Mirjana Tomašević Dančevićviša savjetnica za likovnu kulturu i lik. umjetnostAgencija za odgoj i obrazovanje, ZagrebE-mail: mirjana.tomasevic@zg.t-com.hr

XII.

Proljetna škola školskih knjižničara RH

Školska knjižnica i likovna kultura Zagreb, 7. travnja 2010.

Uvod• Povezanost školske knjižnice s likovnom kulturom (i likovnom

umjetnosti), premda u postojećim relevantnim dokumentima nije izravno naznačena, neosporno je prisutna u radu škole u RH.

• U Nastavnom planu i programu za osnovnu školu (─, 2006:20)¹ (nadalje: PiP) povezanost školske knjižnice s programom Likovne kulture (LK) proizlazi iz navođenja „potpore svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole” i njenim određenjem kao „mjesta okupljanja i provođenja slobodnog vremena” učenika.

• U Prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (─, 2008:17)² (NOK) u vrlo kratkom tekstu o školskim knjižnicama ove su odrednice proširene samo jednom riječju, „mjesto okupljanja i provođenja izvannastavnoga i slobodnog vremena”.

• Prisutnost likovne/vizualne kulture u suvremenom školskom knjižničarstvu u osnovnoj i srednjoj školi u Republici Hrvatskoj najčešće je vidljiva u sljedećim mogućnostima:

• 1) sveukupnom estetskom uređenju prostora školske knjižnice • 2) provođenju izvannastavnih aktivnosti u školskoj knjižnici na

temelju • a) korelacije nastavnih sadržaja Hrvatskog jezika (HJ) i

književnosti i LK/Likovne umjetnosti (LU)• b) primjene likovnog/vizualnog jezika u svim likovnim

aktivnostima u sklopu različitih radionica organiziranih u knjižnici • 3) podršci redovitoj nastavi LK/LU.

Estetsko uređenje knjižničnog prostora • Vezano uz pojam estetska osjetljivost koji se rabi u LK, u PiP-u

za osnovnu školu u Općim ciljevima programa za Školsku knjižnicu (─, 2006:20)¹ pozornost se među ostalim posvećuje odgoju aktivnog čitatelja i estetskom doživljaju.

• Međutim, na potrebu estetskog uređenja knjižnice upućuje se samo neizravno, određenjem njene opće uloge u školi.

• Prema prijedlogu viših savjetnica za stručne suradnike - školske knjižničare i skupine školskih knjižničara (Šušnjić et al, 2009)³ kojim su se uključili u javnu raspravu o Prijedlogu NOK-a (─, 2008)², jedno od tri područja Programa knjižnično-informacijskog obrazovanja određuje se kao kulturna i javna djelatnost.

• U istom se prijedlogu postojeća odrednica školske knjižnice proširuje kulturnom sastavnicom: „Ona je informacijsko, medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika“.

• U svrhu ostvarivanja ove složene funkcije, u knjižničnom je prostoru potrebno osigurati okruženje koje među ostalim zadovoljava vizualne estetske kriterije.

• Kvalitetno estetsko uređenje podrazumijeva odabir namještaja, zastora i kancelarijskih materijala odgovarajuće funkcije, oblika i boje te njihovu međusobnu usklađenost i raspored u prostoru + sadržaj i način postavljanja „izložbi knjiga, slika, fotografija, promotivnih materijala, AV građe, učeničkih radova…“ (─, 2006:20)¹.

• Knjižnični prostor koji, pored zadovoljenja ostalih potrebnih osobina, njeguje estetsku osjetljivost učenika pogodan je prostor koji ih može privući da se u njemu rado zadrže i motivirati ih za čitanje, odnosno uporabu informacijskih izvora.

• Ovakav će knjižnični prostor ujedno moći ispuniti ulogu kulturnog i komunikacijskog središta škole i mjesta razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika.

• U estetskom uređenju školske knjižnice potrebna je suradnja školskih knjižničara i učitelja LK.

• Slijede primjeri knjižničnog prostora koji zadovoljavaju navedene odrednice i visoke estetske kriterije.

OŠ Otok, Zagreb (snimljeno u svibnju 2008.)

Prva ekonomska škola, Zagreb (snimljeno u veljači 2010.)

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb (snimljeno u travnju 2010.)

OŠ Dr. Ivan Merz, Zagreb (snimljeno u veljači 2010.)

Graditeljska tehnička škola, Zagreb (snimljeno u travnju 2010.)

LK i izvannastavne aktivnosti u školskoj knjižnici• U školskoj knjižnici u osnovnoj i srednjoj školi likovna se kultura

također iskazuje u provođenju izvannastavnih aktivnosti koje se temelje na korelaciji nastavnih sadržaja HJ i književnosti i LK, odnosno LU.

• Ova korelacija, suodnos odgojno-obrazovnih sadržaja najbolje se može objasniti na primjerima iz osnovne škole, gdje je takvu suradnju najlakše i ostvariti.

• Za uspješnu provedbu korelacije i postizanje kvalitetnih obrazovnih ishoda koji će biti vidljivi i u obliku kvalitetnoga likovnog rada, odnosno cjelovite jezično-likovne kreacije učenika, potrebno je u suradnji s učiteljima LK upoznati i primjenjivati osnovne principe nastavnog rada u LK.

Principi nastavnog rada u LK korisni za knjižničare

• U oblikovanju likovnih radova teme vezane uz književni tekst, koje se učenicima zadaju ili im se prepuštaju za slobodan odabir, imaju samo ulogu motiva, tj. poticaja za dječje likovno istraživanje, a ne likovne teme.

• Likovno se istraživanje, s druge strane, osigurava (za svako dijete, ne samo za nadarene) tek odabirom najpogodnije „problemske“ nastavne teme prema PiP-u za LK.

• Na taj se način učenici usmjeravaju na fokusirano udubljivanje u određeni likovni problem, a izbjegava se raspršenost dječje pozornosti i njihovo brzopleto „hvatanje“ za šablonska likovna rješenja, što se događa u nedostatku jasne likovne teme vodilje za traženi uradak (Mtd, 2009)(4

• Tako se umjesto prepuštanja učenika njihovom vizualnom rječniku usvojenih shematiziranih oblika i likova preuzetih iz popularnih medija, učenike navodi da traže vlastita likovna rješenja i oblikuju individualno viđenje književne teme, odnosno iskažu originalnost likovne interpretacije literarnog sadržaja.

• Neke od likovnih nastavnih tema koje se pritom u korelaciji s Hrvatskim jezikom i književnosti i u suradnji s učiteljima LK mogu obraditi, primjerice u području plošnog oblikovanja, jesu:

• Obrisne crte, tok i karakter crta; Komplementarni kontrast boja, Ritam oblika i tekstura (5. razred), Teksturne i strukturne crte, Pozitivni i negativni prostor (6. razred), Koloristička modulacija, Ravnoteža i ritam u kompoziciji (7. razred), Rekompozicija, fotomontaža; Odnos slike i teksta (8. razred).

• Preporuča se primjena slikarskih i crtačkih tehnika prema PiP-u za LK, npr. gvaš, akvarel, tempera, kolaž (slikarska tehnika lijepljenja različitih materijala na podlogu), karton tisak, linorez, monotipija, uključujući crtanje na računalu, odnosno računalnu grafiku te digitalnu fotografiju.

• U prostornom oblikovanju poticajno je oblikovanje, primjerice u glini i papir plastici, te građenje u materijalima poput kartona, kartonske ambalaže, žice, drvenih letvica i aluminijske folije.

Ne preporuča se...

• Ne preporuča se oblikovanje likovnih radova nelikovnim materijalima bez estetske vrijednosti, poput dekorativnih papirnatih ubrusa jer se na taj način isključivo nudi samo jedno jedino vizualno rješenje likova ili predmeta, dakle nameću se gotova rješenja, bez mogućnosti za dijete da istraži i iskaže vlastite stvaralačke sposobnosti i izrazi vlastitu ideju ili osjećaj, a jedino mu se pruža prilika da uvježba određenu praktičnu vještinu.

• U likovnim aktivnostima posebno su neprimjereni materijali poput sjemenki graha i kukuruza, zrna riže i pšenice ili tjestenine jer im u potpunosti nedostaje likovna izražajna vrijednost te se njihovom uporabom mogu isključivo postići pojedini dekorativni efekti bez ikakve poveznice s likovnom i književnom estetikom.

• Međutim, u kombinaciji s bobičastim plodovima nađenim u prirodi, moguće ih je koristiti kao lako dostupan i prirodan materijal za oblikovanje predmeta primijenjene umjetnosti, primjerice ogrlica za određeni književni lik, pritom istražujući različite ritmove izmjene oblika, boja i veličina.

Likovno neprihvatljivi primjeri (nisu nastali u šk. knjižnici!); materijali: kukuruz, bijeli šećer, sjemenke, tjestenina

Mali podsjetnik na primjere estetski dobro osmišljene uporabe sjemenki i hrane koji poštuju njihove osobine i namjenu:

Umjetnost polja riže, crop art, rice paddy crop art, Japan, od 1993. god. nadalje:

Jestive zastavice od hrane:

Još veći nesporazum s vizualnom i komunikacijskom kulturom: uporaba vate najčešće s namjerom ilustriranja snijega na slici sa zimskim motivom; tako uporabljeni materijal nema nikakvu lik. vrijednost, ne služi istraživanju nijednoga lik. problema, a svojom mekoćom i toplinom promatraču šalje poruku sasvim suprotnu od

planirane.

Još nekoliko likovno neprihvatljivih primjera:

• Pri izradi prigodnih čestitki s učenicima dobro je podsjetiti se da su pobuđena dječja znatiželja, njihovo istraživanje oblika i pronalaženje originalnih likovnih rješenja za pojedine likove, ukrase i cjelokupni dizajn čestitki neusporedivo vrjedniji od usvajanja puke vještine kopiranja komercijalnih ukrasnih šablona i uporabe blještavih sprejeva i svjetlucave dekoracije.

• Sve prethodno navedene upute za voditelje likovnih aktivnosti označene kao korelacija nastavnih sadržaja HJ i književnosti i LK vrijede i za voditelje bilo kojih radionica u kojima se u određenoj fazi organiziraju kratke likovne aktivnosti.

• Od njih se također očekuje primjena osnovnih elemenata likovnog/vizualnog jezika (crta, boja, ploha, površina, volumen/masa, prostor i točka kao njihova osnovna jedinica) povezanih u cjelinu po određenim likovnim pravilima – kompozicijskim odnosima, primjerice simetričnim, ritmičkim ili kontrasnim.

• Pritom se naravno ne traže rezultati koji su u likovnom smislu jednako vrijedni onima nastalim u neposrednoj suradnji s učiteljem LK.

• U svakom slučaju, od ovih se likovnih aktivnosti u kojima osobno sudjeluju knjižničari, očekuje da pridonesu osnovnom cilju školske knjižnice: da privuku korisnike u knjižnicu i motiviraju ih na uporabu informacijskih izvora.

• Likovni ili likovno-literarni uradak nastao kao rezultat radionice trebao bi kao učeničko postignuće pokazati prijenos sadržaja čitanja na nove sadržaje u obliku likovnog izraza, odnosno likovnog stvaralaštva.

Primjeri kvalitetnih (rezultata) aktivnosti u knjižnici:1. OŠ Mate Lovraka, Županja, suradnja uč. LK i knjižničara

2. OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica, Vitez željeznog srca, 2009.: prijenos sadržaja čitanja na nove sadržaje u obliku dramskog izraza visoke likovne estetike (lutke, kostimografija, scenografija, pokret)

3. Tehnička škola Bjelovar, Obrtnička škola Bjelovar, 2010.: ljudski likovi od stiropora

4. OŠ “Vukomerec”, Zagreb, Taj divni močvarni svijet, Tradicijske eko - aktivnosti u knjižnici, 2. veljače 2010.

5. OS Jagode Truhelke, Osijek

Slavenska mitologija, skupni rad, keramika

6. OS A. B. Šimića, Zagreb, 2010.

Zaključak• Premda je PiP-om rad školske knjižnice i LK/LU samo neizravno povezan,

u praksi se uglavnom ostvaruje njihova intenzivna suradnja. • Dobra suradnja školskih knjižničara i učitelja LK knjižnični prostor

podržava u ulozi informacijskog, medijskog, kulturnog i komunikacijskog središta škole te mjesta razvoja osobnog i kulturnog identiteta učenika u kojem učenici rado provode slobodno vrijeme.

• Na prvoj se razini to postiže primjerenim estetskim uređenjem knjižničnog prostora.

• Korelacijskim povezivanjem nastavnih sadržaja HJ i književnosti i LK/LU u knjižnici ostvaruje se višeznačno prožimanje, povezivanje i proširivanje svih uključenih sadržaja.

• U samostalnom provođenju određenih likovnih aktivnosti školski knjižničari, pridržavajući se u radu pravila primjene likovnog/ vizualnog jezika, također učenike potiču na istraživanje i likovno stvaralaštvo kao neposredni odgovor na doživljaj potaknut čitanjem ili uporabom informacijskih izvora.

• Poznavanje osnova LK i načina komunikacije vizualnim jezikom školskim knjižničarima svakako pomaže u ostvarivanju općih ciljeva.

Literatura• Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006) Zagreb:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.• Prijedlog Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj

i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi (2008) Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

• Šušnjić, Biserka; Ana Krželj et al (2009) Prilog javnoj raspravi o Prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi: Prijedlog izrađen u suradnji s radnom skupinom školskih knjižničara, a na temelju rasprave na ŽSV-ima školskih knjižničara, 19. ožujka 2009. (neobjavljeni tekst)

• Tomašević Dančević, Mirjana (2008) Dječji likovni natječaji: Treba nam promišljeniji i profesionalniji pristup. Školske novine, br. 41–42 (16. 12. 2008), 10.

DODATAK: Podsjetnik na radionicu M. Tomašević Dančević i Biserka Šušnjić, Od književnog djela do likovnog rada,Stručni skup za voditelje ŽSV-a školskih knjižničara i učitelja LK, Agencija za odgoj i obrazovanje, Opatija, 13. srpnja 2007.

• Književni tekst: Miroslav Krleža, Nemir

• Vizualni jezik/likovni govor• I. Likovni/vizualni elementi: • 1. točka i crta• 2. boja• 3. ploha• 4. površina

• 5. masa/ volumen i prostor

• II. Kompozicijska načela (načela komponiranja, kompozicijski

elementi): • kontrast• ritam• proporcija (proporcije) • simetrija (simetrija i asimetrija) • ravnoteža• dominacija• harmonija (sklad, harmonija)• dinamika (dinamika; dinamično – statično)• jedinstvo

• III. Kompozicija:• horizontalna• vertikalna• piramidalna (trokutasta)• dijagonalna• kružna (i ovalna)