su se u tri

osnovne skupine: trupni, glavno-

sto2erni i specijalistidd. U vreme-

nima kada vojska nije raspolaga-

la s sredstvima i mogu6nostima

provodenja sveobuhvatne obuke

(20-tih godina XX. stolje6a), a po-gotovo izvodenja manevara, radi

uvjeThavanja zajednielcog djelo-

vanja veeih postrojbi, iznadena

su rje§enja koja su omogu6avala

da 6asnici (posebno glavnosto-

2erni) u postojeeim okolnosti-

ma putem zapovjedno-stoZ"ernih

igara uvjethavaju zapovijedanje

vedm postrojbama. Kao produkt

navedenog razvijen je 6itav su-

stay zapovjedno-sto2ernih iga-

ra od razine pukovnije do razine

zbora iii vojske. Posebno je rigo-

rozna bila obuka glavnosto2ernih

6asnika. Glavnosto2erni 6asnici u

njema6k oj vojsci bili su najcjenje-niji dio 6asni6kog zbora, a sama

obuka za glavnosto2ernog 6asni-

ka bila je duga i izrazito temeljita.

Nakon zavrgetka vojne §kole od

tri godine, 6asnik je dobivao ras-

pored u postrojbu (stgiranje) na

dvije godine. Nakon provedene

dvije godine u postrojbi, mogao

je u svojom vojnom okrugu apli-

cirati na natje6aj za glavnosto2er-

nog easnika. Potom je pozivan da

pristupi testu, a ukoliko je njega

uspje§no poloZlo bio je primljen

na Ratnu akademiju (Kriegsa-

kademie). Glavnosto2erna obu-ka na Ratnoj akademiji trajala je

slijedeee tri godine. Nakon obu-

ke na Ratnoj akademiji slijedio je

period od dvije godine pokusnog

razdoblja, u kojemu je prgen rad

easnika. Ukoliko bi easnik za-

dovoljio u pokusnom razdoblju

bio je primljen u glavnosto2er-

nu struku s pravom no§enja svih

obilje2ja te struke (crvena boja

struke na naramenicama i crve-

na traka na vanjskom §avu s1u2-

benih hlaa) i dodatka "i. G" („in

Generalstabs" — u glavnom sto2e-ru) iza osobnog Cala.

Obuka 6asnika za pojedine rodo-

ve i struke provodila se u specija-

liziranim vojnim §kolama pojedi-

nih rodova ili struka. Skolovanje

za easnika trajalo je tri godine, a

potom se pristupalo polaganju

zavr§nog ispita. Tijekom §kolova-nja, a da bi uspje§no mogli polo-

zavr§ni ispit, kadeti su mora-

li svladati pet temeljnih na6ela:

sposobnost donogenja brzih od-

luka, sposobnost dono§enja krat-

ke i jasne usmene zapovijedi,shvganje uporabe terena, spo-

sobnost shvaeanja situacije te na

temelju toga donogenje zapovije-

22 O S EB NO IZ D ANJ E / S T U D ENT 2 013 .



Opskrba je m orala pod svaku cijerzu stiOi do prve crte bojista

Vojnicima su uvijek najbolje odgovarale zarobljene stvari, tako njemacki

vojnikuZiva u britanskim poslasticama

posebno cijenjeno

asnik je dobivao obuku za

da je u odredenom

lje. Ukoliko je ka-

donja granica vremena

za moguee pro-

mladom easnilcu da-

eduje sluThi u voj-

ude. Casnici visoko spe-e-

kolovali su

se na civilnim fakultetima uz ob-

vezu pohadanja odredenih voj-

nih kolegija. Tijekom rata popu-

na easnicima vr§ena je na gotovo

identiean nadin kao kod dodasni-

ka. Odnosno, u borbi istaknuti

doeasnici, „izvladeni" su iz svojih

postrojbi, upudivani na dasnid-

ke teeajeve (Offizier-Lehrgang)to potom promovirani u easnike.

Zbog strahovitih gubitaka, pogo-

tovo medu easnieldm zborom,

krajem rata Njemadca vojska bila

je suotena s ozbiljnom krizom

nedostatka dasnika. Dok su po-

detkom rata bojnama eesto za-

povijedali i potpukovnici, krajem

rata vedinom bojna zapovijedali

su samici ili dak natporudnici.

Taktika

(Dio opde ratne vjetine kojaobuhva6a teoriju i praksu pripre-

manja, osiguranja i vodenja tak-

tidldh postrojbi u borbi, a provodi

se kombiniranjem vatre, pokreta

i udara)

OpEa taktrika nafela

Osnova njemadke taktike pred-

stavlja primjenu „taktike dava-

nja misija" („Auftragstaktik"), od-

nosno zadada. Pojednostavljeno,

navedenu taktiku mo1emo opi-

sati na slijeded nadin: zapovjed-

nik daje podredenom dasniku za-

dadu, ali ne govori mu kako de je

izvr§iti. U isto vrijeme zapovjed-

nik upoznaje podredenog dasnl-

ka sa cjelokupnim pothvatom

(svojim zadatkom), tako da u slu-

eaju promjene situacije „misija"

ipak mote biti izvedena uspjeg-

no, bez potrebe izdavanja novih

zapovijedi. Primjena navedenog

temelj je za vodenje ofenzivnih

pothvata. Medutim, istovremeno

fleksibilnost i taktidca odgovor-

nost za provodenje kod mladih

zapovjednika razvija inicijativu i

borbeni duh, §to je okosnica po-

na§anja njemadldh zapovjedni-

ka postrojbi u oba svjetska rata.

Bitka sa svojim desto brzo pro-

mjenjivim tijekom zahtijevala je

visok stupanj samostalnosti na

svim razinama zapovijedanja.

Upravo se iz tog razloga „talcti-

ka davanja zadataka", odnosno

ograni6avanje na postavljanje ja-

snih i jednostavnih zadada koje

poddinjenim zapovjednicima

ostavljaju slobodan izbor nadna

i oblika izvr§enja. Uvjet za samo-

stalno djelovanje, a ipak u duhucjeline, predstavlja easnidld ka-

dar obuden po istim nadelima.

Pored odgovornosti koju nosi za-

3



Vojnici prilikom ga§enja poZ'ara na civilnom objektu

• • •• • • • ••• • •

PANZER II C

Tenk je zarnidjen kao vozilo za naprednu obuku tenkista. Medu-tim, zbog nedovoljnog broja tenkova u oklopnim divizijama ionje postao borbenim tenkom kao i P anzer I. Nijemci su zamislili da

ce Panzer I biti osnovni tenk za obuku, Panzer II za naprednijuobuku, Panzer III kao glavni borbeni tenk i Panzer IV kao tenk za

potporu s topom veceg kalibra. Od 1937 . do 1940. proizvedeno je

1.780 primjeraka tenkova Panzer II u incteicama A, B i C . U nao-

anju je ostao do 19 43. kao izvidacki tenk.

-ezina: 8,9 t

- osada: 3

- naorulanje: I top 20 mm K wK 30 L/55,1 strojnica 7,92 mmMG34- klop: prednje ploee kupole i tijela sa svih strana 14,5 mm

-motor: benzinski Maybach HL 62TR- snaga motora: 140 KS

- ajveea brzina po testi: 40 km/h

- oseg: 200 km

- imenzzje: d-4,81m, -1,99m

Itustracija: Velimir VuktiE

2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHTP

povjednik, od svakog podtinje-

nog easnika i do6asnika o6eldvala

se osob na inicijativa, volja za od-1u6ivanje, u duhu zajednitke voj-ne filozofije. Bilo je jasno da niti

jedan zapovjednik ili vojnik nesemodi ispuniti postavljeni zadatak

(misiju) samo uz pomo6 zajed-

nFeke obuke, nego uz porna raz-

migljanja i samostalnog rada. A liova sloboda djelovanja zahtjeva

od svakoga zapovjednika visoki

stupanj discipline u izvrgenju za-dada, odnosno obvezu da uvijek

radi u smislu dobivene „misije".

U smislu taktike davanja zadata-

ka, svaka suvigna zapovijed pred-stavlja okov koji sputava inicijati-vu pod einjenog zapovjednika.Efikasna primjena „taktike da-

vanja misija" neraskidivo je po-

vezana s primjenom koncepcije

ustrojavanja „borbenih skupina"

(Kampfgruppen). Borbena sku-

pina predstavlja elastieno ustro-

jenu postrojbu namjenskog i.privremenog karaktera, a za iz-

vrg'enje postavljene „m isije". Na-vedene borbene skupine u Nje-

maelcoj vojsci ustrojavane su od

razine i jaeine voda pa do razine

i ja6ine divizije. Veeina namjen-

ski ustrojenih borbenih skupina

bila je razine i jatine bo jne iii pu-kovnije. Ustrojavanje borbenih

skupina omogu6avalo je dobi-

vanje niza postrojbi koje su mo-

gle samos talno izvrgavati postav-ljene zada6e, buduei da je svaka

borbene skupina, kao namjenski

ustrojena postrojba, raspolagala

s pjegagtvom, topnigtvom, opko-parima, dojavnigtvom i oklopom,a sve prema potrebi izvodenja po-stavljene misije. Primjena borbe-

nih skupina bila je neogranieena,kako na prvoj crti bojigta, u napa-du ili obrani, tako i u pozadini u

borbi protiv ubaeenih diverzana-

ta ili partizana.Njema6ki easnici smatrali su da

je neaktivnost i kagnjenje ve6e zlonego kriva odluka pri borbenom

djelovanju te ukoliko u pojedi-

nom slueaju postoje dva talctiekarjegenja obvezatno se moralo iza-brati ono ag resivnije.

lzvldniitvo

Njemaela vojska razlikovala je triosnovne vrste izvidnigtva: opera-tivno izvidnigtvo (Operative Au-fiddrung) koje je u stvari bib da-

lekometno izvidnigtvo i izvodenoje zrakoplovima te taktitko izvid-nigtvo (Taktische Aufklatung)

koje se izvodilo do 50 km ispred

napreduju6ih postrojbi, a izvrga-vale su ga za to namjenski ustro-

jene motorizirane iii oklopne

izvidnieke postrojbe (izvidnit-

ke bojne). Tre6a vrsta izvidnigtvabila je borbeno izvidnigtvo (Gefe-chts Aufklarung) koje je izvodiladivizij a u pokretu prema protivni-ku ill s prve crte bojigta. Borbenoizvidnigtvo naj6eke je bila zada-

da izvidnieke bojne divizije koja jeu to svrhu ustrojila izvidni6ke or-hodnje koje su tinila tri oklopna

izvidnieka vozila. U praksi jednood vozila kretalo se negto istureni-

je od ostalih kao „mam ac" premaprotivnrakim polo2ajima te se tre-balo brzo povu6i elm b i protivnikotkrio svoj polo2aj. Kada je uspo-stavljen „kontakt" s protivnikom

izvidnieka ophodnja pozivala bi

pjegagtvo da neutralizira protiv-

nield polo2aj. To bi obFan o izvo-




GRUPA IIOstersund•

9. travnja: Laka krstarica

Karlsruhe torpedirana

i potom potopljena

tGotenborg

GRUPA V

Imstad

Arhus •Karlskorna

•Ergersun •

Fle or

Norr oping

DANSKA I NORVESKA

travanj - lipanj 1940.

saveznitki napadi

saveznitka povlatenja

njematki napadi

smjer djelovanja

saveznitkih snaga

mjesta njematkih

padobranskih desanta

potapanje broda

)X

•Narvik

8. travnja: Dva britanska razarata

potopljena od njematkih r,azarata

10.-13. travnja: Britanske pomorske

snage potapaju deset njematkih

razarata x • •

15. travnja MN• x

28. travyjd

•

9.,sVibnja

8.1ipnja: BritanSki nosat

zrakoplova Glorious

potopljen od strane

Gneisenaua i §charnhorsta

saveznitka evakuacija

4. travnja: Te'gka krstarica

Admiral Hipper potapa

britanski razarat

Glowworm

• o

xx

M,

• msos

i

toren

10. travnja: Laka

krstarica Konigsberg

bombardirana i potom

potopljena

Lillehamm

Bergit •

GRUPA III

to dnher •

Orebo •

9. travnja: Te'Ska krstarica

Blucher potopljena djelovanjem'

norve'Skih obalnih bitnica

jevernomore Rostoc• K i

Lubeck• • Stettin

GRUPA IV

•

Bremen

Hanover

• Berlin

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013, 25

ockhol

N J E M A tK O O SV A J A N J E DA N SK E I N O R V E tK E



I n 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHM"1 . 410X.OVranreMcorg•

•• • ••• ••••

StuG III B

Jurffni top (njem. Sturmges-

chUtz, kraee StuG) u stvari je nje-

matki izum. Na tra2enje pjda-tva ono je dobilo oklopno vozilo

za vlastitu potporu s topom kali-bra 75 mm. StuG je konstruiran

na postolju tenka Panzer III . Top

je ugraden u povgeno tijelo ten-

ka bez kupole kako ne bi vozilo

bib vise od eovjelca. Prvi jurffni

topovi StuG III inaeice A predani

su trupama u veljaei 1940. godi-

ne. Sveukupno su u napadu na

Francusku 1940. sudjelovale ee-

tiri bitnice s 24 juri§na topa. Do

o2ujka 1942. proizvedeno je sve-

ukupno 816 StuG-ova III A-E.

- dina: 20,2 t- osada: 4

- naoruianje: 1 top 75mm

StuK37 L/24,- streljivo: 44 granate,

- raverza topa po 12° lijevo i

desno,-oklop prednja ploea:

50mm/80°, boena 30mm/30°,straga 30mm/60°, krov 11 mm,

- motor: benzinski Maybach HL-

120TRM- naga motora: 300 KS

- najveea brzina po cesti: 40

km/h

- doseg: 160 km

- imenzije: d-5,4m, §-2,93m,

v-1,98m

dila pjetaeka desetina iii vod uz

podrgku oklopnih izvidnieldh vo-zila. Pri tome se posebno vodilo

raeuna da se dio protivnika zaro-

bi kako b i posluEli kao „Iivi jezi-ci" za dobivanje daljnjih podata-

ka o protivnidcom rasporedu.

Nijemci su tijekom Drugog svjet-

skog rata razvili jednu poseb-nu izvidnieku „vjegtinu" (koju ceposlije primjenjivati gotovo sve

vojske, a posebno amerieka) -

infiltraciju. Navedena infiltraci-

ja predstavljala je u doslovnom

smislu ulazak u protivnieke pred-nje polo2aje te prolazak kroz njihi boravak u protivniekoj pozadini

radi prikupljanja podataka. Ni-

jemci su izvodili dvije vrste in-

filtracije: plitku (samo u prednje

protivniae polaaje) i dubinsku

(ulazak u protivniau pozadinu

i do 50 km od prve crte bojigta).

Pri izvodenju infiltracije pod sva-ku cijenu su izbjegavani orulani

sukobi ved je temeljni cilj bio pri-kupljanje podataka neposrednim

osmatranjem kretanja protivnie-

kih postrojbi te hvatanjem „Evih

jezika". Postrojbe koje su izvodi-

le infiltraciju obitno su bile jadne

desetine, a redovno su pripadaleizvidniddm postrojbama.

Napad

(Temeljni i rjegavajud oblik bor-

benog djelovanja pri kojemu po-

strojbe kombiniraju uporabu va-

tre i pokreta. Osnovni cilj napada

jest razbijanje i unigtavanje pro-

tivniecih snaga i sredstava. Na-

padom se zadflava inicijativa te

ograni6ava mogudiost djelovanja

protivnika)Temeljni koncept napadnog dje-

lovanja postrojbi Njem adce vojske

sadtlan je u form uli: okrifti i uni-gti koristed se nadm od u oklopu,vatrenoj mod i iznenadenju. Nje-mad ca vojska nikada nije usvojilakoncept masovnog frontalnog na-pada smatrajud ga „preslcupim" uodnosu na utrogene ljudske 'Zivotei materijal te da talcvavrsta napadapredstavlja najte2i put do p ostiza-nja uspjeh. Gdje i kad god je bilomogu6e, postrojbe Njemaeke voj-ske izvodile su napad na k rilo pro-tivnika te na taj pokugale izvesti

prodor i olcrui'enje. Kada bi doglodo proboja prve crte protivnika natorn mjestu bi se formiralo „sre-

dike ravnote2e" (Schwerpunkt),

odnosno todca maksimalnog na-

pora. Da bi se postiglo navedenopotreban je bio element iznena-

denja i pokretne snage ustrojene

u borbenu skupinu koja napada

prednju crtu protivnika. Navede-




Velimir Vuldit

i‘rmi‘rmmr.334:::om]ria.X.Trkitecil.ivet

kretali oklo-

napadni val (motorizirano

svi njemae-

ogli koristiti „normal-

i slijediozadata

anog topnigtva koji je trebao

duvremenu bi ostatak postrojbe

(divizije, pukovnije...) vrgio ispadeprema protivnitldm polo2ajima u

cilju vezanja protivniddh snaga

kako ne bi m ogle biti upu6ene kaopojatanje na ugroleni sektor, a i

kao mjeru zavaravanja o glavnoj

totici napada. Po proboju prednje

crte protivnika nastavio bi se pro-dor u pozadinu i tijekom toga pro-boja unikavale bi se sve pozadin-ske i prieuvne snage protivnika teosobito njegov sustav dojavni§tvako bi dovelo do uru§avanja 6ita-

vog bojita. Tijekom eitave duzinebojika form irala bi se dva do 6eti-ri opisana prodora (klina) koji bi

se u dubini protivnitkog teritorija

spajali u obliku klijeka dim e bi seformirala okru2enja (ili dvostru-

ka okrUlenja) protivnielcih sna-

ga. Jedan od bitnih elemenata za

uspjeh navedenog bilo je posje-

dovanje dovoljno jakih prituvnih

snaga koje bi se odmah po uspje§-nom proboju prve crte protivni-

ka iskorigtavale ub acivanjem od-mah iza napredujudh pokretnih

snaga kako bi se zakitilo naroeito

izlo2ene bokove prodirutih sna-

ga. Ovo je bilo od 1.ivotnog zna-

tenja za prodirute snage jer sva-ko kagnjenje moglo je dovesti do

toga da se stvore prey& izdu2e-

ni i otvoreni bokovi (vrlo eesto priovakvim prodorima zapovjednici

postrojbi koje bi pratile oklopne

izdavali bi zapovijedi u samo dvi-je rijeei „Tempo, tempo "). Pro-

tivnikov protunapad na otvorene

bokove prodirudh snaga doveo

bi do njihova odsijecanja. Opisa-

ni natin napadnog djelovanja u

njematkoj taktici nazivao se „Idini kotao" (Keil and Kessel — „kotao"

u njematkoj vojnoj terminologi-

ji znati olcru2enje). Ukoliko je sveispravno „raclilo", prema nave-

denoj taktici protivnitke snage biprvo u „totld ravnote2e" bile raz-bijene, a potom stavljene u „ko-

tao" iz kojega se nisu m ogle izvuei.

Sve navedeno podflano je masov-nom uporabom zratnih postroj-

bi kako za bombardiranje poza-dine protivnika tako djelovanjemobrugavajudih bombardera nepo-sredno ispred nadirudih snaga kli-na u funkciji „zraenog topnigtva".Naveden i koncept „ldina i kotla"nastao je na osnovi koncepta bri-tanskog satnika Basila H. Lidde-lla Harta koji ga je formirao kao

koncept „kre6e bujice" („Expan-ding torrent") jo§ 20-tih godina 20.stoljeda, a za kojega Britanska voj-ska nikada nije pokazala posebnozanimanje do njegove njematke

uspjekie primjene.

ANJE / STUD ENI 2013 . 7



VP tl_dtZ7\a. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT

4.4•44.7,

Pje§a§tV0 u ikekivanju znaka za napad, P oljska, rujan 1939.

Primjeri napadnih

operacija Njemake

vojske u Drugom

svjetskom ratu

„Slutaj bijeli

(Poljska, rujan1939.)

Njemaeka vojska pripremala je

snage za napad na Poljsku tije-

kom titavog Ijeta 1939., a izrada

glavnog operativnog plana za na-

pada povjerena je „Radnom sto-

'teru Rundstedt" na t"elu kojegase nalazio general pukovnik Gerd

von Rundstedt. Za operativne ea-

snike u Radnom stokru dodije-

ljeni su mu jedan general bojnik

i jedan pukovnik koji su ustvari i

izradili 6itav plan pod nazivom

„Slut'aj bijeli" („Fall Weiss"). Na-

vedeni 6asnici bili su Erich von

Meinstein (tada zapovjednik 18.

pjegatle divizije, kasniji general

feldmargal) i Gather Blumentritt

(tada ngelnik odjela vojne obu-

ke u Glavnom stoeru vojske, ka-

sniji general pjegagtva). Plan kojisu osmislili von Manstein i Blu-

mentrii bio je donekle „staro-

modan", odnosno predstavljao

28

je primjer onoga gto su njematki6asnici najvige voljeli, odlueuju6i

manevar dvaju vojnih skupina u

cilju stvaranja ogromnih ldijegta

te potom „bitka u kotlu" do uni-

gtenja Poljske vojske.

Njematkoj je bila nu2na brza po-

bjeda nad Poljskom. Nije bila u

pitanju samo taktieka 2urba uvje-

tovana potrebom da se rat odluel

prije nego gto Poljaci uspiju mobi-

lizirati sve svoje snage, nego i po-

treba da se izbjegne strategijska

opasnost od rata na dva ratigta

(u slu6aju intervencije Francuskena poljskoj strani gto je bila i ob-

vezna prema zajedni6kim spora-

zumima). Tijekom same izrade

planova najveai njematki indu-

strijalci konzultirani su u smislu

koje su to tvornice na podru6ju

Poljske od interesa za njema6ko

ratno gospodarstvo tako da je ei-

tav plan bio izraden na na6in da

se navedene tvornice pokugaju

zauzeti neogteaene. Istovreme-

no su se Poljaci prema svemu od-

nosili previge samouvjereno i ne-

hajno. Naime, oni su smatrali da6e njematka objava mobilizacije

dati dosta vremena i njima i Fran-

cuzima da mobiliziraju te izvrge

raspored svojih snaga. Medutim,njematld sustav mobilizacijskih

valova omoguaio je Njema6koj

vojsci da jog i prije objave slu2-

bene mobilizacije 26. kolovoza

1939. izvrgi tajnu mobilizaciju II.,

III. i W. mobilizacijskog vala koja

je bila okon6ana do po6etka kolo-

voza 1939. godine.

Uspjeh njematkog plana ovisio

je o jog jednoj einjenici. Hoe li

njematke snage uspjeti dovolj-

no brzo pregaziti, odnosno zau-

zeti, 2eljeznitke evorove u blizi-

ni granice te podru6ja.'*u kojimasu predvidena okupljanja glav-

nine poljskih snaga, a prije dola-

ska mobiliziranih poljsldh pri6u-

va? Prisiljavanjem Poljske vojske

da prihvati bitku u blizini granice

znatilo je oduzeti joj moguenost

da se povute preko Visle (kao pri-

rodne prepreke) te ondje ponov-

no okupi i reorganizira za nasta-

vak borbi. Nijemce je brinulo jog

negto. Ako se postrojbe Njemat-

ke vojske ne budu mogle boriti

u lako savladivim udaljenostima

(oslonjeni na njematku zelje-znieku mrau u Sleziji i Pomera-

niji) dugotrajni poho iscrpiti ce

pjegagtvo te previge izdu2iti op-

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.



Saveznici - bugarski i njemaeki vojnici a Bugaiskoj, ozujak 1941.

almuth) u sasta-

uchler) i

ojna skupina Jug (za-

i 14. vojska

ist),rane

.512.000 vojnikadivizije (37 pjegae-

otorizirane, tri gorske,

gest oldopnih). S druge

U 4 sata i 45 minuta u zoru 1. ruj-

na 1939. snage NjemaCke voj-

ske krenule su u napad. Toeno u

6 sati bombardirana je VaeSava, a

poljsko zrakoplovstvo doslovno jesmlavljeno na zemlji u prvim sa-

tima napada. Na jugu 14. vojska

je zapotela napredovanje u smje-

ru Visle dok je istodobno sa sjeve-ra prema V isli krenula u prodor 3.

vojska. Istovremeno su 8. i 10. voj-

ska frontalno potiskivale poljske

snage prema Vargavi, a 4. vojska

je krenula u okruZivanje poljskih

snaga koje su bile orijentirane pre-ma Danzigu. U meduvremenu se

kod 8. vojske dogodila kriza u na-

predovanju i je pomoe. Me-

dutim, von Manstein to odbija jer

jednostavno nije zelio previSe od-

baciti Poljake prema istoku. Umje-

sto porno& 8. vojsci izdaje zapovi-

jed X. zboru (koji je veo praktiekistigao do predgrada VarSave) da

stane i okrene se u mjestu i napad-

ne snage poljske Poznanjske voj-

ske s istoka eim e je prisilo protivni-

ka da se bori s naopako obrnutim

rasporedom. Ova bitka ce poslije

dobiti naziv „Bitka na rijeci Bzuri".

U „kotlu" se naSlo oko 20 p oljskih

pjeSaelcih divizija te tri konjanieka

zdruga Sto je p redstavljalo najveeedo tada izvedeno olcrldenje.

S druge strane, general pukovnik

von Bock zapovijedio je XIX. mo-

toriziranom zboru (general porne-nik Heinz Guderian) da „jurne"

u protivnitku pozadinu prema

Brest-Litovsku, iz smjera sjevera

prema jugu, pri tome ostavivk bok

prema istoku „otvoren" te usput

unikavajuei poljske snage koje su

bile tek u raznim fazama mobili-

zacije. U deset dana Guderianov

zbor je prevalio 320 km te je 17.

rujna 1939. neko juZnije od Brest-

Litovska uhvatio kontakt s XXII.

motoriziranim zborom iz Vojne

skupine Jug (general konjanikva

Ewald von K leist) te se time eitava

Poljska vojska (odnosno ono gto

je od je ostalo) naka u divovskim

dvostrukim klijekima. Borbe su

se nastavile i idueih dana. Medu-

tim, u operativnom pogledu rat je

bio dovrten. Istoga dana (17. ruj-

na 1939.) postrojbe Crvene armije

preke su istoenu poljsku granicu u

smjeru zapada (prema odredba-

ma tajnog aneksa sporazuma iz-

medu Treeeg Reicha i Sovjetskog

Saveza). Poljska vojska sllabeno

je poloZila ortdje 27. rujna 1939., a

posljednje borbe su okoneane do

6.1istopada 1939. godine.

Napredovanje pje§a§tva tijekom

vojne u P oljskoj

BNO IZDANJE / STUDENT 2013. 9



2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT

Saksofone kod njemake vojne glazbe ima , samo Luftwaffe dmor za umorne pripadnike motoriziranog pjeSaStva uz slusanje

V P

„Vjeiba Weser (Norveika,travanj-lipanj1940.)

Planovi za napad i okupacijuNorvegke (na inicijativu Ratne

mornarice) zapoceli su u Vrhov-

nom zapovjednigtvu Wehrmach-

ta (OKW) jog u sije6nju 1940. izra-dom „Studije sjever" („Studien

Nord"). Nezadovoljan predlcde-

nom studijom (nedoreeena rje-

genja za izvedb u pothvata), Hitlerje 27. sijethja 1940. zapovijedio

ustrojavanje maloga radnoga sto-2era u sklopu OKW -a sa zadatomizrade operativnog plana za po-

hod na Norvegku pod izmijenje-

nim imenom pothvata „Vje2baWeser" („Weserilbung"). Gene-

ral pjegagtva Nikolaus von Falke-nhorst (zapovjednik XXI. zbora)

postavljen je 19. veljaee 1940. zazapovjednika operacije zauzima-

nje Norvegke. Od postoje6eg XXI.zbora ustrojena je „Skupina XX I."(Gruppe XXI.) kojoj je za proved-bu operacija u Norvegk oj stavlje-no na raspolaganje pet divizija:

2. i 3. gorsk a divizija te 69., 163.,181., 196. i 2 14. pjega6ka divizi-ja i 40. oklopna bojna za poseb-

nu uporabu (ukupno oko 100.000vojnika). Norvegka vojska raspo-lagala je s 90.000 vojnika (od togado paetka njema6kog napada

mobilizirano oko 25.000) svrsta-

nih u ge st pjegatkih divizija.Kao dio glavnoga plana invazije

Norvegke predvideno je istodob-no zauzimanje Danske. S obzi-

rom na vojnu ja6inu i topografiju

Danske to je 6ak i najvedm pe-

simistima u OKH predstavljalo

samo vojnieku vje2bu. Pod zapo-vjednigtvo „Slcupine XXI." stavlje-no je XXX I. vige zapovjednigtvo zaposebnu uporabu (XXXI. Hohe-

res Kommando zur besondern

Verwendung, zapovjednik: gene-

ral topnigtva Leonhard Kaupis-

ch) u sastavu: 170. i 19 8. pjega6kadivizija te 11. motorizirani zdrug

s zadatom provedbe okupacijeDanske koja je raspolagala s oko

7.000 vojnika svrstanih u dvije

slabe pjega6ke divizije.Plan generala von Falkenhor-

sta bio je genijalan u svojoj jed-

nostavnosti i odmah se svidio

Hitleru. Dakle, planom je bilo

predvideno islcrcavanje po jedna

divizije u pet norvegldh luka od

juga prema sjeveru (Oslo, Stavan-ger, Bergen, Trondheim i N arvik)te po njihovu zauzimanju krenu-

ti u prodor i zauzeti medupro-

stor izmedu spomenutih luka.U meduvremenu je trebalo zau-

zeti zratnim putem (uporabompadobranaca) najveee norvegke

zraene luke (Fornebu kod Osla i

Sola kod Stavangera) i na taj na-

ein osigurati dopremu pojatanja

zra6nim putem u slut'aju morskeblokade od strane moane britan-

ske flote. Praktieno svi kapital-

ni brodovi i dobar dio operativ-

nih podmornica Njemaeke ratne

mornarice predvideni su za pro-

vedbu osiguranja i prevcdenje

postrojbi vojske te uz anga2man

postrojbi Luftwaffe (zra6nih i pa-

dobranskih) i spomenutih divizi-

ja Njematke vojske „Vjena We-

ser" ostaje jedina prava velika

kombinirana operacija Wehrma-

chta u Drugom svjetskom ratu.

Hitler je 1. cdujka 1940. potpisaosluthenu uputu za provedbu pot-

hvata „VjeIba W eser" time je svestavljeno „u pokret" i po6ele su

zavrgne pripreme za njezinu pro-

vedbu.

U meduvremenu su Velika Bri-

tanija i Francuska izradile zajed-

ni6ki plan na temelju kojega sit

ustrojile ekspedicijske snage u ja-6ini 10.000 vojnika s ciljem iskrca-vanja na sjeveru Norvegke te podizlikom da idu u pomo6 Find-

ma (koji su u torn trenutku vodi-

li rat sa Sovjetskim Savezom, po-znat pod imenom „Zimslci rat" od30. studenog 1939. do 14. ohijka

1940.) i okupiraju rudnike 2elje-

zne rude na sjeveru Svedske koji

su bili od 2ivotne va2nosti za nje-ma6ku ratnu industriju. Ipak je

shvgeno da je navedeni plan bioprevige provokativan te imao svepreduvjete da neslavno propad-

ne. U protivnom, da je proveden,vjerojatno bi i Norvegka i Sved-

ska te Sovjetski Savez b ili uvuteniu rat — na strani Njemadce Ope-racija pod nazivom „Wilfred",

isplanirana u britanskom Admi-

ralitetu, sastojala se u polaganju

dvaju velikih minskih polja u nor-vegkim teritorijalnim vodama, a

cilj je bio prekid pomorske rute

za dopreme 2eljezne rude s sje-

vera Svedske did obale Norvegkedo njematkih luka na Sjevernom

moru. Posredstvom „Istra2ivat-

kog ureda" („Forschungsamt"),

njemaeke ustanove koja je vrgilaprislugkivanja telefonskog i be-

2i6nog prometa, Hitler je dobio

obavijest 22. cdujka 1940. da 6e

britanska flota pokrenuti akciju

postavljanja minskih polja u nor-vegkim teritorijalnim vodama 9.

travnja 1940. godine. Kao odgo-

vor na navedeno, H itler ja zapovi-jedio da poeetak pothvata „Vje2-

ba Weser" pane 9. travnja 1940.u rano jutro.Od polaznih luka njemaeldh in-

vazijskih snaga do Norvegke biloje 300 morskih milja te su Brita-




rancuska bile sigurne da

u da je njegovo i mi-

ler upravo potinio teI-

pogreIku. Medutim,

vjekiji od svojih pro-

i osobni

arvik je bio zauzet od stra-

drugi

stitile prilaz luci svojim

padobranske postroj-

e (bombar-

steee-

prijepodneva okontana je

i akcija zauzimanja samoga Stay-

engera, koji se nagao u sendvieu

izmedu pomorskih snaga ispred

grada i padobranaca u pozadini.

Medutim, na ulasku u fjord koji je

vodio prema Oslu za Nijemce se

dogadala prava drama. Obalne

bitnice koje su stitile ulaz u fjord

uspjele su teIko oItetiti njemae-ku teIku krstaricu „Blucher" (koja

je poslije uslijed eksplozije strelji-

va potpuno raznesena) i caepni

••• ••• ••• •

bojni brod „Liitzow" na Ito su se

njemaeke snage povulde. U me-

duvremenusu zraenu luku u Oslu

zauzeli njematki padobranci i na

nju su poceli pristizati transpor-

tni zrakoplovi s postrojbama voj-

ske koje su slijedeeeg dana (10.

travnja 1940.) zauzele Oslo s ko-

pnene strane.U podne 14. travnja 1940. u prat-

nji mane britanske flote, (koja

je u protekla dva dana potopila

10 njemaeldh razaraea u Narvi-

ku) iskrcale su se postrojbe Bri-

tanske vojske u Harstad (56 km

sjeverno od Narvika). Narvik je

kao mjesto intervencije britan-

skih snaga izabran iz razloga Ito

jog nije bio u dometu njemaelcih

bombardera. U Namsosu (130

km sjeverno od Trondheima) je20. travnja 1940. iskrcan zajed-

nitki britansko-francuski zdrug

te istoga dana jog jedan britan-

ski zdrug u Andalsnesu (160 km

ju2no od Trondheima). Navede-

ne britansko-francuske postroj-

be odmah su doke pod udar nje-

matkog zrakoplovstva tako da

su se nakon velikih gubitaka po-

vulde u unutraInjost NorveIke

gdje su se spojile s ostatkom nor-

yeIldh snaga. Do 2. svibnja 1940.

ostaci navedenih britansko-fran-

cuskih snaga evakuirani su iz

Norvake, a eitava juZ"na Norveg-

ka nalazila se evrsto pod njemat-

kim nadzorom. U meduvreme-

nu, britanske postrojbe iskrcane

u Harstadu (jaeine zdruga), oja-

tam s dva zdruga Norve2ana i s

dvije bojne francuske Legije stra-

naca (oko 25.000 vojnika) uspje-

le su zauzeti nakon teIldh borbi

Narvik (Nijemci su imali u Narvi-

ku dvije bojne iz sastav 3. gorske

divizije i neko preNvjelih mor-

nara s unikenih njemaeldh raza-

raea, oko 2.500 ljudi). Borbe oko

Narvika trajale su sve do potetka

napada Njemaeke vojske na Za-

padnom ratiku, a tada su britan-

sko-francuske snage povueene,

ostavljajuei Norve'Zane njihovoj

sudbini. Do 8. lipnja 1940. okon-

eane su sva borbena djelovanja

na podrutju Norvekce. Britan-

sko-francuske snage nisu izgu-

MARDER III HCeSki tenk Panzer 38(t) pokazao se u uporabi vrlo pouzdan i m a-

nje se kvario od njemaekih. Ipak, top kalibra 37 mm postao je ne-dovoljnim za borbu protiv novih protivnickih tenkova. Ne Zeleei

se odreei CK D-ovog voznog dijela tenka, Nijemci su na njega po-

stavili novi njemaeki pjesacki protutenkovski top P aK4 0/ kalibra

75 mm zas'titivS1 ga samo tankim oklopom. Nijemci su poznati

po takvim improvizacijama cija je proizvodnja bila jednostavnzja

i s nizom cijenom. Takvo b orbeno vozilo, pjdatki protutenkovskitop na pokretnom postolju, nazvan je lovcem tenkova koji je kao

dobro sakriveni vrebao divljae, odnosno znatno bolje protivnieke

tenkove. Od ljeta se proizvodi taj lovac tenkova podugatkog na-

ziva - 7.5cm Pak40/3 Panzerkampfwag en 38(t) Ausf H. Ipak,

postao je poznatiji kao Marder III H (njem. kuna). S njime su na-

ond avane bitnice lovaca tenkova u oklopnim divzijama. Sveuku-

pno je u nekoliko slicnih inaeica proizvedeno 1.393 lovaca tenko-

va Marder

- tdina: 10,8 t- posada: 4

- naoruianje: 1 top 7.5cm P aK40/3, 1 strojnica 7,92 mm MG 34streljivo: 38 granata, 600 metaka 7.92 mm

- oklop stita topa; prednja 5mm/65° , boerza: 15mm/65°,

straZnja bez oklopaoklop tijela; prednja ploca: 50mm/75°, boena: l5mm/90°, stra-

Znja: 15mm/74°

- motor: benzinski Praga EPA /2snaga motora: 140K S

- najveea brzina po testi: 35 km/h

- doseg: 240 km

- dimenzije: d-5,77m, 4-2,16m,

v-2,51m

V W V W V W A I 4W `4,1 -tr...J r to-14w

(t)e Vat

V e l i m ir V u k ii e

31



Dragovoljci Francuske legije Njemaeke vojske sa slikom

madala P etaina i ratnim stijegom svoje postrojbe

2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

bile bitku za Norvegku samo zatogto im je n edostajala zratna zagti-ta nego i zbog toga gto nisu ima-

li amoinicijativnost koju su

im m ogli dati vojna obuka i boljenaortdanje. Pobijedili su ih bolji

njem aeld vojnici koji su imali bo-lje i sposobnije easnike i doeasni-ke. I sam uspjeh Nijemaca n ije sevige mogao „vezati" uz puku to-

pografiju. Za razliku od Poljske,

Norvegka nije bila „ravna kao da-ska" i zbog toga idealna za ope-

racije tenkovskih i motoriziranih

postrojbi. Njemaelci vojnici borilisu se u Norvegkoj u dubokom sn i-jegu i po vrletnim planinama, ali

ipak su pobijedili.

Primijenjeni „Blitzkrieg

(Francuska, Belgija i Nizo-

zemska, svibanj1940.)

Za razliku od pohoda u Poljskoj,

njemaelci proboj preko Ardenau Belgiju i zatim odatle do fran-

cuske obale „Kanala" u svibnju

1940. ostvarile su koncentrirane

oldopne i mo torizirane postrojbe.Do Prvog zaljevskog rata iz 1990.godine to je bio jedini pravi pri-

mjer „m unjevitog rata" („Blitzkri-ega"), odnosno „pokretnog rata"

u povijesti ratovanja. PM put u

ratnoj povijesti tenkovi su razbi-

li protivnieku crtu obran e, a ondasu, umjesto da prema koncep-

tu „bitke u kotlu" („Kesselschla-

cht") izvedu niz olcrtdivanja pro-tivnielcih snaga, nastavile prodoru francus ki teritorij. Nije bilo n itipokugaja da s e unigtavaju protiv-nieki stcderi u dubokoj pozadini

ili da se polcuga unigtiti francuskovrhovno zapovjednigtvo. Umje-

sto toga, njemaelci zapovjednici

oklopnih pos trojbi jurnuli su pre-ma zapadu zadovoljivgi se time

da presijecaju protivnieke komu-

nikacijske pravce istodobno timeizazivajuai kaos i paniku u poza-

dini. Tijekom samo jednog jedi-

nog tjedna u svibnju 1940. izmi-jenjen je „izgled" Europe i eitavesvjetske povijesti.Kada je 3. rujna 1939. Francuskanavijestila rat Njemaekoj, plan

Glavnog sto2era Njematke voj-

ske za napad na Francusku bio

je jednak onome iz 19 14. godine.Njemaela vojska je prema planu

„Slueaj "uti" („Fall Gelb") trebalaprodrijeti u Francusku preko Bel-gije nalik na divovska jednokril-

na vrata sa svojom osi u Luksem -burgu, a rubom na La Mancheu

te ako se to vrata „zalupe" predParizom eitava vojna smatrati ee

se uspjegnom. U protivnom, Ni-

jemcima ee preostati jedino da se

bore nkpoljima Flandrije koja je

stoljeeima bila „najpopularnije"

europsko bojigte. Za predleleni

nein manevra bilo je potrebno

da snage na vanjskom rubu budu

sastavljene od oklopnih i motori-

ziranih postrojbi (koje ee mora-

ti prevaliti veal udaljenost) dok

bi pjegaeke postrojbe kao spori-

je bile rasporedene blfle osi za-

hvaeanja. Jedini „mali" problem

sastojao se u tome da su Francu-

zi predvidjeli dace se Nijemci po-novno koristiti planom iz 1914. tesu svoje snage predvidjeli raspo-

rediti zrcalno njemaekim s oklo-

pnim postrojbama na vanjskomrubu svoga rasporeda. To je u

stvari znaeilo da su se obje stra-

ne „sletile" o tom e kako ee vod itibuduae operacije.

Istoga dana poslijepodne, kada jeslutheno kapitulirala Poljska, 27.

rujna 1939. Hitler je naredio Vr-hovnom zapovjednigtvu vojske

(OKH) da pane s pripremama za

vojni pohod na Zapad. Plan koji

je do 10. listopada 1939. izradio

OKH bio je prilieno „sramelljiv",a njegov temeljni cilj su bili zau-

zimanje L iegea i Ghenta u Belgijikako bi se dobila isturena zraena

uporigta te da se eventualno po-

stigne odvajanje Britanskog ek-

spedicijskog zbora (BEF) od glav-nine francuskih snaga.

Na proputovanju kroz Berlin ge-

neral bojnik Erich von Manstein,

natelnik stcdera Vojne skupine

A (ustrojene od bivge Vojne sku-

pine Jug) za Kob lenz (gdje je bilosjedigte stcdera Vojne skupine A )dobio je 21. listopada 1939. jedanprimjerak plana „S lueaj 2uti" te jeodmah shvatio da u njemu nema

nigta originalno, odnosno kako

je napisao u svojoj knjizi „Izgu-

bljene pobijede": „Najblaie re-

eeno bilo me stid gto naga gene-

racija ne zna izmisliti nista bolje

od starog recepta". Glavni sto-2er vojske po lazio je od stajaligta„djelomiene pobijede" odnosno

nije raeunao s osvajanjem Fran-

cuske nego samo jednog veeeg

dijela obale La Manchea koja ee

posltditi kao osnovica za buduee

operacije u ratu koji ce biti dug.

U meduvremenu je von Manste-

in zgotovio svoj prijedlog plana

o dubokom oklopnom prodoru

iz Ardena prema La Mancheu s

ciljem razdvajanja snaga protiv-

nika te potom njihovom olcreie-

nju na podrueju sjeverne Francu-ske i Belgije. Istodobno je i H itleru razgovoru s Jodlom iznio ideju

da koncentrira oklopne postroj-

be u Ardenima te usmjeri nji-

hov udar prema Sedanu. Zatim

je dodao da u Njemaekoj vojsci

ima sam o jedan general u kojegabi imao povjerenje da ce uspje-

ti proai tenkovskim postrojbama

preko uskih i vijugavih prometni-ca koje vode kroz Ardene - HeinzGuderian. Hitler je 11. studenoga1939. zapovijedio da se Guderia-nov XIX. m otorizirani zbor (dvijeoklopne i jedna motorizirana di-

vizija) prebaci u sastavVojne sku-pine A. U trenutku izdavanja te

zapovjedi Hitler je pokazivao pr-stom Ardensku gumu, a kao cilj

zboru odredio je Sedan. Tako su

se sreli von Manstein i Guderian

u Koblenzu u steleru Vojne sku-

pine A i von Manstein je iskoristiopriliku te iscrpno upoznao G ude-riana sa svojim idejama. G uderi-an je 27. studenoga 1939. bio na

prijavku kod H itlera koji je kao ikod planiranja napada na Poljskupokazivao interes za svaki detalj

planiranja sve do razine pukov-

nije. Na kraju prijavka Guderian

je „iskoristio" situaciju te predaoHitleru von Man steinov prijedlogplan. Napokon se na taj naein vonMansteinovprijedlog plana uspio„probiti" do H itlera. Citajuei vonMansteinov plan Hitler se odu7

gevio i proglasio ga „eedesnim".

Treba napomenuti da su Hitle-

ra uvijek privlacili neortodoksni

i smioni projekti i planovi (kaona primjer pothvat u Norvegkoj),a uz to plan von Mansteina je s

struene strane dao potkrjepu in-

tuitivnim idejama koje je Hitler

vee odavno imao u pogledu Arde-na i proboja do Sedana. Za pro-

vedbu navedenog zapovjedeno

je ustrojavanje „Oklopne skupineKleist" (Panzergruppe Kleist) podzapovjednigtvom generala konja-nigtva Ewalda von Kleista gto je

predstavljalo stvaranje prve oklo-pne postrojbe ranga vojske (ar-

mije) u vojnoj povijesti.Devetog svibnja 1940. u 21 sat po-slana je svim njemetkim postroj-

bam a kodna rijee „Danzig", a isteno& je Hitler sa svojim stcderomstigao u Mfinstereifel (40 km za-padno od Bon na) gdje se smjestionjegov st(der pod kodnim nazi-

vom „Orlovsko gnijezdo" (Felse-nnest). Tako je 10. svibnja 1940. u5 sati i 30 minuta peeeo „munje-

viti rat".Operacije na podrueju Nizozem-

ske vodila je njematia 18. voj-

ska (general topnigtva Georg vonKuchler) iz sastava Vojne skupi-ne B (general pukovnik Febor vonBock) koja je u svom sastavu ima-

32 OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.



tetitZNI

Pokret postro jbe p jegaStva kroz bespika stoerwg rat i§ ta

DANJE / STUDENT 2013. 3 3



POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.4

Gradske borbe uvijek su predstavljale najveeu opasnost za oklopne postrojbe




sIG 33 (Sf) H „GrillePjekdtvo je zahtijevalo pokretno vozilo s takim pjegaekim topom

15cm sIG koje bi moglo jednom granatom srusiti kueu. Kao i za

Marder III H , ponudeno je slieno rjdenje - teski top na hodnom

dijelu edkog tenka P anzer 38(t). Uz manje izmjene, od 1943. d o

1944. proizvedeno je 373 tih samovoznih pjeklekih topova na-

zvanih G rille (njem. zrikavac). Ostali su u uporabi do kraja rata.

tdina: 11,5 t

posada: 5

- naoruianje: 1 top 15cm sIG33/1 m m, 1 strojnica 7,92 mm

MG34

- streljivo: 15 granata, 600 metaka 7.92 m m

oklop kita topa: prednja ploca: 25mm/65° , boena: 15mm/85°,

stra2nja: 10mm/88°

- oklop tijela: prednja ploea: 50mm/75°, botna: 15mm/90°, stra-

2nja: 15mm/74°- motor: benzinski Praga EPA /2

- snaga motora: 140KS

najveea brzina po cesti: 35 km/h

- doseg: 185 kmdimenzije; d-4,61m, §-2,16m, v-2,40m

ieki podredenu 1. pado-

7.zraene divi-

adaea navedenih po-

eneral bojnik Adolf vitez

ju (SS-Ver-

tvorile tri rijeka: Maas (nizo-

u" (Vesting Holland).

adaau zauzimanja mosto-

a s padobranskim kod

ijemcima je uspje-

viti" Nizozemsku i da

britansko-francuskih

u meduvremenu zauzeli i vitalan

most kod Dordrechta te kada je

do njega stigla 9. oklopna divizija

stvoren je jak mostobran u samoj

„Tvrdavi Holandiji". Vojni pohod

koji su Nijemci vodili u svibnju

1940. pokazuje da su bili jako za-

okupljeniuporaborn raznih triko-

va i „novotarija". U tom pogledusvakako posebno mjesto zauzi-

ma osvajanje Willemsova mosta

u samom sredi§tu Rotterdama u

prvim satima invazije. Toeno u 5

• • •••• ••• •••

sati ujutro 10. svibnja 1940. kraj

Willemsova mosta spustilo se 12

njemaeldh hidroaviona s 150 pje-

§aka i jurIgnih opkopara koji su se

s gumenim eamcima prebacili od

hidroaviona do obale i potom za-

uzeli most. Dok su se Nizozemci

snalli i poteli napadati Nijemce

na mostu, spustili su se njemae-ki padobranci na rotterdamski

sportski stadion te su potom za-

plijenili odredeni broj tramvaja

te se njima dovezi do Willemso-

va mosta i pridru2ili ranije spo-

menutim njemaeldm vojnici-

ma. Nizozemci su bacili u borbu

svoje najbolje postrojbe morna-

ritkog pjegagtva, ali Nijemce na

mostu nisu uspjeli svladati. Do

lcraj a prvoga dana b itke zauzetajei rotterdamska zraena luka Waal-

haven (padobranskim desantom)na koju su odmah poeeli slijetati

zrakoplovi s pjelaltvom tako da

su do kraja dana Nijemci ovlada-

li jtanim dijelom grada. Drugog

dana bitke (11. svibnja) Nijemci

su imali apsolutnu vlast u zraku,

a prvi dijelovi 9. oklopne divizi-

je ulaze u Rotterdam nave6er 13.

svibnja 1940. godine.Tijekom 14.

svibnja 1940. dollo je do gre§kom

u komunikaciji izazvanog born-

bardiranja Rotterdama Ito je sa

svoje strane ubrzalo odluku nizo-

zemskog Vrhovnog zapovjedni§-tva da kapitulira sa svojom prak-

tielci netaknutom- vojskom 15.

svibnja 1940. godine.

U sklopu 6. vojske (general pu-

kovnik Walter von Reichenau)

Vojne skupine B nalazio se XVI.

motorizirani zbor (general konja-

niltva Erich Hoepner) s glavnim

ciljem zauzimanja Masstrichta.

Medutim, prijelaz preko kanala i

rijeka na samoj belgijskoj grani-

ci kod Maastrichta sprjetavala je

jedna velika tvrdava, koja se 1940.

smatrala najsna2nijom suvreme-nom tvrdavom. Tvrdava Eben

Emael sagradena je 1932. da bi se

V eli mir Vuki i ea71, f iAa 1

5



2. SVJETSK I RAT/WEHRMACH T

sprijeeilo ponavijanje njemaekog

nastupanja preko Belgije iz 1914.

godine. Radove na samoj tvrda-

vi obavljala su veainom njemat-

ka gradevinska poduzeea. Bila je

oblikovana kao krigka torte s pro-

mjerom od 900 metara i najveee

girine 700 metara. Uzdusi sjever-

ne strane tvrdave tekao je Alber-

tov kanal koji je bio i granica iz-

medu Belgije i Nizozemske. Na

ideju da se tvrdava i obldnji mo-

stovi zauzmu postrojbom koje ee

se dopremiti jedrilicama dogao je

sam Hitler. Vojnici izbrani za su-

djelovanje u navedenom pothva-

tu vjethali su isti na eegkim tvr-

davama u Sudetima. Pripadnici

„Jurignog odjela Koch" (85 pado-

branaca) ukrcani su 11. svibnja u

jedrilice koje su vuldi transpor-

tni zrakoplovi te su se netujno 30

minuta prije izlaska sunca spusti-

li na krov tvrdave. Na krovu tvrda-ve bilo je osam pugkostrojnica u

2eljeznim kupolama koje su brzo

onesposobljene te su prvi put u

rap uporabljene mine s kumu-

lativnim punjenjem. Zatim su svi

otvori na tvrdavi (za topove, pro-

zrativanje...) napadnuti bacaei-

ma plamena i u njih su ubgene

mine od 55 kg eije eksplozije su

prodrmale unutragnjost tvrda-

ve, a sve navedeno je u potpuno-

sti izbezumilo branitelje koji nisu

nista poduzimali (u tvrdavi je bilo

750 belgijskih vojnika). Potom su

se padobranci probili u samu tvr-

davu te zauzeli njezine gornje ga-

lerije, a zatim se posada tvrdave

predala.

Vojna skupina B sa svojdm 6. i 18.

vojskom prodirala je prema pla-

nu kroz Nizozemsku i Belgiju, a

u susret ovom prodoru krenu-

le su francusko-britanske snage

bag kako je von Manstein i pred-

vidio, a sada je na „scenu" stupila

Vojna skupina A (general pukov-

nik Gerd von Rundstedt) o eijoj

uspjegnoj akciji je ovisio uspjeh

cijelog pothvata. U rano jutro 10.

svibnja 1940. iz Ardenske gume

su „izronile" njemaeke oklopne

divizije Oklopne skupine „Kleist"

(XIV., XV, XIX i )(XXXI. motorizi-rani zbor) i odmah probile prve

francuske polcdaje te krenule pu-

nom brzinom prema svome pr-

vom cilju rijeci Meuse. Kada su

u francusko Vrhovno zapovjed-

nigtvo poeela stizati izvjegea da

njemaeke oklopne snage dolaze

iz smjera „neprohodnih" Ardena

zavladalo je zaprepagtenje. U pra-

Izvidnieka skupina vojnika

ipadnici padobranskih postrojbi zrakoplovstva eesto su se borili „rame uz

rame sa svojim „kolegama iz pjegatva

vom trenutku Francuzi su uspjela

sami sebe uvjeriti da je rijee o di-

verziji s njemaelce strane radi od-

vlaeenja pozornosti od sjevera,

ali vee 11. svibnja general Mau-

rice Gamelin (francuski vrhovni

vojni zapovjednik) poeen je shva-eau da su Ardeni „Schwerpunkt"

njemaelcog napada. Medutim,

Francuze nije uhvatila panika

buduei da su oni izraeunali tem-

po napada uzimajuai kao mjeri-

lo francuske logistieke mogueno-

sti i postignuea te se zaldjueili da

ee se Nijemci zaustaviti na rije-

ci Meuse gdje ee se pregrupirati,

zatim dovuei topnigtvo te obavi-

ti „propisnu" topnieku pripremu

za forsiranje rijeke. Zbog toga su

Francuzi uputili pojaeanje prema

rijeci Meuse (11 pjegaelcih divizi-ja) eiji su prvi dijelovi trebali biti

pristiai 14. svibnja, a posljednji

21. svibnja (transport navedenih

divizija obavljen je 2eljeznicom).

Nijemci oslonjeni samo na ce-

stovni transport bilo su pred Me-

usom u jutro 13. svibnja i odmah

su zapoeeli intenzivne pripre-

me za forsiranje rijeke. Francu-

zima je uskoro postalo jasno daRunndstedt i Guderian ne poku-

ju „normalne i uvrijeZene" meto-

de ratovanja i logistike. Ostavivgi

iza sebe 12. vojsku general pu-

kovnika Wilhelma Lista, oklopne

postrojbe von Kleistove skupine

prodirale su naprijed ko su brie

mogli. Prolazeei kroz francuska

mjesta nasmijani njemaeld ten-

kisti mahali su iz otvorenih kupo-

la svojih tenkova zaprepagtenim

francusldm civilima. Zagto su Ni-

jemci uspjeli ovako brzo prodri-

jeti protivno svim tadagnjim logi-stieldm natelima? Naime, svaka

oklopna divizija, kao i svaka dru-

ga pohodna postrojba vojske, no-




vojnog genija. Jedina nezgoda je

bila u tome gto nitko od vodeeih

britanskih i francuskih zapovjed-

nika nije bio vojnielci genije.

Prva od von Kleistovih oklopnih

divizija koja je stigla na Meu-

se bila je 7. oklopna divizija pod

zapovjednigtvom general bojni-

ka Erwina Rommela koja je u ka-snim poslijepodnevnim satima

12. svibnja stigla na obalu rijeke u

podrueju Dinanta (bila je sunea-

na nedjelja, Duhovi). U podrueju

Dinanta Francuzi su uspjeli srugi-

ti sva tri mosta. Medutim, nedir-

nuta je ostala stara brana naprav-

ljena od kamena i drveta. Preko

navedene brane kod Houxa pre-

bacili su se preko Meuse dijelovi

izvidnieke bojne (motokoturagi)

7. oklopne divizije te na zapadnoj

obali rijeke formirali plitki mosto-

bran. Francuzi su odlueili da cenapasti Nijemce slijedeeeg dana

u 8 sati u jutro s jednom satnijom

tenkova, ali Rommel se nije oba-

zirao na „radno vrijeme" te je vee

u samo zoru zapovjedio 6. moto-

riziranoj pukovniji da forsira Me-

use kod Bouvignesa. Od trenuta-

ka kada su Nijemci spustili svoje

gumene eamce u vodu pa do do-

laska do druge obale bili su izvr-

gnuti gustoj topniekoj i streljaelcoj

vatri, ali su ipak ustrajali bez obzi-

ra na gubitke te su uspjeli formi-

rati mostobran. Rommel je osob-no stigao na obalu kada je vee

jedna kompletna satnija uspjela

prijeei rijeku. Vidjevgi da na mje-

stu prijelaza nema dimne zavjese

koja bi bar donekle zaldonila nje-

maeke vojnike od protivnieke va-

tre, Rommel je naredio da se za-

pali nekoliko oblanjih kuea uz

obalu te je vjetar pee() nositi dim

du2 rijeke. Do 10 sati prije podne

13. svibnja Bouvignes je bio zau-

zet od Nijemaca, a do podne isto-

ga dana njemaeki mostobran na

zap adnoj obali Meuse b io je girok4,8 km, a dubok 3,2 km. Pukov-

nik Hans-Ulrich Schroeder (1940.mladi easnik u stoleru 7. oklopne

divizije) °dila° je britanskim ea -

snicima 1970. predavanje u ko-

jem je rekonstruirao bitku kod

Dinanta i prijelaz njemaelcih sna-

ga preko Meuse te rekao slijede-

ee: „U tijeku eitavog vojnog po-

hoda u Francuskoj, od polaska iz

Ardena do obale La Manchea, Ro-

mmel se niti jedini put nije osob-

no, licem u lice, sreo sa svojim

natelnikom stcdera divizije. Nitijedan jedini put Rommelu to nije

bilo potrebno jer je stalno u svo-

joj pratnji imao dva automobila

opremljena sredstvima dojavnig-

tva. Pomoeu jednog je odilavao

vezu s postrojbama iz svoje divi-

zije, a s drugim je odflavao vezu

s svojim stolerom divizije i sto2e-

rom zbora te s Luftwaffe.".

Rommelu su nadredeni prigova-

rali da previge vremena provo-

di na prvoj crti. Medutim, Rom-

mel nikada prije nije zapovijedao

oldopnom divizijom te je htio vla-stitim oeima vidjeti sve probleme

do kojih dolazi prilikom nastupa-

nja oklopne divizije. Kod Dinan-

ta je otigao i korak dalje. Osobno

je preuzeo zapovjednigtvo II. boj-

va i pogonsk og goriva za tri

oslije svakog novo-

ili za-

e divizije (svaka

jene kompletnih tenkov-

forsiranje

francuskim zapovjednicima,

Prelazak njemackog teskog topniStva preko pontonskog mosta, F rancuska, svibanj 1940.

3 7



2. SVJETSK I RAT/WEHRMAC HT

ne svoje 7. motorizirane pukov-

nije te ugao u prvi eamac i poveovojnike u jurg na drugu obalu.

U torn trenutku Francuzi su po-

duzeli protunapad s tenkovima.

Buduei da Nijemci na zapadnoj

obali nisu imali niti jedan protu-

oklopni top Rommel je naredio

da se odupru pje'kelcim naoru-

2anjem pa eak i signalnim plgto-

ljima i to je „upalilo". Francuzi supomislili da su signalne rakete u

stvari dimne granate pomoeu ko-jih topni§tvo regulira svoje cilja-nje te su odm ah obustavili napadi povuldi se. U meduvremenu su

opkopari uspjeli uspostaviti ske-

lu preko Meuse kojom je odmah

prebateno 20 protuoklopnih to-

pova. Rommel koji se u medu-

vremenu vratio s zapadne obale

naredio je opkoparima da posto-

jedu osam tonsku skelu, dodava-

njem jos jednog pontona, preto-

re u §esnaest tonsku skelu koja eemoci prebacivati na drugu obalu

lake tenkove i oklopna vozila. Naprvu takvu vcdnju po§ao je Ro-

mmel tako da je toga 13. svibnja

1940. dva puta pre§ao Meuse. Dojutra 14. svibnja 1940. na zapad-

nu obalu Meuse prebateno je 15

tenkova 7. oklopne divizije, da bitijekom prijepodneva opkopari 7.

oklopne divizije dovrsili ponton-

ski most preko Meuse preko koje-ga je istoga trenutka krenula „bu-jica" tenkova, oklopnih vozila te

topova. Tenko ve koji su pre§li ri-jeku Rommel nije poslao da na-

padnu francuske snage dalje na

jugu uz rijeku nego je krenuo rav-no naprijed u daljnji prodor. Sadaje jo§ vie do§la do izra2aja Rom-melova odluenost da bude na pr-

voj crti. Napustio je svoje zapo-

vjedno vozilo te se ukrcao u jedantenk koji je bio u samoj „§pici"

napada. Tenk u kojemu se Rom-

mel nalazio dva puta uzastopno

je pogoden (zapovjednik tenka

ostao je bez ruke), a sam Rom-

mel bio je lake ozlijeden. Iza Ro-mm elove oklopne divizije odm ahje prebacivanje zapoeela 5. oklo-

pna divizija (general bojnik Max

von Hartlieb). Obje divizije bile

su u sastavu XV. motoriziranog

zbora generala pje§a§tva Herma-

nna Hotha.

Nile na jugu od Rommelove 7.

oklopne divizije nastupala je 6.

oklopna divizija pod zapovjed-

nrgtvom general bojnika Werne-

ra Kem pfea koja je do 13. svibnjabezuspjano poku§avala forsirati

Meuse. Tek toga dana dio motori-ziranog pje§a§tva divizije uspio jeprijeei Meuse preko konstrukcijeporu§enog mosta koja je strCala izrijeke kod Monthermea. Tijekomnoel uz pomoe gumenih eamaca

koji su prievr§eeni na konstrukci-ju sruknog mosta te preko njih

polaenih dasaka uspjeli su op-

kopari izgraditi prirueni most

preko kojega je paelo prelazi-

ti pje§a§tvo. U meduvremenu je

prema Sedanu napredovala 2.

oklopna divizija (general bojnik

• •• • •• • •• •• •

T I G E R I ETiger I (Panzerkampfwagen VI Ausf. E) svakako je najpoznatiji

njemacki tenk Drugog svjetskog rata koji je, ne bez razloga, postao

mitom. U rujnu 1937. godine Njemaeki ured za naorulanje narueio

je od Henschela tenk „za proboje koji ee biti 50% teli pod Panzera

IV D o 1941. konstruirano je nekoliko opitnih vozila teiine od 32, 35

i 40 tona bez kupole. Konaeno novi njemaeki tenk Tiger I bio je poeet-

kom 1942 . godine spreman za proizvodnju. P rvi primjerci napustili

su tvornieku halu u srpnju 1942. godine. Pojava Tigrova na istoenoj

bojiSnici bio je sok za Sovjete za eije su topove bili neprobojni. Iako je

do kolovoza 1944. proizvedeno 1.354 Tigrova raeuna se da su unisti-

li 0 i 15.000 savezniekih tenkova. Nekoliko Tigrova un istiloje vise od 100 savezniekih tenkova priskrbivSi svojim zapovjednicima

visoka odlieja i mitski status. Rekorder je Michael Wittman koji je

ungtio 138 tenkova i 132 protutenkovska topa.

-telina: 57 t-posada: 5

-naorulanje; 1 top 8.8cm K wK 36 L/56, 2 strojnice 7,92 mm MG 34- treljivo; 92 granata, 4.800 metaka 7.92 mm

-oklop kupole; prednja ploea: 100mm/82°, boena: 80mm/90°, stra-inja: 80mm/90°-oklop tijela; prednja ploea: 100mm /80 , boena: 80mm/90° , stra-Znja: 80mm/82°-mantlet topa: 110mm

-motor: benzinski Maybach HL 210P 45

-snaga motora: 650KS-najveea brzina pc) testi: 38 km/h-doseg: 140 km

-dimenzije: d-8,45m, 1-3,70m, v-2,93m




ltustracija: Velimir Vukii6

-•fio

11

eriNVC

4 1 1 1

sastava Gudera-

a XIX. motoriziranog zbora.

uderiana je nastupio odlu-

bine general von Kleist

i agresivne zapovjednike oklo-

pnih divizija, sada je zapovjedio

nastavka napada sto je br2e mo-

guee bez obzira §to nisu stigle sve

snage XIX. zbora i bez obzira na

Guderianove prigovore potaknu-

te oprezom.

Sada su svoj doprinos pobje-

di kod Sedana dali obru§avajueibombarderi Junkers Ju-87, famo-

zne „Stuke" koje su bombardira-

le francuske polo2aje. Medutim,

osim efekta samoga bombardira-

nja, mokla je i ye& efekt bio onaj

psiholoSki izazvan poznatim re-

skim zvukom „Stuka" u obruga-

vanju. Protivnield vojnici koji su

bili izlo2eni takvom bombardira-

nju odbijali bi ponovno izaei na

polo2aje. Upravo da bi maksimal-

no iskoristio navedeni psihologd

efekt, pukovnik Walther Nehring

(Guderianov naeelnik sto2era)

predlUlio je novu taktiku koja se

sastojala u tome da „Stuke" napa-

daju u neprestanim valovima te

kada bi bacile bombe da ponov-

no idu u obru§avanje radi „proi-

zvodnje" spomenutog zaglu§u-jueeg zvuka sve dok ne dode novi

val „Stuka". Tako su protivnieki

vojnici bili stalno izloeni razor-

nom zvuku bombardera u ohm-

§avanju ko de definitivno prido-

nijeti njemaekoj pobjedi. Osobito

te2ak smjer nastupanja imala je

10. oklopna divizija eije je mo-

torizirano pje§a§tvo (bez svojih

vozila) i opkopari morali prela-

ziti preko polja koja su do kolje-

na bila pod vodom da bi stigli do

ruba rijeke i tek onda u rijeku po-

rinuli svoje gumene eamce. Ote-

2avajuou okolnost u napredova-

nju predstavljali su bre2ttljci koji

su „str§ili" u navedenim poljima,

a na kojima su se nalazili betonskiutvrdeni polo2aji francuskih sna-

ga. Tijekom napredovanja pjeSa§-tvo i opkopari 10. oklopne divizi-

je pretrpjeli su osjetne gubitke, alisu ipak uspjeli priei francuskim

bunkerima na obali te ih jednog

po jednog osvojiti, a u meduvre-

menu su jurigni opkopari eistili

uzvisine u poljima. Sve navede-

no postignuto je u suradnji s Luf-

twaffe koja se pokazala kao Idjue-

ni eimbenik. Isto kao i kod Eben

Emaela Belgijanci, a sada Francu-

EBNO IZDANJE / ST UDENI 2013 . 9



uvijek morao biti na prvoj crti - Rommel u ; itnji _asnika obilazi crtu boji§ta

zi nagli su se u situaciji da se nisu

mogli oduprijeti napadu odlue-

nog protivnika. Ponovno se poka-

zalo da odluean napad pjek§tva

opskrbljenog kumulativnim mi-

nama, ruenim granatama i baca-

tima plamena mote zauzeti i naj -

jaee utvrdene polo2aje.

Generalu brzih postrojbi Heinzu

Guderianu i njegovom XIX. moto-

riziranom zboru dodijeljen je ap-

solutno najva2niji sektor eitavog

njemaelog prodora, a njegova 1.

oklopna divizija dobila je apso-

lutno najvahliji dio toga sektora.

Na samom vrhu napada nalazila

se postrojba podeinjena 1. oklo-

pnoj diviziji, najprestanija po-

strojba Njemaake vojske - pjegae-

ka pukovnija „Velika Njematka"

(Infanterie-Regiment „Grossde-

utschland"). Iako po nazivu „pje-

§aelca pukovnija" postrojba je bila

potpuno motorizirana, a imala jesnagu zdruga. Pukovnija „Velika

Njematka" forsiralaje Meuse kraj

zapadnog ruba Sedana na boji§tu

litokom samo 80 metara. Dokv-

§i na zapadnu obalu Meuse na§la

se na ravnom brisanom prostoru

dok su po francuskim poloMjima

ispred nje tukla sva oru2ja s koji-

ma su Nijemci raspolagali od pro-

tuzralcoplovnih topova 20 mm do

haubica 150 mm. Do 19 sati i 30

minuta 13. svibnja 1940. vojni-

ci pukovnije „Velika Njemaaka"

i pjekci iz sastava 1. oklopne di-vizije uspjeli su zauzeti selo Gla-

ire (ustvari predgrade Sedana) te

se probiti do vrha brealljka Mar-

feea, a to su im se pridru2ili voj-

nici 10. oklopne divizije koji su se

probili, kako je Yee gore opisano,

preko mavarnog podrueja jugo-

zapadno od Sedana i time zatvo-

rili klijegta. Istovremeno s poaet-

kom napada opkopari iz sastava

1.oklopne divizije poeeli su po-

dizati skelu (izlo2eni vatri s fran-

cuskih poloMja) te je stavili u

pogon za 38 minuta. Prije pono-éi 13. svibnja kod Glairea je „pu-

§ten u promet" pontonski most

nosivosti 16 tona. Smjer napada

2.oklopne divizije vodio je posli-

je forsiranja Meuse tan° na spoj

dviju francuskih divizija iz razliei-

tih vojski (armija). Mjesta „dodi-

ra" dvije velike postrojbe pod ra-

zapovjednikvima uvijek

su osjetljiva, a ovdje je to bile po-

jaaano time §"to su obje francuskedivizije pripadale prieuvnim sa-

stavu. Bila je to pouzdana formu-

la za katastrofu, a 2. oklopna divi-zija bila je katalizator. U 17 sati i

10 minuta, nakon jednog sata od

potetka napada 2. oklopne divi-

zije, francuska 55. pjegaelca divi-

zija 9. vojske poslala je izvjeke da

je izgubila kontakt s lijevo od nje

razmjegtenom 102. pjekekom

divizijom 2. vojske. Izmedu fran-

cuskih snaga stvorena je pukoti-

na koju Francuzi vise nese uspje-

ti zatvoriti. Do 6 sati• u jutro 14.

svibnja 1940. 1. oklopna divizijauspjela je preko Meuse prebaciti

svoj kompletni 1. oklopni zdrug.

Sada je Guderian morao donijeti

1 _ 4Z 7 \a

odluku od strategijskog znaeenja.

Tri oklopne divizije iz sastava nje-

govog zbora stvorile su ogromnu

pukotinu u rasporedu protivni-

ka te su se pred njim nada tri pi-

tanja: koliko bi trebalo vremena

za konsolidaciju polo2aja da se

protivniku ne dopusti da zatvo-

ri pukotinu, imali ii smisla napa-sti protivnikove prieuve za koje se

moglo sa sigurnogau pretpostavi-

ti da su yea u polcretu s zadatom

zatvaranja pukotine ili da se uda-

ri na francuske bokove te se time

progiri pukotina. Guderian nije

izabrao niti jednu od tih mogua-

nosti. Stao je samo toliko da pro-

vjeri polaaje pukovnije „Velika

Njemaaka" i 10. oklopne divizije

te zatim, ne obaziruei se ni malo

na tadagnje teorije ratovanja, sa1. i 2. oldopnom divizijom „jur-

nuo" prema zapadu preko veli-

ke ravnice §to je tvore porjetja ri-





xx

+

x

PAVI

1St mgX X

\MEFra

zdr

IMOME

OA . mg K

S I M I h o t IN

Mt . Int0(

at

OSOVINSKE OPER A CIJE U TU NISU

O W. lipnja: Nakon dva tjedna opsade,

Francuski zdrug povukao se iz Bir Hacheima

O 14. Iipnja: Britanska Pedeseta

divizija bjeii prvo na zapad,a onda jugozapad, probijajud

se kroz linije Sila Osovine

n14. lipnja: 5koti i Novozelandani trpe t8ke

gubitke odgadajud njemaCku prednost

01. lipnja: Njemaeke snage probijaju

utvrdeni postav Tobruka, u luci zarohljeno

35.000 britanskih vojnika

• Bard aidi Barrani

•

Sollum

22 Gabr Saleh + ------ -------------X- - - . -

X -- ------X CUNNIN G H AM - - -

--

x xBRESCIA

; xx 0 E I Adertr -M 50 •Sd

r

O 26. svibnja, 16 sati: Ofenziva poeinje, general

Cruwell zapoeinje laZni napad na sjeveru s

uglavnom talijanskim divizijama

4 1 26. -27. svibnja: Rommel zapoeinje pravi napad.

Njegova se oklopna postrojba pozicionira okoFrancuskog zdruga u Bir Hacheimu

O 2. lipnja: 150. zdrug uniqen,

3.000 zarobljenika

GazalaSABRATHA a

x xxx L I 1s o

TRENT O k FRIC

XXEl Duda*

_1 50x x x

Tobruk

•

Bir el Gubi

SJEVERNA AFRIKA

crta bojiS`ta

napadi Saveznika

----- povlaCenje Saveznika

kretanje Sila Osovine

Velike bitke

)1111( Mine

X

15

- ------

LIBIJA GPAT

- --------

Torpedirani saveznieki brod nasukan na obali dlena prilika za popunu zahha

1



I tustracija: Ve limir Vuksic

2. SVJETSK I RATANEHRMACHT

jeka Aisne i Somm e. Oko 15. sati14. svibnja poloIajima pukovni-

je „Velika Njemaka" (koja je gti-tila bok Guderianovih snaga uprodoru) priblikla se francuska

3. oklopna i 3. divizija motorizi-

ranog pjega§tva. U torn trenut-

ku 1. i 2. ok lopna divizija nalazilesu se u prodoru, razvaene preko

tri vodene prepreke (rijeke Meu-

se, Ardenskog k anala i rijeke Bar).U povijesti vojne obuke nije se

jedanput dogodilo da bi iz vojne

gkole, kao potpuno nesposoban,

bio izbaten kadet koji bi u semi-

narskoj radnji donio odluku koju

je sada donio Guderian. On je bio

svjestap rizika, ali je °dial° da

„rjegavanje" problema francu-

skih snaga koje su pristizale „pre-pusti" XIV . motoriziranom zboru(general pjegagtva Gustav von VVi-

etersheim), a on je sa svojima di-

vizijama nastavio prodor.Uveeer 14. svibnja nasuprot Di-

nanta i mjesta prijelaza Rom-melove 7. oklopne divizije preko

Meuse paela je sa svojim oku-

pljanjem za protunapad 1. fran-

cuska oklopna divizija. Sutradan,15. svibnja u 9 sati i 30 m inuta nafrancusku 1. oklopnu diviziju,koja je u torn trenutku bila u fazi

uzimanja pogonskog goriva, da-

ide „spu§tenih gaea", nasrnule

su njematka 7. i 5. oklopna divi-

zija, uz zranu pochtku Luftwaf-

fe, u ldasienom napadnom stilu

dvokrakih ldijegta. Do vaeri 15.

svibnja od 175 tenkova 1. fran-

cuske oklopne divizije ostalo je

samo 17 operativnih. Ob avivgi to„usputnu" akciju 7. oklopna divi-zija nastavila je prodor prema za-padu. Preostale snage francuske

1. oklopne divizije prepu§tene su

5. oklopnoj diviziji da ih ona do-

krajei. Malo iza toga Rommel je

na eelu 7. oklopne divizije pre-

§ao crtu na koju se prema zapo-

vij edi francuskogVrhovnog zapo-

vjednigtva trebala povai njihova

9. vojska. Ue inio je to prije nego§to su Francuzi istu paeli i for-

mirati.

Na sve tri take nakojima su snageOklopne sk upine „Kleist" uspjeleprijeai Meuse sam o je jo§motorizirani zbor (general brzih

postrojbi Hans-Georg Reinhardt)jo§ uvijek bio 14. svibnja blokiransnakiom francuskom obranom

na mostobranu kod Monthermea

(iako su opkopari izgradili pon-

tonski mos t preko kojega su stal-no prelazila pojaeanja napadnim

snagama). Tek u zoru 15. svibnja1940. jurigni opkopari iz sasta-

42 OSEBNO IZDANJE S TU DENI 2013 .



oklopne divizije uspjeli su

je odmah poeelo pre-

nik A dolf

ost te je pjega:s‘tvo

ivizija nadolcnadi-

ti tri izgubljena dana u borbama

na mostobranu i sada se nalazila

najisturenije prema zapadu (u ti-

jeku 15. svibnja preMa je 65 km),

a pred njom se sada naSla fran-

cuska 2. oklopna divizija. Tako je

kod Signya do§lo do „borbe u su-

sretu". Njemaelca 6. oklopna divi-

zija udarila je punom snagom nasredinu francuske 2. oklopne di-

vizije i u nekoliko idueih sati bor-

be totalno je raskomadala. Do 16.

svibnja 1940. pukotina u francu-

skoj obrani iznosila je 70 km.

OKH je paeo plakti tako brzi Gu-

derianov prodor prema zapadu te

je 16. svitinja 1940. von Kleist za-

L eZ.N1•

PANZER III NSredinom 1942. postalo je oagledno da do tada glavni borbeni

tenk Panzer III neje vile moguee naorulavati snaZnijim tenkov-

skim topom. Jedina opcija ostao je kratki top 7.5cm L/24 s ko-

jim su bili naorulani tenkovi Panzer IV. Taj top mogao je koristiti

tele eksplozivne granate i nove kum ulativne granate manje brzi-

ne, ali vete probojne mod. Jednostavno promjer kupole bio je ne-dovoljan za ugradnju novih topova znatno boljih osobina 7.5cm

L/48 koji su se preselili na P anzere IV i koji postaju glavnim bor-

benim tenkovima. Sveukupno je novoproizvedeno 897 tenkova

Panzer III inaeice N. Tom broju dodano je jog 250 tenkova vraee-

nih u tvornice na popravak koji su takoder postale P anzer III N. Ti

tenkovi ostali su u naorulanju do kraja rata.

- teiina: 2 3 t

- posada: 5

- naorulanje: 1 top 75 mm K wK L/24, 1 strojnica 7,92 mm

MG34

- streljivo: 56 granata, 3.450 metaka 7.92 mm

- klop kupole: prednja ploea: 57mm/75° , boena: 30mm/65°,

stralnja: 30mm/78°- oklop tijela: prednja ploea: 70mm/81°, boena: 30mm/90°, stra-

2nja: 50mm/73°

-motor: benzinski Maybach HL 12 0TRM


- ajveea brzina po cesti: 40 km/h

- doseg: 155 km

- dimenzije: d-5,52m, l-2,95m, v-2,50m

3



a:VelimirVuksic

44 OSEBNO IZDANJE iTUDENI 2013.

ET 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

• •:*+

PANTHER V ANijemci su konstruirali svoje prve glavne borbene tenkove Panzer III i IV na nacin da im je kupola

bila u sredifzi tenka sa kratkom cijevi sa kojom se nije znatno izlazilo izvan gabarita tenkova. Oklopneploee, osim prednje bile su im gotovo vertikalne i zavarene pod pravim kutem. Sovjetski T-34 pokazao

je Nijemcima jednu novu dim enziju uspjesnih konstrukcija zakosenog oklopa koji je, iako tanji, mo-

gao izdr2ati pogotke granata koje bi incite probijale njemaeke oklope. Sa tim novim iskustvom Nijem-

ci su prvo predlagali izradu kopije T-34 ali se od toga odustalo u korist nove konstrukcije tenka kojaee u sijeenju 1943. postati Panzerkamp fwagen V (P anther). Za Panther je proizveden novi top 7.5cm

KwK42 L/70 koji je na udaljenosti od 1 kilometra mogao probiti zakokni oklop debljine 120 mm. Go-

tovo tri puta vise nego §to je bila debljina oklopa tenka T-34. Slijedom njemaeke klasifikaczje nakon

Panzera III i IV, Panther je postao Pan zer V i Tiger Panzer VI. Panther je imao do bro zakoS'en prednji

oklop i neprobojan za sovjetske srednje tenkove na udaljenosti veeoj od 500 metara. Na drugoj strani

Pantherov top unistavao je sovjetske tenkove na udaljenosti izmedu 1 i 2 kilometra, zahvaljujuei izme-

du ostalog i znatno kvalitetnijem ciljniku. Ipak kako bi tenk zadr2ao brzinu veeu od 45 km/h i pokret-

ljivost cijena je plaeena znatno tanjim bocnim oklopom koji m u je u stvari bio najslabija toeka. Prvih

200 Panthera naeice D sudjelovalo je u bitci kod K urska u ljeto 1943. Sveukupno je proizvedeno 5.976

Panthera u tyi inacice; D, A i G.

-te2ina: 44,8 t-posada: 5

-naoru2anje: 1 top 7.5cm Kw K42 L /70, 2 strojnice 7,92 mm MG 37(t)

-streljivo: 79 granata i 5.100 metaka

-oklop kupole; prednja ploea: 110mm/80°, boeni i straga 45mm/65°,

-oklop tijela; prednja ploca. 80mm/45°, bocna: 40mm/60°, stra2nja: 40mm/70°

-motor: benzinski Maybach HL230P 30-snaga motora: 700 KS

-najveca brzina po cesti: 46 km/h

-doseg: 200 km

-dimenzije: d-8,86m, -2,98m

povjedio Guderianu da stane, ali

je Guderian to odbio pod izlikom

da mora napredovati kako bi na

mostobranu kod Sedana napra-

vio mjesta za nadolazeee pje§ag-

tvo i nastavio svoj prodor. Slije-

deaeg dana von Kleist je osobno

otlgao do Guderiana te zatrallo

objagnjenje zagto nije poslu§ao

zapovijed. U torn trenutku izvid-

nieki dijelovi XIX. zbora dopr-

li su do Marlea. Guderian je za-

tra2io da odmah bude razrije§en

du2nosti ukoliko ne mo'Ze nasta-

viti s napadom, a potom se umi-

jegao sam von Rundstedt koji je

donio odluku o dopu§tanju na-

stavka „nasilnog izvidanja". Prije

nod. 17. svibnja 10. oklopna divi-

zija pre§la je rijeku Oise kod M oya

te se nalazila 110 km od mosto-

brana kod Sedana na Meusi. Prva

oklopna divizija je 19. svibnja for-

sirala iz pokreta Sommu kod Pe-

ronnea. Za 6itavo to vrijeme Gu-

derian se pouzdavao u rijeke



al 1al

111111 PMMOW MU- 1

b. d k7.77* 177-7* ir-=.*. r--rr,)1=*Ir.7.7.4

wwwsr.Circsiararez.corg

u gtiti bok.

protunapad dok

sigurni gdje se on nalazi,retu.

anchea. Ovo je

ojoj su se nale sve francu-

alais, a onda je vono da se stane

na dostignutim crtama. Tri dana

kasnije, 27. svibnja 1940. kapitu-lirale su Belgijske ortaane snage.

Zapovijed da se obustave daljnji

napadi oklopnim snagama pre-

ma Dunkerque donio je sam Hi-

tler, a unigtenje okru2enih sna-

ga „prepugteno" je pjegagtvu i

Luftwaffeu. Temelj za ovu Hitle-rovu odluku bio je u tome gto je

htio saeuvati oklopne postrojbe

za drugu fazu bitke za Francu-

sku te velike ldge ko je su pale 26.i 27. svibnja na podrudu Flandri-

je te teren oko Dunkerqua ueini-

le praktieni neprohodnim (zbog

stvaranja moevara) za tenkovske

postrojbe. Medutim, navedena

zapovijed omogueila je evakuaci-ju kompletnog Britanskog ekspe-dicijskog zbora (iako bez tegkog

naorulanja i vozila) te dijela fran-

cuskih snaga u Veliku Britaniju(ukupno je do 3 . lipnja 1940. eva-kuirano morem oko 300.000 bri-

tanslcih i francuskih vojnika).

Glavnina Njemaeke vojske sada

se preraspodijelila prema jugu

prema planu „Slueaj crveni"(„Fall Roth") i 10. lipnja 1940. kre-nula u napad s Somme. Gude-

rian je do 17. lipnja 1940. stigao

sa svojim XIX. zborom do grada

Pontarliera na gvicarskoj granici.

Time je eitava Maginotova utvr-dena crta potpuno zaobidena i

potom napadnuta s Leda. S nje-

matke strane prema Maginoto-

voj utvrdenoj crti stajala je ras-

poredena Vojna skupina C (na

njemaekoj utvrdenoj crti „Sieg-

fried") pod zapovjednigtvom ge-

neral pulcovnikaWilhelma Leeba,koja se sastojala od: 1. vojske (ge-neral pukovnik Erwin von Witzle-ben) i 7. vojske (general topnigtvaFriedrich Dollmann) bez i jedne

oklopne i motorizirane postroj-

be sa zadaeom vezivanja francu-skih snaga. Uvidajud bezizgled-

nost daljnjih borbi Francuska je

kapitulirala 22. lipnja 1940. godi-

ne. Njemaeka vojska ce tijekom

Drugog svjetsko g rata odnijeti jogniz pobjeda. Medutim, niti jednanese biti tako blistava kao pobje-da nad Francuskom.

Operacija „MaritaiPothvat 25

(G rEka i Jugoslavija,travanj — svibanj 1941.)Nakon njemaeke munjevite po-

bjede u vojnom pohodu na Za-

pad, Benito Mussolini (voda ta-

lij anskog fagistiekog pokreta i

predsjednik vlade K raljevine Ita-lije) te2io je da se doka2e kao vri-

jedan saveznik i jednakopravan

partner Njemaelcoj u „Osovini".Ponukana navedenim, Talijanskavojska je 28. listopada 1940. po-lcrenula napadnu operaciju pro-

tiv Grace. Hitler i Vrhovno zapo-

vjednigtvo Wehrm achta ve6 su utorn trenutku bili zaokupljeni pri-premom planova za vojni pohodprotiv Sovjetskog Saveza i nikako

5



Prodor oklopnih postrojbi kroz uZ arenu ravnicu

46

I n 2. SVJETSK I RAT/WEHRMAC HT

im nije odgovaralo stvaranje no-

vog karigta sukoba na budu6em

ju2nom krilu pohoda na Istok.

Medutim, Gr6ka vojska je pokre-

nulavrlo uspjegan niz protunapa-

da koji su doveli Talijansku vojsku

(jgine oko pola milijuna vojnika)

u tegku situaciju. Grela vojska je

odbacila talijanske snage na po-

eetne polo2aje u Albaniji te u sli-

jede6oj fazi zauzela skoro polovi-

cu iste. Nijemci su strahovali da

bi grace uspjehe mogli iskoristiti

Britanci te iskrcati snage u Grdcoj

koji bi mogle ponovno formirati

negto nalik „Solunskom ratigtu"

iz Prvog svjetskog rata (gto su ovi

i ucinili u okujku 1941. islcrcav-

gi Britanski ekspedicijski zbor u

jaeini 55.000 vojnika), a sve je to

bilo „malo preblizu" glavnim nje-

maddm izvorima pogonskog go-

riva u Rumunjskoj. Kao gto je sam

Hitler rekao, „Barbarossa" (kod-

no ime Plana napada na Sovjet-

ski Savez) i rageikavanje situacije

u Grekoj prije poeetka iste bio je

jedini razlog pomod Italiji. Inge,

kako je dodao, ostavio bi Talijane

da se sami snalaze. Jog u prosin-

cu 1940. Hitler je naredio izradu

planova za operaciju „Marita",

odnosno prodor njemaekih sna-

ga iz Rumunjske preko Bugarske

u Greku.

General feldmargal Wilhelm List

sklopio je tajni sporazum s pred-

stavnicima bugarskog Glavnog

stcdera 8. velja6e 1941. prema ko-

jemu je njemaddm postrojbama

dozvoljen slobodan prolaz pre-

ko bugarskog teritorija. Prve po-

strojbe Njematle vojske ugle su u

Bugarsku 28. velja6e 1941., a idu-

6eg dana je Carevina Bugarska

slukbeno pristupila Trojnom pak-

tu. U meduvremenu je Tred Rei-

ch pokrenuo diplomatsku ofen-

zivu kojom je pokugao Kraljevinu

Jugoslaviju „nagovoriti" na pri-

stupanje Trojnom paktu Gime bi

bio zaolcruken i osiguran jugoi-

stok Europe. Predstavnici kraljev-

ske jugoslavenske vlade potpisali

su pristup Trojnom paktu u Beeu

25. okujka 1941. godine. U Beo-

gradu je 26. na 27. okujka 1941.

izvrgen drkavni udar (potpomo-

gnut od strane britanske izvje-

gtajne sluthe). Hider je navedenu

vijest primio kao osobnu uvredu,

iako je nova jugoslavenska vlada

izjavila da ostaje pri potpisanom

sporazumu te je 27. okujka 1941.

sazvao sastanak najvigih vojnih

zapovjednika. Iste veeeri potpi-

sana je Uputa br. 25 za napad na

Jugoslaviju. Njemaeki glavno-

stokerni easnici „bacili" su se na

posao i do jutra 28. cdujka 1941.

predali Hitleru gotove planove za

napad na Kraljevinu Jugoslavi-

ju koji je trebao poeeti 6. travnja

1941. godine.

Do travnja 1941. Njemaeka voj-

ska je koncentrirala u Madarskoj i

Rumunjskoj velike snage za pred-

stojed vojni pohod protiv Sovjet-

skog Saveza. Buduai da su te sna-

ge bile „pri ruci" odlueeno je njih

uporabiti za napad na Kraljevi-

nu G falcu i K raljevinu Jugoslaviju.

Tako je Vrhovno zapovjednigtvo

Wehrmachta svojom zapovje-

di od 30. cdujka za provedbu na-

vedenih planova odredilo 2. i 12.

vojsku. Kao gto je vea spomenu-

to, vee ranije su snage 12. vojske

razmjegtene u Rumunjskoj po6e-

le s prebacivanje preko Bugarske i

zauzimanje poeetnih polcdaja na

jugu iste za napad na Jugoslaviju i

Gieku. U A ustriji i Madarskoj raz-

mjegtena 2. vojska (general pu-

kovnik Maximilian von Weichs)

okrenula je svoj kompletan ras-

pored u samo nekoliko dana i do

6. travnja 1941. bila spremna za

napad na Kraljevinu Jugoslaviju.

Njemaka 2. vojska na podrue-

ju od Klagenfurta do Nadkanji-

ze e zadaau da sa svojim

XXXXVI. motoriziranim zborom

(general brzih postrojbi Heinrich

von Vietinghoff, 8. i 14. oldopna

i 16. motorizirana divizija) forl,

sira Muru i Dravu te zauzme Va-

rak'din, Koprivnicu i Viroviticu, a

potom da s 14. oldopnom divizi-

jom djeluje u smjeru Zagreba, a s8. oldopnom i 16. motoriziranom

divizijom u smjeru Slavonije. Na-

dalje, da snagama LII. zbora (ge-

neral pjegagtva Kurt von Briesen,

79. i 12 5. pjegaeka divizija) prodre

smjerom Varaklin - Zagreb, a sa

snagama LI. zbora (general pje-

gagtva Hans-Wolfgang Reinhard,

132. i 183. pjegaeka i 101. laka di:-vizija) prodre smjerom Maribor

- Krapina - Zagreb - Banja Luka

- Sarajevo te sa XXXXIX. gorskim

zborom (general gorskih postroj-

bi Ludw ig Kiibler, 1. gorska i 538.granifena divizija) s zadgom pro-

dora na smjeru: Dravograd - Ce-

lje - Novo Mesto - Karlovac. U

podrudu Bea nalazile su se u

prfeuvi jog 169. i 197. p jegatka di-vizija.

Drugi dio napadne grupacije ci -

nilaje 12. vojska sa XV III. gorskim

zborom (general gorskih postroj-

bi Franz Boehme, 2. oklopna, 5. i

6. gorska te 72. pjega6ka divizija i

124. ojgana pjegaeka pukovnija)

i XXX. zborom (general poruenik

Eugen Ott, 50 i 164 . pjegaeka divi-zija) koji su imali zadaau prodora

kroz Trakiju s glavnim ciljem So-

lunom. Ostale snage 12. vojske




isr-sisrvsr.13cosTiailmateciL.xxet

Oklopne postrojbe uvijek su bile anga2irane na najteirn aijelouinia boji§ta

. 47



Rustracija: Vetimir Vuksic

n 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

• • •••••••• • •

HUMMEL

Slijedom uspjeha lake samohodne haubice Wespe, Ured za nao-

ruZanje odlucio je u srpnju 1942. postaviti tesku haubicu 15cm

sFH18/1 L/30 na vozno postolje tenkova Panzer III ili IV.Proizvodnja je zapoeela u listopadu 1943. godine. Kako su prvi

eetveromotorni saveznieki bombarderi nateli njemacku industri-

ju, tada je za vozno postolje izabran Panzer IV, ali s prednjimvucnim kotaeima i jos nekim dijelovima tenka Panzer II I, tako da

je sluzbena oznaka nove samohodne haubice bila 15cm Schwere

Panzerhaubitze auf G eschutzwagen III/IV (Sf). Nesltdbeni naziv

postao je Hummel, odnosno bum bar. Do kraja rata proizvedenoje 714 vozila od kojih 157 bez haubica kao transporteri streljiva.

Veeina njemackih oklopnih divizija imala je oklopnu topnicku boj-

nu s dvije bitnice Wespe i jednom Humm el.

tdina: 24 t

- posada: 6

- naortdanje: 1 haubica 15cm sFH1 8/1 L/30,1 strojnica 7,92

mm MG34- traverza: 15° hjevo i 15° desno

- elevacija: -3° do +42°

- streljivo: 18 granata, 300 metaka 7.92 mm

oklop stita topa: prednja ploea: lOmm/57°, boena: lOmm/74°,

strainja: 10m m/80°- oklop tijela: prednja ploca: 30mm/70°, boena: 20mm/90°, stra-

inja: 2 0mm/80°- motor: benzinski Maybach HL 120TR- snaga motora: WOK S

- najveea brzina po cesti: 42 km /h

- doseg: 220 km

- dimenzije: d-7,17m, §-2,97m, v-' 09.1m Niti vatra nije smjela sprijeeiti napredovanje tenkova

6inili su: )000C. motorizirani zbor

(general konjani§tva Georg Stum-

me, 9. oklopna i 73. pjeSatka divi-

zija to SS motorizirani zdrug „Lei-

bstandarte Adolf Hitler" - L SSAH )

sa zadaCom prodora preko Krive

Palanke i Delteva prema Skopju i

Velesu to snage 1. oklopne skupi-

ne (general pukovnik Ewald vonKleist) sa XIV. motoriziranim zb o-rom (general pjeSaStva Gustav

von W ietersheim, 5. i 11. oklopna,

4. gorska i 294. pjeSaOka divizija)

sa zadatom prodora od Ni§a pre-

ma Beogradu i XX)0(1. motorizi-

rani zbor (general brzih postrojbi

Hans-Georg Reinhardt, SS moto-

rizirana divizija „Reich", pje§a6-

ka pukovnija „Velika Njematka"

i motorizirana pukovnija zrako-

plovstva „Hermann Goring") sazadaaom prodora od Temi§vara

prema Beogradu. U priOuvi 12.

vojske nalazio se L. zbor (general

konjaniStva Georg Lindemann,

60. motorizirana i 46. pjegaCka di-

vizija). Zratnu podrSku eitavom

pothvatu davala je 4. zratna flo-

ta (general zrakoplovstva Alexan-

der Lohr), a posebno njezin VIII.

zrakoplovni zbor (bombarderski)

pod zapovjedniStvom generala

zrakoplovstva Wolframa von Ri-

chthofena.

Operacije na podrueju Kraljevi-

ne Jugoslavije zapaele su 6. tray-

nja 1941. odmah iza ponoCi kada

je posebno ustrojena skupina

„Derdap" zauzela isti s ciljem osi-

guravanja nesmetanog prometa

Dunavom. ToOno u 5 sati u jutro

Luftwaffe je napala vojne zratne

luka Skopje, Kumanovo, NiS, Za-

greb i Braice. U 6 sati i 30 minuta

izyrSen je prvi napad bombarde-

rima na Beograd (drugi je izyrSen

u podne, a treei predveter). Pro-

dor 12. vojske zapoeeo je u 5 sati

48 OSEBNO IZDANJE %STUDENI2013.



N A P A D N A D J EL O V A N J A O S C IV IN S K IH SN A G A U S J E V E RN O J A F R IC I

njemaeka opskrbat evakuacija zrakom

• Mateur

Sukarras

----------------

4) Tebessa • r t heitla .‘

asserine ----------- •Feriana • ---------

Sfa)5..•

RommelpolAuZi postrojbe izpodn a Kasserine

kako hi njana pojactoorta ohrane kod Maretha

•

Bone

, p

144--• Tobarca ° "

.1.1X

I,I

a,IIIII N

i \,N. (A Afrika • '

• II

Jendouba )7 o me(m .

` Pim)_,-- II „............ \

, ,05FFS-.. - - - - - \-...,4 Enfidayille

\ ITxxx

Djedejda *•

Tunis

MI III a

.. ks

Makthar

SlorXIX

ni

•

Fr Itzi

Su s4

• acheda••Qairwan

SEl-Jem

xxxx

. s se

•

Hammamet

•

Maknassy

Gafsa i•* •

Quettarf t

• ....

• G a b e s• Houmt-Souk

1 1 . x x

c\....................

1 1 11 1 X X XN i a c l e n e

•x x x B e n G u a rd a n e

MI x, / misxson Nov

44)•\ -, /

• Nalut

El Jeemmeyen

•

• El:HammaTozeur 4*

lebagaLap

\ . • •

TUNIS

X X X X

11roon,.4ornery

Dehihat •

• Sarsis

ALZIR

TUNIScrta bojigta 20. ohjka

crta bojgta 29. ohjka

napad Sila Osovine

povlatenje Sila Osovine

britanski pokretfrancuski pokret

novozelandski pokret

i Jugoslavenske kraljevske

rumicu te

a izbile do Ko-

ivizija uzlazi u Ku-

mjer za poviatenje

/000CVI. motoriziranog zbora

a Cakovcu, Koprivnici i

voj-

teg dana. U 5

a svoje napredovanje

oniju te je zauzela Te-

, a 73. pje§atka divizija u§la

g jezera u Greku i zauzima

. oklopna divizija u§la je ute odmah nastavila prodor na

a Aleksincu. Nastav-

ih jugoslavenskih snaga

zirani zdrug „LS SA H" istog je

i SS motoriziranog zdrugaH" prodrli su u Greku i zau-

reeuei se dolinom

lopna divizija zauze-aratin, Cupriju i Jagodinu.

e crtu Satanj — Vitanje —ca — Ptujska gora,

gla§ena Ne-

va Hrvatska. Isto-

aruvara i Slatine.

brzo napredovanje

9



2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHTP

potpunom rasulu. Napad )000(I.

motoriziranog zbora prema Ba-

natu zapodeo je 11. travnja, a do

13. travnja zauzeta je cijelaVojvo-

dina. Beograd su zauzeli dijelo-

vi SS motorizirane divizije „Rei-

ch" 12. travnja. Snage 2. vojske do13. travnja zauzele su u potpuno-

sti Sloveniju, a na podrudu NDHizbile na crtu Karlobag - Gospid -

Bihad - Kostajnica dok su postroj-

be XXXXI. motoriziranog zbora

forsirale Savu kod Sapca, Bosan-

skog Samca i Bosanskog Broda.

Na sjednici jugoslavenske vla-

de 14. travnja 1941. odludeno ja

da zajedno s kraljem napu§ta ze-

mlju, a nadelnik Vrhovnog zapo-

vjedni§tva general Danilo Kalafa-

tovie ovla§ten je da trazi sklapanjeprimirja. Nijemci su odbacili pre-

govore o primirju te su tra1ili be-

zuvjetnu kapitulaciju. Njemaelce

postrojbe nastavljaju napredova-

nje te 14. travnja zauzimaju Knin,

Jajce, Doboj, Zvornik, Valjevo i

Kru§evac, a sutra dan (15. trav-

nja) zarobljavaju Vrhovno zapo-

vjednikvo jugoslavenske vojske

te ulaze u Sibenik, Split, Saraje-

vo, Ulice, Kraljevo i Ra§lcu. Do

16. travnja njematke snage pro-

diru do Mostara, Priboja, Sjenice,

Novog Pazara, Kosovske Mitrovi-

ce i Podgorice. Idudeg dana (17.

travnja 1941.) potpisana je bezu-

vjetna kapitulacija Jugoslavenske

vojske koja je stupila na snagu

18. travnja 1941. todno u podne.

Time je vojni pohod protiv Kralje-vine Jugoslavije zavfgen u rekor-

dnom vremenu od 12 dana.

Operacije na podrudju Kraljevine

Greke - 12. vojska je zapodela na-

pad na greke obrambene polo2a-

je sa svoja dva zbora (XVIII. gor-

skim i )00C.) 6. travnja 1941. u 5

sati i 15 minuta. Do 9 . travnja Grcisu pruiali 2estok otpor na „Me-

talcsasovoj utvrdenoj crti". Ovaj

polo2aj je kompromitiran pro-

dorom 2. oklopne divizije uz Doj-

ransko jezero 8. travnja koji je za-

°Mao lijevo krilo greldh snaga, a

„kruna" cijeloga manevra bio je

ulazak 2. oklopne divizije u So-

lun (u 7 sati u jutro). Sve odsje-

dene grdke snage, istodno odVar-

dara, kapitulirale su istoga dana

u 13 sati (Istodno-makedonska

greka vojska). Druga oklopna di-

vizija zatim se „olcrenula" te na-

stavila svoj prodor od Polikastro-

na u smjeru Edese. Sve postrojbe

XVIII. gorskog DOCK. zbora od 10.

travnja bile su u frontalnom na-predovanju prema Olimpu te su

postepeno lomili vrlo sna2an ot-

por Grka i Britanaca. Do 14. trav-

nja XVIII. gorski zbor zauzeo je

Katerini, a XXX. zbor Kastoriji.

Napokon, 19. travnja 1941. nje-

madke snage su izbile u ravnicu

Tesalije zauzimajudi Larisu i Tri-

kalu dok je dio snaga upuden ka

Janjini radi zatvaranja smjera po-

vladenja grelcih snaga iz Epira. U

meduvremenu je donijeta odlu-ka od strane britanskog Imperi-

jalnog std2era o povlatenju Bri-

tanskog ekspedicijskog zbora iz

Grdke te su britanske snage pode-

le odstupanje prema Termopili-

ma. Nadirud za njima, njemadke

postrojbe su do 23. travnja zau-

zele Volos, Farsalu i Lamiju Grd-

ka Epirska vojska (Grace snage

koje su bile u Albaniji) zauzima-

njem Janjine nagla se bez mogud-

nosti odstupnice te je kapitulirala

21. travnja 1941. godine. Njemad-

ke postrojbe su 28. travnja u§le u

Atenu, a zatim su do 30. travnja

izvrsili iskrcavanje na vede oto-

ke u Egejskom moru. Time ja za-

vr§ena Njemadka vojna protiv

Grdke. Jedino je otok Kreta ostao

nezauzet, a za njegovo zauzima-

nje odredene su, u najvedoj mje-

ri, padobranske postrojbe (vidjeti

pod napadnim operacijama Rat-

nog zrakoplovstva).

Napadna djelovanjau sjevernoj Africi(veljaia 1941. - rujan 1942.)Negto iza objave rata Kraljevine

Italije Velikoj Britaniji 10. lipnja

1940. talijanske postrojbe su po-

lcrenule veliki napad na britanske

snage u Egiptu (13. rujna 1940).

Napad je u podeticu imao uspjeha

(Talijani su u tri dana napredova-

li preko 100 km u dubinu Egipta).

Medutim, tada je zapovjednik bri-

tansldh snaga u Egiptu general Ar-

chibald Wavell poduzeo odludan

protunapad (operacija „Kompas"

- 3. prosinca 1940.) koji je zavr§io

izbacivanjem talijanskih snaga

iz Egipta i napredovanjem Brita-

naca duboku u Libiju i zauzima-

njem gotovo cijele Kirenaike (tije-

kom ovoga protunapada Britanci

su zarobili oko 130.000 talijanskih

vojnika, talijansku 10. vojsku pre-

stala je postojati kao borbena po-

strojba). Kao i sludaju Greke gdje

su se Talijani nali u istoj pozici-

ji kao sada u Libiji, Hitler je odlu-

do porno& svom savezniku. Tako

Rat je uvijek sa soborn

donosio i razaranje






52 O S E B N O I Z D A N J E / S T U D E N T 2 0 1 3.

Iskrcavanje njemaekih postrojbi iz transportnog zrakoplova Junkers Ju 52 u Libiji, veljaea 1941.

I n 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT



Itustracija: V e l imir V u lci ld

Castel Benito sle-

nik Erwin Rommel.

lfa Hitlera. Ti-

) zapovijedao je 7. oklo-

ivizijom. Sada stojed. na

itler je osob-

ile dodijeljene. Rommel je u

titulom

ika njemaelcih snagastvari jog" pralctie-

nije niti bilo). Za navede-

je u zadnji tren odluka

dijela

u pukovniju) te tri

otoriziranog pjegakva, tririzirana divizijuna topnikva

sa Streicha. Do sredine travnja se odobri pokretanje ambiciozne

1941. stigla je u Libiju i veeina 15. operacije kojom bi povratio cj elo -

oklopne divizije (general bojnik kupnu Kirenaiku. Tamo je hladno

Hans-Karl von Esebeck). Medu- doeekan od vrha Zapovjednikva

tim, najva2niji „detalj" dogodio se vojske te mu je zapovjedeno da

21. veljaee 1941. kada je od dota- eeka poeetak svibnja s pokreta-

dagnjeg sltdbenog mjesta „Zapo- njem napadnih djelovanja i na-

vjednika njemaekih snaga u Libi- glakno da ne mote raeunati na

ji" ustrojen stoner nove postrojbe daljnje snage. Medutim, vee 24.- Njemaekog afriekog zbora (De- cdujka 1941. napao je Britance u

utsche Afrikakorps - DAK). Za za- El Agheilu i uspio ga zauzeti, da

povjednika je naravno postavljen bi vee 31. o'iujka naredio napad

general poruenik Erwin Rommel, 5. lake divizije na Mersa Bregu.

dok je mjesto natelnika sto2era Drugoga travnja Rommel se na-

preuzeo pukovnik Claus von dem gao pred tri ceste koje su vodile iz

Borne. l Agheilija na istok, jedna je vo-

Rommel je odletio za Berlin 19. dila prema Bengaziju (sreditu

obajka 1941. sa zahtjevom da mu britanske opskrbe), druga je isla

• O 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 M 1 1 1 1

BERGEPANTHER

Od kraja 1942 . u naorudanje Njemaeke vojske stizu tenkovi tezi-ne preko 50 tona. Planirajuei masovnu proizvodnju tenkova P an-

ther I od sijeenja 1943., u srpnju iste godine proizvodeno je 12

Pan theria bez kupola namjenjenih za vueu teskih tenkova, opre-

mljeni s vitlom vuene snage od 40 tona i dizalicom nosivosti 1,5

tona. Na strcdnjem dijelu vozila nalazio se upornik u obliku ralice

kako bi se Bergepanther mogao ukopati pri izvlatenju takih ten-

kova. Sveukupno je proizvedeno 3 47 tih vozila.

tebria: 43 t

- posada: 5

naoruLanje: 2 strojnice 7,92 mm

oklop prednje ploee: 80mm/50°

- oklop bocne ploce: 40mm/60°

- oklop stra2nje ploee: 40mm/70°

- motor: benzinski Maybach HL230P30snaga: 700 KS

- najveea brzina po cesti: 46 km/h

- doseg: 320 km

dimenzzje d-8,82m, -2,74m

prema Mechili (duboku u pro-

tivnieku pozadinu), a tre6a je isla

prema Musu, a odatle takoder u

Mechili. Naeela ratovanja propi-

suju da zapovjednik ne smije po-

dijeliti svoje snage pred nepozna-

tim protivnikom. Rommel se toga

nije cle2ao te je podijelio 5. laku

diviziju na tri dijela i svaki poslaojednom od cesta. Ovaj je mane-

var prisilo Britance da podijele

svoju najjaeu postrojbu (2. oklo-

pnu diviziju) §to je imalo nesagle-dive posljedice za njezinu daljnju

sudbinu. Talijani su poku§ali zau-

staviti Rommela. Medutim, tada

je iz OKW-a (na intervenciju sa-

mog Hitlera) stigla obavijest da

Rommel ima „slobodne rake" na

bojfku.

Do 4. travnja 1941. snage 5. lake

divizije uspjele su s istoka i zapa-

da opkoliti britanslcu 2. oklopnudiviziju. Istoga dana je 3. izvid-

nieka bojna 5. lake divizije uspje-la uei u Bengazi, bez otpora, suo-

eivgi se sa zapaljenim britanskim

skladi§tima. Krenutrk dalje izvid-

nieka bojna je dogla do Er Regima

i to je zaustavljena sna2no m ob ra-nom Australaca. Glavnina 5. lake

divizije stigla je u Mechili, dubo-

ko u britanskoj pozadini, 6. trav-

nja 1941. godine. Razvueena did

pravca napredovanja Rommelo-

vih snaga te tueena po dijelovi-

ma, britanska 2. oklopna divizijapraktield je prestala postojati kao

kohezivna postrojba. Od britan-

sldh snaga ispred Rommela preo-

stala je jedino 2. australska divizi-

3



ja koja se brzo povulda u Tobruk.

Njematke snage su do 7. travnja

1941. nakon prilieno tegkih borbi

uspjeli ovladati Mechilijem (tu su

zarobljena tri britanska genera-

la). Preostala britanska 9. divizija

se brzo povukla natrag u Egipat.

Sada se pred Rommelom nagao

otvoren i slobodan put premaEgiptu i praktieki je u samo neko-

liko dana borbenih djelovanja us-

pio povratiti gotovo cijelu Kirena-

iku, osim Tobruka.

Napokon se 10. travnja 1941. Ro-

mmelovim snagama pridru2ila i

prethodnica 15. oklopne divizije.

Rommel je pokugao sa snagama

5. lake divizije te dvjema talijan-

skim divizijama zauzeti Tobruk iz

pokreta. Medutim, Australci su se

u njemu dobro utvrdili te su odbi-

li prvi pokugaj nap ada 11. travnja.

Napad je ponovljen 14. travnja

uz masovnu uporabu pjegagtva i

potpomognut 2estokom topnie-

kom pripremom, medutim, po-

novno bez uspjeha. Rommel je

dok je bio „zabavljen" borbama

oko Tobruka uputio 3. izvidnieku

bojnu i 15 . pugkostrojnielcu m oto-riziranu bojnu (novo pristiglu po-

strojbu) prema prolazu Halfaya

te Bardiji i Capuzzu na samoj gra-

nici izmedu Libije i Egipta. Nave-dene postrojbe po dolasku svoje

odredigte gotovo istoga trenutka

nage su se pod sna2nim napa-

dima britanskih snaga iz Egipta.

Ponovljeni napad na Tobruk za-

paeo je 29. travnja topniekom

pripremom i zraenim bombardi-

ranjem, a 30. travnja je uslijedio

i napad jurignih opkopara i pje-

gagtava. Napad je ponovljen i 1.

svibnja 1941., ali bez uspjeha.

Britanske snage su 15. svibnja

pokrenule operaciju „Zbijenost"

(„Brevity") te krenule u napad

preko prolaza Halfaya prema

Sollumu i Capuzzu. U svom na-

®2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

Oklopni transporter Sd.Kfz.251 DU vrijerne kada je u njemaekoj vojsci 1935. godine planiran

koncept oklopne divizije predvideno je oklopljeno vozilo za pri-

jevoz pjdakva, odnosno odjela od 12 vojnika, na postolju po-

lugusjenitara. Tegljac Sd.Kfz.11 od 3 tone postao je postoljembudueeg srednjeg oklopnoga transportera. Prvi oklopni tran-

porter Sd.Kfz. 251 proizveden je u srpnju 1939. godine. Dorujna 1943. proizvedeno je ukupno 4.650 oklopnih transpor-

tera u varijantama A, B i C, i to u 2 3 razlieite podvarijante.Prva od n jih Sd.Kfz. 251/1 bila je osnovno vozilo naorulano

sa dvije strojnice MG 34 i 2.010 metaka. Sd.Kfz 251/2 ima-

la je posadu od 8 vojnika i naoru2 ana je minobaccteem kalibra

81mm sa 66 granata, Sd.Kfz.251/3 bila zapovjedna sa 8 ra-zlieitih radiostanica razlicitog dosega ovisno o znacaju zapo-

vjednog mjesta, itd.... Nakon racionalizacije i poboljsana do

kraja rata inaeica D proizvedena je u 10.602 primjerka. Uztako prividno velik broj transportera u najboljem slueaju jed-

na od S'est bojni pjdakva u oklopnim divizijama prevoZena je

u oklopnim transporterima a ostale u kamionima. Ta einjenica

znatrzo je umanjivala djelotvornost oklopne divizije posebice u

kasnu jesen i proljeee kada je tlo bilo blatnjavo iii raskvaseno.

Netko je izratunao da je stvarna potrebe njemaekih snaga bila

oko stotinu tisuea oklopnih transpo rtera.

-telina: 8 t-posada: 12

-osnovno naone anje: 2 strojnice 7,92 mm MG 34-streljivo: 2.010 metaka

-oklop nadgrada; prednja ploea: l0mm/57°, boeni: 8/55° i

straga 8mm/57°-oklop tijela; prednja ploea. l5mm/68°, bocni: 8mm/55°,

straga: 8mm/57°

-motor: benzinski Maybach HL42TU RKM

-snaga motora: 100 K S

-najveea brzina po cesti: 53 km/h

-doseg: 300 km

-dimenzije: d-5,98m, -1,75m

54 O S EB NO IZ D ANJ E / S T U D ENT 2 0 13 .



Napredovanje okiopi7in postrojbi kroz beskrajnu stepu



Neposredna poddka pjeSaStvu - laki bacae 50 mm prilikomborbenog djelovanja

2. SVJETSK I RAT/WEH RMACH TP

da te poteo sustavno koncentri-

rati vlastite snage u svrhu pripre-

me povlatenja da bi do 6. rujna

1942. obje strane obustavile da-

nja borbena djelovanja.

Rommel je radi lijetenja mo-

rao napusti mjesto zapovjedni-

ka Oklopne vojske „Afrika" 23.

rujna 1942., a privremeno ga je

zamijenio general oklopnih po-

strojbi (od lipnja 1942. ein gene-

rala brzih postrojbi promijenjen

je u general oklopnih postrojbi)

Wilhelm von Thoma do dolaska

generala oklopnih postrojbi Ge-

orga Stummea s Istoenog ratigta.

Von Thoma je tada trebao preu-

zeti zapovjednigtvo Njematkog

afritkog zbora od generala oldo-

pnih postrojbu Walthera Nehrin-

ga. Od 1. listopada 1942. Oklopna

vojska „Afrika" preimenovana je

u Njemako-talijansku oklopnu

vojsku.U kasne sate 23. listopada 1942.

zapotela je britanska ofenziva

kod El Alameina. Slijedeeeg dana

zoru tijekom puta do sto2e-

ra 90. lake divizije general Stum-

me je pri bombardiranju ranjen

te je umro negto kasnije od srea-

nog udara. Iduaeg dana Rommel

se hitno vratio u Afriku i preuzeo

zapovjednigtvo nad Njemaeko-

talijanskom oklopnom vojskom.

Njematke snage su se oeajnielci

odupirale sve 2ekim britanskim

napadima i pri tome trpjele ogro-

mne gubitke. Vidjevgi da ee na-

stavak borbi dovesti do toga da ee

njematke postrojbe jednostav-

no prestati postojati, Rommel je

ujutro 4. studenog 1942. izdao

zapovijed za poeetak povlate-

nja prema Fuki. Do 7. studenoga

Oklopna vojska „Afrika" povukla

se u Mersa Metruh, a do 13. stu-

denoga u Tobruk te tjedan dana

kasnije u Bengazi da bi se Nje-

maeki afrieki zbor 23. studenoga

1942. nagao na polo2ajima kod

El Agheile s kojih je krenuo u pu-stinjski rat.

Operacija „Barbarosa(Sovjetski Savez,lipanj — rujan 1941.)Hitler je 31. srpnja 1940. upoznao

najuzi zapovjedni vrh Wehrma-

chta sa svojom namjerom da na-

padne Sovjetski Savez te je zadu-

2io Glavni stoner vojske da izradi

prijedlog operativnog plana. Izra-

da navedene studije povjerena je

general bojniku Erichu Marck-

su (natelnilcu stoIera 18. voj-ske). Studija je predoeena Hitleru

4. kolovoza 1940. te je na teme-

lju nje izradena Uputu br. 21 kao

op& plan operacije „Barbarosa"

koje je Hitler potpisao 18. prosin-

ca 1940. godine. Opei plan ope-

racije „Barbarosa" predvidao je

unigtenje sovjetskih snaga u po-

tetnoj fazi operacije nizom smje-

lih prodora oklopnih postrojbi.

Povlatenje snaga Crvene armi-

je trebalo je sprijetiti pod svaku

cijenu izvodenjem okriaenja te

potom unigtenjem snaga u okru-

2enju. U narednoj fazi operacije

predvideno je gonjenje razbije-nih snaga Crvene armije do crte

Volga -Arhangelsk. Nadalje, upu-

torn je predvideno da se paralel-

56 OSEBNO IZDANJE / STUDENI2013.



Frosinon&

10 povlaC'enje talijanskih

snaga prema Malti

saveznili aerodromi

36> <

Altamura

Paola

Ian

Nicotera • •

•

BO R BE U J U N O J IT A L IJ I

X)11

VIE11NGHOFF

Cassino

Pescara

Ortona27 ru j P un

Vasto

X X

Guglionesi ••

X X

I > <

H O D G E S

JUZNA ITALIJASaveznielce crte bojissia

crta bojgta 14. rujna

crta bojgta 25. rujna

poviatenje njematkih snaga

kretanje Saveznika

1 IND

1 CAN

X X

>Ierracina \ ••

Goeta

Camkbasso

X X

2 NZX X X

V H 1

S. Sever°Monte S. Angelo

Manfredonia

Jan ltlL

VentoleneCtilignola

Canosa

Barletto

,25. u j an

TraniIschia

AndriaMolfetta

III

X RANGERS

Sorrento

Capri

lerno

19. rujan

CoratoBari

14.3 apin

H O D G E SX X

X X X

X

M C C R E E R Y

"*. CLARK

00

9. rujan

A Agropoli0:

Castellabate

46X X

X X X

V I

D A W L E Y

7 X X

56

7000(

5

CdoX 7 (

xx

Matera: XX

.....

Monopoli

•

• Martina..

X X

6

Lagonegro

Roca Imperials .7 C (

/Amendolarae 1

•

/ Taranto

•• Metaponie Ar 11. rujan

.4..

........ .•

9. no;. Manduria

Nardo

Brintisiisaotta

45. . . . . . - .

Belvedere MarttimoCast -. q.1

Gallipoli

Cetrara • Rossano

T ire nsitomore-

S rongoliStromboli

Salina ,

Crotone

Lipari

VolcanoValentia

BarczoO N T G O M E R Y R and

Palm'

Reggio • Locn sr, 110Te

yer• •.4.4

V. San Giovaru .•- J011Sk00 5 0 km

Palmio r i X ) (

29 oma

7




Napredovanje pje§agtva potetkom vojne na Istoku, lipanj 1941.

V P

no s unigtenjem kopnenih snaga

Crvene armije isto mora uciniti s

zrakoplovstvom i Baltiacom flo-

tom. Sve priprema za operaciju

trebalo je zavrgiti do 15. svibnja

1941. godine.Na temelju op6ih zada6a iz Upu-

te 21 Glavni stoner vojske izvrgio

je ragelambu glavnih ciljeva ope-

racije u svom provedbenom pla-

nu borbenih djelovanja. Plan jepolazio od toga da se glavni udar

izvrgi sjeverno od Pripetskih mo-

evara gdje je trebalo angaZrati

dvije vojne skupine. Srednja voj-

na skupina, ojaeana oklopnim i

motoriziranim snagama, treba-

la je napredovati iz podrueja Var-

gave prema Bjelorusiji. Time 6e

se stvoriti mogu6nost da srednja

vojna skupina skrene svoje snage

u smjeru sjevera kako bi u zajed-

nitkom djelovanju s sjevernom

vojnom skupinom• (koja napre-

duje iz smjera Isto6ne Pruske pre-ma Lenjingradu) unigtila snage

Crvene armije na Baltiku. Posli-

je toga trebalo je zauzeti Lenjin-

grad, a zatim nastaviti napredo-

vanje prema Moskvi. Istovremeni

udar na oba cilja (Lenjingrad i

Moskvu), stoji u planu Glavnog

sto2era, mode clod u obzir samo

u slu6aju neoeeldvano brzog po-

pugtanja obrane Crvene armije.

Juna vojna skupina ima zadaeu

stvaranja dvostrukog obuhvata i

da grupiranjem svojih snaga na

lcrilima obuhvati sovjetske sna-ge u Ukrajini (zapadno od Dnje-

pra) s glavnim smjerom napredo-

vanja od Lublina prema Kijevu, a

pomoanim s rumunjske granice

prema donjem toku rijeke Pruta.

Po uspjegnom okoneanju opera-

cija sjeverno i ju2no od Pripetskih

mo6vara na sjeveru treba zapo6e-

ti napredovanje prema Moskvi, a

na jugu prema podru6ju Donjeca.

Navedeni provedbeni plan pri-

hvatio je Hitler 3. Veljaee. U me-

duvremenu je nastavljeno s izvr-

gavanjem pripremnih radnji takoje izmedu ostalog odr2an cijeli nizzapovjedno-stok'ernih igara na

temelju kojih se pokugao do kra-

58 O S EB NO IZ D ANJ E / S T U D ENI 2 013 .



General gorskih postrojbi Eduard Died vodio je

njemacki napad na krajnjem sjeveru Istocnog ratista

Priprema top niekog streljiva, Istano ratgte, studeni 1941.

59

h sn aga trebalo je izvr§i-

zadaaa njemaelco-

sprjeeavanje

povla6enja sovjetskih snaga na

jug iste bi poduzele gonjenje. Te-

meljna ideja operativnog plana

Glavnog sto2era vojske isla je za

uni§tenjem sovjetskih postrojbi

sjeverno od Pripetskim mavara

to time stvaranja slobodnog puta

prema glavnom strate§kom cilju

— zauzimanju Moskve.Za realizaciju navedenih ciljeva

ustrojene su tri vojne skupine:

Vojna skupina Sjever (general fel-

dmargal Wilhelm von Leeb) sa

podredenom: 16. vojskom (gene-

ral pukovnik Ernst Busch, tri zbo-

ra sa osam pjegatkih divizija), 18.

vojskom (general pukovnik Georg

von Kuchler, tri zbora sa sedam

pje§a6kih divizija) i 4. oklopnom

skupinom (general pukovnik Eri-

ch Hoepner, dva oklopna zbora

sa tri oklopne, tri motorizirane i

dvije pje§a6ke divizije),Vojna skupina Sredina (general

feldmar§al Fedor von Bock) sa

podredenom: 4. vojskom (gene-

ral pukovnik Gunther Kluge, ee-

tiri zbora sa 12 pjegaddh divizi-

ja), 9. vojskom (general pjega§tva

Adolf Strauss, tri zbora sa osam

pje§a6kih divizija), 2. oklopnom

skupinom (general pukovnik He-

inz Guderian, tri oklopna zbora

sa pet oklopnih, tri motorizirane,



1 2 2 1 2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMA CHT

Za otvaranje prolaza u protivnickim polo2ajOna juri.02i opkopari koristili su i bacace piamena

jedna konjanitka i jedna ojatana

motorizirana pukovnija) i3. oklo-pnom skupinom (general pukov-

nik Hermann Hoth, dva oklopna

zbora sa tetiri oklopne i tri moto-

rizirane divizije) iVojna skupina Jug (general fel-

dmargal Gerd von Rundstedt)

sa podredenom: 6. vojskom (ge-

neral feldmargal Walter von Rei-chenau, tri zbora sa gest pjegat-

ldh divizija), 11. vojskom (generalpukovnik Eugen von Schobert,

tri zbora sa gest pjegaticih divizijate dva rumunjska zbora sa tetiri

pjegatke divizije, tri gorska zd ru-ga i tri konjanitka zdruga), 17.

vojskom (gen eral pjegagtva Carl-Heinrich Stillpnagel, cetiri zbo-

ra sa sedam pjegatkih, tri lovat-ke i jednom gorskom divizijom)

i 1. oklopnom skupinom (gene-

ral-pukovnik Ewald von Kleist, tri

oklopna zbora sa pet oklopnih,

t etiri motorizirane i cetiri pjegat-ke divizije). Navedenim snagamasu se kasnije pridruNle i: 3. i 4. ru-munjska vojska (ukupno 22 divi-

zije i zdruga), madarski zbor (dvi-je pjegatke divizije) i talijanski

elcspedicij ski zbor (tri divizije).U 3 sata i 15 minuta 22. lipnja

1941. na ratigtu od Baltiekog do

Crnoga mora pokrenuta je naj-

veca kopnena operacija u povije-

sti ratovanja. Topnigtvo je otvori-lo vatru na sovjetske pograniene

utvrde, a Luftwaffe je pokrenula

bombardiranje sovjetskih zrat-

nih luka, prometnica te mjesta

okupljanja sovjetskih postrojbi.

U 6 sati u jutro pakrenut je ko-

pneni napad. Vet prije podneprvoga dana njematki oklopni

klinovi prodrli su 15 do 20 km u

sovjetsku teritoriju. U meduvre-

menu su sovjetske snage (uglav-

nom oklopne) poduzele cijeliniz ne koordiniranih protunapa-

da na njematke snage koje su ih

sve redom odbile bez yeah pro-

blema i gubitaka. Do 25. lipnja naveer 4. oklopna skupina prodrla

je 125 km, 3. oklopna skupina 230km, a 2. oklopna skupina 200 kmu dubinu protivnitkog teritorija.

Slijedeteg dana 4. oklopna sku-

pina izbija na Zapadnu Dvinu, a

18. vojska 1. srpnja ulazi u Rigu te9. srpnja u Pskov. Oklopna snageVojne skupine Sredina (2. i 3 . oklo-pna skupina) 28. lipnja spajaju sekod M inska i time zatvaraju ogro-mno olcrtfienje oko sovjetskih

snaga. Medutim, dio sovjetskih

snaga uspio se probiti kroz olcru-2enje buduti da njematke pje-

gatke postrojbe jednostavno nisu

mogle pratiti tempo oklopnih i

motoriziranih divizija. Do 8. srp-nja sovjetske snage u olatdenju

su unigtene, a Nijemci su zarobi-li 290.000 vojnika, 1.500 topova i2.500 tenkova. Vojna skupina Jug

je prodirala smjerom Luck- Zito-mir - K ijev i iz sjeverne Besarabi-je prema Mogiljov-Podoljskom sciljem da okruil sovjetske snage

na izbotini Lvov- cernovici. Prvaoklopna skupina u svom nezau-

stavliivom napredovanju prvo je

8. srpnja ugla u Berditev, a potomslijedeteg dana u Zitomir i pro-

du2ila napredovanje prema Kije-vu. Do 10. srpnja Vojna skupina

Sjever napredovala je u sovjet-

ski teritorij 450 Ian, V ojna skupi-na Sredina prema Moskvi 550 km

i Vojna skupina Jug prema Kijevu300 km.Od 10. srpnja 1941. njemaelce

snage na Istotnom ratigtu krenu-

60 OSEBNO IZDANJE i STUDENI 2013.



WESPE

Nijemci su u kampanji na zapadu 1940 . spoznali da je oklo-

pnim postrojbama potrebna topnicka potpora. Poeetkom

1942. godine A lkett je kao privremeno rldenje ponudio jed-

nostavnu konstrukciju lake haubice leFH18 kalibra 105mm

na djelomicno prodtdenom hodn om tijelu tenka Panzer II za-

kieenu lakim oklopom s tri strane. Na proveden im opitimanovo vozilo (Leichte Feldhaubitze 18/2 auf Fahrg estell Pan-

zerkampfwagen II (SO) pokazalo je vrlo dobre osobine - br-

zinu i prohodnost kao tenkovi i top jednako djelotvoran kao

u divizijskim topnickim pukovnijama. Odm ah je narueeno1.000 primjeraka cija je proizvodnja zapoeela u veljaci 1943.

godine. Novo vozilo nazvano je Wespe, odnosno osa. Sveu-kupno je proizvedeno 835 samohodnih haubica od kojih 159

bet naorti anja, samo kao oklopljeni transporteri za prijevoz90 prieuvnih granata. Svaka oklopna divizija imala je dvije

bitnice od 4 do 6 tih haubica. Ostale su u naorzdanju do kra-

ja rata.

telina: 11 t

- posada: 5- naond anje: 1 haubica 10.5cm leFH18M, 1 strojnica 7,92

mm MG34- traverza: 17° lijevo i 17° desno

elevacija: -5° do + 42°

- streljivo: 32 granate, 300 metaka 7.92 mm- oklop gtita topa: prednja ploea: 10mm /56°, bocna:

10mm/73°, strcdnja: otvorena

- oklop tijela: prednja 0mm/75°, boena: l5mm/90°,straZnja: 15mm /80°- motor: benzinski Maybach HL62TR- snaga motora: 140KS

- najveea brzina po cesti: 40 km/h- doseg: 22 0 km

dimenzije: d-4,81m, g-2,28m, v-2 ,30m

le su u novi napad. Oklopne sna-

ge Vojne skupine Sredina u tijeku

svoga napredovanja kod Mogiljo-

va razbijaju i olcru'iuju jednu so-

vjetsku vojsku to da bi 16. srpnja

izbile u Jarcevo isto6no od Smo-

lenska, a zatim i u sama predgra-

da istoga. Presijecanjem promet-

nice Smolensk - Moskva snagetriju sovjetskih vojski nagli su se u

okru&nju. Nijemcima ce trebati

do 10. rujna 1941. da u potpuno-

sti unite olcruZ"ene snage i u za-

robljenigtvo odvedu jog 300.000

sovjetskih vojnika. Tijekom borbi

oko Smolenska doglo je do prvog

razmimoila2nje izmedu Hitlera i

generala oko strategije nastavka

operacije. Dok je vojni vrh (von

Brauchitsch i Halder) uz podrgku

najeminentnijih zapovjednika s

bojigta (Boch, Hoth, Guderian...)

traZio Sto brzi nastavak napredo-vanja prema Moskvi, dotle je Hi-

tlere obrazlagao da Moskva za

njega nema strategkog znatenja

nego da su njemu vaZ"niji gospo-

darski ciljevi (zauzimanje Ukra-

jine i Doneckog industrijskog

bazena) i da zbog toga treba pre-

nijeti teNgte operacije na krilne

vojne skupine. Zatim je, poziva-

jai se na navedene razloge, za-

povjedio 15. kolovoza 1941. da se

iz sastava Vojne skupine Sredina

2. oklopna skupina i 2. vojska po-

drede Vojnoj skupini Jug radi br-prodora prema Kijevu i Uma-

nu. Zatim je 20. kolovoza ponovio

pOp0

I lustracija: V eli mi r

DANJE / STUDENI 2013. 1



I n 2. SVJETSK I RAT/WEHRMAC HT

svoju zapovijed s tim da je Vojna

skupina Sredina trebala zausta-

viti svoje napredovanje i prije6i u

obranu dok je Vojna skupina Sje-

ver trebala nastaviti prodor pre-

ma Lenjingradu (i spojiti se s fin-

skim snagama), a Vojna skupina

Jug nastaviti prodor prema Do-

neckom bazenu s glavnim ciljemzaposjedanjem Krima Gime bi se

otklonila opasnost za izvore nafte

u Rumunjskoj.

U meduvremenu je Vojna skupina

Sjever s lijevo krilnom 18 . vojskom

do kraja srpnja prodrla izmedu

Ri§kog zaljeva i Cudskog jezera na

Finski zaljev. Ostatak snaga Vojne

skupine Sjever nastavio je napre-

dovanje ju2no od Cudskog jezera

u sm jeru sjevera i istoka da bi do 7.

kolovoza izbile na crtu rijeka Lug —jugozapadno od Lenjingrada i od

Ilimenjskog jezera du2 rijeke Lovat

do Velikije Luki te je time „porav-

nato" boji§teVojnih skupina Sjeveri Sredina. Vojna skupina Jug usm je-

rila je glavne snage u smjeru Kije-

va te je 1. oklopna skupina izbila

na 20-tak km od istoga. Medutim,

to je zaustavijena sna2nom obra-

nom, ali Nijemci odmah prebacu-

ju talgte napada na jug §"to dovo-

di do okru2enja sovjetskih snagakod Umana (zarobljeno 103.000

sovjetskih vojnika). Nakon okon-

eanja bitke kod Umana 1. oklopna

skupina nastavlia daljnji prodor u

smjeru sjevera i ostvaruje kontakt

s 2. oklopnom skupinom kod Ki-

jeva gto dovodi do formiranja naj-veeeg okrtdenja u vojnoj povijesti.Olcrui'ena je titava sovjetska voj-

na skupina (Jugozapadno bojigte

s pet vojski). Borbe za eliminaciju

okru2enja trajati Ce od 2 3. kolovo-za do 26. rujna 19 41., a zavrgti Cepredajom nevjerojatne brojke od

665.000 vojnika (u trenutku okru-

62 O S EB NO IZ D ANJ E / S T U D ENI 2 013 .



Tijekom gradskih borbi koriSteno je i topniStvo za neposredno gadanje protivnVekih pololaja

zrakoplova, samo

ijekom borbi u olaide-

41. iz-

oskvu tto je oznaeilo

O peracija „C itadela (So-vjetskl S ave; srpanj1943 .)Nakon debalda kod Staljingra-

da, Nijemcima se nametala po-

treba ponovnog preuzimanja

inicijative na Istanom ratittu,

kako prvenstveno iz vojnih, tako

i zbog politi6ldh razloga (stabil-

lost Isto6nog ratitta utje6e je na

dr2anje Turske i u jot veaoj mje-

ri na dftanje Finske i njemat-

ldh istanoeuropskih saveznika).

Na prijedlog zapovjednika Vojne

skupine Jug general-feldmarta-

la Ericha von Mansteina razra-

den je do sredine aujka 1943.

u Glavnom stcderu vojske pri-

jedlog novog pothvata kodnoga

imena „Citadela" („Zitadelle").

Prijedlog je 13. okujka 1943. pred-

stavio na6elnik Glavnog stcde-

ra vojske general-pukovnik Kurt

Zeitzler Hitleru koji ga je isti dan

odobrio. Prema planu pothvat je

usmjeren prema „kurskom luku"

- „izboeini" u njemaelce polcdaje

duga6koj 200 i dubokoj 150 km s

ciljem odsijecanja iste. Odnosno

izvodenjem oklopnog prodora iz

smjera sjevera i juga prema sredi-

ni luka - gradu Kursku, gime bi se

u okrtdenju natle dvije komplet-

ne vojne skupine (fronta) Crve-

ne armije s ukupno 10 vojski. Za

izvodenje planirane zadge pred-

videne su snage Vojne skupine

3



Oklopni grenadir

64

p

Napredovanje pje§a§ tva kroz polja kukuruza, Istoeno ratifte, lipanj 1943.

Opkopar postavlja protupjdaeku minu kao dio obrane polokija

EIZ 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

Sredina (general feldmargal Gun-ther von Kluge) i to prvenstveno

njezina 9. vojska (general pukov-nik W alter Model) s 22 divizije odtoga osam oklopnih i oklopno-

grenadirskih divizija, koje biudar iz smjera sjevera. Dok bi

s juhie strane „kurskog luka" pro-dor izvigile snage Vojne skupine

Jug (general feldmargatErich vonManstein), odnosno 4. oklopne

vojske (general pukovnik Her-

mann Hoth) s 19 divizija od toga

devet oklopnih i oklopno-grena-

dirskih divizija. ZraCnu podrgku

Citavom pothvatu davale bi 4. zra-koplovna flota (general feldmar-

gal Luftwaffe Wolfram Freiherr

von Richthofen) i 6. zrakoplovna

flota (general pukovnik Luftwaf-

fe Roberta Rittera von Greima)

sa ukupno 2.000 zrakoplova. Pro-vedba planiranoga pothvata tre-

bala je poeeti 5. srpnja 1943. u 3sata i 30 minuta.U meduvremenu od prestanka

zadnjih yeah borbenih djelova-

nja poCetkom travnja 1943. no-

voimenovani Glavni nadzornik

njemaekih oklopnih postrojbi ge-neral-pukovnik Heinz Guderian

(imenovan 1. oaijka 1943.) us-

pio je izvrgiti popunu oklopnih i

oklopno-grenadirskih postrojbi

W ehrmachta i Waffen-SS-a, kojesu predvidene za sudjelovanje u

pothvatu „Citadels", 100 postokako tenkovima i oklopnim vo-

zilima, tako i ljudstvom. Tako cese prvi put u borbenom djelova-

nju naci samostalne bojne tenko-va „Tigar" (podredene oklopnim

zborovima) i oklopne pukovnije

oklopnih divizija opremljene jed-nom bojnom tenkova „Panther"

(1. bojna oklopne pukovnije), doksu druge bojne (II. bojna oklopnepukovnije) bile popunjena po-

sljednjim verzijama tenkova tipa

IV Tako su Nijemci uspjeli izvrgi-

ti koncentraciju 2.700 tenkova na120 km (u odn osu na lipanj 1941.i poCetka operacije „Barbarosa",kada je na duzini eitavog ratigta




O P E R A C I JE N A J U G O IS T O K U E U R O P E

RUMUNJSKA

JUGOISTOK EUROPE

6. - 20. travrtja 1941.njemae ki napadi

njernaek a crta boj i§ta

saveznieka cr ta boj igta

•

AUSTRIJA

o x

W E I C H S

..... .......

• •

• njem aeka crta boj igta 16. travnja

• njem aeka crta boj i4ta 23. travnja

pruga

.• ........

Zagreb

•

Vidin

. . . . . . . . . .BUGAI6KA

.......

K L E I S T

Split

Dubrovnik

'0

S

Sofi ja

I

ALB

Tall

Valona

KRF Tr ikkala

GRCKA

Drama •

rrai50 4•

S o l u n

Egejskd.L a r i s aIannena

ya

al

B N O I Z D A N J E / S T U D E N I 2 0 1 3 . 6 5

Katerine



our - lummiummommimm

NASHORNPocetkom njemaeke agresije na So vjetski Savez, ruski teski ten-

kovi Klirnent Vorailov KV-1, s oklopom debljine do 95mm, bilisu znaeajna zapreka njemaekim tenkovima koji nisu imali na-eina da ih unistavaju nego su za takve prigode pozivali u pomoe

zrakoplovstvo ili protuzraeni top kalibra 88 mm . Jedan je tenk

tako zaustavio njemaeke snage blokirajuei cestu gotovo 48 sati.

Shjedeea inaeica istog tenka, koja se pojavila 1942. godine, ima-

la je jos deblji oklop. Vrlo brzo njemaeki Ured za naoruzanje za-

trcdio je izradu snaimjeg protutenkovskog topa koji je dobiven

krajem 1942. godine. Novi 8.8cm PaK43 m ogao je na udaljeno-

sti od 1.000 metara probiti oklop od 240 mm i na dva kilom etre

180 mm. Sasvim d ovoljno za ungtiti bilo koji do tada proizvede-

ni saveznicki tenk. Telina topabd gotovo pet tona znatno mu je

ogranieila pokretljivost. Zbog toga je, prema njemaekoj praksi,

top postavljen na vozno postolje take haubice Hum mel postavSci

Nashornom, odnosno nosorogom. C ad veljaee 1943. do kraja rata

proizvedena su sveukupno 494 Nashorna.

-aina: 24 t

- osada: 4

- naoruZanje; 1 top 8.8cm P aK43/1 L /71, 1 strojnica 7,92 mm

MG34- raverza: 15° lijevo i 15° desno

- elevacija: -5° do + 20°

- treljivo: 48 granata, 300 metaka 7.92 m m

oklop stita topa: prednja ploea: 10mm/53°, boena: 10mm/74°,

strainja: 10mm /80°- oklop tijela: prednja ploea: 30mm/70°, boena: 20mm/90°, stra-

Znja: 20mm/80°-motor: benzinski Maybach HL120TR



- doseg: 220 km

- dimenzije: d-8,44m, §-2,86m, v-2,65m

Itustracija: Velimir Vuktie

ET 2. SVJETSK I RAT/WEH RMACH T

od Baltielcog do Crnog mora b iloangaZirano 3300 njemaeldh ten-kova).Glavni cilj 4. oklopne vojske je

proboj obrane Vornje§kog fron-

ta, potom zauzimanje Prokho-

rovke i nastavak prodora prema

Kursku, te povezivanje s Mode-

lovom 9. vojskom. Nositelji na-

pada su bile tri oklopno-grena-

dirske divizije SS oklopnog zbora(Leibstandarte Adolf Hitler - LS-SAH , Das Reich iTotenkopf). Iakosu divizije po nazivima bile oklo-pno-grenadirske (§to je znaei-

lo da imaju jednu oklopnu boj-

nu i dvije oklopno-grenadirske

pukovnije s po dvije bojne u pu-

kovniji, kao kod vojske), one su ustvari imale kompletnu oklopnu

pukovniju s dvije bojne i u sk lopunavedene oklopne pukovnije jed-nu satniju opremljenu tenkovima„Tigar", te dvije oklopno-grena-

dirske pukovnije od po tri bojne

po pukovniji. U ranim jutarnjim

satima 5. srpnja 1943. zapoeinje

napad SS oklopnog zbora (SS ge-neral Paul H ausser) koji relativnolako i brzo prob ijaprednje sovjet-ske obram bene poloZ"aje, a zatimdolazi pred velika minska polja iuredenu protuoklopnu obranu,

ipak do kraja prvoga dana pot-

hvata „oklopni klin" SS oklopnogzbora u spijeva prodrijeti u sovjet-ske pololaje nekih 18 km uz obil-nu i kvalitetnu pod rgku Luftwaf-fe, posebno njenih postrojbi za

napade na ciljeve na zemlji. Dru-goga dana pothvata u obrambe-

nim pololajima sovjetske 6. gar-

dijske vojske otvara se praznina

koju odm ah iskorikava Hausser iusmjerava cijeli SS oklopni zbor,te na taj nein probija drugu crtu

obrane, medutim, pjegaeke po-

strojbe vojske nisu m ogle slijeditibrzinu prodora oklopnih postroj-

bi Waffen-SS, tako da je Hausserprisiljen izdvo jiti diviziju „Toten -kopr za osiguranje boka i „veze"

s postrojbama vojske ko slabi

snage u „oldopnom klinu" i dovo-di do usporavanja samog prodo-

ra. S druge strane, Crvena armija

poeinje koncentrirati svoje oklo-

•••• 41:*

pne postrojbe u podrueju Prok-

horovke. Treeega dam pothva-

ta dolazi do oklopne bitke kod

sela Teterevino, u kojoj pobjedu-

ju LSSA H i „Das Reich" zahvalju-juti tenkovima „Tigar" koji su ei-nili sam vrh „oklopnog klina" s

topovima 88 mm i tekim oklo-

porn. Do 10. srpnja 1943. divizija„Totenkopr se vraea u sastav SS

oklopnog zbora, te se priprema

napad na Prokhorovku. Istoga

dam postrojbe iz sastava SS oklo-pnog zbora forsiraju rijeku Psel itako dovode Prokhorovku u po-

luokruZenje. Hausser koncentri-

ra 600 svojih tenkova na §irini od10 km bojika. Zapovjednici oklo-pnih postrojbi Crvene armije po-staju svjesni jaeeg oklopa i boljihtopova na njemaeldm tenkovima

(posebno iznenadenje predstav-

ljao je oklop „Tigra"), te d a je je-dina gansa da unite njemaeke

tenkove u tome da smanje raz-

mak izmedu svojih i njemaeldh

tenkova, te tako daju priliku svo-jim tenkovima da unite sto vise

njemaeldh. Tako se 12. srpnja

1943. kod sela Prokhorovke zbivanajveea tenkovska b itka u povije-sti ratovanja, 793 sovjetska ten-

ka i 57 juri§nih topova iz sastava5. gardijske oklopne vojske u pu-noj brzini napada 600 njemaeldhtenkova SS oklopnog zbora. Na-

kon osam sati bitke na popriku

ostaje oko 250 unikenih tenkova,od toga oko 2 00 sovjetskih. Istogadana diviziju „Totenlcopr napa-

daju snaZne sovjetske snage, ali

divizija uspijeva odbiti sve napa-de i zadetati dostignute po loZ'ajeuz ogromnu „cijenu" u vlastitim.

gubicima.

Dok njematki „ju2ni oklopni

ldin" ima uspjehe u prodoru krozsovjetsku obranu, „sjeverni oklo-pni ldin" jedva uspijeva probiti

prvu crtu obrane. „Sjeverni oklo-pniklin" tin& su postrojbe 9. voj-ske: XXIII. zbor (general pje§a§tva

Johannes Friessner) sa tri pje§at-ke divizije, XXX XI. oklopni zbor(general oklopnih postrojbi Jo-

sef Harpe) sa jednom oklopnom

i dvije pjegaeke divizije, XXXXVII.




Piloti Luftwaffe u trenutku opu§tanja do nove zadaee

67





to frts f *141 v f 10

prije je bilo mogute. Radi

orili engle-

, opremljeni s am eriekim

krenu

h njem aeldh snaga i danapada „umijega-

u povlatete amerieke postroj-krivo upueuju te u nji-

postrojbi.

Juzni bok prodora trebala je ki-

th 7. vojska (general oklopnih po-strojbi Erich Brandenberger) s

zadatom zatvaranja svi smjero-

va koji iz Luksemburga vode pre-ma pod rudu Echternach — Basto-gne) dok je zagtita sjevernog bokabila dodijeljena 15. vojsci (gene-

ral pjegagtva Gustav-Adolf von

Zangen).U rano jutro (6 sati) 16. prosin-

ca 1944. poslije relativno kratke,

ali 2estoke topnieke pripreme iz

2000 topova, napad zapoeinju

pjegaeke postrojbe koje su se podolcriljem magle priblizile amerie-kim polo2ajima te potom „upaleu njih izazivajud potpuno izne-

nadenje. Zahvaljujuti ovom izne-nadenju do 17. prosinca su pro-

bij eni ameridd polo2aji te su toga

dana u napad uvedene oklopne

postrojbe.

Borbe na odsjeku 6. oklopne voj-ske - postrojbe 12. pjegaeke divi-zije probijaju prvu crtu obrane

arneriekih postrojbi u podrue-

ju Losheima gto odmah iskori-

gtava Borbena skupina „Peiper

i ubacuje se u nastalu pukotinu

u arneriekoj obrani s dvije satni-

je tenkova tipa IV., dvije satnije

tenkova tipa V. („Pantera ) pot-

pomognutih s tetiri satnije oklo-

pnih grenadira na oldopnim po-

lugusjenitarima. Za njima su

slijedile postrojbe jurignih opko-

para i protuzraenih topova, a na

kraju kao zagtita dvije satnije iz

501. SS tegke oklopne bojne I. SSoldopnog zbora opremljene ten-

kovim a tipa VLB („Kraljevsld ti-

grovi ). Negto prije nod Borbenaskupina „Peiper dostize Lanze-

rath gdje se povezuje s 9. pado-

branskom pukovnijom. U jutro

17. prosinca Peiperova borbena

skupina zauzima Honsfeld gdje

zarobljava kompletnu amerieku

satniju, te potom svoje nap redo-vanje usmjerava prem a Btillinge-nu u ko jem se nalazilo amerielcoskladigte pogonskog goriva bu-

dud da je Borbena skupina „Pe-

iper sada vet bila na „rezervi spogonskim gorivom. Zauzetem

navedeno g skladigta goriva ten-kovi borbene skupine dobivaju

toliko potrebno gorivo za d aljnjenapredovanje. Do sredine dana

borbena skupina dolazi pred Li-

gneuville, gdje „susrete ame-

rieku oklopnu po strojbu te dola-

Protuzratni top u zaStiti izgradnje priruenog mosta

9



Pugkos trojniear u oeekivanju protivniikog napada

® 2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT

Koordinacija prije borbenog djelovanja izmedu oklopnikva ipje§a§tva

zi do olcrgaja izmedu njemaeldh

i amerielcih tenkova. Po zaveget-ku okrgaja u njematku korist SS

potpukoimik Peiper zapovijeda

nastavka napredovanja u smjeru

Beaumo nta. Slijedeeeg nada (18.prosinca) voded elementi Bor-

bene skupine „Peiper uspijeva-

ju zauzeti Stavelot i neoteceni

most u njemu to bez daljnjeg za-

ustavljanja nastavljaju prodor u

smjeru Trois Ponts (koji je dobioime prema tri mosta preko rijeke

Am bleve i Salma, a koji su se na-lazili u samom gradu). Medutim,

amerieka postrojba u povlatenju

uspijeva porugiti sva tri mosta gtoprisiljava Peipera na potragu za

alternativnim prijelazom. Alter-

nativa je nadena u Cheneuxu, a

to je za borbenu skupinu znaeilo

skretanje prema sjeveru. Usprkos„zakagnjenju izazvanom tra2e-

njem alternativnog prijelaza pre-

ko rijeke Amb leve i napada lova-ca-bombardera (koji se dogodio

istoga dana na vodeee elemente

borbene skupine) Peiper se kra-

jem 18. prosinca 1944. nalazio

svega dva mosta od svoga pri-

marno g cilja - Huya. Jedan od tihmostova u Neuf Mo ulinu je poru-gen dok alternativni mostovi nisumogli podnijeti te2inu njemae-

kih tenkova, a borbena skup ina usvom sastavu nije imala opremu

zapodizanje mostova. Do 19. pro-sinca 1944. Borbena skupina „Pe-iper uspijeva zauzeti Stoumont,a potom SS potpukovn ik JoachimPeiper zapovijeda koncentraciju

eitave borbene skupine 21. pro-

sinaca u La G leizeu i odelavanjemostobrana kod Cheneuxa. U

meduvremenu, saveznieke po-

strojbe se oporavljaju od poeet-

nog goka izazvanog njemaeldm

napadom i Icreeu u Iestold pro-

tunapad svim raspoloNvim sred-

stvima. Nakon dva dana tegkih

ulienih borbi amerieke postrojbe

uspijevaju zauzeti Cheneux Ito

dovodi Peipera u La G leizeu u po-luolcruienje. Po dobivanju sugla-

snosti za povlaeenje 23. Prosinca

BoThena skupina „Peiper kreae

u proboj prema Istoku i u ranim

satima na BoN e 1944. uspijeva sepovezati s glavninom 1. SS oklo-pne divizije (ti jekom svoga djelo-vanja Borbena skupina „Peiper

imala je gubitak od 888 svojih

vojnika). U meduvrem enu, 12. SSoklopna divizija napada amerie-

ke polo2aje kod Elsenborna i na-kon tri dana teglcih borbi n e uspi-jeva probiti amerieki postay. Od

19. prosinca 12. SS oklopna divi-zija dobiva zadaau zagtite juznogkrila 1. SS oklopne divizije kod

Poteaua, a potom dobiva zadatu

zauzimanja i osiguranja promet-

nice Biillingen - Malmedy gdje,

sudjeluje u tegkom boju za Biife-nbach. Divizija je 23. prosinca po -vueena u podrueje Moderscheidana odm or. Od poeetka poduhvatado 22. prosinca 2. SS oklopna di-vizija borbeno djeluje na izboci-ni kod St. Vitha, da bi slijedeeeg

dana uspjela zauzeti vitalno evo-rigte Baraque de Fraiture i u not-nom napadu 24. prosinca zau-

zima Manhay. Medutim, daljnje

napredovanje je onemogueene

sve 2egdm otporom amerieldh

postrojbi, koje izvode niz protu-

napada i do 26. prosinca, nakon

teglcih ulienih borb i, Amerikanciponovno zauzimaju M anhay. TriSS oklopne divizije (Hitlerjugend,Das Reich i Hohen staufen) izvo-de zajednield napad na Manhay

27. prosinca 1944., medutim, ne

uspijevaju probiti amerieku crtu

obrane.

Borbe na odsjeku 5. oklopne voj-ske - oklopne postrojbe iz sasta-

va XX XX VII. oklopnog zbora us-pijevaju probiti amerieku obranuna potezu od Saint Vitha do Vian-dena i krenuti u prodor u protiv-

nieku pozadinu. Do 20. prosin-

ca oklopni z bor je uspio izbiti nacrtu La Roche-de-Ardenne - Sa-

int Hubert - Libramont, ali su u

njegovo j pozadini ostale olcruIe-ne amerieke snage u Saint Vithu i

70 OSEBNO IZDANJE / STUDEN T 2013.



StuG IV G

Nakon s avezniekog bom bardiranja tvornice Alkett izgubhen je

dio proizvodnje StuG- ova III. N ajvge je stradala proizvodnjahodnih dijelova vozila. Probna ugradnja na hodni dio tenka Pan-

zero IV pokazala se uspjdnom i tako je nastao StuG IV . Od pro-

sinca 1943. do O ujka 1945. proizvedeno je ukupno 1.139 StuG-

ova IV koji su se pokazali jednako ueinkoviti kao i StuG-ovi

Kako se prema kraju rata situacija na bojigtu mijenjala tako su

StuG-ovi III i IV sve vise postajali uspjdnim lovcima tenkova za-

hvaljujuei, izmedu ostalog, i maloj visini, tako da su se mogli do-

bro sakriti u poljima kukuruza i suncokreta, ili u visokom snijegu

na Istoenoj bojgnici.

elina: 23 t- posada: 4

- osnovno naorulanje: 7.5cm StuK L/48, 1 strojnica 7,92 mm

MG34

- strehivo: 63 granate, 600 metaka- traverza: 10' hjevo110 0 desno

- elevacija: -6° do + 20°

- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80° , boeni: 30/79° i stra-

ga 30mm/90°klop tijela: prednja ploea. 80mm/7 6°, boerd: 30m m/90°, i

straga: 20mm/90°- bona F lo& protiv kumulativnih granata 8mm/9 0°

motor: benzinski Maybach H L120TR Mnaga motora: 300 KS

- najveed brzina pa testi: 38 km/h

oseg: 210 km

- dimenzije: d-6,7m, -2,20m

Vetimir VuktiE

Oklopn e postrojbe 5. oklopne

Martelange i do 26.

im crtama.

. Saveznieke postrojbe

velikihji je

ljika

§enje gubitaka

oddavanje situacije

stresne situacije

se u potpunosti razvije za nasta-

vak napadnih djelovanja. Posli-

je 1943. postalo je oeito da se na-vedeni koncept mora revidirati

i razvijeno je natelo „obrane po

dubini koje je formirano na te-

melju iskustava s Istoenog rati-

§ta. Natelo obrane po dubini sa-

stojalo se u formiranju tri taignaobrambena sektora. Prvi obram-

beni sektor uspostavljan je od p etdo sedam kilometara ispred prve

crte bojika u dometu djelovanja

srednjeg topni§tva i posjednut je

lako pokretnim postrojbama eija

••• •• • • ••• •

je zadaea da protivnik svoje sna-

ge uporabi to ranije. Navedene

snage nisu trebale &tau svoje

polotaje po svaku cijenu nego su

se trebale povai kada obave svoj

dio „posla , odnosno isprovoci-

raju potpunu uporabu protivnit-

kih snaga. Slijedeoa crta obrane

nalazila se na dva do tri kilome-tra od glavnog polo2aja i „pokri-

vana je uporabom lakog topnig-

tva. Ova crta obrane sastojala se

od rastresitih obrambenih taa-

ka koje su razmje§tene tako da sujedna drugoj mogle prutiti vatre-

nu podr§ku. Obrambene take

su formirane kao pu§kostrojnie-

ka „gnijezda s nekoliko pugko-

strojnica koje su mogle d jelovatiu raznim smjerovima te kao po-

lo2aji za protuoklopne topo ve iz-gradene u tipu po ljske fortifikaci-je i ist i takvi polcdaji za smjekajlakog topnikva za podr§ku. Iz-

medu navedenih otpornih taa-

ka smje§tane su otporne takepjegakva ojaeane pugkostrojni-

cama i lakim bacadm a. Navede-ne obrambene take su radene u

nekoliko nizova ko je omogaa-

valo brzo p rebacivanje s jedne nadrugu u cilju zbunjivanja protiv-nika. Njemadca vojska je tijekomobrambenih djelovanja postala

posebno efikasna u brzom i uein-kovitom prebacivanju bacaea koje onemogucavalo lako lociranjepolo2aja istih od strane protiv-

niekih izvidnika. Svaka obram-

bena toeaka je „registrirana kodtegkog topn igtva tako da je njezi-nim potencijalnim zauzimanjemod strane protivnika isto moglo

odmah poeeti djelovati po njoj.

Naposljetku, ispred svih polo2ajapostavljale su se 2feane prepreke(bodljikava 2ica), a glavni prism-pi su minirani pje§aeldm i pro-

tuoklopnim minama. Pri izboru

mjesta za izgradnju obrambenih

taaka narudo se posveeivala pa-

thja konfiguraciji samog terena

(uzvisine, usjekline, korita rijeka

i potoka...), koje su kao prirodneprepreke kaikene za ojatavanje

obrambenih totaka.•

Na kraju dolazimo do „gjayne

obram bene crte (Hauptkamp fli-nie). Ukoliko je bilo vremena glav-na obram bena crta izgradivana jeu tipu stalne fortifikacije (beton-

ski bunkeri i obrambene take).

Naveden i betonski polo2aji imalisu moguanost djelovanja u svim

smjerovima (u njima su osima

pje§aeldh posada s velikim brojem

1





STAUINGRADSKA BITKA

TKA ZA STALJINGRAD

- n jematko povlatenje

njematka cr ta boj igta

domet s ovjetskog topnigtva

...... ovjetska zratna potpo ra

2. - velj 1943.

sovjetski napadi

njematk i protunapadi

73OSEBNO IZDANJE / LiDEN1

Donskitr

R O K O S S O V S K Y

V i n n o v l i a

R y n o k

V o y o - a le k s e y e v s k i

a u r k a u s k iat

) G a v r i l o v k a



Borbeno djelovanje najveeeg topa u Drugom svjetskom

ratu - „Dora , zeljeznicki top kalibra 800 mm


Desetina i vodDesetina (Gruppe) i vod (Zug) supredstavljali bazi6ne postrojbe uNjem adcoj vojsci. Taktika dese-tine i voda trebala je odgovoriti

na pitanje kako napredovati pod

protivniekom vatrom te istjera-

ti protivnika iz njegovih po lcdaja

uz m inimalne vlastite gubitke.Tijekom kretanja po terenu de-

setina je oblikovala dvije osnov-ne formacije. Prva od njih je bila„niz (Reihe), koji se sastojao od„labavog niza vojnika s zapo-

vjednikom desetine na 6e1u. Za-povjednika je slijedio pugkostroj-nitar sa svojim pomo6nicima te

ostatak desetine, dok se pomo6-

nik zapovjednika desetine nala-

zio na zalaznici. Prednost niza

je bila u tome gto je predstavljao„malu metu sprijeda, a omogu-

6avao je zapovjedniku desetineda u slutaju napada brzo izvrgi

raspored desetine. Formacijom

„labavog niza izbjegavalo se „sa-bijanje vojnika, koji su tada po-se,bno „izltdeni pugkostrojni6-

koj i bacadcoj vatru, time su se

izbjegavali gubici, a s druge stra-ne „niz je omo gueavao odfiava-nje „veze izmed u vojnika.Iz „labavog niza desetina je brzomogla evoluirati u „streljadci la-

nac (Schiltzenkette) i to na na-

protivnika nego totalno peutra-

liziranje istoga (Niederkampfen)

da bi se t ime osigurao uspjeh na-pada. U ob rani desetina je zauzi-mala prostor od 30 do 40 metara

gto je omogu6avalo zapovjedni-

ku da ima pregled nad obranom.

Zatim je desetina pristupila uko-

pavanju i izradi polcdaja dok jejedan vojnik bio n a strati kao osi-guranje od iznenadnog napada.

Poltdaj se utvrdivao u nizu otpor-nih taaka na kojima se nalazilo

po nekoliko vojnika desetine (sva-ki vojnik je ko pao vlastiti zaldon,„lisidu rupu - Fuchsloch). Svakaotporna toka morala je biti u do-

metu sebi susjedne take. Ovako

„rastresito oblikovanje prve crteobrane imalo je za cilj da umanji

efekt protivnikove topnieke va-

tre. Najva2niji dio obranibenog

polcdaja predstavljao je polcdajpugkostrojnice MG-Stellung)za koju je pripremljeno nekoli-

ko polaaja tako da je ona prema

potrebi ti jekom bitke mogla m ije-njati svoj polaaj. Prvi poloZ'aj zapugkostrojnicu nalazio se obit -

no oko 50 metara ispred prednje

crte obrane desetine. Ukoliko su

moguenosti dopugtale, iza prve

crte obrane izgradivani su tran-

geji (u obliku stalne fortifikacije)'

u koje bi se sklanjao najved dio

desetine, ukoliko nije bilo potre-

be za trenutnim boravljenjemna prvoj crti. Pojedine desetine

su oblikovale „prednje postaje

(Vorposten) kao oblik ranog upo-zoravanja vete postrojbe kojoj supripadali (mati6na postrojba) na

neposredni napad protivnika te

su imale zadatu gto je due mo-

gu6e zaustavljati protivnika u na-padu time „kupujuei vrijeme za

potpuni raspored svoje mati6ne

postrojbe na prvoj crti obrane.

Navedene „prednje postaje bile

su obieno uspostavljene do 2000

metara ispred glavne crte obraneu dometu ondja za blisku podrg-

ku (bacea i topova u sastavu pje-gaele pukov nije).Pri napredovanju vod se kretao

u obliku strjelice (Pfeil) jednako

pri kretanju u ko loni ili u liniji (sdesetinama naprijed i nazad). U

nadlanosti zapovjednika voda

bio je odabir podru6ja djelova-

nja i kona6nog cilja te da prema

tome odabere formaciju koju ce

zauzeti vod i da o tome obavije-

sti zapovjednike satnija. Zapo-

vjednik voda je trebao procijenitikoje je mjesto u obrani protivni-

ka najslabije i potom na to m jestousmjeriti glavni udar svoga vod a.Ukoliko je uspjegno probijena

an da pugkostrojnica ostaje u

sredigtu dok se ostatak desetine

rasporeduje lijevo i desno od nje.

Kao rezultat dobivao se „rastresitraspored u kojem se napredova-

lo od jednog vidljivog zaldona dodrugoga uz „pokrivanje stalnom

vatrom iz pugkostrojnice. Kreta-

nje od jednog do drugog zaklo-

na poeinjalo je u trenutku kada

bi zapovjedn ik desetine stigao doprvoga, najistaknutijeg. Krajnji

rezultat djelovanja pugkostrojni-

ce nije bio jednostavno unigtenje






Prodor juri§nih opkopara u protivniae pologaje

Njernaeki oklop na jugu E urope

IL: 2.SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

janskim) snagama na Si-

jeli juZ ni dio

oklopno-grenadirsku

ries) kao daljnje oja6anje obrani

toka. Do 3. kolovoza 1943. nje-

gke postrojbe su organizirale

branu na crti Catanija - Troina

eetiri talijanske divizije te mor-aritle talijanske snage u Messi-

i). Nijemci su slabijim snagama

rganizirali osmatranja na Etni, a

dun prometnica sustav obrane u

borbenim skupinama po dubini

bojigta. Potom su formirane jake

prieuve te pripremljeni objektiza rugenje u svrhu zapreelvanja i

iskorigtene sve predriosti terena

za organizaciju obrane. Buduoi da

je stoner 6. talijanske vojske prak-

ti6no prestao da postoji, zapovi-

jedanje obranom preuzeo je nje-

mgki XIV oklopni zbor (general

oklopnih postrojbi Hans-Valentin

Hube) od 3. kolov oza. Zada6a nje-ma61dh snaga bila je da gto je vise

moguee uspore napredovanje sa-

vezniadh snaga te time gto dune

odgode invaziju na sam Apenin-

ski poluotok.Op6i saveznied napad zapo6eo

je 1. kolovoza 1943., a do 5. kolo-

voza Saveznici su uspjeli zauzeti

luku Cataniju i Troinu u sredigtu

njematke obrane time je cijela

obrambena linija dogla u pitanje.

Njematke snage, razdvojene Et-

nom, po6ele su polagano odstu-

panje u smjeru sjeveroistoka u

smjeru Messine. Prema zapovijedi

Kesselringa od 10. kolovoza 1943.zapoeela je evakuacija njematicih

snaga s Sicilije. Njematke zalazne

postrojbe otaavale su napredo-vanje saveznika tako da su ame-

ri6ke postrojbe 13. kolovoza zau-

zele sredignji poloIaj na raskraju

Randazzo, a tek 17. kolovoza ugle

6 OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.



Vojnici „pregledavaju skupinu uni§tenih sovjetskih tenkova

Nijem-

unutarnjim previranji-

za slutaj talijanskog izla-

slca iz rata. Odm ah idueeg dan (26.

srpnja 1943.) Adolf Hitler kao Vr-hovni zapovjednik oru2anih sna-

ga donosi Uputu br. 48 (WeisungNr. 48), kojom su utvrdene ?Jaynesmjernice za postupanje u sluta-

ju kapitulacije Italije. Na temelju

spomenute Upute, maksimalno

brzo je izraden cijeli niz plano-va za postupanje prema Talijan-

skim oruianim snagama na svim

podruejima. Opti plan postupa-

nja prema Talijanskim orui'anim

snagama (razonianje i intemaci-

ja), te preuzimanje podrutja koja

je pod okup acijom dr2ala Talijan-ska vojska dobio je naziv (ironit-

no) pothvat „Osovina („Achse ),a iz ovoga opteg pothvata „izve-

deni su i slijedeti pothvati: „Ala-rich (plan za okupaciju Italije odstrane Njemaeke vojske u slutaju

njene kapitulacije - do bio je nazivprema kralju Zapadnih Gota Ala-richu I, koji je bio prvi germanskikralj koji je zauzeo Rim 410.), „Fe-

uerstein (osiguranje prijevoja

Brenner i ostalih prometnica koje

„spajaju Treti Reich i Italiju - do-bio je naziv prema prezimenu ge-nerala gorskih postrojbi ValentinaFeuersteina, eija je zadge bila dasa svojim LI. gorskim zborom iz-vr§i navedenu zadatu), „Konstan-t in (razoruZanje talijanskih po-

strojbi i zauzimanje podrutja pod

talijanskom okupacijom na Jugoi-stoku - NDH, Cma Go ra, Albanijai Grtka), „Kopen hagen (osigura-nje prijevoja i prometnica iz JuneFrancuske prema Sjevernoj Itali-j i), „Schwarz (zauzimanje Rimai oslobod enje Mussolinija), „Sie-gfried (razonaanje i preuzima-

nje podrutja 4. talijanske vojske

u Ju2noj Francuskoj) i „Zeitge-

nosse („suvremen ik - prebaci-vanje zratnim putem njematkih

postrojbi u Alban iju). Nadalje, te-meljem zapovjedi OKW -a izvrgen

je preustroj njematke zapo vjednestrukture na podrutju Italije i to nanaein da je ratite u Italiji podije-ljeno izmedu Vojne skupne B (ge-neral feldmafgal Erwin Rom mel)sa operativnom nadleZnogeu do

crte Piza-Arezzo-Ankona, a jui-

ni dio Italije ispod n avedene crteostao je u nadleinosti Vojne sku-pine C (general feldmargal AlbertKesselring). Zadata Vojne skupineB bila je raspored njematkih sna-ga na Sjeveru Italije te osiguranjeprijevoja preko Alpa. Pod zapo-

vjednigtvom Zapovjednika Juga(Vojna skupina C) feldmargala Ke-

sselringa nalazila se 2. zrakop lov-na flota i 10. vojska (ustrojena 25.kolovoza 1943.) pod zapovjednig-tvom generala oldopn ih postrojbi

Za forsiranje rijeka, u prvom napadnom valu, ako je vojska vodila pokretni rat, veliki dio

uvijek su koriSteni gumeni eamci jezinih pokreta oslanjao se na uporabu konja

7



Trenutak odmora za umornc pnike

• ••••• ••• •••

Jagdpanzer 38(t) HetzerNa sastanku odrzanom kod Hitlera, glavni inspektor oklopnih

postrojbi general pukovnik Heinz Guderian zatrazio je izradu la-

kog lovca (razaraca) tenkova niske siluete koji bi zamijenio pro-

tutenkovske topove koje su vukli motorni tegljaci iii konjske za-

prege.

teZina: 23 t

- posada: 4

- osnovno naorui anje: 7.5cm StuK L/48, 1 strojnica 7,92 mm

MG34

- streljivo: 63 granate, 600 metaka

- traverza: 5° lijevo i 11° desno

elevacija: -6° do +12°

- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm /80° , boeni: 30/79° i

straga 30mm/90°

oklop tijela: prednja ploea. 80mm/76°, bocni: 30mm/90° , i

s traga: 20mm/90°

- boena ploca protiv kumulativnih granata 8mm /90°

- motor: benzinski Maybach HL120T RM

- snaga motora: 300 KS


doseg: 210 km

- dimenzije: d-6,7m, -2,20m

POSEBNO IZDANJE / STUDEN T 2013.8

Ilustracija: Velimir VuldiE

rn 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

Heinricha von Vietinghoff-Schee-la sa t etiri motorizirane, tri oklo-

pne i dvije padobranske divizije i

jednim jurignim zdrugom.

Saveznika invazija Apeninskog

poluotoka zapoteta je iskrcava-

njem na obalu Kalabrije 3. rujna

1943. da bi do 9. rujna Savezni-

ci zauzeli Catanzaro i priblaili se

Tarantu. Toga dana je objavlje-

na vijest o kapitulaciji Italije. Ta-

lijansko vrhovno zapovjednigtvo

je zapovjedilo obustavu borbe-

nog djelovanja prema Saveznici-

ma, a Nijemci su odmah pristupili

provedbi plana „Achse (na Jugo-

istoku se plan s istom zadatom

nazivao „Konstantin ). Potom

je Kesselring naredio evalcuaciju

Sardinije 20. rujna te potom i Kor-zike 4. l istopada 1943. godine.

Uz sna2nu podr§ku brodova i zra-

koplova amerieke snage su izvrsi-

le islcrcavanje u podrutju Salema

9. ujna. Kesselring, buduai da nije

imao slobodnih snaga, „bacio je

prema Salernu improvizirane po-

strojbe („postrojbe na uzbuni -

Alarmeinheiten) sastavljene od

pozadinskih sluZ'bi (kuhara, vo-

zata, vojnih sluThenika...) koje

su u prvo vrijeme uspjele stabili-

zirat i boji§te oko m ostobrana. Ve-liki njemadd protunapad 13. i 14.

rujna cak je ozbiljno zaprijetio da

ce „baciti saveznitke postrojbe

u more, medutim, odlutili su ve-

lild kalibri topova na brodovima i

zratna nadmot Saveznika. Isto-

dobno su dijelovi njematicih divi-

zija iz sastava XIV. oklopnog zbora

(s zadatom usporavanja napre-

dovanja saveznitkih postrojbi

kroz Kalabriju i Cam poniju) st igleu „visinu Salerna. Zapovjednik

10.vojske von Vietinghoff zapo-

vjedio je povlatenje svih njemat-

kih snaga pred Napulj 15. rujna

s tim da je navedeno povlatenje

izvodeno jako sporo da bi nje-

matkim snagama na lijevom kri-

lu kod Taranta i Barija omogutilo

„poravnanje s glavnim snagama

pred Napuljem koji je evakuiran

1. listopada. General-feldmargal

Kesselring je naredio uspostavu

obrambene crte na rijeciVolturno

koji su njematke snage posjele 6.

listopada.

U m eduvremenu je 12. rujna 1943.

iz internacije osloboden Benito

Mussolini koji je 25. rujna progla-

sio Talijansku Socijalnu Republi-

ku na sjevernom dijelu Italije (pa-

sjednutom od Nijemaca) dok je u

juZnom dijelu Italije (posjednu-

torn od Saveznika) djelovala Ba-

doglieva vlada (tu je bio i talijan-

ski kralj) koja je 13.1istopada 1943.

objavila rat Njematkoj.

OKW je zapovjedio 30. rujna 1943.

da 10. vojska nastavi sa s zadr2a-

vajutom obranom te se povute

na utvrdenu postavu „Gustav (ri-

jeka Garigliano — rijeka Rapido —

rijeka Sangro), a Vojna skupina B

u sjevernoj Italiji osigurava pro-

metnice te brani balu od moguteg

iskrcavanja protivnika. U skladu s

navedenim, 10. vojska je vodila

zadrZavajutu obranu na crti rijeka

Volturno — uke rijeke Bilferno te

na taj natin osigurala vrijeme za

dovrktak polobja na utvrdenom

postavu „Gustav . U studenom

1943. boji§te se ustalilo na „Zim-

skoj crti , prvom pojasu obrane

jugozapadnog dijela postava „Gu-

stav . Od 11. studenog 1943. izvr-

§en je novi ustroj snaga u Italiji,

stoner Vojne skupine B prebaten

je u Francusku, a od snaga koje

su mu bile podredene postrojena

je 14. vojska (general konjanigtva

Eberhard von Machensen) koja je

preuzela osiguranje sjevera Itali-

je te je podredena Vojnom zapo-

vjedniku Jugozapada (dosada§nji



Za dobro funkcioniranje postrojbi uvijek je bitno „ ratno prijateljstvo

Jed ud temeljnih pravila vojske - tocno utvrditi gdje se nalazi protivnik rugo temeljno pravilo vojske - uvzjek agresivno napadati

odnosno

na postav „Gustav (odnosno

) 2. prosinca. Do okon-

„Zelenu crtu i doei pred

postava „Gustav grad

stava. Medutim, Kesselring

strojbi. Tako je

. Prva faza bitkeav „Gustav zavr§io je pot-

neuspjehom Saveznika. U

1944. mostobran

dr§ku zrakoplovstva i

mornarice 20. v eljate te se poeet-kom o2ujka boji§te kod Anzia sta-biliziralo. Novi napad savezniekihpostrojbi na Casino zapoeeo je

15. oarjka no isto je okonean ne-uspjehom. U torn trenutku save-

znici su nasuprot Casina koncen-

trirali snage od 16 divizija i sedam

zdrugova dok je isto podrueje

uspje§no branilo §est njematicih

divizija i jedan zdrug. Tred save-znidd napad na Casino zapo6eo

je 11. svibnja 1944. topniekom

pripremom iz 2.000 topova. Ovo-ga puta njema6ka obrana na po-

stavu „Gustav nije mo gla izdthtinapad te je ista probijena na po-

tezu od Casina do Tirenskog mora20. svibnja, a sam Casino je z auzetod saveznika 18. svibnja. Savezni-ci su poslije probo ja postava „Gu-stav izbili na njem a&i zaprijeee-ni polo'laj „Senger koji se nalazio

iza desnog krila postava „Gustav .Savezniece postrojbe spojile su

se s postrojbama na mostobranu

kod A nzia 25. svibnja. Boji§te sesada lagano pomjeralo u pravcu

Rima tempom koji su odredivalenjemeke snage u urednom po-

vlatenju. Kesselring je zatim

da se njegove snage povukuna postav „Gotska crta koji je ve6od prije fortifikacijski uredivan

kao priarva u slu6aju proboja po-stava „Gustav . Saveznitke snageu§le su u Rim 4. lipnja 1944. goto-vo 11 mjeseci poslije iskrcavanjana Siciliju.Mada oslabljene njematke snagesu uspjele u drugoj polovici srp-

nja 1944. zaustaviti napredovanjeSaveznika na prilazima postavu

„Gotska crta sada nazvanoj „Ze-

lena crta koja se protezala rije-kom Arno i rijekom Metauro. U

meduvremenu je 14. vojska uspo-stavila „Alpsko boji§te 15. kolov o-za (na granici izmedu Francuske iItalije) prema islcrcanim saveznie-

9





isrmisr‘isr.C]rcoliiraarez.corg

BERLINSKA BITKA

1 651Ros t o ck

XXXX •1 2 [.•;*

MOO(

V ISTHEINRIQ

kasnije TIPPBSKIRCH)000(

Bjeloruskif ront....

O S S O V S K Y

DoMi2

NJEMA

31t ra ta

02550ammo

.............. •

bntrz..

XXXXBalti.tY:ko more

Gre i

19

hwerin

.....randenburg

a r en

ritzwalk

Wittenberg

1000C

MOM

1 Pol jad

X X X X

z IBjelorusldfrontoranie

StendaI .

........ .••*

91

Ktistrin

5

2ukov

Shock

}0 80(

1 8 s t ra ta

EOM

I mi I

X X X X

LJSXA

100M

1 6911 st rata

saveznitli napadi

njemdki protunapadi

njemako povigenje

njematle crte bojgta

0njematki diepoviob r ane

• 15. t ravnja

• 18. t ravnja

• 25. t ravnja

• 28. t ravnja

tre

Herzberg

1 1 3

3 st rata

XXXX

KONIEVTa rg auXXXX

s t ra ta

X X X X

I in 4 s t ra ia

XXXX

2 Poljaci

Dresde

SwinemOn

1 0 0 0 C

1 3 1

X X X X

I Is

I 2013. 1



Dan je znak za napad

vp-sisrmisrwsr.33cosivaX.Yrilted.riet .

. SVJETSK I RATINEHRM ACHT

• • • • • •• ••

• *•

Jagdpanzer IVPritisnuta sa svih s trana i sa sve vise unigtene industrije, Nje-

maeka se suoeila s obrambenim ratom i nedovoljnom proizvod-

njom tenkova. Jedno od jednostavnijih rjesenja, nine cijene izrade

i kraeeg vremena proizvodnje, bili su lovci tenkova. U biti, defan-

zivno oruZje. U rukama iskusne posade mogli su biti vrlo ubojiti.

Nedos tatak kupole i ciljanje cijelim vozilom bio im je velik nedo-statak, ali su im vrlo mala visina (visina edv jeka) i zakakn oklop

bili prednost. Jedno od takvih vozila bio je lovac tenkova, odno-

sno sluZ beno nazvan protutenkovskim toporn na podvozju tenka

Panzer 1V(7 .5 cm PaK L/48 auf Fahrgestell Panzerkampfwagen

IV) ili jednostavnije nazvan lovackim tenkom, odnosno Jagdpan-

zerom IV U naortdanju je odjela lovaekih tenkova u oklopnim

divizijama od olujka 1944. godine. Sveukupno je do studenoga

1944. proizvedeno 769 Jagdpanzera IV

elina: 24,5 t- posada: 4- osnovno naoru2 anje: 7.5cm PaK39 L/48, 1 -2 strojnice 7,92

mm MG 34 ili 42- streljivo: 79 granata, 600 metaka

raverza: 10° lijevo i 10° desnolevacija: -5° do + 15°

- oklop nadgrada; prednja ploea: 60mm/40° , boeni: 30/60° i stra-

ga 20mm/55°klop tijela; prednja ploea. 60mm/45° , boeni: 30mm/9 0° ,

straga: 20mm/89 °ona plaaprotiv kumulativnih granata 8mm /90°

- motor: benzinski Maybach HL120T RM


ajveea brzina po testi: 40 km/h

oseg: 210 km

- dimenzije: d-6,85m, §-3,17 v-1,85m

motorizira-

ih snaga iz prieuve koje bi po-

orn protivnieke invazione snagedbacile natrag u mo re. Stvorena

Ni-

u kojima je predvidena izgrad-

nja pomorskih tvrdava, skupi-

ne otpornih to6aka i obrambeni

sektori. Pomorske tvrdave pred-

stavljale su srediSta obrane i o bu-hvgale su sve vane luke neop-

hodne Ratnoj mornarici. Obrana

pomorskih tvrdava sastojala se u

mogu6nosti za samostalnu kruz

nu obranu u promjeru. od 10 km

sa posebno izgradenim mjestimaza protuoklopne i protuzra6ne to-pove. Zaljevi i vete morske uvalesu posebno utvrdeni kao zaseb-

ne cjeline. Obalske bitnice veli-

kog dometa u otpornim takama

trebale su sprijetiti svako pribli-

Iavanje obali, a za obranu od de-

santnih eamaca predvidene su

obalske bitnice lak ih brzomet-

nih topova. Sama obala prekri-

vena je protu-desantnim prepre-

kama. Na „Atlantskom bedemu

trebalo je izgraditi 4000 glavnih

otpornih totaka, 1.000 protuo-

klopnih otpornih totaka i 10.000manjih otpornih totaka.

Na eelu obrane nalazio se Vojni

zapovjednik Zapada (istovreme-

no Vojna skupina D) pod zapo-

vjedniStvom: general feldmarSa-la Gerda von Rundstedta (do 2.

srpnja 1944.), a potom general

feldmarSala Giinthera Klugea.

Vojnom zapovjedniku Zapada

podeinjena je Vojna skupina B

(od 11. studenog 1943. dolazi iz

sjeverne Italije na podrutje sje-

verne Francuske prvo kao stoner

za nadzor fortifilcaclisldh rado-

va, a potom kao i operativno za-povjedniStvo) pod zapovjedniS-

tvom: general feldmarS ala ErwinaRom mela (do 17. srpnja 1944.), azatim general feldmarSala G iint-

OSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.






Rad na utvrdivanju polo2aja za te§ko topni§tvo

invazije doglo je do op6eg preki-

da veza izmedu njemaeldh utvr-

denih toeaka.

Hitler zapovijeda provedbu pro-

tuudara i „bacanje savezniekih

postrojbi u more. Prve postroj-

be koje su krenule u protuudar

na savezni6ke invazijske snage u

Normandiji 7. lipnja 1944. bile su

12. SS oklopna divizija „Hitlerju-

gend i 17. SS oklopno-grenadir-

ska divizija „Gott von Berlichin-

gen . Odmah zatim Hitler je izdao

zapovijed o pokretu 1. SS oklopne

divizije iz Belgije prema Ceanu i

2. SS oklopne divizije s podrue-

ja juine Francuske takoder pre-

ma Ceanu. U meduvremenu Sa-

veznici pokugavaju zauzeti vee 7.

lipnja 1944. Cean gdje nailaze na

evrstu obranu 12. SS oklopne di-

vizije. Britanski napredovanje je

ubrzo zaustavljeno s unigtenih 30

britanskih tenkova uz gubitak dva

tenka divizije „Hitlerjugend . Do

9. lipnja 1944. dvjema divizijama

Waffen-SS-a u podrueju Ceana

pridrui'uje se i Nastavna oklopna

divizija (Panzer-Lehr Division,

zapovjednik general bojnik Fritz

Bayerlein) nakon pokreta od 160

km pod stalnim udarima save-

znieldh zrakoplova (divizija je ti-

jekom navedenog puta izgubila

oko 200 motornih vozila uslijed

djelovanja zrakoplova). Slijedeea

tri dana bjesnjele su 2estoke bor-

be oko Ceana, ali s vrlo malo na-

pretka za Britance.

Vrhovno zapovjednigtvoWehrma-

chta zapovijeda 14. lipnja 1944.

da se na bojigte u Normandiju

2urno upute 9. SS i 10. SS oklopna

divizija koje su se nalazile na od-




Da bi se ugtedjelo na vre menu, tenkovi su popravljani neposredno iza prve crte boXta te su pri tome

izvodeni i zahtjevniji popravci kao g to je promjena kompletnog motora tenka

u odrueje Ceana 25. lipnja

britanskog

, koji je imao

bi dah i pretvara se u te§ku

ska 11. oklopna divizija uspije-

va prijeei rijeku Odon i 29. lipnja

1944. zauzeti kljuenu kotu 112.

SS general Hausser (zapovjednik

II. SS oklopnog zbora) zapovije-da 9. SS i 10. SS oklopnoj diviziji

da odbace britance natrag preko

rijeke Odon, te da povrate kotu

112., §to je i ueinjeno tri dana ka-

snije. U samom Ceanu nalazila se

12. SS oklopna divizija pod dano-

noenim napadima topnigtva, zra-

koplova i brodskog topni§tva. Na-

kon sedmodnevnih te§kih borbi

Britanci uspijevaju dostiei rije-

ku Ornu (koja teee sredinom Ce-ana) uz ogromne gubitke. Isto-

dobno u podrueje Ceana pristine

1. SS oklopna divizija i smjenjuje

vee iscrpljene oklopne grenadire

12. SS oklopne divizije, koja od-

lazi u prieuvu sjeverno od Falai-

sea. Nova britanska ofenziva „Go-

odwood poeinje 18. lipnja 1944.

masivnim oklopnim napadom,

kojem je prethodila trosatna to-

pnieka priprema. Tijekom slije-deaih nekoliko sati 1. SS oklopna

divizija uni§tava 400 savez nieldh

oklopnih vozila, a glavna obram-

bena crta njemaeldh postrojbi

ostaje nepromijenjena. Po svom

dolasku na podrueje Normandije,



2 :: 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

Napredovanje je obieno bib popraeeno djelovanjem protivnika na sprjeeavanju napredovanja

••• ••• •••

Jagdpanzer IVKada je zapotela proizvodnja prvih ten-

kova Panzer V Panther nalolena je kon-strukcija lovatkog Panthera (Jag dpan-ther) bez kupole u ezje bi se poveeano

tijelo (kazamatu) m ogao ugraditi znat-no moenzji protutenkovski top kalibra

88 mm. Proizvodnja lovaekog Panthera

zapoeela je u s zjeenju 194 4. g odine. Sve-ukupno je do kraja rata proizvedeno 392

vozila. Jagdpanth er je, prema ocjenama

savezniekih struenjaka, bio najbolji nje-

maeki lovac tenkova Drugog svjetskograta. S njime su naoruMne s amostal-

ne bojne jacine 20-30 vozila. Jedino je654. bojna loyaca tenkova popunjena do

punog organizacijskog broja od 42 vozi-

la. N a ilustraciji je zanimljiv kamuflcd-

ni uzorak vozila koji je nastao na osnovi

odraza zraka sunca koje djelomieno pro-

lazi kroz kranje drveea.- teZ'ina: 46 t

osada: 5

- osnovno naoru2anje: 8.8cm PaK43/3L/71, 1 strojnica 7,92 mm M G3 4

treljivo: 57 g ranata, 600 metaka- traverza: 13° lijevo i 13° desno

levaaja: -8° do + 14°

- oklop nadgrada: prednja ploea:

80mm/35°, boeni: 30/60° i straga40mm/55°

- oklop tijela: prednja ploea. 60mm/45°,

boeni: 40mm/90 °, i straga: 40mm/65°motor: benzinski Maybach H L230P3 0naga motora: 700 KS

ajveea brzina po testi: 46 km/h- doseg: 210 km

- dimenzije: d-9,90m, -2 ,72m






Djelovanje tegkog 'Zeljezniekog topnigtva

Zima na Is toenom ratigtu bila je nemilosrdna i svaka pauza u borbenom

djelovanju korigtena je kako bi se vojnici na neki naein zagrijali

w 2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT tldtZ7\aei: Leutnant (poruenik), Oberle-

utnant (natporuenik), Hauptma-

nn/Rittmeister satnik/satnik

u konjani§tvu), Major (bojnik),

Oberstleutnant (potpukovnik) i

Oberst (pukovnik).

Doeasnici u Njemaekoj vojsci su

podijeljeni u tri skupine: tehnieki

(uspostavljeni 23. rujna 1937. za

shi2bu pri utvrdbenim postrojba-

ma), vii doeasnici (nazivani „do-

easnici s evorom na maeu ) i nal

doeasnici (nazivani „doeasnici

bez evora na maeu ). din sto2er-

nog narednika (Stabsfeldwebel)

uspostavljen je za doeasnike sa

12 godina slune 14. rujna 1938.

i veeinom su njegovi nositelji bili

veterani Prvog svjetskog rata. S

druge strane glavni narednik (Ha-

uptfeldwebel) nije bio Gin nego

du2nost (uspostavljena 28. rujna

1938.). Glavni narednik je bio sat-

nijski narednik, odnosno glavni

doeasnik u satniji, od strane voj-

nika nazivan „der Spiess (ra2anj,

koplje) obieno u einu nadnared-

nika (Oberfeldwebel) iii sto2er-

nog narednika. Da bi se razliko -

vao od ostalih doeasnika istoga

Gina kao oznaka du2nosti glav-

nog narednika uvedene su dvije

crte izradene od svijetle aluminij-

ske niti smjegtene na donjem di-

jelu rukava sluthene odore.

Nizi dotasnici su bili: Unterof-

fizier (doeasnik) i Unterfeldwe-

bel/Unterwachtmeister (podna-

rednik/podstra2nik u toprilgtvu,

konjanigtvii i transportnim po-

strojbama), dok su vi§i doeasni-

ci bili: Feldwebel/Wachtmeister

(narednik/stra2nik u topnigtvu,

konjangtvu i transportnim po-

strojbama), berfeldwebel/

Oberwachtmeister (nadnared-

nik/nadstra2nik u topni§tvu, ko-

njanigtvu i transportnim po-

strojbama) i Stabsfeldwebel/

Stabswachtmeister (sto2erni na-

rednik/sto*Zerni stra2nik u to-

pni§tvu, konjani§tvu i transpor-tnim postrojbama).

Polaznici vojnih §kola imali su

slijedeee einove: Fahnenjunker-

Unteroffizier (zastavniear-doea-

snik, nakon zavfgene prve godine

gkolovanja), Fahnrich (zastavnik,

po zavrgetku druge godine §ko-

lovanja) i Oberfahnrich (nadza-

stavnik, po okoneanju trete godi-

ne §kolovanja).

Ljudstvo (Mannschaft — mom-

ead) se dijelilo na vojnike i deset-

nike (kaplare). Vojnici su mogli

biti: Soldat (vojnik) i Obersoldatvojnik). Desetnici su imali

slijedeae einove: Gefreiter (deset-

nik), Obergefreiter esetnik)

i Stabsgefreiter (sto2erni deset-

nik, promocije u ovaj ein su pre-

stale 1934., a ponovno je uveden

1942.). Za polaznike doeasnieldh

§kola uvedeni su einovi: Fahnen-

junker (zastavniear), Fahnenjun-

ker-Gefreiter (zastavniear-de-

setnik) i Unteroffizier-Anwarter

(doeasnik-kandidat do studenog

1943.), odnosno Unteroffizier-

Bewerber (doeasnik-pripravnik

od studenog 1943.). Inate do-

slovni prijevod Gina „Gefreiter

je „slobodnjak , a podrijetlo ovo-

ga vojniekoga zvanja poticalo je

iz Srednjeg vijeka i oznatavalo je

slobodnog vojnika. Iz istoga we-

mena poti6e i naziv „Fahnenjun-

ker koji je oznaeavao „mladog

vlastelina (§titonogu).

Veeina sluni i struka vojske

(zdraystvena, veterinarska, teh-

nieka, intendantska, graditeljska,

pravosudna, upravna, vojne po-

licije, vojno-pogtanska...) ima-

la je vlastite nazive einova, a isto

je vrijedilo i za doeasnieke eino-

ve pojedinih struka (svoje poseb-

ne nazive imali su: vojni orOari,

potkivaei, gotubari...).

Njemaeka vojska je ostala vjer-

na tradicionalnom oznaeavanju

vrsta oru2ja putem boja. Tako je

bijelom oznaeavano pje§a§tvo,

svjetlo plavom transportne i op-

skrbne postrojbe, tamno plavom

zdraystvena struka, crnom op-

kopari, sivo-plavom specijali-

stieki easnici i doeasnici, svjetlo

sivom promidthene postrojbe,

tamno crvenom generali i topni§-

tvo, svjetlo crvenom veterinarska

struka, grimiznom glavnosto2er-

ni easnici, ljubieastom oklopni§-

tvo, tamno smedom kemijske

postrojbe, naraneastom vojno

oruhligtvo, naraneasto-crvenom

vojna policija, zlatnom (tamno

2utorn) konjangtvo i izvidnieke

postrojbe, svjetlo 2utom dojav-

natvo, svjetlo zelenom gorske i

lovaeke postrojbe, tamno zele-

nom motorizirano pje§a§tvo, od-

nosno oklopni-grenadiri, sivo-

zelenom vojni sluthenici i svjetlo

smedom vojno-pogtanska stru-

ka. Boja oru2ja i sluthe nalazila se

na slu2benoj kapi easnika (obrub

gornjeg dijela sluthene kape ea-

snika), zatim kao obrub oko epo-

leta s oznakama Gina i temeljna

boja na kojoj su se nalazili latice

(„Litzen ) na okovratniku slu2-

bene surke. Na kapama za easni-

ke i vojnike („§iljate ) vrhovnieki

znak bio je uokviren u obliku tro-

kuta s dvije vezene crte u boji vr-

ste oru2ja ili struke. Osim b oja ko-

jom su oznaeavane vrste oru2ja i

88 OSEBNO IZDANJE / STUDEN12013.



BU

'man6

. :

D E V E R S

DELA

D E T

Strasbourg

SCHULTZMOnchen

SAVEZNItKO ZAU ZIM ANJE NJEM AtKE

sj eve rnomore

Balti6komore

Neu miinster

Arnhem

emnitz

OBSTFELDER

X X X XFrancini

Crerar

OB zapa

RING

PATCH

Francuzi XXXX

Crerar 1F

SAVEZNICK0ZAUZIMANJE

NJEMACKE

• 22. - 28. oiujka 1945.

• 4. travnja 1945.

• 18. travnja 1945.

- mjesta savezniekog

prijeIaza Rajne

saveznieki napadi

saveznieka crta bojigta

jemaeki diepovi obrane

saveznield padobranskidesanti

89



2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

formalnog ustroja nove

simbol buduee

prsni orao , odno-

u Treaem Reichu

. t ravnja 1935. izra-

bila tradicionalni

„poljsko-siva (Feldgrau).

devet razIteitih vrsta odora, a za

doaasnike osam vrsta odora.

Prema novoj Uputi za odijevanje

koja je donijeta 28. prosinca 1939.

broj razlieitih sluThenih odore za

aasnike i doaasnike je smanjen.

Prema navedenoj uputi sluThena

odora se nosila u svim formalnim i

ceremonijalnim prilikama, dok sepoljska odora nosila u svim dru-

gim prilikama. U meduvremenu,

sve zarobljene odore ((eske, Polj-

ske, Danske, Norve§ke, Nizozem-

ske, Belgijske, Francuske pa ealc i

Britanske) predane su Dopunskoj

••••••• •• •

StuG III G

vojsci koja ih je u svojim krojaa-

kim radionicama prekrajala po

njemaakom predlo§ku.

Sluthena odora easnika sastoja-

la se poeetkom Drugog svjetskog

rata od: aasnielce kape, easnieke

surke M 1935 sa malim zamjeni-

cama za odlikovanja, aasnitkog

kaputa M 1935, kirdnoga reme-na, jahaeldh hlata, visokih crnih

(jahaalcih) eizama, sivih „atilop

rukavica, standardnog osobnog

ortdja (pigtolja) i futrole za isti.

Casnieka slu&ena kapa M 1934

uvedena je u uporabu 24. oRij-

ka 1934. da bi yea 10. rujna 1935.

bila zamijenjena novom sluthe-

nom easniekom kapom u plav-

kasto tamno-zelenoj nijansi, a

od 30. listopada 1935. shdbene

oznake na kapi izraduju se od svi-

jetle aluminijske niti na plavka-

sto tamno-zelenoj pozadini. Sve

oznake na slunenim kapama isurkama za doeasnike i easnike

bile su od svijetle aluminijske niti

dok su za generale bile od pozla-

oene aluminijske niti. Za generale

(s pozlaaenim oznakama), easni-

ke, doeasnike ivojnike (s oznaka-

ma od svijetle aluminijske niti) od

6. prosinca 1938. uvedena je voj-

niaka kapa M 1938 („§iljata ). Za

sve pripadnik Njematke vojske

uvedena je standardna M 1935

aeliena kaciga koja je na sebi s li-

jeve strane imala otisnut vrhov-

niaki znak (u obliku §tita), a s de-sne strane otisnut nacionalnu

trobojnicu (crno-bijelo-crveno)

u obliku §tita. Navedene ,oznake

na telienim kacigama su skdbe-

no maknute prema zapovjedi od

21. othjka 1940. godine.

Prva easnieka sluthena surka

novoga tipa uvedena je 5. svib-

nja 1933. (zamijenila je surke M

1920.), a ista je zamijenjena no-

vim pobolf§anim tipom 26. srp-

nja 1934. i na kraju novim tipom

easniake surke (plavkasto tamno-

zelena) u cdujku 1936. godine.

Prema zapovijedi od 31. listopa-

da 1939. svi easnici ispod aina ge-

nerala u borbenim uvjetima nosi-

li su poljsku surku M 1935, hlaae

i pohodne tizme te crni kobli re-

men.

Komplet odore za doeasnika ei-

nile su: vojnielca kapa („§iljata ),

surka M 1933, vojniald kaput M

1935 (uveden 10. rujna 1935.),

hlate i pohodne eizme (ista odo-

ra je bila i za vojnike) te crni ko2-

ni remen.

O d poeetica rata, kada su jurigni topovi pjesastva bili ustrojeni u

bitnice od sest vozila, njihova uloga znatno se promijenila, pose-

bice od kada je naoru2an topom dune cijevi 7.5cm StuK40 L/40

ili L/48 kojim je mog ao unistavati tenkove jednako kao Panzeri

IV. Poeetkom 194 3. godine vodena je u vrhovima Njemaeke voj-

ske Z 'uena rasprava treba li StuG III ostati u sastavu pjegag tva iii

zbog svojeg moenog topa i debljeg oklopa postati dijelom oklopnih

postrojbi. Odlueeno je u korist ovih drugi i StuG-ovi III postali su

bitnicama (6-12 vozila), samostalnim brigadama (30-4 5) i boj-

nama (5 0-76) u pojedinim oklopnim divizijama. Sveukupno je

proizvedeno 7.720 StuG -ova III s topom kalibra 75 mm i 1.211 s

haubicama 10.5 cm StuH42 L/28.

eiina: 23,9 t

- posada: 4

- osnovno naorulanje: 7.5cm StuK L40/4 8, 1 strojnice 7,92 m m

MG34

- streljivo: 54 g ranata, 500 m etaka

- traverza: 10° lijevo i 10° desno

- elevacija: -6° do +20 °

- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80°, bo'eni: 30/79°1

straga 30mm/90°,

klop tijela: prednja ploca. 80mm /69°, boeni: 30 mm/90° , i

straga: 50mm/80°

- boena ploca protiv kumulativnih g ranata 8mm/90 °

- motor: benzinski Maybach HL1 20TRM


- najveea brzina po testi: 40 km/h

doseg: 150 km

dimenzije: d-6,77m, s-2,95 v-2,16m




4

Djelovanje pje§aekog topa kao poddke napadu

-Oh;. Do kraja rata njemaeki vojnici s u ostali jednako opasni protivnici, bilo u

napadu iii u obrani

Vojnik u pjegaddm postrojbama(strijelac) nosio je standardno

glatko crno kohl() M 1939 podu-

piruee remenje Y-oblika s alumi-nijskim spojnicama (uvedenim

18. travnja 1939.) na kojima su

bila dva seta od po tri crne koz

ne torbice za naboje (nabojnja-

ea). Zatim bo d (bajuneta) u crnimko2nim koricama (uveden 28. si-jeCnja 1939.) i lopatica koji su no-geni na lijevoj strani (iza u visini

kuka). Na desnoj strani (u visini

kuka) nogeni su M 1931 platne-

na sivo-zelena torbica za kruh iM 1931 smeda oblo2ena „filcomeuturica s u crno obojanim alu-

minijskim galicom koja se nala-

zila na vrhu euturice. Na gornjemdijelu leda vojnik je nosio M 1931komplet za jelo (posuda, jede-

d pribor i mali plamenik za gri-

janje gotovih obroka u limenka-

ma) te gatorsko krilo M 1931. Nadonjem dijelu leda nogena je za-

gtitna maska (M 1930 ili M 1938)u prepoznatljivoj cilindriCnoj si-

vo-zelenoj m etanoj kutiji . Poljska

svjetiljka (baterija) obieno je no-gena objegena sprijeda o lijevom

ramenu. Do rujna 1939- gotovo

svi easnici dobiv aju strojnice te zaSkupina pje§aekih daasnika nogenje naboja do bivaju dvije ze-

lene platnene torbice M 1938 kojesu zamijenile dotadagnje koZne

torbice.

Za oklopne postrojbe uvedena je

12. studenoga 1934. prepo znatlji-va i prestana crna odora M 1934.

Na poteticu su jedino tenkovske

posade imale pravo nogenja crne

odore. Poslije je i ostalim dijelo-

vima oklopnih divizija dozvolje-

no nogenje crne odore (dojavnie-lcim bojnam a od 2. travnja 1937.,topniddm pukovnijama od sredi-

ne 1938., izvidniCkim bojnama od

o2ujka 1940. i opkoparskim boj-nama od 10. svibnja 1940.). Me-

dutim, i ostali dijelovi oklopnih

divizija (zapovjednici divizija, sto-'tern° osoblje i pripadnici poza-

dinskih postrojbi divizija) nes1u2-beno su nosili crne odore. Boja

same odore te dvostruko-kopea-

na kratka surka s prepoznatljivimovratnikom na kojem su bi le mr-tva6ke glave (izradene od svijetlogaluminijuma) trebala je evocirati

uspomenu na slavnu tradiciju car-slcih husarskih postrojbi.

Da bi se „unutar sebe razlikova-li svi kojima je dopugteno noge-

nje crnih odora oldopnigtva uve-dene su opisane temeljne boje

vrsta orulja i struka koje su se no-

1



Uvijek „pri ruci - pu§kostrojniear i njegova pugkostrojnica

PJE§AtKO NAORU2ANJE

I n 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

sile na crnoj odori i to na slijeded

natin: na poljskoj odori mrtvaeke

glave na ovratnicima su bile u 6e-

tverokutu tiji su rubovi bili u boji

vrste oru2ja (ljubitasta za „eiste

oklopne postrojbe, zlatno luta

za dojavnikvo, crvena za topng-

tvo, svjetlo luta za izvidnikvo i cr-

no-bijela za opkopare) i na obru-

bu epoleta tinova. Kod sluThene

crne odore oklopnikva boja vrste

onfZja bila je na gornjem obrubu

sluZ'bene easnitke kape i po du2i-

ni ruba sluThene surke na mjestu

kopeanja.

Umjesto vojnielcih kapa za oklo-

pnikvo je uvedeno no§enje „ba-

skijskih beretki M 1934. Ovo po-

malo neobieno rje§enje s obzirom

na njematku tradiciju krilo je u

sebi prije svega jedan „modni de-

talj . Naime od 1934. do 1940.

(kada su povueeni iz uporabe) po-

sade tenkova bile su opremljene

standardnom zakitom kacigom

kakve su koristili vozati motorko-

tata prometne policije. Navedena

zakitna kaciga bila je izradena od

evrste gume i dokazala se kao jako

praktiena u vrlo skueenom pro-

storu prvih tipova njemaddh ten-

kova, odnosno njenom uporabom

sprijeeeno je mnokvo ozljeda gla-ve tenkovskih posada. Medutim,

kaciga je izgledala „neugledno i

zbog svoga oblika pomalo smijeg-

no uz elegantne crne odore oklo-

pnikva. Kako je jedan od glavnih

dizajnera njematkih odora bio

Hugo Boss isti je predloZio da se

navedene zakitne gumene kacige

„prilcriju crnom beretkom koja se

doslovno navlatila preko kaciga.

Ovim „zahvatom vee i tako pre-

crna odora oklopnikva po-stala je jos „posebnija u odnosu

na ostale odore Njematke vojske.,

Od 30. listopada 1935. na pred-

njem dijelu beretke nosio se vr-

hovnitld znak izraden od svijetlih

aluminijskih niti.

SluZbena crna odora oklopni§tva

sastojala se od: vet spomenute be-

retke M 1934 (od 27. olujka 1940.

zamijenjene crnom slunenom

kapom M 1940), t amno zelene ko-

§ulje s crnom kravatom, crnom

surkom s dvorednim kopeanjem

M 1934, crnim hlatama M 1934 i

niskim crnim eizmama to crnim

koZ nim remenom.

Tehnika

Pregled tehnike Njemaeke vojske

mote se najbolje geitati iz t4blica

(od 1. do 7.) u kojima su dani teh-

nitki podaci za pojedine modele

pje§aelcog naoru2anja, topova,

(samokretnih) topova, ten-

kova, oklopnih vozila, protuoklo-

pnih topova i motornih vozila.

Vrsta °rajaKatibaru mm

Tanau kg

Danau cm

"Brzina opaljenja(u minuti)

M aksimalni domet(u metrima) punjenje streljiva Napomene

Kruino Pravoatno Teoretsko Pralctilno

Pittolj 08 („Luger ) 9.00 800 (s rukohvatom) 8-komadni spremnik

Pittolj 38 („Walther ) 9.00 2.00 200 8-komadni spremnik

Strojnica 40 9.00 4.30 86.0 500 180 200 32-komadni spremnikkoristi

prkolja 0municiju

8

Strojnica 44 7.92 5.40 94.0 500 180 do 80035-38-komadni kao za karabin

spremnik 8k

Strojnica 42(padobranska)

7.92 5.00 112.0 660 - 1200 - 20-komadni spremnik kao za karabin98k

Karabin 98k 7.92 3.90 111.0 - 5 do 1200 5-komadno punjenje

Puska 41 7.92 4.05 113.0 - 10 do1200 lx5 komadni spremnikkao za arabin

98k

PlAkostrojnica 34 7.92 11.50 122.0 900 100-120 2.000 6-800 niz ill bubanjkao za karabin

98k

PAostronica 34

(s postoljem)7.92 19.10 122.0 900 300 2000 niz ili bubanj

Mkostronica 42 7.92 10.80 124.5 1200 250

kao za piAkostrojnicu 3434uN 2

(s postoljem)19.00 124.5 1400

kao za pAostrojn icuostronica

500

50 mm taki back 36 50.00 14.00 46.5 12-20 - 521.0

80 mm srednji back 34 81.0 56.70 114.3 - 12-20 - 2380.0

120 mm teNi back 42 120.0 282.00 785 - 6 - 5940.0




TO PKALIBRIMA

DU2INA CIJEVI UTOP

Borbena

teiina

( u kg.)

Brzina

opaljenja

(u min.)

Krajnji

domet

(urn.)Dana

(u m.)

tirina

(um.)Visina (u m.)

7.5cm K16 n.A. 36 - - - 1.524 8-10 12.300

7.5cm K18 26 5.15 1.83 1.65 1.120 8-10 9.425

7.5cm K38 34 5.61 1.88 1.58 1.380 10-12 11.300

10.5cm le FH18 28 6.10 1.98 1.88 1.985 6-8 10.675

10.5cm le FH18M 28 6.10 1.98 1.88 2.040 6-8 12.325

10.5cm le FH18/40 28 6.15 2.11 1.83 1.800 6-8 12.325

10cm SK18 52 8.17 2.26 1.71 5.620 6 19.075

15cm SFH18 29.6 7.85 2.26 1.71 5.512 4 13.325

17cm K18 ? 12.81 2.83 3-11 17.520 40 29.600

21cm M18 ? 12.81 2.83 3-11 16.700 30 16.700

Merzer Karl 120.000 12 6.800

7.5cm le IG 18 11.8 2.75 1.60 1.20 400 8-12 3.550

7.5cm le Geb.36 19.3 4.16 1.19 1.24 750 5-8 9.250

15cm slG 33 11.4 4.30 2.15 1.65 175 2-3 4.700

7.5cm LG40 , 15.5 1.97 1.04 0.97 145 8 6.800

10.5cm LG42 7.5 2.25 1.46 1.68 485 6-7 7.950

10.5cm KG40 13 2.25 1.46 1.68 388 6 -7 7.950

-

Tip

vozila

.

Dimon* Naorulanje Snaga

Du

n

c

e

mN

N

D7

tnav

a

m

Visn

v

a

m

B

bn

te

n

Nadb

o

op m

Gla

ou

e

c m

n

ou

e

Koa

ga

a

P

aM

oo

Ko

sksn

Ma

bzn

c

axzm

a

...3 6 -

-1

turmgeschutz

(Sd Kfz 142/1)

5.44

5.49

5.49

2.95

2.92

2.15

2.30

23.9

24.0

50.0

50.0

10.5cm StuH42

L287.5cm StuK40

L48

- 36

81

4

4

Maybach12-cil indara

vodom hladeni

Maybach12-cilindara,

vodom hladeni

300

300

40/24

40/24

169

169

Sturmpanzer

„Brummbar

(Sd Kfz 166)

5.89 5.89 2 .49.10 S

28.2 100.015cmtu H43

L 1 2- 38 5


vodom hladeni

300 40/? 210

Jagdpanzer IV

(Sd Kfz162/1)

8.60

(L70)6.02 3.18 1.85

24.0to

25.880.0

7.5cm StuK42

(L70) ili

7.5 cm Pak 39 L48

1x7.92mm 55 4Maybach

12-cilindara,vodom hladeni

300 40/16 200

Jagdpanzer

„Hetzer5.27 4.87 2.63 2.10 16.0 60.0

7.5cm Pak 3g

L48lx7.92mm 40 4

Praga6-cilindara

vodom Kaden'

150 40/14 180

Jagdpanzer

„Jagdpanther

(Sd Kfz 173)

9.86 6.87 3.28 2.72 45.5 80.08.8 cm Pak 43/3

L/711x7.92mm 60 5


vodom hladeni

700 40/24 210

Jagdpanzer

„Jagditiger

(Sd Kfz186)

10.66 7.80 3.63 2.82 7 1 . 1 150.0 12.8 cm Pak 44 L55 1x792mm 38 6Maybach

12-cilindara,

vodom hladeni

700 38/17 170

Jagdpanzer

Elefant

(Sd Kfz184)

8.14 6.80 3.43 2.97 68 200.08.8 cm Pa k 43/2

L 7 1- 50 6


vodom hladeni

2x320 20/? 150

3



at 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

TENK

Dimenzije Naoruianje Snaga

Du

nac

ev m

Du

n

up

m

S

n

m

.5V t .=1 2

g

B

bn

e

n

Nadb

o

op

m

Gla

oue

Pm

hoou

e

Ko

in

s

v

z

gav

ou

e

P

aM

oo

Ko

skasn

r Zf D C Util .-.4.

. . . . . .i ..r • A P

3N

r u . E .

Kran

dm

km

Pz Kpfw 1 Ausf B

Sd Kfz 1014.02 4.02 2.06 1.72 6.00 13.0

2x7.92 mm

MG13- 1.525 2

Maybach

6-cilindara, vodom

hladeni

100 40 ,., 170

Pz Kpfw II D

(Sd Kfz 121) F

4.64

4.81

4.64

4.81

2.30

2.28

2.02

1.5910.00

9.50

30.0

35.0

2cm KwK 30 i l i

2cm KwK 38

1x7.92mm

1x7.92mm180 3 6-cilindara, vodom

hladeni

Maybach55/19

14040/19

200

Pz Kpfw 38(t) 4.90 4.90 2.06 2.37 9.73 25.0 3AT 1 1 1 1 5 1 <1)(1 m m 90 4 Pvragorn- i c i i i l an d d e a n r i a

125 42/15 230

Pz Kpfw III E(Sd Kfz 141)

5.41 5.41 2.91 2.44 19.50 30.0 5cm KwK L42 2x7.92mm 99 5

Maybach

12-cilindara,

vodom hladeni

300 40/18 175

Pz Kpfw III .1

(Sd Kfz141)6.41 5.52 2.95 2.51 22.30 50.0 5cm KwK L60 2x7.92mm 78 5

Maybach

12-cilindara,

vodom hladeni

300 40/19 175

Pz Kpfw IV D

(Sd Kfz 161) H

5.91

7.02

5.91

5.89

2.86

3.29t

2.68

2.68

20.00

25.00

30.0

80.0

7.5cm KwK L24

7.5cm Kw K L48

2x7.92mm

2x7.92mm

8087

5

5

Maybach

12-cilindara,

vodom hladeni

300300

40/20

38/16

200

200

(Sd Kfz 171)8.86 6.88 3.43 3.10 44.80 80.0

7.5cm KwK 42L70

2x7.92mm 82 5

Maybach

12-cilindara,

vodom hladeni

700 46/24 177

Pz Kpfw Tiger E

(Sd Kfz 181)

(Sd Kfz 182) B

8.24

10.26

6.20

7.26

3.73

3.75

2.86

3.09

55.00

69.70

100.0

150.0

8. 8cm

L56

KwK 36

8.8cm KwK 43

L71

2x7.92mm

2x7.92mm

92

84

5

5

Maybach

12-cilindara,

vodom hladeni

700

700

-38/20

38/17

100

110

TIP

VOZILA

DimenzijeNaoruianje SnagaD

ace

m

S

n

m

1 . 7 .

=0,

g

B

bn

te

n

Nadb

o

o

m

Glav

oue

Pm

n

oue

Ko

Ein

s

v

za

gaooue

o

as

- 1 2

0

o.a)

Mo- 1 .

g

Ko

skasn

M

a

b

n

c

a

xzm

a

M

a

dm

km

Sd Kfz 231

(6 kotata)5.61 1.85 2.24 5.00 14.5 2cm KwK 30 200

4 Bussing 4-cilindra

vodom hladeni

65 60 250

Sd Kfz 222 4.72 2.00 2.06 4.80 14.52cm Kw K 30 i l i2cm KwK 38 10.92mm 180 3

Horch 4-cilindra

vodom hladeni75 80 320

Sd Kfz 231

(8 kotata)5.80 2.21 2.34 8.20 14.5

2cm Kw K 30 i l i

2cm KwK 38- 180 4

Bussing 8-cilindara

vodom hladeni150 85 300

Sd Kfz 234 6.02 2.36

2.10

do

2.29

10.50

do

11.0030.0

2cm Kw K 38 ii i5cm KwK 39/1

L60

7.5cm KwK L24

ili 7.5cm Pak 40

1x7.92mm

-

280

554

Tatra 12-citindara,

diesel

zrakom hladeni

220 85 600

Sd Kfz 123

Luchs'4.63 2.49 2.13 11.80 30.0

2cm Kw K 38 il i5cm KwK 39/1 180

x7.92mm330

4

Maybach

6-cilindara, vodom

hladeni

180 60 250

Pz Spw

P204(f)4.60 2.00 2.37 8.20 20.0 2.5cm KwK (f)

1x7. 5mm150 4

Panhard 4-cilindra

vodom hladeni

11580 350

e SPW Sd Kfz250

4.56 1.95 1.66 5.70 12.0 - 66-cilindara, vodom

Maybach

hladeni100 60 320

M SP251

Kfz

5.80 2.10 1.75* 8.50 12.0 - 12

May bach6-cilindara, vodom

hladeni

120 50 300




I TOPOVI---T m e t

PROTUOKLOPNI

TOP

Du

cijevi u

kalibrima

TOP Borbena

tezina

(kg)

Brzina

opaijenja

(u min.)

Brzina

zrna

(m/s)

Stupanj

proboja

Probo j ok lopa u mm na

Duiina

(u rn.)

Sirina(u rn . )

Visina(u rn.) 457m 1 3 7 2 m 2286m

2.8cm Spbz 41 2.69 0.97 0.84 229 ? 1.402

goo 66 -

60° 52 -

3.7cm Pak 36 ? 3.40 1.65 1.17 450 10-15 762

90° 51 -

60° 43-

4.2cm le Pak 41 ? 3.69 1.66 1.21 560 10-12 1.265

goo 87-

60° 72--

5cm Pak 38 60 4.75 1.83 1 . 1 1 986 12-14 823goo 78 61 -

60° 47 40 -

7.5cm Pak 40 48 6.19 2.08 1.25 1.425 12-14 79290° 154 115 83

60° 115 80 53

7.5cm Pak 41 - 7.49 1.90 1.80 1.340 12-14 1.210goo 209 149 -

60° 171 122 -

7.52cm Pak (r) 7.32 2.00 1.40 1.710 10 740

goo 120 97 78

600 98 79 64

8.8cm Pak 43 71 9.20 2.20 2.05 5.000 10 1.000 90° 274 211 159

60° 226 162 1 1 4

8.8cm Pak 43/41 71 9.15 2.53 1.98 4.380 10 1.000900

600

8cm Pwk 8H63 ? 5.18 3.17 1.13 630 6-8 525 goo 140 mm na 600 m

Osnovna vozilaKotad/

pogonDuiina

(m)

tirina

(m)

Visina

(m)KS

Te2ina(kg)

le E Pkw (Kfz 2) 4x4 3.85 1.69 1.90 50 1.700

E Pkw (Kfz15) 4x4 4.74 1.85 2.05 68 ili 80 2.500

s E Pkw (Kfz 69) 4x4 4.85 2.00 2.04 81 3.150

VW model 82 (Kfz 1) 4x2 3.74 1.60 1.65 24 685

VW model 166

(Kfz 1/20)4x4 3.83 1.48 1.62 2': 910

Steyr 1500A (Kfz 21) 4x4 5.08 1.85 2.10 85 3.630

le E Lkw (2t) 6x4 5.85 2.26 2.60 85 4.900

Opel Blitz (3t)4x2

4x46.02 2.27 2.18 74 2.810

Bussing (4 1/2 t) 4x4 8.16 2.353.10 105 5.900

Tatra (6 1/2 t) 6x6 8.55 2.50 3.10 210 8.350

Raupenschlepper Ost.

(1 1/2 t)4.425 1.99* 2.53 85 3.500

Maultier na

Opel 3 t podvozje6.00 2.28 2.71 68 3.930

- Kettenrad (Sd Kfz 22) 3.00 1.0 1.20 36 1.235

1-tona (Sd Kfz 10) 4.75 1.84 1.62 100 3.400

3-tone (Sd Kfz 11) 5.50 2.00 2.20 100 5.550

5-tona (sd Kfz 6) 6.33 2.26 2.27 100 7.500

SWS (5t) 6.68 2.50 2.83 100 9.500

8-tona (Sd Kfz 7) 6.85 2.40 2.76 140 9.750

12-tona (Sd Kfz 28) 7.10 2.50 - 2.80 185 13.100

18-tona (Sd Kfz 9) 8.33 2.60 2.85 230 15.470



G o t o v o s v a r u k o v o d e t a m j e s t a u n o v o m m i n i s ta r s tv u z r a k o p l o v s t vp r e u z e l i s u i l i z r a k o p lo v n i v e t e r a n i i z P r v o g s v j e t s k o g r a ta i i i

d o d i j e l je n i t a s n i c i i z v o j s k e i r a t n e m o r n a r ic e , s t o c e s e u k o n a t n io d r a z i t i n a s a m r a z v o j , a l i i u p o r a b u z r a k o p lo v s t v a u b u d u e






2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT

odnosu na glavna

konkurentska ratna

zrakoplovstva (Fran-

cuske i Velike Brita-

nije), ustrojavanje zrakoplovstva

u Njemaekoj imalo je nekoliko ve-likih prednosti, ali i velikih nedo-

stataka. Velika prednost je u pr-

vom redu bila pristup pralctieno

neogranieenim financijskim sred-

stvima za izgradnju budueeg zra-

koplovstva. Slijedeeu prednost

oeitovala se u tome da se zrako -

plovstvo moglo• iz temelja ustro -

javati prema tada najnovijim

iskustvima u pogledu ustroja i pri-

mjene materijalnih sredstva. Od-

nosno, za razliku od ostalih velikihzrakoplovstva, nije bilo sputano

postojeeim ustrojem iii obvezom

zadez'avanja zastarjelog zrako-

plovnog materijala, a niti obve-

zom preuzimanja zrakoplova koji

su bili u serijskoj proizvodnji, a

vise nisu odgovarali suvremenim

zrakoplovnim standardima. Isto

tako, velika prednost bila je u tome

kom i sredinom 1930-tih poeele

otvarati sve vise svojih podruMi-

ca, opremljenih najsuvremenijim •

t rojevima to tako nisu moral t ro-

gin velika sredstva za prom jenu ili

prenamjenu starih strojeva. S dru-

ge strane nedostaci su se nalazili

segmentu proizvodnje i osoblja

zrakoplovstva. Iako su postojeee

tvornice raspolagale suvremenim

strojevima, bib ih je premalo da

bi mogle u kratkom vremenu pro-

izvest i veau kolleinu borbenih zra-koplova. Najmanje potegkoea bilo

je pri izgradnji trupa samih zrako -

plova, buduei da su Junkers i Dor-

flier bili medu prvima u izgradnji

metalnih zrakoplova, a osim toga

su raspolagali i velildm pralctienim

iskustvom, potrebnom organi-

zacijom i usavegenim linijama za

serijsku proizvodnju. Na iskustvi-

ma spomenutih tvornica i druge

dvije velike tvornice zrakoplova,

Heinkel i Messserschmitt, poee-

Sastavljanje lovaekih

zrakoplova Luftwaffe

98



Izvidrzieki zrakoplov Focke-Wulf F w 18 9 bacio je osmatraeko izvjeke po koje hita

vozae motorkotaea, a mjesto pada izvjeka obiljeZeno je signalnim dimom

le su prilagodbu svojih kapaciteta

za serijsku proizvodnju. Nasuprot

tome, u izgradnji zrakoplovnih

motora njemaeke tvornice ozbilj-no su zaostajale za svojom kon-

kurencijom. Na usavrgavanje i

izgradnju jakih zrakoplovnih mo-

tora najsnainije je utjecala dugo-

godignja zabrana njihove izrade,

odnosno nemogudnost proizvod-

nje snakiih zrakoplovnih motora,

njihova provjera to na temelju toga

postepeni razvoj i usavrgavanje.

Drugi veliki problem bio je nedo-

statak kvalificiranog zrakoplovnog

osoblja, i to prvenstveno za najvi-

ga rukovodeda m jesta. Gotovo sva

rukovodeda mjesta u novom mi-

nistarstvu zrakoplovstva preuzeli

su ili zrakoplovni veterani iz Prvog

svjetskog rata ili dodijeljeni easni-

ci iz vojske i ratne mornarice gto ee

se u konaenici odraziti na sam ra-

zvoj, all i uporabu zrakoplovstva u

bududem ratu.

DoktrinaPjegaeld pukovnik, a od listopa-

da 1934. general bojnik zrako-

plovstva Walter Wever (natelnik

Zradno-zapovjednog ureda novo-

6asnika na visokim pozicijama u

Luftwaffe dogao je iz vojnih redo-

va to jc usmjerio razvoj zrakoplov-

stva prema i u skladu s temelj-

nom idejom vojske o pokretnom

ratu. Navedena ideja izraienp. je

kroz sintagmu „Panzer+Stuka

(tenk+obrugavajuei ombar-

der). Prema tome konceptu, zrad-

ne postrojbe trebala su izvrgava-

ti slijedeee zadade: neposredno

prije poeetka napada bombardi-

rati protivnikova uzletigta, pro-

metne evorove, skladigta, vojarne

u zahvatu bojignice (sa srednjim

i lakim bombarderima), dok ce

postrojbe obrugavajueih born-

bardera istovremeno izvrgavati

iste zadaee na prvoj crti. Postroj-

be obrugavajueih bombardera

imaju zadaeu „zratnog topnigtva

i trebaju „otvarati put za oklopne

postrojbe, dok ee postrojbe lovad-

kog zrakoplovstva imati zadadu

„eigeenja neba i time zradnog

osiguranja prodirueih oklopnih

kolona. Prihvaeanjem ovoga kon-cepta od strane Luftwaffe, daljnji

njezin razvoj usmjeren je isklju-

divo u stvaranje taktiekog zrako-

plovstva za podrgku, bez strategke

,,grane , sposobne za samostalno

ustrojene Luftwaffe koji je pred-

stavljao nukleus buduaeg Glav-

nog sto2era zrakoplovstva) bio je

gorljivi pobornik razvoja strateg-

kog zrakoplovstva. Odnosno, u

smislu operativne uporabe zra-

koplovstva zalagao se za nadelo

obrazovanja jakog te'Zigta pri izbo-ru ciljeva kako bi se time paralizi-

ralo protivnielco zrakoplovstvo, a

zatim priglo na unigtavanje izvora

moci protivnika (vojne proizvod-

nje i proizvodnje opeenito, ener-

getskih izvora, prometnica...).

Krajem 1934. u svojim planovima

za razvoj zrakoplovstva predlagao

je izgradnju tegkih bombardera.

Sa danagnje vremenske distan-

ce i uz dostupne izvore, mote se

s pravom tvrditi da je Wever bio

najsposobniji vigi easnik zrako-

plovstva i jedina osoba u cjelo-

kupnom vrhu zrakoplovstva koja

je imala viziju strategkog razvo-

ja zrakoplovstva. Medutim, We-

ver pogiba tijekom jednog leta

(osobno je upravljao zrakoplo-vom) podetkom lipnja 1936. godi-

ne. Smreu generala Wevera umrla

je i koncepcija razvoja strategkog

zrakoplovstva.

Kao gto je vee istaknuto, dobar dio



Rezchsmarsch all Hermann Goring, ministar zratnog prometa i Vrhovni

zapovjednik Luftwaffe, u razgovoru sa svojim Vodom A dolfom Hitlerom

2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT

vanje zadada (ovaj nedosta-idljivije ispoljiti ti-

anji u odnosu na podetna

ke istim bro jem

g gradanskog rata

azvijanje svoje au-teli su s letovi-

g svjet-

prsta sastojala se u tome da su

edusobno stiti li . Kod

bardera) primjenjivana jenapad a u „lance (slijedu)

ra „Wiirzburg ,

rmi „Telefunken , za

pokretni rat , odnosno

i t

i jemci

st Britaniji.

ten (FLAK-Uinheiten) - postrojbeprotuzraenog topniava (protu-

zratne obrane),

- Fallschirmjagdeinheiten - pa-

dobransko-lovadke postrojbe,- Luftnachrichteneinheiten - po-

strojbe zra6nog dojavniStva,

- „Hermann Goring -Verbande -postrojbe „Herman n Goring i- Luftwaffen-Feldtruppe - zrako-

plovno -poljske postrojbe (do li-stopada 1943.).

Letatke p ostrojbe:Od 1. veljaee 1939. u sldopu L uf-twaffe postrojavaju se zradne flo-

te (Luftflotte) kao najvede zrak o-plovne postrojbe. Svaka flota je

u svom organskom sastavu ima-

la sve vrste letaeldh postrojbi

(bombarderske, obrugavajudih

bombardera, lovatke, izvidnidke,

transportne i teldi&e), zatim po-

strojbe protuzradnog topnikva te

postrojbe zrakoplovnog dojavnig -tva. Tako je svaka flota predstav-ljala svojevrsno „malo zrako-

plovstvo. Opisani ustroj najbolje

i lustrira koliko je n a njega utjeca-la temeljna ideja o zajednidkom

djelovanju s vojskom. Zapovjed-

nik flote, bududi da je raspolagao

sa svim „vrstama zrakoplovnih

postrojbi, mogao je iste upora-

biti prema zahtjevima situacije

na njegovom podrudju, odnosno

kao podrOlu pojedinoj vojsci ili

vojnoj skupini, koja je djelovala

na istom podrudju. Time je osigu-rano udinkovito zajednidko dje-

lovanje izmedu zrakoplovstva i

vojske. Medutim, nasuprot ovoj

prednosti, stajao je ozbiljan ne-

dostatak, bududi da postrojbe za

vodenje strate§kih zrakoplovnih

pothvata nisu stavljene pod jednozajednitko zapovjednikvo. Kada

se pojavila potreba za stvaranjemtelika, za koje nisu bile dovoljne

bombarderske postrojbe same

jedne zratne flote (kao u sludaju

vodenja zradnog rata protivVelikeBritanije 1940.), bib je potrebno

prvo prikupiti bombarderske po-

strojbe iz razlidith flota, a zatim

ustrojiti i posebno zapovjedni§-

tvo za vodenje samog pothvata.

Luftwaffe je nedostajalo odgo va-rajude zapovjednikvo ranga bri-

tanskog Zapovjednikva born-

bardera (Bomber Command).

Upravo u opisanom ustroju leZaoje glavni razlog zako je Luftwaffeuvijek postizala od liene rezultatekada je uporabljena za zajedniekodjelovanje s vojskom, dok je neo-deldvano uvijek trpjela neuspjehekada je uporabljena za vodenje

strateAlcog zrakoplovnog rata.Najvede taktleke zrakoplovn e po-strojbe (ustrojene 1. veljade 1939.)bile su zrakoplovne d ivizije. Onenisu imale organskih letaeldh po-strojbi, nego su im one podeinja-

vane prema potrebi izvodenja

odredenog konkretnog zadatka,

tako da je njihov ustroj bio vrlo

promjenlj iv. Letadke divizije ima-le su samo stalno zapovjednikvo

i postrojbu dojavnikva (obidno

jednu bojnu dojavnikva). Nave-

dene letatke divizije, bez promije-ne u njihovom nadinu djelovanja,

11. listopada 1939. preimenova-ne su u letatke zborove (Fliger-

korps) i u skladu s njemaeldm

nadinom oznadavanja postrojbi,

umjesto arapskih, dobivaju rim-

ske brojeve. Na operativnoj razi-

ni djelovanja pojedinih letatIcih

zborova ustrojavana su privreme-na m jesta „voda lovadk og letali§-tva (Jagdlfiegerfiihrer - JAFU),

pod eijim zapovjednikvom suobjedinjene postrojbe lovatkog

zrakoplovstva tijekom izvegava-

nja odredene konkretne zadade.

Temeljna taktika postrojba Luf-

twaffe je Geschwader - eskadra,

postrojba ranga zrakoplovne pu-

kovnije, odnosno kod britanaca i

OSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.



Satnik Hans-Ulrich Rudel u prigodi izvdene tisueueetristote

misije s obrugavajuam bombarderom Junkers ju 87 „Stuka

odhkovan je H rastovim Igtem za svoj Vitaki krii

2. SVJETSK I RAT/WEHRMAC HT 14tZ7\41

„T. dki lovac Mesers chmitt Me 110 iznad engleskog krajobraza, kolovoz 1940.

haze na svom podrueju

(Flugplatz) obitno pro-

, temeljna svrha svih

podr§ke postrojba-

plovstva. Tako je, na pri-svaka „zraCna baza ima-

protuzrat-

emaljske podrSke ,

zratnih baza ,

j iva i bomb i za zrakoplove).

poveaanje broja zrakoplova izvr-

§ena je i standardizacija zrako-

plova. Tako su standardni born-

barderi u naoruianju Luftwaffe

bill: Dornier Do 17, Heinkel He

111 i Junkers Ju 88, te obru§ava-

juCi bombarder Junkers Ju 87.

Postrojbe lovaca opremljene su

Messerschmittima Me 109 i „te§-

kim dvomotornim lovcima Me-

sserschmitt Me 110. Izvidnieke

letaelce postrojbe opremljene su

Dornierima Do 17 (bombarder-

ski zrakoplovi prenamijenjeni za

dalekometne izvidnitke zadaae

opremljeni najmodernijim zra-

koplovnim kamerama) i

zrakoplovima za blisko

izvidanje Henschel Hs 126. Dio

postrojbi koji je bio predviden za

zajednielco djelovanje s ratnom

mornaricom opremljen je hidro-

zrakoplovima Arado Ar 196 (na-

zvan i „oei ratne mornarice , bu-

duti da je dio ovih zrakoplova

ukrcan na velike brodove) i Hein-

kel He 115. Transportne postroj-

be Luftwaffe opremljene su pro-

lcu§anim Junkersom Ju 52, a za

OSEBNO IZDANJE f STUDENI 2013.



Kirkcudbrig

S

Ba c•

ston •

Manch

. Helen

Calais

Bologne

na moru

ymouth

ZRANA BITKA ZA VELIKU BRITANIJU

Argyll ZRA A BITKA ZA

BRITANIJU

rujan 1940. - svibanj 1941.

c'Ot,Clackmannon Severna more

Perth

..,

Du ndee

N r humberla

Dumb

•*Gfasgo ) . &

re

Lanark.

o EdinburgZRAtNA FLOTA 5

Ayr

,- -R6xburgh

Dumfries

ndonderry

CumberlandSunderlan

njematki zratni napad

• njematki radio

snopovi za navodenje

bombardera

regije civilne obrane

granite regije

civilne obrane

podrutje evakuacije

podrutje primanja

neutralno podrutje

neutralna drhva

Eastern

Tyrone Durham t8ko bombardiranjelesbrough

DowiAfmagh:

YVestmore an

North Riding

IRSKA

East R ing

Bradfor. York

n • d° Yo eLeeds

•Huddersfield

She Id;, Lincoln

ZRAeNA FLOTA 2

.4 Drogheda lackpool.

Dublin iverpool.

0,Denhigh',

Ratno zrakoplovstvo ioneth,-,

slkajno bombardira

neutralnu Republiku lrsku

na putu za Belfast

Montgomer

Wexford,Radnor

v--

Carmarthenrecknoc

wansea

digan

Cheshireerb

Nottingham

tok ,.n-Trent

rbyttingham• 1,„

a I Leicesto?

Nort,haTh pton

Norwich„

Norfolk

oucester

xtord

hampfdri Carribridge,/•

e ford

'.1\11i6d1;;;',,Essex

Ipswich'

•

-§tafford

Wolverharripton

Birmigham

, .; Worcester

Hereford

Hampshire

Devon

• Exeter

tSCornwall

ri dl

Bath

Somerset iWiltshire

urnem

utherd-Sea

. •

*Fun bi.ibge Wells

Sussex East Sussex

Bright2W—

PZ

11

14t%

\

•

uth

Surrey

orset southern

ZR4A FLOTA 3p u r

FRANC USKAXXXX

03



Visi etaekih postrojbi Luftwaffe s letaekom kacigom

), izuzetno lagani zrako-mao m ogutnost sli-

lovstva) ei-

i lovac Messerschmitt

alo pretjerivanjanavedeni zra-

kvalitetniji

orala pilota lovaca i po-

prvom redu odnosi-

otrebeije medu zrakoplovi-

). Nadalje, usa-

ti-

jaeila u

uftwaffe je zavrgila

esserschmitt Me 262/h) te raketni zra-

/h). Tako-no s razvojem m laznih

i ja za njih, prvenstveno raket-

rotuzratnoj obrani

topnigtva (Hobe-

man deur der Flalcartil le-zrakoplovnim okruzima s

1. srpnja 1938. od navedenihzapovjednika protuzraenog

topnigtva ustrojena su „Zrat-

na obrambena zapovjednigtva

(Luftverteidigungskommando)koja od 1. rujna 1939. postaju

„Protuzratne divizije (FLAK-Di-vision) da bi mjesec dana kasni-

je zapotelo postrojavanje „Pro-

tuzratnih zborova (FLAK-Korps)koji su im ali zadatu objediniti za-povijedanje nad „Protuzratnim

divizijama . U lipnju 1940. krenu-

lo se s ustrojavanjem „Protuzrat-

nih zdrugova (FLAK-Brigade).

Temeljna razlika izmedu divizija

i zdrugova bila je u njihovom an-ga2iranju, odnosno divizije pro-

tuzratnih topova motorizirane

su i uporabljane su u blizini prve

crte bojigta kao neposredna zati-

ta postrojbi vojske (osobito oklo-pnih) dok su zdrugovi protuzrat-

nih topova b ile statieke postrojbeza obranu gradova i vahlijih dru-

gih objekata (tvornica, mosto-

va...) na podrutju Treteg Reicha.

Niti jedna od navedenih postrojbinije imala stalni sastav (osim sto-2era i postrojbi dojavnigtva) negosu im podeinjavane postrojbe

prema potrebi izvrgenja zadate.Temeljni operativni sto2eri pro-

tuzraene obrane bili su sto2e-

ri pukovnija protuzratnih topo-

va (FLAK-Regiment) koje nemajuzadani stalni ustroj nego dobiva-

ju postrojbe (protuzratne divizi-

june) pod svoje zapovjednigtvo

OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013



Sjever Finske, srpanj 194 1., borbeni zrakoplov Luftwaffe u „drtetvu sjevernih jelena

Priprerna pilota lovaekog zrakoplova za borbenu zadaeu Postrojba obrugavajueih bombardera Junkers Ju 87 „Stuka u napadnoj

formaciji led prema cilju svoje borbene zadaee

zdruga) ustrojena za obranu poje-dinih vitalnih objekata ili skupineobjekata. Za protuzraenu obranu

gradova ustrojavane su skupine

protuzraCnih topova (FLAK-G ru-

ppe) koje su mogle imati snagu

od nekoliko protuzra6nih pukov-

nija do nekoliko protuzraenih di-

vizijuna, ovisno o veliCini i valno-sti branjenog podruej a. Medutim,

tijekom rata navedene skupine

dostizati ce snagu i do nekoliko

zdrugova protuzratnih topova,

osohito za obranu velikih gradova

kao gto su Berlin, Munchen, Ham-burg... U pravilu, navedene sku-

pine protuzratnih topova, dijelile

su se na podskupine (FLAK-Un-

tergruppe), obi6no ja6ine jednog

ili dva divizijuna protuzraenih to-

pova koje su imale zada6u obra-

ne pojedinih gradskih kvartova iii

nekih drugih posebnih objekata.

U periodu od 1935. pa do paet-

ka rata velika paZnja je posveae-na razvoju protuzrakoplovnih

topova (FLAK — Fliegerabwehr-

kannone). Prve postrojbe prom-

zrakoplovne obrane opremljene

su tegkim strojnicama i topovima

manjih kalibara (uglavnom 20 i 37

mm), da bi krajem 1930-tih po-

strojbe protuzra6ne obrane po-

Cele dobivati topove 88 mm (prvo

modernizirane FLAK 18, a potom

i poboljgane verzije FLAK 36 i 37).

Osim razvoju protuzraenih topo-

va, posebna pa2nja posve6ena je

ustrojavanju ueinkovite i dobroopremljene slune dojavnigtva

pri protuzratnim postrojbama.

Tako je svaka postrojba protu-

zratne obrane imala u svom or-

N Jl 5



Odmor pos ade Luftwaffe u sjeni svog a zrakoplova, sjeverna Afrika, lipanj 194 2.


2. SVJETSKI EHRMACHT



gradnji dojavnieke struke i po-

strojavanju postrojbi. Va2nost

dojavnigtva za Luftwaffe ogleda-la se u ustrojavanju velikog broja

postrojbi dojavnigtva te raspore-

da postrojbi dojavnigtva u sve di-jelove Luftwaffe. Tako je po svomustroju svaka zraena flota imala

po tri pukovnije dojavnigtva, dokje svaki zrakoplovni zbor imao pojednu pukovniju dojavnigtva. Po-strojbe protuzraene obrane nisu

imale svoje organske postrojbe

osim postrojbi dojavnigtva (boj-

na u divizijama i zdrugovima).

Za obuku pripadnika dojavnig-

tva zrakoplovstva ustrojeno je 11zraeno-dojavniddh obuenih pu-

kovnija, a za gkolovanje do easni-ka i easnika devet dojavnieldh

gkola.

Postrojbe „Hermann Goring

U srpnju 1942. ustrojen je mo to-rizirani zdrug „General Goring

(od protuzraene pukovnije „Ge-neral Goring ) koji je do listopa-da 1942. preustrojen u motorizi-ranu diviziju „General Goring

(general poruenik Paul Conrath).

Obru§avajuei bombarderi Junkers Ju 87 „Stuka

postrojeni u temeljnoj formaciji za napad

izvidnigtva,

putem posebnih uredaja

ranske postrojbe

.

letatke divizije (7. Flieger-Divisi-on, zapovjednik: general porue-

nik padobranskih postrojbi Kurt

Student). Navedena divizija 6e 1.svibnja 1943. biti preimenovana

u 1. padobransko-lovaeku divizi-ju (1. Fallschirmjager-Division).Do kraja rata biti de ustrojena jed-na padobranska vojska (1. pado-

branska vojska) , dva padobranskazbora, 12 padobranskih divizija,

pet padobranskih zdrugova i pet

padobranskih zdrugova jurignih

topova. Osim navedenih opera-

tivnih padobranskih postrojbi

ustrojen je eitav niz postrojbi za

temeljnu pjegaeku obuku te se-

dam p adobranskih gkola.Postrojbe zraenog do javnigtvaS ustrojavanjem prvih postroj-

bi Luftwaffe poeeo je i rad na iz-

Obrig avajuei bombarderi Junkers Ju 87 „Stuka`

kreeu u sunovrat prema svome cilju

T 2013. 07



2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT

Lovaeki zrakoplov F ocke-WulfFw

190 - prikazani zrakoplov je u

standardnoj prikrivnoj shem i zarazdoblje 1 944 ./45.

Goring koja se ista-

ustrojene su kao klasie-

„Hermann Goring (general

i lhelm Schmalz).

Goring (general poru6nik

oji se sastojao

„Hermann Goring (general

Goring (general boj-

alther).

1942.,

1942. ustro-

t ime prestaju bit i

Operaci jeLuftwaffet ijekom Dru gogsvjetsk og rataU kolovozu 1936. novo njemat-

ko ratno zrakoplovstvo krenulo je

u svoje prvo borbeno djelovanje

podravajueinacionalistielce sna-

ge generala Francisca Franca u

pobuni protiv Spanjolske republi-kanske vlade. Prvi kontingent po-

rno& obuhvatio je skromne sna-

ge od 20 transportnih zrakoplova

Junkers Ju 52 i gest lovaeldh zra-

koplova dvokrilaca Heinkel He 51

za zagtitu spomenutih transpor-

tnih zrakoplova. Tih 26 zrakoplo-

va utjecalo je na razvoj dogadaja

na bojigtu daleko vige od njihovog

oskudnog broja. Generalu Fran-

cu trebalo je hitno iz Maroka na

podr&je Spanjolske prebaciti

odane postrojbe radi konsolida-

cije njegovog poloIaja. Letedi ee-tiri puta dnevno i svaki put pre-

nose& 25 vojnika s opremom, tih

je 20 Junkersa vrlo brzo prebacilo

10.000 Francovih vojnika. Bila je

to prva zra6na operacija prebaci-

vanja tolikog broja vojnika. Od 1.

studenoga 1936. ustrojava se Le-

gija „Kondor koja se sastoji od

lova6ke skupine, bombarderske

skupine, izvidnitle skupine, po-

morske izvidnrake skupine, pro-

tuzraenog divizijuna (s tri bitnice

protuzrgnih topova 88 mm, dvi-

je bitnice protuzra6nih topova 37

mm i jedna reflektorska bitnica),

bojne dojavnigtva zrakoplovstva,

zdraystvene bojne, zra6ne skupi-ne za odflavanje, sto2era za vezu

sa gpanjolskim snagama, mete-

orologke postaje i rukovodeeeg

sto'lera koji je vodio natelnik sto-

era legije pukovnik Wolfram von

Richthofen (strue'njak za uporabu

obrugavajuaih bombardera i ka-

sniji general feldmargal Luftwaf-

fe). Citava legija nalazila se pod

zapovjednigtvom general bojni-

ka zrakoplovstva Huga Sperrlea.

Do kraja 1936. Legija „Kondor

narasla je na priblizno 200 zra-

koplova s 5.000 pripadnika, Me-dutim, njematki dvokrilni lovci

Heinkel He 51 pokazali su se kao

inferiorni ti jekom zra*C nih sukoba

sa sovjetskim jednokrilnim lov-

cima Polikarpov 1-16 (kojima su

bili opskrbljeni republikanci) te

su tijekom ljeta 1937. u Spanjol-

sku upu6eni moderni lovci Me-

sserschmitt Me 109 te bombarde-

ri Heinkel He 111 i Do rnier Do 17.

s kojima je Legija ubrzo postigla

zratnu nadmo6 na gpanjolskom

nebu. Iste godine ondje su pote-

Lovaeko jato (eskadrila) Luftwaffe u

pripremama za borbenu zadaeu




www.C]rcoliVaarez.corg

POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013. 109



Posljednja provjera bombi za obruSuvajuee bombardere Junkers Ju 8 7 „Stuka

2. SVJETSKI RAT/VVEWCW .33comnailriitecil.xiet

(„Stuka )

nadlijetali republikanska

ristili predno-

1939. u

eetka djelovanja,

rome tnice stvorili

, bez obzira na

e, ne mo 2e

poljskim zrat -

preuzimaju ulogu

opni§tva , dime do-

OSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.



etanja lovakog jata (eskadrile) pred njega se iznos ila ratna zastava postrojbe, sjeverna Afrika, lipanj 1942.

ustroju, naortdanju i obuci naj-

ve6a panja posve6ena zajedniO-

kom djelovanju s vojskom, po-

kazalo se izvrsnim u izvrgavanju

navedenog.

U slijedeeoj operaciji Luftwaffe,

zbog malog norvegkog i danskog

zrakoplovstva, izostao je prethod-

ni strategki masovni napad born-barderskih postrojbi Luftwaffe,

kao gto je bio slueaj u napadu na

Poljsku. Od samoga potetka ope-

racija 9. travnja 1940., njemako

zrakoplovstvo je djelovalo taktield

u najtdoj suradnji s vojskom i rat-

nom mornaricom. Medutim, pri

tome djelovanju prvi put u povi-

jesti zraOnoga ratovanja odlutu-

ju6u ulogu odigrale su padobran-

ske i zratno-desantne postrojbe.

Jedna od prvih akcija tijekom in-

'vazije Norvegke bilo je zauzima,

nje glavnih uzletigta kod Osla i

Stavangera te pomanih kod Kri-

stiansanda, Bergena Wrontheim

od strane padobranskih postroj-

bi iz sastava 7. letaOke divizije. Pouspjegnom zauzimanju navede-

nih uzletigta, padobranske po-

strojbe na njima ojgane su di-

jelovima postrojbi vojske, koje

su na navedena uzletigta stigla

zratnim desantom. Citav pothvat

zratne podrglcu osiguravao je X.

letaOki zbor (general zrakoplov-

stva Hans Geisler) eija je temeljna

zadata bila da „nadoknadi nje-

maOku inferiornost u broju rat-

nih brodova. Dio kapitalnih bro-

dova britanskeVelike flote odmah

po primitku vijesti o potetku nje-

macke invazije u Norvegkoj isplo-

vio je iz svoje matiOne sjeverne

luke (Scapa Flow) u smjeru Nor-

vegke. Buduei da britanski bro-

dovi nisu u potetku imali „zrat-

ni kigobran , ve6 prvoga dana

djelovanjem letadcih postrojbi iz

sastava X. zbora potopljen je ra-

zarat „Gurkha , a tegko ogte6ene

krstarice „Glasgow i „Southamp-

ton , dok je bojni brod „Rodney

dobio direktan pogodak born-

born. Uvidjevgi da ne mogu iz-

ddati pred norvegkom obalom

bez podrgke zrakoplovstva, bri-

tanski brodovi se povlate prema

otvorenom mom. Iduai dan se

britanskim pomorskim snaga-

ma pridrtduje i nosa6 zrakoplova

„Furious , a dio zrakoplova doli-

je6e izravno s britanskih sjever-

nih uzletigta. Dolazak britanskih

zrakoplova odmah su „osjetile i

njematke snage te je istog dana

djelovanjem zrakoplova potoplje-na krstarica „Konigsberg . Ipak

uz sna2nu zrakoplovnu podrgku,

postrojbe njemadce vojske na-

1 1



Rad zrakoplovnih m ehanieara na pripremi zrakoplova bio je od najveee vaznosti za rijegovo dobro funkcioniranje

P 2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT

u s iskrcavanjem u lukam a

Norve§-

putaTemeljno

ru.

jelovanje t i-izvodenja pothvata „Slueaj

koji poeinje u ranim jutar-

na Francusku, Belgiju i Ni-

uftwaffe uspijeva za-

thvata gotovo eitava zra-

njemaekom zrakoplovstvu

j te uzleti§ta u okolicista u cen-

„kuka koje su doslovno kao

topni§tvo otvarale put

motorizira-

. Drugi udar Luftwaffe

ze-

je paralizirao

titav 2eljeznieki promet, a time i

pokrete francuskih snaga buduei

da su one uglavnom bile oslonje-

ne na transport 2eljeznicom. (ti-

tav pohod na Zapad prtaio je niznovih iskustava u uporabi zrako-

plova i padobranskih postrojbi.

Jedna od novih „spoznaja bila je

i to da se zrakoplov mote neinko-

vito uporabiti protiv tenka. Nai-

me, tijekom napredovanja oklo-

pnog klina prema Atlantskoj obali

(XIX. motorizirani zbor pod zapo-

vjedni§tvom generala Heinza Gu-deriana), 17. i 18. svibnja 1940.,

u bok prodornog klina izvr§en je

protunapad francuskih oklopnih

postrojbi. Prijetila je opasnost da

francuske snage „odsjeku vrh

klina i zaustave njemaeld prodor.

Medutim, borbenim djelovanjem

„Stuka vedina francuskih tenko-

va je uni§tena, a protunapad za-ustavljen. Sada Luftwaffe dobiva

jednu strate§ku zadadu — unigte-

nje okrUenih saveznielcih sna-

ga kod Dunkerquea. Medutim,




Pilot u kokpitu svoga zrakoplova u g eekivanju znaka za polijetanje

stvo nije moglo samo izvr§iti po-

stavljenu strate§ku zada6u te je

predstavljalo prvo veliko razo-

Oaranje za sve one koji su bespo-

govorno vjerovali u odlueujau

ulogu i bezgraniene mogu6nosti

Luftwaffe. Ipak, 19. srpnja 1940.

tri visoka Oasnika Luftwaffe dobila

su ein general feldmartala zrako-plovstva: Erhard Milch, Albert Ke-

sselring i Hugo Sperrie, a vrhovni

zapovjednik Luftwaffe Hermann

Goring dobio je Cin „izmigljen

samo za njega - Reichsmarschall.

Nakon okontanja borbenih dje-

lovanja u Francuskoj nastupilo je

razdoblje od mjesec dana odmo-

ra za posade Luftwaffe te je popu-

njen dio postrojbi sa zrakoplovi-

ma i ljudstvom. Sada se Luftwaffe

nagla pred „zivotnim izazovom ,

prvi put je morala potpuno sama

voditi jedan pothvat - zraenu bit-ku za Britaniju. U pripremnom

periodu bitke (od 10. srpnja do

7. kolovoza 1940.) djelovanje Luf-

twaffe usmjereno je protiv britan-

skog ratnog i trgovaekog prometa

u La Mancheu. Cilj ovih napada '

bio je izazivanje britanskih lova-

ca na borbu nad La Mancheom te

time stvaranje nepovratnih gubi-

taka za britansko zrakoplovstvo,

budu6i da, ukoliko je zrakoplov

bio oboren iznad Britanije, po-

stojala je vjerojatnost pre2ivlja-

vanja pilota te njegov povrataku postrojbu. Kao pravi poeetalc i

prva faza bitke za Britaniju sma-

t ra se vrijeme o d 8. do 18. kolovo-

za 1940. kada je izvegen prvi veli-

zbog velikog naprezanja u pret-

hodna dva tjedna, snaga letaOkih

postrojbi Luftwaffe pala je na 50

posto raspoloIivih resursa (pogo-

tovo u bombarderskim postrojba-

ma) , a drugi veliki problem bio je i

„zraOni Id§obran koji su ovaj put

pru2ale postrojbe lovaOkih zrako-plova s britanskog otoOja. Ve6 is-

crpljene posade njemaOldh born-

bardera i piloti lovaca na§li su se

u zra6nim borbama s odmornim

posadama engleskih bombarde-

ra i lovaca, koji su uz to raspola-

gaff sa zrakoplovnom opremom

koja je po svojoj kvaliteti bila jed-

naka njemaekoj. U svakom slu6a-

ju, britanske pomorske snage, uz

zraeni kigobran britanskog zrako-

plovstva, uspjele su od 28. svibnja

do 4. lipnja evakuirati u Britaniju

preko 300.000 vojnika (bez tegkognaoru2anja, oklopni§tva, topnig-

tva, ponekad i bez osobnog nao-

ru2anja). I ovaj dogadaj je zorno

pokazao da njemaOko zrakoplov-


Srednji bombarderi Dornier Do 17 u letu prema cilju svoje borbene misije

1 1 3



n 2. SVJETSK I RAT/WEHRM ACHT

Dalekometni izvidnieki zrakoplov Focke-Wu f F w 200 tijekom pripreme za borbenu zadaeu

ki napad Luftwaffe, u podne 13.

kolovoza, na pomorske baze, ra-

darske postaje i uzletigta lovat-

kog zrakoplovstva na ju2noj i ju-

goistoenoj obali Engleske. Ovi su

napadi ponavljani sve do 18. Ko-

lovoza. Medutim, oeekivani re-

zultata ovih napada izostao je, a

prieinjena gteta pomorskim ba-

zama i uzletigtima kompenzira-

na je britanskom dislokacijom

lovaeldh postrojbi dublje u unu-

tragnjost i prebaziranjem ratnih

brodova u pomorske baza dalje

na sjeveru. Temeljni cilj njemae-

kog zrakoplovstva bio je izazva-

ti britanske lovaeke postrojbe na

borbu te ih na taj naein

S druge strane, britanske lovatke

postrojbe dobile su striktne za-

povjedi da napadaju samo nje-

maeke bombarderske postrojbe

bez pratnje lovaca te izbjegavaju

borbe s njemaeldm lovcima. Dru-

ga faza bitke lcreee 19. kolovoza i

traje do 6. rujna. Tijekom ove faze

poduzimani su napadi na uzle-

tigta britanskog lovatlog zrako-

plovstva dublje u unutra§njosti

Engleske, dok je drugi dio napa-

da usmjeren na va2na gospodar-

ska sredi§ta (osobito tvornice zra-koplova). Ovi su napadi izvodeni

manjim postrojbama bombarde-

Trenutak kada je „tuka otpustila svoje bombe ra uz jaku lovaeku pratnju (za ra-

zliku od prve faze, gdje su napadi

poduzimani velikim formacijama

bombardera, do 500, uz minimal-

nu lovatku zagtitu, sto je za po-

sljedicu im alo i njihove d osta veli-ke gubitke). Sedmoga rujna 1940.

napadom 300 bombardera na

London zapoeinje treaa faza bitke

za Britaniju koja je trajala do 5. li-

stopada. Ovu fazu karakteriziraju

napadi njemaekog zrakoplovstva

na London i okolicu uz sna2nu

za§titu lovaeldh postrojbi. Treoa

faza je svoj vrhunac dostigla 15.

rujna i trajala je do 26. rujna. Me-

dutim, tijekom ove faze njemae-

ko zrakoplovstvo nije uspjelo ne-

utralizirati britansku protuzraenu

obranu, niti uni§titi britanske lo-

vaelce postrojbe, dok je s druge

strane svakodnevno trpjelo velike

gubitke u angaziranim bombar-

derima. To je prisililo Luftwaffe

da djelovanje svojih bombardera

prebaci na noc i time je zapoee-

la eetvrta faza, koja je trajala od 6.

do 31. listopada. U potetnom pe-

riodu ove faze njematka taktika

je donijela uspjeh. Gubici born-

bardera i lovaca pri noenim na-

padima bili su ekstremno mali, a

uporabljeni sustav navigacije iz-vrstan. Medutim, Britanci su do

kraja listopada 1940. uspjeli u je-

dinstveni sustav povezati postroj-

OSEBNO IZDANJE / 3TUDENI 2013.



Povratak pilota s izvrs'ene borbene misije

be protuzratne obrane, reflekto-

ra, lovaeldh zrakoplova i radarskepostaje to su njematld gubici po-

novno poteli rasti. Glavni stoner

Luftwaffe krajem listopada 1940.donosi odluku da se napadi na

Britaniju nastave isldjutivo notui da se progire na sva vela indu-

strijska sredigta u zahvatu radiju-sa djelovanja njematkih bombar-

dera. Napadi prema spomenutoj

zapovijedi zapotinju 1. stude-

nog 1940. i traju neprekidno do

11. svibnja 1941., gto ujedno tinii petu i zavrgnu fazu bitke za Bri-taniju. Jedan od najrazornijih na-pada tijekom ove faze dogod io se14. studenoga 1940. na C oventry.Ova po sljednja faza bitke za B ri-taniju, koja je s strane Luftwaffe

voden a strategki, otkrila je u pot-punosti tinjenicu da njematko

zrakoplovstvo nije moglo izvr-

siti trateglcu zada-

au, a tome je svakako pridonijela

tinjenica da nije postojao jasan

plan za sustavno unigtenje bri-

tanskog gospodarstva, dok to s

druge strane strategko bombar-

diranje Britanaca i Am erikanaca,samo koju godinu kasnije, pro-

voditi prema jasno razradenom

planu unigtenja njematkog gos-

podarstva. Sama bitka okontanaje pos l jednjim velikim napadombom bardera Luftwaffe, njih 500,na Lond on u nod . 10./11. svibanj1941. godine. Buduti da je H itlerodustao od provedbe plana in-

vazije Britanije, daljnje borbe susamo iscrpljivale resurse Luftwaf-fe, koja se vet i sama p ripremalaza novi cilj - pohod na Istok.Pohod n a Istok (operacija „Barba-rosa ) poteo je na isti vet dobro

uhodani natin, masovnim napa-

dima bombarderskih postrojbi na

protivnitka uzletigta. DjelovanjeLuftwaffe bilo je olakgano i nera-zumlj ivom gregkom u rasporedusovjetskog zrakoplovstva koji su

najveti dio zrakoplova koncen-

trirali na poznatim mirnodop-

skim uzletigtima u blizini granice(upravo ova „gregka u raspore-

du zrakoplova jedan je od glav-

nih argumenata zagovornika teo-rije „preventivnog rata , odnosnoda je Hitler samo napao prvi, jer

je i Staljin sa svoje strane pripre-

mao napad na Njematku). Prvi

udari Luftwaffe imali su katastro-falne posljedice po sovjetsko zra-koplovstvo (unigteno je oko 8.000sovjetskih zrakoplova) to je za vigetjedana u potpunosti paralizirano

bilo kakvo sov jetsko zratno djelo-vanje. Luftwaffe je time u prvim

mjesecima rata imala na titavom

ratigtu neospornu nadmot u zra-

ku, a na nekim dijelovima ratigta

i apsolutnu zraenu nadmot gto je

svakako dop rinijelo brzim i dubo-kim prodo rima postrojbi vojske uunutragnjost Sovjetskog Saveza, a

time je ponovno potvrdeno koli-ki znataj ima nadmot u zraku na

samu izvedbu zem aljskih pothva-ta. Medutim, kao i u ranijim bor-

benim djelovanjima, vrh Luftwaf-fe ponovio je istu gregku, odnosnonakon potetnog strategkog djelo-

vanja, zrakoplovstvo je ponovno

usmjereno prije svega na taktie-

ko dje lovanje , odnosno n a podrg-ku vojsci, umjesto da tako brzo

osvojenu zratnu nadmot iskori-

sti za stvarna strategka napadna

djelovanja. Kao i u bitci za Brita-

niju, ponovno je do izralaja dog-la nesposobnost Glavnog stale-

ra Luftwaffe da planira i djeluje

Pokrivanje osjetljivih zrakoplovnih motora srednjeg bombardera strategki, gto je najbolje vidljivo

Heinkel He 111 poslije povratka s borbene zadaee kroz primjer zratnih napada na

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 1 5



2. SVJETSK I RATIWEHRMACHT

MO DEL I VRSTAZRAKOPLOVA

POGONSKAJEDINICA

BRZINAkm/h

DOLETu km .

VISINALETAU M.

TELz

M Au kg.

tIRINAu m.

DUZ. I N AUm.

VISINAU M.

NAO RLIZANJE

Arado Ar 95 A-1(hidrozrakoplov)

1 x B M W 1 3 2 Dod 880 ks

3 1 0 1 . 1 0 0 7.300 2.450 12.50 1 1 . 1 0 3.60

1x 7.92 mm MG*171 x 7 . 9 2 m m M G 1 5

1 x torpe do ili 500 kgbombi

Arado Ar 234 B-2„Blitz

m lazni bom barder

2 x JunkersJumo 004B-1svaki 1984 kg

pot iska

742 1.556 10.000 5.200 1 4 . 4 1 12.64 4.29

2 x 20 mm MG 151/20sa 200 naboja po

oru2ju500 kg bom bi

Dornier Do 17 Z-2srednji b omb arder

2 x BMW Bramo323P Fa fnir

svaki 1000 ks410 1 . 1 6 0 7.000 5.209 18.00 1 5 . 7 9 4.56

5 x 7 .9 2 m m M G 1 51.000 kg bom bi

Dornier Do 217N-2/R 22

nob' lovac

2 x Daimler BenzDB 603A svaki

1 7 5 0 k s425 1 . 7 5 5 8.400 19.780 19.00 18.90 5.00

4 x 7 . 9 2 m m M G 1 78x20mmMG151

Fieseler Fi 15 6„Storch

izvidniEki, za vezu

1 x A r g u s A s 1 0 C -

3 od 240 ks

1 7 5467 - 930 14.25 9.9 3.0

wl x 7.92 mm MG 15

sa 75 naboja

e-Wulf Fw 19 0A-8lovac

1 x BMW 801D-2sa 2100 ks

654 805 1 1 . 4 0 0 3 . 1 7 0 10.50 8.84 3.962 x 7 . 9 2 m m M G 1 7

4 x 20 mm MG 151/20

lovac

1 X J u n k e r s J u m o2 1 3 A - 1

k sod 2242 686 837 10.000 10.50 1 0 . 1 9 3.36

2 x 20 mm MG1512x13mmMG131

Heinkel He 111H-16

2 X J u n k e r sJ u m o 2 1 1 F - 2

svaki od 1350 ks435 1.950 8.500 8.680 22.60 16.40 4.00

1 x 2 0 m m M G F F1 x 1 3 m m M G 1 3 1

7 x 7 . 9 2 m m M G 1 52.500 kg bom bi

„Greiftetki bmbarder

2 x Daimler BenzD B 6 1 0 A - 1 s v a k iod 2200 ks

488 5.500 8.000 16.800 3 1 . 4 4 22.00 6.39

3 x 7 . 9 2 m m M G 8 12 x 2 0 m m M G 1 5 13x13mmMG1316.000 kg bom bi

B-2/R2za blisku podriku

2 x GnomeRhone 14M 4 /5svaki od 700 ks

407 688 9.000 3.810 1 4 . 2 9.75 3.25

6 x 7 .9 2 m m M G 1 72 x 2 0 m m M G 1 5 1

1 x 30 mm MK**1011.000 kg bom bi

2/3mg7etransportni

3 x B M W 1 3 2 T -2 295

svaki od 830 ks1.290 5.500 6.560292518.804.50prenos

3 x 7.92 mm MG 1518 vojnika

Junkers Ju 87Dobruiavajutibombarder

1 x J u m o 2 1 1 J - 1od 1500 ks

3 1 4 320 4.400 15.00 1 1 . 5 0 3.902 x 7 . 9 2 m m M G 1 51.800 kg bom bi

Junkers Ju 88A-1j i bom barder

2 x JunkersJ u m o 2 1 1 B - 1

svaki od 1200 ks5 1 7 1.390 8.840 9.081 20.00 14.54 4.85

4 x 7 .9 2 m m M G 1 52.400 kg bom bi

erschm itt Me109E-7lovac

1 x Daimler BenzDB 601N od

1200 ks578 1.094 1 1 . 1 2 5 2.014 9.86 8.74 3.40

4 x 7 . 9 2 m m M G 1 71 x 20 mm MG FF/M

Messerschm itt Me110C-4

teiki lovac

2 x Daimler BenzDB 601A svaki

o d 1 1 0 0 k s560 775 10.000 5.200 1 6 . 2 7 12.65 3.50

2 x 2 0 m m M G 1 5 14 x 7 .9 2 m m M G 1 7

1 x 7 . 9 2 m m M G 8 1 2(udvojeni)

esserschm itt Me262A-la

m lazni lovac

2 x JunkersJumo 004B-1 od1984 kg potiska

827.

1.050 1 2 . 1 9 0 3.795 1 2 . 5 10.58 3.834 x 30 mm MK 108A-324 x R4M rakete zrak-

zrak

pu§kostrojnica ** MK - brzometni top

POSEBNO IZDANJE STUDENT 2013.



vanja vojsci na Isto6nom ratigtu

-doglo je do nepotrebnog disper-

ziranj a postrojbi , potom suvignognaprezanja postrojbi gto se vrlo

brzo osjetilo u poveeanim gubi-

cima zbog nepoznavanja funkci-

oniranja zrakoplovnih postrojbi,

odnosno njihovih moguenostima

i natina djelovanja od strane za-

povjednika vojnih postrojbi. Od

1943. uporaba zrakoplovnih po-

strojbi Luftwaffe na Istoenom ra-ti§tu svela se na neposredno pni-

'1anje podrgke postrojbama na

prvoj crti . Time su va2ni talctiekiciljevi ostali nedirnuti (ieljeznie-

ki promet iza prve crte tati§ta,oeelcujuea podrueja prikupljanja

protivnika...) . Za navedene je za-date, osim zrakoplov a za podrgkui lovaca, anga2iran i najveei btoj

u, koji su tako loge pripre-

raktienog rezultata. Ti-

zdrui'eno djelovanje

koja su omogueavala s

uspjeh. Medutim, od poeet-

deinja-

Obrukivajuei bombarder Junkers Ju 87 „Stuka

unatoe svojim manama (mala brzina, niska visina

leta i slabo obrambeno naoru2 anje) pokazao s e kao

zrakoplov bez kojega ne bi bio mogul „Blitzkrieg to je

s pravom nosio naziv „zraenog topnikva

Zrakoplovi Luftwaffe u letu prema svojim ciljevima

1 1 7



2. SVIETSK I RAT/WEHRMACHT

Lovaeki zrakoplovi Luftwaffe u pripremi za napad ajednieko djelovanje savezniekth zrakoplova nad Istoenim ratikem(talijanski, njematki i madarski zrakoplov)

trenutku mogli biti

anskim

jednom drugom p othvaturati§tu pokazala kao

krivih zaldjueaka dovesti doPoeetkom velja-

r (tri divizije) i II. zbor (tri

lcru2enje protezalo se nau krugu oko grada De-

e postrojbe su

oe, uspjelai zraEni m ost kojim

i pojaeanja u ljudstvu,u oicrOenje

mjansku izdr2ale su opsadu i do-

Eekale proboj ok ru2enja 21. tray-nja. Ovaj neosporni uspjeh imao

je za posljedicu odlulcu Ado lfa Hi-tlera da 6. vojska mora ostati na

svojim polo2ajima u Staljingradu.Situacija kod Staljingrada je bila

u potpunosti drugaeija, poeev-

§i od broja vojnika u olcru2enju

(oko 300.000) do toga da se usli-

jed stalnih napadnih djelovanjasovjetskih snaga konstantno po-

veeavala razdaljina izmedu okru-' tenth snaga i uzletigta pod nad zo-rom Luftwaffe te da je i sovjetskozrakoplovstvo znatno ojaEalo i dase time moralo raEunati sa znat-

no jaeim naprezanjem za odfla-

vanjem „staljingradskog zraenog

mosta . Bez obzira na Hitlerov hi-roviti mentalitet, on bi tegko pri-

stao na „staljingradski eksperi-

ment da mu vrh Luftwaffe, na

Eelu s Goringom, nije prikazao

opskrbu Staljingrada iz zraka kao„sigurno izvodljivu , eime naj-

viga tijela njemaelog zrakoplov-

stva snose znatan dio krivice za

staljingradsku tragediju sa svim

njenim posljedicama za tijek rata

protiv Sovjetskog Saveza, a tim e iishod cjelokupnog rata.

Tijekom 1942. strategijska born-

barderska ofenziva britanskog i

ameriEkog zrakoplovstva postajesve ja6a, gto prisiljava Luftwaffe

da sve vie svojih resursa trogi na

uspostavu „obrane Reicha . Takou ukupnoj proizvodnji zrakoplo-

va sve vige prete2e proizvodnjalovaelcih zrakoplova, a posebno

novih tipova noEnih lovaca te se

poEinje postrojavati sve vise po-

strojbi protuzraene obrane, gto

zahtjeva sve veci broj vojnika

(1942. - 450.000 vojnika, 1943. -

600.000 vojnik a, a 1944. - 900.000vojnika) i iziskuje poveeanu pro-

izvodnju protuzratnih topova.

Obrana Njematke ustrojena u je-

dinstveni sustav tijekom 1942. jogje i 1943. odlieno funkcionirala;

§ to se osobito oeitovalo u velikim

gubicima nanesenim amerieldmbombarderskim postrojbama

koje su napadale po danu. Budu-

Ei da jog nisu bili u uporabi lovae-ki zrakoplovi k oji su mogli pratit i

bombardere do krajnjih odredi-

gta, oni su bili izIoleni kombini-

ranom djelovanju lovaEldh zra-

koplova i protuzraene obrane.

Am erieke bombarderske post roj-be potele su trpjeti redovne gu-

bitke od 15 do 20 posto angth-

ranih zrakoplova, po stotak koji jeeak i za proizvodnju i obuku ko jase nesmetano odv ijala u Sjedinje-

nim DrZavama za dulje vrijemebio nepodnogljiv. Ovi tegki gubiciimali su za posljedicu da je ame-

rit la 8. zrakoplovna v ojska u pot-punosti na neko vrijeme obusta-

vila napade na Njem aElcu.Poeetkom 1944. u serijsku je pro-izvodnju u§ao prvi mlazni zrako-ploy Messerschm itt Me 262 od ko-jega se oeekivalo da donese tako

potrebnu ravnotau u obrani Rei-

cha. Iako su Saveznici dio svojihzraenih napada usm jerili na tvor-nice zrakoplova u Njemaelcoj, jos

u prvoj polovici 1944. njematketvornice zrakoplova isporuEiva-

le su prosjeeno 3.600 zrakoplovamjeseEno (2.500 dnevn ih lovaca,250 noenih lovaca i 250 bom bar-




Razg ovor izmedu (s lijeva na desno) madarskog, talijanskog i

njematkog zrakoplovnog easnika (Is tano ratiSte)

PROTUZRANITOP

Duiina ci jevi ukalibrima

U p ohodnoj p ozic i ji (c i j evspuitena)

Dul j ina iring isina

(metri) meth) meth)

Borbena tam OW

U borbi tegljenju

(metaka

Kruino

Brzina opaljenja

u min.)

U zrak

Krajnji

Na zemili

(meth)domet

U z ra ku

20 mm Flak 30 1 1 5 4.00 1.81 1.70 450 770 280 120 4.800 2.200

20 mm Flak 38 112.6 4.08 1.81 1.70 420 750 480 220 4.800 2.200

20 m Flakvierling 38

(tetin cijevi)112.6 4.33 2.42 2.17 1.514 2.212 1.800 800 4.800 2.200

37 m m F l a k 18 98 7 . 1 5 2.14 2.21 1.750 3.560 160 80 6.500 3.500

37 mm Flak 36/38 98 5.57 2.42 2.13 1.550 2.400 160 120 6.500 3.500

37 mm Flak 43 89.2 3.49 1.78 1.62 1.250 2.000 250 180 6.500 3.500

88 mm Flak 18 56 7.62 2.31 2.42 5.000 7.200 15-20 14.680 10.600

88 mm Flak 36/37 56 7.62 2.31 2.42 5.000 7.200 - 15-20 14.680 10.600

88 mm Flak 41 74.3 9 .65 2.40 2.36 8.000 11.200 - 20-25 20.000 12.350

dera, ostatak su einili

transportni i ostali tipovi zrako-

plova). lame za spomenuti ne-

ometani nastavak proizvodnje

leZao je u einjenici da je na teme-

lju odluke ministra ratne proi-

zvodnje Alberta Speera sva vojnaproizvodnja (od jeseni 1943.) or-

ganizirana na taj naein da se proi-

zvodn i procesi podijele na §to viseelemenata, a potom se prostor-

no ko je Age mogu6e disperzira-

ju unutar Njemaeke. Medutim,

tada Saveznici prebacuje te2i§te

s napada na tvornice zrakoplo-

va na rafinerije, Gime su postigli

negativan efekt na borbeno dje-

lovanje Luftwaffe (u olujku 1944.

proizvedeno je 927.000 tona ben-

zina, u svibnju 1944. 715.000 tona

benzina, a u lipnju 1944. 472.000tona benzina). Navedeno rapidno

opadanje proizvodnje pogonskog

goriva najvi§e je naketilo spre-

mnosti postrojbi Luftwaffe da od-

govore na poja6ane zraene napa-

de Saveznika. Tako se dogadalo

da su pojedine kompletne lovg-

ke postrojbe nemo6no sa zemlje

promatrale djelovanje saveznie-

kih bombarderskih postrojbi.

Od sredine 1944. paela je ispo-

ruka mlaznih zrakoplova postroj-

bama Luftwaffe. Medutim, iako je

isporueeno 1.294 zrakoplova ovo-ga tipa (uz mjeseenu proizvod-

nju od 250 komada) oni su stigli

suvik kasno da bi mogli promi-

jeniti tijek zraenog rata. Do kraja

rata kao napadaaa snaga pojavi-

la se Luftwaffe jos samo dva puta.

Prvi puta tijekom izvodenja nje-

matkog protunapada u Ardeni-

ma (po thvat „Stra2a. na Rajni ) pri

eemu je iskoriken gotovo say na

Zapadu jog uvijek uopee borbenouporabljiv zrakoplovni materijal,

akljueujuoi i zastarjele Junkerse

Ju 87 Stuke .

Posljecinji napadaeld pothvat Luf-

twaffe u Drugom svjetskom ratu

dobio je naziv „Ravnica („Bo-

denplatte ) za koji je prikupljena,

za tadagnje prilike Luftwaffe, ne-

vj eroj atna brojka od 800 zrakoplo-

va (od eega veliki dio mlaznih), a

planom je predvideno da pothvat

otpoene 1. sijeenja 1945. u ranim

jutarnjim satima. Cilj pothvata je

bio napad na uzletigta Saveznikana podrueju Nizozemske, Belgi-

je i sjeverne Francuske. Napad je

za Saveznike dogao kao potpuno

iznenadenje i rijetke prelivjele

veterane iz prvih borbenih djelo-

vanja Luftwaffe podsjetio na ne-

kadagnje slavne dane pobjeda.

U samo nekoliko minuta koliko

je napad trajao na zemlji je uni-

Steno oko 800 savezniekih zrako-

plova uz gubitak od 93 zrakoplo-

va Luftwaffe. Preostalo vrijeme do

kapitulacije Njemaeke poeetkom

svibnja 1945. ostaci lovadcih po-strojbi Luftwaffe sporadieno su se

pojavljivali na nebu Reicha i vo-

dili unaprijed izgubljene bitke sa

savezniekim zrakoplovima.

1 1 9OSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.





U r u jn u 1 9 3 9 ., k a d a je i z b io r a t , K r ie g s m a r in e j e r a s p o l a g a la

s d v a b o j n a k r s t 8 a , d v i j e t e k e i p e t la k i h k r s t a r i c a , 5 0

r a z a r a t a i to r p i l j a r k i i s d v a s t a r a b o j n a b r o d a





Zapovjednik ratnog broda vdi inspekciju posade

POSEBNO IZDANJE STUDENT 2013.




Podmornice tipa WI C bile su „radni konji njemaekih podmorniekih snaga do samoga kraja Drugog s vjetskog rata

rodovi trebali su sprije-

. da koriste svoje pomorske

brodova je pru2anje podrgke

borbenim djelovanjima vojske na

obalskom rubu.

Podmorince

Poeetkom rata podmornitka bor-

ba sastojala se u dnevnim pojedi-

natnim napadima u blizini protiv-

nieke obale. Prothmieke brodove

otekivale su pod vodorn na svojoj

patrolnoj ruti u odredenom dodi-

jeljenom podrueju djelovanja. Po-

slije dolazi do Modifikacije ove tak-

tike gdje podmornice isplovljavaju

na otvoreno more i love pojedinae-

ne brodove, a poslije i konvoje te

prelaze na notna borbena djelova-

nja. Pri noenom povrginskom tor-

pednom napadu podmornica dje-

luje kao torpiljarka iskorigtavajuti

svoju vecu brzinu i pokretljivost.

Cilj se pronalazio i danju i nku,

a ukoliko nije bio mogut dnevni

napad (ispod vode), cilj je praten

do spugtanja mraka te tada napa-

dan. U listopadu 1940. njematke

podmornice poeinju primjenjiva-

ti „talctiku topora (Rudel-Taktik),

u poeetku sa „eoporima sastav-

ljenim od manjeg broja podmor-

nica, a potom sve veeega. Taktika

se sastojala u slijedeeem: na vje-

rojatnoj ruti konvoja rasporediva-

le bi se podmornice u rastojanju

od 10 do 15 nautieldh milja s dvi-

je podmornice isturene naprijed

kao prethodn ica. U poeeticu je tak-

zapovjednik „eopora bio na

jednoj od podmornica, a poslije s

povetanjem broja podmornica u

eoporu, okupljanje podmornica i

rukovodenje njihovim napadom

preuzima Zapovjednigtvo pod-

mornica. Podmornica koja prva

otkrije cilj javlja u zapovjednigtvo

poziciju, kurs, brzinu, vrstu bro-

dova, jkinu i brojnost osiguranja i

meteorologke podatke. Potom za-

povjednigtvo na kopnu odreduje

koje ee podmornice oformiti „to-

por , ime „eopora i podrude dje-

lovanja. Zapovjedi su prenogene

putem jakih odagiljata tako da su

ih mogle primiti i podmornice pod

vodom. „Copor je imao snagu od

pet do 25 podmornica, zavisno od

broja brodova u konvoju. Ponekad

je za napad na velike konvoje olcu-

Povdinska plovidba podmornice na otvorenom moru Djelovanje njemaeke pomoene krstarice prema protivniekom trgovaekom brodu

POSEBNO IZDANJE / STUDEN T 2013.



Doeasnik ratne mornarice daje znak za pozor

nekoliko „eopora (do 50

„eoporima trajale bi po

pad. Taktika napada u „eoporima

bila je najuspjegnija od prosinca

1941. do prosinca 1942. godine.

Medutim, s uvodenjem saveznie-

lcih „skupina za podrglcu koje susaeinjavali i nosaei zrakoplova do-

lazi do sve \Teeth gubitaka i taktikaje napugtena u rujnu 1943. godi-

ne. Nakon napugtanja taktike „eo-

pora podmornice se vrataju po-

jedinaenim napadima i skupnim

napadima (najvige do 10 podmor-

nica) koje napadaju isti cilj, jednaza drugom, u lcratkora vremen-

skom razmaku koj a je zaddana do

kraja rata.

Struk tu raNjemaeka ratna momarica di-

jelila se na povrginske kapitalne

brodove kojima je zapovijedalo

Zapovjednigtvo flote (viceadmi-

ral Wilhelm Marschall, do svib-

nja 1941. viceadmiral Gunther

Liltjens, svibnja 1941., viceadmi-

ral Otto Ciliax do svibnja 1942.,

viceadmiral Otto Schniewind, vi-

ceadmiral Oskar Kummetz) i na

podmornieke snage (podmorni-

ce su za rjegavanje upravnih, op-

skrbnih, stegovnih i tehniekih pi-

tanja bile ustrojene u flotile) pod

Zapovjedngtvom odmorni-

ca (kontraadmiral Karl Donitz).

Ostale srednje i lake povrginske

snage (razarati, torpiljarke, tor-

pedni eamci, minolovci, minO-

polagaei, lovci podmornica, tran-

sportni brodovi, ophodnibrodovi,

pomoeni brodovi...), ustrojeni su

u flotile i podredeni podruenim

zapovjednigtvima ratne mornari-

ce ill su navedene flotile podrede-

ne „divizijama za osiguranje eija

je zadata bila provedba osigura-

nj a pomorskog podruej a.

U sklopu ratne mornarice dj elova-le su i postrojbe obalnog topnig-

tva koje su bile rasporedene u sta-

tieldm fortifikacijskim objektima

stalnog ili privremenog karakte-

ra. Postrojbe obalnog topnigtva

ustrojavane su u topnieke divizi-

june koji bi se podeinjavali lokal-

nom teritorijalnom pomorskpm

zapovjednigtvu. Osim obalskog

topniStva ustrojeno je i pet zdru-

gova protuzraenog topnigtva ratne

mornarice. Krajem rata od morna-

ra su ustrojene „mornarieke-pje-

gaeke divizije za borbena djelova-nja na kopnu (ukupno pet divizija

i eetiri zdruga).

Operac i je

njematkem ornar ice uDrugomsvjetskom ratuDrugi svjetski rat zapaeo je bor-

benim djelovanjem postrojbi rat-

ne mornarice, odnosno poee-

tak napada na Poljsku oznaeile

su salve sa starih bojnih brodo-

va (Schleswig-Holstein i Scheesi-

en) na poljska obalna utvrdenja

kod Hele i Westerplattea. Nje-

matki oklopni bojni krsta'gi jog sukrajem kolovoza 1939. isplovili u

„podrueja eekanja s glavnim ci-

ljem onemogueavanja koncen-

25



2. SVIETSK I RAT/WEHRMACHT

i •

1 1 . 1

••1$.

• ••

I•If

• •• „, ,

Veliki admiral Karl Donitz, Vrhovni zapovjednik Njemaeke

ratne mornarice od 30. sijeenja 1943. do 1. svibnja 1945., a

potom imenovan za H itlerova nasljednika

tracije protivnieke flote te uniSta-

vanje trgovaekih brodova.

Medutim, najveei podvig izvele

su podmornieke snage, odnosno

jedna podmornica - U 47 pod za-

povjedniStvom kapetana Giintera

Prina. Naime, 14. listopada 1939.

podmornica U 47 uspjela se ne-

opaZeno provuei u glavnu bazubritanske Domovinske flote Sca-

pa Flow i potopit i bojni brod RoyalOak. Nedaleko uka La Plate odi-

grala se 13. prosinca 1939. po-

morska bitka izmedu njemaekog

bojnog lasta§a (oklopnog broda)

Admiral graf Spee (kapetan boj-

nog broda Hans Langsdorff) i tri

britanske krstarice. Tijekom bitke

Admiral graf Spee je o§tetio krsta-

rice Exter i Ajax, ali je i sam pretr-pio tegka o'Steeenja te se povukao

u luku Montevideo. Nijemci su za

boravak u Montevideu dobili 72sata, a zatim je 17. prosinca isplo-

vio ispred luke Montevideo i u 20

sati i 54 minute kapetan Langsdor-

ffje dao signal za potapanje broda.

Tijekom svoga krstarenja Admiral

Graf Spee je potopio devet brodo-

va sa ukupno 50.000 tona.

Zapovjednik njemaelce ratne

mornarice veliki admiral Erich

Raeder stajao je na stanoviStu da

Njemaeka mora zauzeti Norveg-

ku kako bi ondje mogla usposta-

viti podmornieke baze te bi se

time zaobi§lo britansku pomor-sku blokadu u Sjevernom moru.

U dijelu o vojsci dan je detaljan

opis priprema plana „Vjetha We-

sser u kojemu je podeSka ratne

mornarice bila od vitalnog zna-

eenja. Za navedeni pothvat ratna

mornarica angaiirala je sve svo-

je snage. Tako su bojni krstaSi Sc-harnhorst i Gneisenau isplovili na

more kao „mamac koji bi trebao

odvai dio britanske flote na otvo-

reno more. Deset razamea iskrca-lo je 2.000 vojnika u Narviku, dok

su teSka krstarica Admiral Hipper

i eetiri razaraea iskrcali 1.700 voj-

nika u Trondheimu. Za djelovanje

prema Bergenu uporabljene su

lake krstarice Koln i Konigsberg,

a tegka krstarica Bliicher i oklopnibojni lastaS Liitzow (ranije Deuts-chland) prema Oslu. Tegka krsta-

rica Blucher izgubljena je uslijed

djelovanja norvegkog obalnog to-

pniStva i eksplozije streljiva kao i

laka krstarica Konigsberg koja je

teSko o§teeena kod Bergena. De-setog travnja 1940. torpedirana

je laka krstarica Karlsruhe koja je

zbog teSlcih o‘gteeenja morala bitipotpljena, a na isti naein je teS-

ko oSteeen i oklopni bojni lcrstaS

Liitzow. Prepadom britanskih ra-

zaraea na Narvik 13. travnja 1940.

unISteno je 10 njemaeldh razara-

ea i jedna podmornica. Medutim,

8. lipnja 1940. bojni krstaS Schar-

nhorst opazio je britanski nosae

zrakoplova Glorious u pratnji dva

razara6a te potopio sva tri broda.

lako je Njemaelca uspjela zauzetiNorve§ku, njemaeka ratna mor-

narica platila je skupu cijenu toga

pothvata (izgubila je jednu teSlcu i

POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.



Podmornica U 47 tipa WIC

Ponos njemaeke flote bojni brod „Bismarck

Kapitalni brodovi Njemacke ratne mornarice u plovidbi Sjevernim morem

dvije lake krstarice, deset razara-

ea i eetiri podmornice, a jos

kapitalna broda te§ko su ate-

eena).

Kako je izbijanjem rata otpala

provedba „Plana Z , zapovijede-

na je pregradnja trgova6kih bro-

dova u pomane krstarice s ci-ljem vodenja „trgova6kog rata ,

odnosno tra2enja i potapanja tr-

govaddh brodova. Za navedenu

svrhu osposobljene su pomane

krstarice: Orion, Komet, Atlantis,

Widder, Thor, Pingvin, Kormoran,

Stier, Togo i Michel.

OKM je pok renuo operaciju „Vje2-

ba na Rajni („Rheinetibung ) 18.

svibnja 1941. kojoj je bio cilj upu-6ivanje bojnog broda Bismarck i

te§ke krstarice Prinz Eugen u sje-

verni Atlantik u lov na savezn i6ko

brodovlje. Navedena akcija po-

krenula je gotovo 6itavu britan-

sku Domovinsku flotu. Bojni brod

Bismarck uspio je 24. svibnja po-

topiti britanski bojni lcrsta§ Hood.

Britanska flota nastavila je potra-

gu za njema6kim brodovima koji

su locirani 26. svibnja, a sama bit-ka zapaela je 27. svibnja. Bojni

brod Bismarck bio je o§te6en te

mu je bila smanjena brzina (ne§to

ranije Liitjens je poslao neo§te6e-

nu te§ku lcrstaricu Prinz Eugen

prema Brestu) te se sam sukobio s

tri bojna broda, jednim nosgem

zrakoplova, tri krstarice i pet raza-

rata i nakon relativno kratke bor-

be potopljen.

Nijemci su 12. v elja6e 1942. izveli

operaciju „Munja-Kerber („Mu-

nja za Luftwaffe, a „Kerber za

deni prodor bio je „te§ka uvreda

za britansku ratnu mornaricu.

Ovim prodorom izyr§ena je pri-

prema za izvodenje koncentraci-

je kapitalnih brodova njemgkemornarice u Norve§koj (navede-

nim brodovima ubrzo 6e se pri-

dru2iti i bojni brod Tirpitz).

Njemaelce podmornice su 14.

studenog 1942. uspjele potopi-

ti britanski nosg zrakoplova Ark

Royal (brod s kojega su polijetali

zrakoplovi u napad na Bismarck).

Posljednja velika operacija ka-

pitalnih brodova njemaelce rat-

ne mornarice bila je operacija

„Regenbogen u listopadu 1942.

(teAka krstarica Admiral Hipper,

oklopni bo jni krsta§ Liftzow i 'gestrazara6a). Cilj navedene opera-

cije bio je napad na konvoje na

ruti za Murmansk koja je zavr§ila

kao potpuni promagaj. Kao jedan

ratnu mornaricu), odnosno pro-

dor kroz La Manche bojnih lcrsta-

§a Scharnhorsta i Gneisenaua te

tegke krstarice Prinz Eugen. Nave-

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013. 27



l 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

IME BRODA/VRSTA

TE2INAu b r t .

50.300

DUZ.INAU m.

251

SIRINAU m .

36

SNAGA STRO JEVA/BRZINA

POSADA

2.065

NAORUZANJE

Bismarckbojni brod

138.000 ks

29 tvorova

Topovi: 8 x 380 mm,12 x150 mm,16 x105 mm,16 x 37

mm 112 x 20 mm, 6 izvidnitkih hidrozrakoplova

Tirpitzbojni brod

52.600 251 36138.000 ks

29 cvorova2.068

Topovi: 8 x 380 mm,12 x150 mm,16 x105 mm,

16 x 37 mm i 12 (poslije 56) x 20 mm, 6 izvidnitkih

hidrozrakoplova, od 1942. 6 x torpedne cijevi 533 mm

Gneisenaubojni krstat

32.000 234.9 30160.000 ks

31 Nor1.669

Topovi: 9 x 280 mm,12 x150 mm,14 x105,16 x 37 mm,

38 x 20 mm, 6 izvidatkih hidrozrakoplova, od 1942.6

torpednih cijevi 533 mm

Scharnhorstbojni k rstat

38.900 234.9 30160.000 ks

31 Ivor1.840

Topovi: 9 x 280 mm,12 x 150 mm,14 x105,16 x 37 mm,

38 x 20 mm, 6 izvidatkih hidrozrakoplova, od 1942. 6

torpednih cijevi 533 mm

Admiral Graf Speeoklopni brod

16.320 187.9 21.6554.000 ks

28.5 tvorova1.619

Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x 37

mm, 8 x 20 mm, 2 x torpedne cijevi 533 mm

Admiral Scheeroklopni brod

16.700 187.9 21.6554.000 ks

28 tvorova1.150

Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x 37

mm, 8 x 20 mm, 2 x torpedne cijevi 533 mm

DeutschlandposlijeLOtzow

oklopni brod

14.290 186 20.6948.390 ks

28 tvorova1.100

Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x

37 mm,10 x 20 mm, 8 x torpedne cijevi 533 mm, 2

izvidatka hidrozrakoplova

Admiral Hipperte'tka krstarica

18.600 205.9 21.344.000 ks

32.5 tvora1.600

Topovi: 8 x 203 mm,12 x 105 mm,12 x 88 mm,12 x

37 mm, 8 x 20 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm, 3

izvidatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina

Bluchertegka krstarica

18.750 212.5 21.3 1.600s

32.5 tvora

44.000Topovi: 8 x 203 mm,12 x 105 mm,12 x 88 mm,12 x


izviclatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina

Prinz Eugentegka krstarica

18.750 212.5 21.344.000 ks

32.5 tvora1.548

Topovi: 8 x 203 mm,12 x105 mm,12 x 88 mm,12 x


izvidatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina

Konigsberglaka krstarica

8.350 174 15.268.200 ks

32.5 tvora514

Topovi: 9 x150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm

12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplova

1120 dubinskih mina

Karlsruhelaka krstarica

8.350 174 15.268.200 ks

32.5 tvora514

Topovi: 9 x150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm

12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplovai 120 dubinskih mina

Mtnlaka krstarica

7.700 174 15.368.200 ks

32.5 tvora514

Topovi: 9 x 150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm

12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izviclatka hidrozrakoplova

1120 dubinskih mina

Leipzig8.427

laka krstarica 31.9177.1 16.3

65.585 ks

tvora534

Topovi: 9 x150 mm, 6 x 88 mm, 8 x 37 mm,14 x 20 mm,


1120 dubinskih mina

NOrnberglaka krstarica

8.427 181.30 16.465.585 ks

32.3 tvora534

Topovi: 9 x150 mm, 8 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm,


i 120 dubinskih mina

Emdenlaka k rstarica

7.102 155.10 14.3046.500 ks

18 tvorova483

Topovi: 8 x 150 mm, 2 x 88 mm, 4 x 37 mm, 11 x 20 mm,

4 x 50 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm i 120 dubinskih

mina

od posrednih rezultata navedene

operacije bila je i smjena velikog

admirala Ericha Readera s mje-

sta vrhovnog zapovjednika ratne

mornarice i imenovanje general

admirala (poslije unaprijedenog

u velikog admirala) Karla Donitza

za njezinog zapovjednika.

Najbolji primjer uporabe pod-

mornieke taktike „eopora daju

akcije od 11, do 20. olujka 1943.

u kojemu napadaju tri „eopora

(Stiirmer - 18 podmornica, Dran-ger - 10 podmornica i Raubgraf

- 10 podmornica) sa 38 podmor-

nica koje uspijevaju potopiti 32

broda (186.000 ton a). Druga she-na akcija dogod ila se od 28. tray-

nja do 6. svibnja 1943. jugoistoe-no od Grenlanda kada konvoj

napada tri „eopora sa 45 pod-

mornica (Star - 16 podmornica,

Sp echt -18 podmo rnica i Am sel -11 podmornica) te je od 43 broda

u konvo ju potopljeno njih 13.Bojni Icrstag Scharnhorst isplo-

vio je 19. prosinca 1943. prema

sjevernom Atlantiku u potrazi zakon vojima i to je dovelo 26. pro-sinca do sukoba s jakim britan-

skim pomorskim sastavom u ko-

jem je Scharnhorst potopljen.

Posljednji veliki kapitalni brod

njemaeke mornarice, bojni brod

Tirpitz, potopljen je bombardira-njem 12. studenoga 1944. godine.

Podmornica U 47 koja je prodrla u glavnu bazu britanske Domovinske fiote (Scapa Flow) 14. listopada 1939. te potom potopila bojni brod Royal Oak

128 OSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.



Njemaeke lake povr§inske snage tijekom djelovanja na Sjevernom moru

POSEBNO IZDANJE / STUD ENI 2013. 129



Documents

VP-(Posebno izdanje) 2 svjetskI rat- Wehrmacht