of 42 /42
Oblici poslovne komunikacije školskog knjižničara Ruža Jozić, dipl. komp. i dipl. bibl. Srednja škola Sesvete, Zagreb Marija Bednjanec, prof. i dipl. knjižn. Škola za cestovni promet, Zagreb 25. Proljetna škola školskih knjižničara RH, Vodice, 14. 17. travnja 2013.

Poslovno Komuniciranje Školskog Knjižničara (1)

Embed Size (px)

Text of Poslovno Komuniciranje Školskog Knjižničara (1)

  • Oblici poslovne komunikacije

    kolskog knjiniara

    Rua Jozi, dipl. komp. i dipl. bibl. Srednja kola Sesvete, Zagreb

    Marija Bednjanec, prof. i dipl. knjin. kola za cestovni promet, Zagreb

    25. Proljetna kola kolskih knjiniara RH,

    Vodice, 14. 17. travnja 2013.

  • POJAM I VRSTE KOMUNIKACIJE

    Komunikacija slui ljudima da se: informiraju,

    surauju, razmjenjuju misli i zajedniki rade, radi

    postizanja zajednikih ciljeva i uspjene suradnje.

    INTERNA komunikacija unutar kolektiva

    EKSTERNA komunikacija s vanjskim suradnicima

    Vrste komunikacije:

    verbalna i neverbalna,

    usmena i pismena,

    grupna i osobna(izravna),

    neformalna i formalna.

  • POSLOVNA KOMUNIKACIJA

    preporuuje se uporaba formalnih i standardiziranih

    oblika komunikacije

    ispreplie odnose pojedinaca i skupina (ustanova)

    s ciljem sporazumijevanja i dobre suradnje

    U procesu komunikacije treba voditi rauna o:

    - cilju komunikacije

    - nainu i sredstvima komuniciranja

    - vremenu komuniciranja

    - verbalizaciji poruke

    - nastavku suradnje

  • OBLICI POSLOVNOG KOMUNICIRANJA

    Dananje poslovno komuniciranje oblik

    javnog komuniciranja i odvija se :

    - telefoniranjem (telefon, telefaks, mobitel,

    automatska sekretarica)

    - poslovnim dopisivanjem ( poslovna pisma,

    izvjea, zamolba, obavijest, narudbenica,

    pozivnica, zahvalnica, elektroniki dopis )

    - razgovorom ( dogovori, pregovori)

    - sastancima ( poslovni i slubeni )

  • KOMUNICIRANJE TELEFONOM

    Komuniciranje telefonom zahtjeva ljubaznost, strpljenje,

    pristojnost, profesionalnost, ugodan i prijateljski ton u

    razgovoru vano je to rei i kako rei.

    ogledalo je uljudnosti djelatnika neke ustanove

    Komuniciranje mobitelom iako danas vrlo esto,

    preporua se samo za hitne i neodgodive situacije .

    voditi rauna o mjestu, vremenu, situaciji i okolini u kojoj

    komuniciramo

    Komuniciranje telefaksom je poeljno i esto kod slanja

    i primanja pisanih poruka ( narudbe, obavijesti i sl.)

  • USPJENO KOMUNICIRANJE TELEFONOM

    Ukljuuje : pozdrav

    predstavljanje punim imenom i prezimenom,

    funkcijom, nazivom ustanove u kojoj radimo

    kratkou i jasnost,

    ljubaznost u razgovoru,

    standardni jezik (govoriti knjievnim jezikom),

    zahvalu i pozdrav na kraju razgovora.

    (Ako ste vi ili vaa ustanova promijenili telefonski broj, o

    tome izvijestite svoje suradnike, partnere i osobe relevantne

    za vae poslovanje, kratkom pisanom porukom, dopisom ili

    elektronikim putem.)

  • KVALITETNA POSLOVNA

    KOMUNIKACIJA trebala bi biti:

    jasna ( lagani stil, razumljiv rjenik, gramatiki tona)

    saeta (bez opirnosti, koncizno, kratke reenice)

    uljudna ( uljudnost stvara pozitivno raspoloenje)

    pravodobna ( pravodobnost i aurnost u pisanju

    poruka, kao i odgovor)

    potpuna ( informacija koliko je potrebno, format A4 )

    poslovno atraktivna ( uvjeti, rokovi, sadraj poruke)

    individualna ( individualnost sastavljaa poruke, kako

    bismo se mogli i ubudue pozvati na osobu kada nam

    zatreba neija usluga i sl.)

  • PRAVILA POSLOVNOG KOMUNICIRANJA :

    poslovna pisma

    kratkoa teksta ili poruke

    privlanost poruke (i u sadrajnom i u vizualnom

    smislu)

    jasnoa jednoznane rijei, bez metafora

    jednostavnost u izraavanju, bez fraza

    stilska ujednaenost i uporaba strunih termina

    pravodobnost (potovanje zadanih rokova i brzina

    pisane reakcije ili odgovora na poruku )

    pisanje u obliku obrasca za pojedini oblik poslovnog

    pisma

  • POSLOVNO DOPISIVANJE

    Poslovno pismo treba biti jasno formulirano

    uvijek se alje u originalu, kopije uvamo

    odgovara uvijek onaj kome je upueno

    sadri osnovnu poruku u uvodu predmet

    sadraj pisma zauzima sredinji dio teksta

    na kraju pisma pozdrav s potpisom i igom

    ustanove ( u naem sluaju ig kolske knjinice)

  • PREPORUKE ZA USPJENU PISANU POSLOVNU

    KOMUNIKACIJU

    Piite pozitivno i oslovljavajte primatelja uvijek imenom !

    Piite razumljivo i uljudno, ne zaboravite rijei molim i

    hvala !

    Izrazite se kratko, izbjegavajte fraze i piite pregledno!

    Izbjegavajte kratice, piite suvremeno i jasno!

    Poruke koje sadre imena piite uvijek punim imenom!

    Piite raznoliko, koristite dvotoke, crtice, usklinike i

    upitnike!

    Argumentirajte logino, ne ponavljajte se !

    Proitajte svoj dopis vie puta prije nego to ga poaljete!

    Ispravite pogreke u pisanju, pravopisu i gramatici!

  • DIJELOVI POSLOVNOG PISMA

    zaglavlje (naziv ustanove, adresa, telefon, telefaks,

    e-adresa i web-stranica)

    naziv i adresa primatelja ( i ime osobe kojoj je pismo

    namijenjeno, najee ovako n/r Marka Maria)

    mjesto i nadnevak ( npr.: Zagreb, 15. 04. 2013.)

    oslovljavanje ( Potovani, ; S potovanjem! ; Srdaan

    pozdrav! ; Hvala na razumijevanju! I sl.)

    predmet (ponuda, potranja, nabava, molba i sl.)

    sadraj ( uvod, razrada i zavretak)

    potpis i ig (ime potpisnika i ig ustanove)

    privitak ( kopije ili broura )

  • IZGLED I DIJELOVI POSLOVNOG PISMA

    1.______

    2. ______ 3.______

    4. ______

    5. ___________

    6. ________________________

    _________________________

    _________________________

    _________________________

    _________________________

    __________

    7. _______

    8. _______

    1. zaglavlje

    2. mjesto i nadnevak

    3. adresa primatelja

    4. predmet

    5. oslovljavanje

    6. sadraj

    7. potpis

    8. privitak

  • POSLOVNO DOPISIVANJE

    temelj je uspjene

    komunikacije

    zahtjeva pisani (papirnati)

    trag, kako bi komunikacija

    dobila slubeni i trajni

    karakter

    pisani dopis esto je

    potrebno pohraniti i

    sauvati

    U poslovna pisma

    kolskog knjiniara

    svakako spadaju:

    izvjea

    zamolbe

    obavijesti

    pozivnice

    narudbenice

    zahvalnice

    elektroniki dopisi

  • P O Z I V N I C A

    Pozivnica oblik poslovnog komuniciranja kojim pozivamo:

    vanjske suradnike, roditelje,

    kolege i uenike,

    na neku sveanost ili dogaaj od posebne vanosti za na rad ili ustanovu.

    Pozivnica sadri:

    tone podatke o datumu i vremenu odravanja neke aktivnosti ili nekog dogaaja

    tko poziva, kada, na to, povodom ega, gdje i sl.

    kolski knjiniar alje pozivnice:

    na otvaranje izloaba u knjinici ili prostoru kole

    na odravanje susreta

    na tribine i predstavljanje knjiga

    pri organiziranju i provedbi humanitarnih akcija u koli

    prigodom obiljeavanja vanih obljetnica u radu kole

    pri promociji kolskog lista ili godinjaka kole i sl

  • O B A V I J E S T I

    Nastavnike obavjetavamo na oglasnoj ploi u zbornici kole:

    o aktivnostima i suradnji,

    akcijama s uenicima,

    kulturnim dogaajima i sl.

    povratu knjinine grae ( na kraju kolske godine ili provedbi revizije)

    Biltenu prinova u knjinici

    obavijest s popisom strunih asopisa koje prima kolska knjinica i sl.

    o ponudi i izboru nove literature i AV grae za nabavu u knjinici

    Razrednike obavjetavamo:

    o dugovanju uenika i nevraenim knjigama

    o godinjoj posudbi svakog razreda u knjinici

    najitau u k. knjinici

    o nastavnim satima za uenike u kolskoj knjinici

    o prigodnoj izlobi ili nekoj drugoj aktivnosti za uenike

    Uenike obavjetavamo:

    o aktivnostima, dogaanjima,

    o dugovanju u kolskoj knjinici

    o povratu knjiga na kraju kolske godine

    o promijeni radnoga vremena knjinice ili promjeni smjene

  • Z A M O L B A

    Zamolba - uljudni oblik

    obraanja nekim osobama ili

    institucijama od kojih traimo

    uslugu, suradnju, donacije

    sredstava ili knjiga, ostvarivanje

    nekog prava ili potreba na

    radnom mjestu i sl.

    Zamolbe upuujemo

    vanjskim suradnicima:

    nakladnicima, dobavljaima,

    knjiarama, antikvarijatima,

    narodnim i specijalnim

    knjinicama, muzejima,

    knjievnicima, osobama iz

    kulturnog i javnog ivota i sl.

    Zamolbe ravnatelju

    kole:

    za nabavu knjininog fonda,

    AV grae ili novih naslova

    periodike za uenike i

    nastavnike kole

    sredstva potrebna za

    provedbu nekih kulturnih

    akcija i aktivnosti s uenicima

    za nabavu potrebne tehnike

    ili informatike opreme,

    namjetaja ili pomagala za

    rad u kolskoj knjinici

  • Z A H V A L N I C A

    Zahvalnice kolski

    knjiniar alje :

    za darovane knjige

    za provedene aktivnosti

    za uspjenu suradnju

    za dobre usluge i sl.

    znak je uljuenog,

    pristojnog i poeljnog

    ponaanja prema

    suradnicima

  • NARUDBENICA

    Narudbenica je

    obavezna za sve nae

    potrebe i potraivanja:

    uz narudbu knjiga,

    asopisa ili AV grae;

    za potroni i uredski

    materijal : papir, toner,

    zatitne folije, naljepnice,

    pomagala u radu: drai

    za knjige, izlobeni panoi,

    stalci i sl.

    SREDNJA KOLA SESVETE

    BISTRIKA 7, SESVETE Ustanova: naziv,

    adresa, OIB:

    ZAHTJEV ZA NABAVU ROBE ILI

    USLUGE - POPIS POTREBA

    Redni broj,Opis robe /usluge : Koliina

    1. ---------------------------------------------------- kom.

    2. ---------------------------------------------------- kom.

    NABAVU INICIRAO :

    (ime i prezime radnika koji je nabavu inicirao):

    --------------------------------------------------------------------

    POTPIS RADNIKA KOJI JE NABAVU INICIRAO:

    -------------------------------------------

    ZAHTJEV PRIMIO: ZAHTJEV ODOBRIO:

    __________ ________________

    DATUM PRIMITKA ZAHTJEVA: ____________

  • ELEKTRONIKI DOPIS

    est oblik komunikacije

    kolskog knjiniara

    prednost - brzina i

    jednostavnost u prijenosu

    informacija

    vrijede sva pravila

    poslovnog dopisivanja

    ( s obzirom na tekst,

    sadraj, stil i ton dopisa)

    mana elektronike pote

    privatnost i sigurnost nisu

    zajameni.

    Elektronika pota

    e-pota (e-mail): brza,

    jeftina i pouzdana

    komunikacija

    omoguuje da:

    primamo i aljemo poruke,

    ukljuujemo prije napisane i

    primljene poruke,

    snimamo dio poruke u

    posebne datoteke,

    istovremeno komuniciramo

    s vie suradnika i kolega,

    bez obzira na vrijeme i mjesto.

  • ELEKTRONIKA POTA

    Za elektroniku potu je vano:

    ispravnost e -adresa

    redovito pregledavanje pote i primljenih poruka

    odgovaranje na primljene poruke, ( optimalno i pristojno

    odgovoriti unutar 48 sati)

    Obvezno slubeni podaci poiljatelja i puno ime i prezime

    tekst poruke pisati standardnim (knjievnim) jezikom

    Nije prikladno:

    koritenje znakova iz raunalnog jezika poput simbola

    smile :-), i sl.

    pisanje velikim slovima agresivnost, upozorenje, vika!

    koritenje skraenica LP, SP i sl.

  • POSLOVNO IZVJEE

    Osnovna obiljeja su:

    metodinost, objektivnost (istinitost) u komunikaciji

    injenine (esto i brojane) informacije

    loginost i sustavno iznoenje injenica i podataka

    ponekad samo skup injenica,

    esto sadri tumaenja, zakljuke i preporuke;

    Poslovna izvjea kolskog knjiniara :

    neposrednom pretpostavljenom (ravnatelju ili raunovoi

    kole, npr. Izvjee o radu, Financijsko izvjee i sl.)

    manjoj grupi (kolskom odboru, npr. Izvjee o reviziji i

    otpisu knjinine grae, Pravilnik o radu k. knjinice i sl.);

    veoj grupi ili radnom tijelu nastavnikom vijeu

  • STRUKTURA IZVJEA

    Uobiajeni elementi izvjea su:

    povod ( tko, o emu, kada, zato )

    postupak ( izvori informacija, nain prikupljanja podataka)

    nalaz ili stanje ( ovo je kljuni dio izvjea, gdje su sustavno

    prezentirani svi najvaniji podaci, dana je sinteza informacija, koje

    su poredane po vanosti ili kronolokim redom.

    zakljuak ( u kojem se zauzima odreeni stav, izraava potreba

    za neim ili ukazuje na probleme ili sl.)

    preporuka ( treba biti pozitivna, konstruktivna i precizna, a sadri:

    radnje, mjere, rokove, izvritelje i sl.)

    prilozi izvjeu se esto prilau dokumenti, tablice, grafikoni i sl.

    potpis / datum ( izvjee vrijedi samo ako je datirano i

    potpisano)

  • VRSTE IZVJEA

    Detaljno izvjee sadri sve elemente, mora biti jasno, pregledno i sadravati injenice, brojane podatke i sl.

    Izvjee u obliku dopisa kratko izvjee na jednoj stranici formata A4, a sadri povod, nalaz, zakljuak, datum i potpis.

    Kombinirani oblik izvjea to je kombinacija dopisa i detaljnog izvjea, s obaveznim datumom i potpisom.

    Neformalno izvjee sadri povod, najvanije podatke, rezultate rada, preporuke, datum i potpis.

    Izvjee o injeninom stanju povod je neka redovita aktivnost koja to zahtijeva ili neka nepredviena situacija.

    Rutinsko izvjee ova vrsta izvjea su redovna (mjesena, polugodinja ili godinja), a ponekad su vrlo detaljna ili saeta.

  • IZVJEA KOLSKOG KNJINIARA

    Godinje izvjee o radu kolske knjinice na kraju kolske godine

    Izvjee o provedenim kulturnim aktivnostima i Kurikulu kolske

    knjinice

    Izvjee i statistika koritenja knjininog fonda za svaku kolsku

    godinu

    Izvjee roditeljima o provedenim akcijama u k. knjinici, u kojoj

    su sudjelovali nai uenici ( npr. u Mjesecu hrvatske knjige i sl. )

    Financijsko izvjee o stanju i vrijednosti knjininog fonda na kraju

    svake kalendarske godine

    Izvjee o provedenoj reviziji i otpisu knjinine grae prema

    Pravilniku o reviziji i otpisu u kolskoj knjinici

    Izvjee u obliku dopisa prema vanjskim suradnicima: MZOS, NSK,

    Dravni zavod za statistiku, upanijski uredi, matina sluba i sl.

  • GODINJE IZVJEE

    Godinje izvjee kolski knjiniar podnosi ravnatelju i

    nastavnikom vijeu na kraju kolske godine

    Godinje izvjee je kompletno i obuhvaa:

    stanje i vrijednost fonda, nabavu knjinine grae i opreme

    struni rad i informacijsku djelatnost,

    provedeni odgojno-obrazovni rad s uenicima,

    kulturnu i javnu djelatnost kolske knjinice,

    suradnju sa strunim aktivima, razrednicima i suradnicima,

    struno usavravanje: individualno, u kolektivu, kroz SV

    suradnju s vanjskim suradnicima u lokalnoj i drutvenoj

    zajednici, na razini grada i ire.

  • IZVJEE O KULTURNIM AKTIVNOSTIMA I

    KURIKULUMU

    Ovo izvjee sadri tone datume po mjesecima kada

    su provedene odreene aktivnosti, a sadri:

    naziv odranih aktivnosti i popis sudionika,

    povod planirane aktivnosti,

    preporuku ili zakljuak,

    sadri popis svih izloaba, susreta,

    predstavljanja knjiga, prezentacija nekih dogaaja,

    odlaska s uenicima na knjievne susrete, pjesnike veeri,

    kazaline predstave, izlobe,

    posjet muzejima, knjinicama, arhivima i sl.

  • IZVJEE I STATISTIKA O KORITENJU

    KNJININOG FONDA

    na uvid razrednicima i nastavnicima na oglasnoj ploi zbornice,

    uenicima na oglasnu plou knjinice na kraju kolske godine,

    izrauje se na osnovi dnevnih i mjesenih pregleda koritenja

    knjinine grae,

    obuhvaa ukupno koritenje knjininog fonda i uenika i

    nastavnika kole u jednoj kolskoj godini,

    donosi i godinju razrednu posudbu za svaki r. odjel,

    istaknute uenike koji su posudili i proitali najvie knjiga,

    ili su najvie koristili fond knjinice (ukljuujui i asopise),

    sadri najitae u kolskoj knjinici koje knjiniar obavezno

    nagrauje na kraju kolske godine.

  • FINANCIJSKO IZVJEE O STANJU FONDA

    Financijsko izvjee knjiniar je duan izraditi

    tono i precizno:

    na kraju svake kalendarske godine

    u suradnji s raunovodstvom kole

    s podacima o nabavi i ukupnoj novanoj vrijednosti fonda

    donacijama od koga i u kom novanom iznosu

    stanju fonda broju inventarnih (bibliografskih) jedinica

    U izvjeu se navode :

    sredstva MZOS-a,

    upanijskog ureda,

    vlastita sredstva kole,

    donacije roditelja, pojedinaca i ustanova.

  • IZVJEE ZAPISNIK O REVIZIJI I OTPISU

    KNJININE GRAE

    Izvjee o reviziji i otpisu knjinine grae najee se daje

    kao ZAPISNIK o provedenoj reviziji i otpisu.

    Zapisnik mora sadravati termin za provoenje (od do),

    komisiju od 3 lana, nain provedbe i rezultate nalaza.

    Zapisnik mora sadravati prijedloge za:

    otpis dotrajale i unitene grae, s obrazloenjem

    otpis otuene i nestale grae, s obrazloenjem

    popis nevraene knjinine grae, koja je u dugovanju

    popis grae predloene za tehniki popravak ili uvez

    popis grae koja je predloena za zamjenu ili nabavu novih

    primjeraka

    otpis zastarjele AV grae, s obrazloenjem

  • IZVJEA RODITELJIMA i

    VANJSKIM SURADNICIMA

    Roditeljima uenika:

    o provedenim aktivnostima i donacijama za kolsku knjinicu,

    o sudjelovanju uenika u humanitarnim i kulturnim akcijama,

    razrednici predstavljaju na roditeljskim sastancima

    Vanjskim suradnicima:

    nakon realiziranih sredstava za nabavu knjinine grae,

    kao npr. nadlenom ministarstvu MZOS-u, upanijskom ili

    gradskom uredu za obrazovanje,

    nekom donatoru (ustanovi i pojedincu), ako nam je doznaio

    sredstva za knjinicu ili donirao knjige.

  • VERBALNA KOMUNIKACIJA:

    RAZGOVORI I SASTANCI

    Najei oblik komunikacije kolskog knjiniara

    u ovu komunikaciju su ukljueni:

    ravnatelj kole i raunovoa kole,

    tajnitvo kole i uenika referada,

    struni suradnici i razrednici,

    voditelji strunih aktiva i roditelji uenika.

    Ova komunikacija provodi se na nekoliko razina:

    na sastancima strunih vijea pojedinih predmeta,

    u struno-razvojnoj slubi kole,

    na nastavnikim i razrednim vijeima,

    ponekad na vijeu roditelja i roditeljskim sastancima,

    na kolskom odboru, ako za to ima potrebe.

  • KOMUNIKACIJA KOLSKOG KNJINIARA

    S RAVNATELJEM KOLE

    esto je klju uspjenog rada i kolskog knjiniara

    ova komunikacija je nuna iz puno razloga:

    potreba za novom opremom i nabavom fonda,

    provedba pojedinih aktivnosti (projekti, radionice, susreti,

    posjeti izvan kole i sl.)

    planiranje razvoja knjinice, poboljanje radnih uvjeta i

    uspjenijeg funkcioniranja kolske knjinice,

    suradnja s vanjskim suradnicima i ustanovama,

    dragocjena i za ostvarenje programa naeg strunog

    usavravanja ( nazonost seminarima, SV-u i sl.)

  • KOMUNIKACIJA KOLSKOG KNJINIARA

    S RAUNOVOOM KOLE

    Dobra suradnja s raunovoom radi:

    usklaenosti nae nabave, narudbi knjiga i asopisa,

    plaanja rauna i pretplata na asopise,

    usklaivanja stanja i vrijednosti fonda u inventarnoj

    knjizi sa stanjem u raunovodstvu na kraju

    kalendarske godine (knjige i AV graa su osnovna

    sredstva kole).

    Komunikacija s raunovoom treba biti:

    pravovremena, povjerljiva, obostrana i usklaena

  • KOMUNIKACIJA KOLSKOG KNJINIARA S

    TAJNITVOM KOLE I UENIKOM REFERADOM

    Komunikacija s tajnitvom:

    tako emo znati na vrijeme tko od djelatnika odlazi iz kole i

    tko su zamjene, kako bi na vrijeme podmirili svoja dugovanja

    u kolskoj knjinici i sl.,

    radi pravovremenog vraanja posuene knjinine grae i

    dobivanja potvrde u kolskoj knjinici za one koji odlaze iz

    kole i prestaju biti nai korisnici.

    Komunikacija s uenikom referadom:

    radi pravodobnog izvjeivanja o ispisu uenika iz kole,

    odlaska u drugu kolu ili u inozemstvo, odlasku maturanata iz

    kole i njihovom dugovanju u kolskoj knjinici.

    ova suradnja je jako vana, ako je pravovremena i usklaena.

  • KOMUNIKACIJA KOLSKOG KNJINIARA

    SA STRUNIM SURADNICIMA

    Komunikacija s pedagogom, psihologom,

    defektologom ili voditeljem nastave svakodnevna:

    radi planiranja i realizacije odreenih nastavnih sadraja,

    odravanja tematskih satova razredne zajednice,

    pedagokih i psiholokih radionica za uenike

    provoenja sadraja iz zdravstvenog ili graanskog odgoja,

    provedbe anketa i upitnika za uenike,

    realizacije kulturnih sadraja za uenike,

    dogovora o nabavi knjinine grae s pedagokim i

    psiholokim sadrajem, za potrebe nastavnika, kao i

    popularno- psiholokih sadraja za uenike.

  • KOMUNIKACIJA KOLSKOG KNJINIARA S

    VODITELJIMA STRUNIH VIJEA

    radi dogovora o nabavi, obradi i itanju lektirnih naslova,

    usklaene nabave strune i referentne literature,

    struno-metodikih i znanstveno-popularnih asopisa,

    nabave prirunika i AV grae,

    radi planiranja zajednikog kurikula kole,

    provedbe kulturnih aktivnosti u koli,

    struno-popularnih predavanja za uenike,

    posjeta uenika izlobama, muzejima, ustanovama izvan

    kole i sl.

  • KOMUNIKACIJA KOLSKOG KNJINIARA

    S RAZREDNICIMA

    u obradi odgojnih sadraja razredne zajednice,

    sadraja graanskog i zdravstvenog odgoja,

    stjecanju socijalnih vjetina i razvoja uenikih kompetencija,

    radi provedbe planiranih kulturnih aktivnosti kolske

    knjinice i sudjelovanju uenika,

    radi nabave potrebnih prirunika za uenike, osobito za pripremu na dravnoj maturi,

    provedbu nekih oblika pomoi u uenju,

    nabave nagradnih knjiga za najbolje uenike,

    vraanja posuenih knjiga na kraju kolske godine,

  • KOLSKI KNJINIAR KOMUNIKATOR

    prema svojoj funkciji kolski knjiniar je komunikator

    kolska knjinica - komunikacijsko sredite kole

    Cilj nae komunikacije i komunikacijske vjetine

    kolskog knjiniara trebaju ukljuiti:

    dobru suradnju i uspjean rad knjinice i kole,

    asertivno ponaanje prema svim suradnicima,

    razvijanje sposobnosti dobrog sluatelja,

    uspjeno pregovaranje, razumijevanje i uvaavanje drugih,

    izbjegavanje sukoba i stvaranje dobrih meuljudskih

    odnosa u svom okruju.

  • USPJENA KOMUNIKACIJA

    KOLSKOG KNJINIARA

    Naa komunikacija podrazumijeva :

    obrazovanje, strunost i ambicioznost,

    esto je presudna osobnost knjiniara

    kolski knjiniar treba znati:

    predstaviti i prezentirati svoje zamisli i ideje,

    izbjegavati konflikte i sukobe,

    izgraditi samopotovanje,

    iskreno suraivati s kolegama,

    nastojati da nas suradnici cijene i potuju po svojim

    djelima i onome to inimo.

  • ZAKLJUAK

    Uspjeno komunicirati znai:

    znati sluati sugovornika,

    sluiti se injenicama,

    pridravati se pravila o lijepom ponaanju

    u komunikaciji

    elite li biti dobar i uspjean komunikator:

    ponite ovoga asa, odmah i ovdje;

    ne ekajte tui pozdrav, uputite ga prvi;

    nasmijeite se prvom pogledu koji vam je upuen;

    ne odustajte, odustajanje je kao i poraz, a dobar

    komunikator ne priznaje poraz, eli uspjeh.

  • PREPORUENA LITERATURA:

    1. Bebek, Borna: Poslovna etika, Sinergija, Zagreb, 2005.

    2. Beki-Vejzovi, Majda: Pisati bez straha, Mozaik knjiga, Zagreb, 2001.

    3. Brlas, S : Psihologija komunikacije, Naklada Slap, Zagreb, 2010.

    3. Fox, Renata: Poslovna komunikacija, Hrvatska sveuilina naklada,

    Zagreb, 2001.

    4. Oani, Marijan: Poslovna pisma, Tehnoloki park, Zagreb, 2001.

    5. Rijavec, Majda: Uspjean meneder, MEP, Zagreb, 1994.

    6. Vodopija, tefanija (prir.): Graanski, poslovni i protokolarni bonton;

    Kodeks ponaanja i komuniciranja, Libertin naklada, Rijeka, 2011.

    7. Vodopija, tefanija ( prir.) : Poslovno ponaanje i etiketa, Naklada,

    Zadar, 2007.

    8. Vodopija, tefanija: Vjetina sluanja u komunikaciji i medijaciji,

    Naklada, Zadar, 2001.

  • Hvala na pozornosti!

    Uspjenu komunikaciju

    ele Vam Rua i Marija!

    [email protected]

    [email protected]