Od pisma do SMS-a, od krasopisa do emotikonaknjiznicari.skole.hr/upload/knjiznicari/newsattach/325/Gajski_Od_pis… · Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske

Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske (PŠŠK) Baška, otok Krk, Hotel Corinthia, od 18. do 21. travnja 2018. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske (PŠŠK) Baška, otok Krk, Hotel Corinthia, od 18. do 21. travnja 2018.

OD PISMA DO SMS-A,

OD KRASOPISA DO

EMOTIKONA

Utjecaj tehnologije na komunikaciju

Radionicu osmislila:

prof. Marija Gajski, mag.

Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske (PŠŠK) Baška, otok Krk, Hotel Corinthia, od 18. do 21. travnja 2018.

POVEZANOST POZNAVANJA PISMA I

NAPRETKA CIVILIZACIJE

Svaka civilizacija koja je poznavala

pismo napredovala je krupnim koracima.

Zapisuju se važni događaji i povijesne

činjenice.

Prenosi se znanje iz generacije u generaciju.

Neka su se prava mogla postići samo

ako smo imali pisanu potvrdu.

Pismenost je bila prednost

malobrojnih.

Potvrde o prijenosu zemljišta, nasljedstvu, rođenju, vjenčanju, oproste grijeha…

Sve se to od pradavnih vremena poprilično plaćalo

osobama koje su od toga dobro živjele.


TISKARSKI STROJ, RAZVOJ TISKARSTVA I POJAVA

OSOBNOG RAČUNALA

Gutenbergov

stroj za tiskanje pomoću pomičnih

slova

(oko 1450. godine)

Početak novog doba u povijesti pisma.

Nova gospodarska grana: novinarstvo.

Novine su praktične:

-javno dostupne

-redovito izlaze

-imaju univerzalan sadržaj

Slagari su imali težak posao.

Danas priprema

novina pomoću

računala.

Z3 – Prvo je

programabilno

računalo napravio

Konrad Zuse (1941).Razvoj računala od tada postao

nezaustavljiv.


Osobno računalo postaje glavni tehnički nositelj

masovnog tiskanja i širenja informacija dostupnih svakom korisniku koji ima

pristup mreži.

Marshall Mc Luhan

predviđanje o „globalnom selu“ i širenju mogućnosti čovjekove prirode

postalo je stvarnost.

Mc Luhan

Smatrao da svaki medij potiče određeni tip

komunikacije pa je, prema tome, i način prenošenja

poruke sam po sebi poruka.


Životi su nam prožeti tehnologijom.

Djeca ne poznaju život bez ekrana i tehnologije.

Ne razlikuju stvarnost od događanja na

ekranu.

Mlađa djeca misle da likovi žive u

televizoru.

Čak ni desetogodišnja

djeca ne mogu s punim

razumijevanjem pratiti film.

Prema istraživanjima, TV izaziva sljedeće:

- stvara izmišljeni svijet

- izaziva lažna sjećanja

- uzrokuje probleme pažnje i koncentracije

- izaziva ravnodušnost

- uči nasilju


Tehnologije mijenjaju način:

opisivanja svijeta,

govorenja,

slušanja,

čitanja i

pisanja.

Povećava se i smanjuje

vokabular.

Izmjenjuju se norme, dikcija i poredak riječi u

rečenici.

Sintaksa postaje složenija ili

manje složena.

Tehnologije imaju utjecaj na naš intelektualni

život

jer je

jezik ljudima primarno sredstvo svjesnog mišljenja.

Svaki medij ima svoje pravilnosti koje određuju i

način kako ćemo se izraziti.

Odabir samog medija govori

nešto o nama i o poruci koju

želimo prenijeti.


PISAĆA KUGLA

Preteča prve pisaće mašinekoja je proizvedena zakomercijalnu upotrebu (1870).

Najnoviji krik tadašnjetehnologije koja jeomogućavala pisanje 800 znakova u minuti.

F. Nietzsche je uz ovu napravunašao novi polet u mislima ipotpunu promjenu stila pisanja.

„Ono čime pišemo ima udjela u tome kako nam se oblikuju misli.“



BORBE NEUROLOGA OKO RAZUMIJEVANJA FUNKCIONIRANJA MOZGA – 19. I 20. STOLJEĆE

Young je smatrao da se novi živčani sklopovi

stvaraju cijeli život, a da stari mogu ojačati,

oslabjeti ili potpuno nestati.

Tu je ideju nakon prvotnog žestokog

protivljenja prihvatio i Santiago Ramon y Cajol, eminentni španjolski liječnik i

nobelovac.

Kanadski neurokirurg Merzenich razriješio je

velike znanstvene rasprave o toj temi.

Young je i zrađivaomoždane karte

pomoću elektroničkih sondi.

Na pet je majmuna radio pokuse s

električnim impulsima i otkrio da nakon par

mjeseci reagiraju drugačije.

Veliko otkriće: mozak se restrukturira na staničnoj razini.


KENDEL – NOBELOVAC (1970.)

Istraživanje o promijeni

instinkta na Aplysiji, jednoj

vrsti velikog morskog puža

koji u obrambene

svrhe povlači svoje škrge.

Dodirujući nježno bez ozljeđivanja

puževe škrge već nakon 40 dodira odraslom se pužu mijenja instinkt i

više ih ne povlači.

Zaključak istraživanja:

Sinapse se brzo mijenjaju i

zadržavaju novi oblik nakon vrlo kratkog učenja.

Nakon prestanka pokusa, instinkt se

NEĆE VRATITI u početno stanje.

Na novim i kompleksnijim pokusima na ljudima to su potvrdili i neki

drugi znanstvenici

(primjerice Pascal Leone).


21. STOLJEĆE:

NAVIKA DOVODI DO OVISNOSTI

DOIDGE 2007.

Sinapse koje povezuju naše

neurone mehanizmom

kemijskog navođenja

programiraju da želimo

nastaviti jačati već formirane

sklopove.

To znači:

Novoformirani sklopovi u mozgu

žude biti opet aktivirani.

Stvaraju se nove vještine, a gube

stare.

Odupiranje novom nagonu,

neće vratiti instinkt u početno

stanje.

Promjena je trajna.

Novo stanje nije uvijek poželjno.

Novostečene mentalne

vještine nisu nužno vrijednije od izgubljenih.

Izgubljene se vještine brigom i

trudom mogu vratiti, ali što ih

duže nismo koristili to će biti

teže to činiti.

YOUNG, K. 2008.

Psiholog koji je odredio u svojoj knjizi „Internet

Addict Disorder“

8 kriterija ovisnosti.

Zadovoljavamo li 5 od 8 kriterija pripadamo u

skupinu ovisnika.

Nomofobi(no+mobile+fobia)ovisnici o mobitelu.


SUBJEKT JE POTPUNO ZAOKUPLJEN VIRTUALNIM ISKUSTVOM.

IMA POTREBU SVE VIŠE VREMENA PROVODITI NA INTERNETU KAKO BI POSTIGAO ŽELJENO UZBUĐENJE.

BEZUSPJEŠNO POKUŠAVA KONTROLIRATI ILI PREKINUTI VIRTUALNO ISKUSTVO.

OSJEĆA UZNEMIRENOST KOD POKUŠAJA PREKIDANJA INTERNETSKE VEZE.

NA INTERNETU OSTAJE DUŽE

NEGO JE U POČETKU PREDVIDIO.

DOVODI U PITANJE OSOBNE

VEZE, POSAO, STUDIJ, KARIJERU,

OBITELJ.

SKRIVA ISTINU O OVISNOSTI PRED

OBITELJI.

ULAZI U VIRTUALNI SVIJET KAKO BI

POBJEGAO OD PROBLEMATIČNE

STVARNOSTI ILI LIJEČIO

FRUSTRACIJE.


KRITERIJI KOJIMA SE ODREĐUJE STUPANJ OVISNOSTI – PRIMJER INTERNETA (PRIMJENJIVO I

NA OSTALE OVISNOSTI)

Subjekt je potpuno zaokupljen virtualnim

iskustvom.

Ima potrebu sve više vremena provoditi

na internetu kako bi postigao željeno

uzbuđenje.

Bezuspješno pokušava kontrolirati ili prekinuti virtualno

iskustvo.

Osjeća uznemirenost kod pokušaja

prekidanja internetske veze.

Na internetu ostaje duže nego je u

početku predvidio.

Dovodi u pitanje osobne veze, posao, studij, karijeru, obitelj.

Skriva istinu o ovisnosti pred obitelji.

Ulazi u virtualni svijet kako bi pobjegao od

problematične stvarnosti ili liječio

frustracije.


UTJECAJ MEDIJA NA JEZIK: DOMINO EFEKT

NEUROLOŠKIH MANIFESTACIJA

Petar Guberina je kao i Mc Luhanombranio tezu da se s

napretkom tehnologije mijenja

i jezik.

Napredak čovjeka ovisi o njegovoj

aktivnosti koja se ogleda u jeziku.

Također je smatrao da formalizam u gramatici najviše

koči spontani napredak jezika.

Vrednote govornog jezika bitne za

izgovorenu riječ jer je povezuju s mišlju.

Vrednote govornog jezika:

Intonacija

Intenzitet

Rečenični tempo

Pauza

Mimika

Stvarni kontekst


SMS (SHORT MESSAGE SERVICE)

SMS - mediji brze komunikacije.

Nalikuje govoru.

Moramo zgusnuti misao u 160

alfanumeričkih znakova.

Skraćenice nam dopuštaju puno veću kreativnost

nego “školski način pisanja”.

Koristimo arhaična glagolska vremena

zbog kratkoće forme (aorist).

Emotikoni

(engl. emotion +icon = slika

emocije)

Zbog bolje jasnoće emocija koje želimo

prenijeti i zbog neprisustva vrednota

govornog jezika.


SMS (SHORT MESSAGE SERVICE) VS. PISMO

Ljubitelji klasičnog zemaljskog pisma na jezik e-maila i SMS-a gledaju

kao nagrđivanje, osiromašenje i uništavanje jezika nasuprot umjetnosti

pisanja pisma.

To je prilično rašireno mišljenje.

A opet...

… i dalje kada pišemo SMS opet koristimo

njegova vlastita nepisana pravila.


TRADICIJA PISANJA PRIVATNIH PISAMA

Osobna izmjena informacija, misli i osjećaja

važna za održavanje socijalnih kontakata.

Kako bismo prenijeli informacije, misli i

osjećaje upravo onako kako želimo da budu i shvaćene treba koristiti

vrlo jasne riječi i konstrukcije.

U pismu izražavamo razumijevanje, brigu, ljubav, radost i sućut

osobama s kojima smo u kontaktu.

Prenosi se osobnost sastavljača pisma: sadržaj,

oblik, izgled, odabir koverte i papira, rukopis te

vlastoručni potpis.

Mogu sadržavati pjesmu, novinski isječak, prešano cvijeće ili djetelinu s četiri lista, crtež, fotografije...

Ostavlja dublji trag, ovisno o tonu - pozitivan ili

negativan.


PISMO JE PROCES

TRUD

Pažljivo odabrati olovku i papir. Urednim rukopisom, nedvosmisleno i jasno dati

željene informacije.

Da bismo napisali pismo potrebno je

uložiti:

VRIJEME

u kojem trebamo razmisliti o osobi kojoj

pišemo i o informacijama koje

želimo prenijeti.

KUPITI

marku, zalijepiti na omotnicu

(koja je obavezno usklađena s papirom na kojem smo pisali).

ODNIJETI u poštu.

ČEKATI dovoljno vremena da osoba dobije pismo, napiše odgovor i pošalje

ga natrag.

To iščekivanje ima osobitu draž. Znamo da nas cijene kad je pismo koje primimo uredno, jasno i s pozornošću

napisano.


EPISTOLARNA KNJIŽEVNOST

Na toj formi pisma (grč.

epistola-pismo, poslanica) nastala je i epistolarna književnost.

Epistolarni roman –

najpopularniji u 18. stoljeću.

Redovita izmjena pisma i

postepeno stizanje

informacija može biti vrlo dramatično.

Sadržaj implicitno prikazuje radnju.

Roman je sastavljen od

prepiske dvoje ili više ljudi (više pripovjedača).

„Ljubavni zatvor” (1485.) –prvi epistolarni

roman

Sadrži veliki broj narativnih

pisama koja su stvorila radnju. Napisao ga je

kastiljanski pisac Diego de San

Pedro.


EPISTOLA, GRČ.PISMO ILI POSLANICA

U pjesničkom pismu

se piše o filozofskim,

književnim ili moralnim temama.

Najčešće se piše u ditrihu, heksametru,

jambu ili aleksandrincu.

Nastala u Antici:

RIMSKA KNJIŽEVNOST:

Ovidije

„Ex Ponto” i „Heroide”

Horacije:

„Ars poetica”

Ova su djela utjecala su na daljnji razvoj ove forme.

GRČKA KNJIŽEVNOST:

Filostrat

„Ljubavna pisma”

Aristenet

„Ljubavna pisma”

• Alkifron

• „Pisma seljaka”

• „Pisma parazita”

• „Pisma hetera”

• „Pisma ribara”

• „Pisma

• zemljoradnika”

HELENIZAM:

Trajao od 323. do 27. pr.Kr.

Oponašanje svega što je

grčko.

Javljaju se epistole koje se pripisuju

slavnim osobama –

preteča epistolarnih

romana.

RENESANSA:

Vremenski se određuje od 14. stoljeća u Italiji do 16. stoljeća u

ostatku Europe.

Petrarca i Boileau pišu o

poetičnim načelima.


RAZVOJ EPISTOLARNE KNJIŽEVNOSTI

SREDNJI VIJEK:

europska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje od 5. do 15.

stoljeća.

Tada su popularne epistole koje obrađuju temu ljubavi.

RENESANSA I KLASICIZAM:

Petrarca (14.st.)

pronašao je Ciceronova pisma i toliko se oduševio da

ih je počeo oponašati.

Pisao je na latinskom velikanima prošlosti kao da

su još živi.

Boileau (17.st.)

francuski pjesnik, glavni je teoretičar francuskog

klasicizma.

U djelu "Pjesničko umijeće" obrazlaže pojam ljepote i

umjetničkog stvaranja.


18. STOLJEĆE

MONTESQUIEU

„PERZIJSKA PISMA”

(LES LETTRES PERSANES) (1721.)

VOLTAIRE

„FILOZOFSKA PISMA” (LETTRES PHILOSOPHIQUES)

„PISMA O ENGLEZIMA” (LETTRES SUR LES ANGLOIS)

(1734.)

DIDEROT

„REDOVNICA”

(LA RELIGIEUSE) (1760.)

„PISMA O SLJEPCIMA”

„RAZGOVOR IZMEĐU D`ALAMBERTA I DIDEROTA”

ROUSSEAU

„ NOVA HELOIZA ILI JULIJA” (LA NOUVELLE HELOISE)

(1761.)

GOETHE

„PATNJE MLADOG WERTHERA”

(DIE LEIDEN DES JUNGEN WERTHER)

(1774.)

DE LACLOS

„OPASNE VEZE”

(LES LIAISONS DANGEUREUX)

(1782.)


19. STOLJEĆE I 20. STOLJEĆE

DOSTOJEVSKI

„BIJEDNI LJUDI” (1841.)

FLAUBERT

„SENTIMENTALNI ODGOJ”

(1869.)

JANE WEBSTER

„TATA DUGE NOGE” (1912.)

STEFAN ZWEIG

„PISMO NEPOZNATE

ŽENE”

(1922.)

GEORGE SAND

„PISMA JEDNOG PUTNIKA”

(1926.)


STARIJA HRVATSKA KNJIŽEVNOST

15. STOLJEĆE:

MAVRO VETRANOVIĆ

„VLASTEOSTVU HVARSKOM”

PETAR HEKTOROVIĆ

„RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE”

16. STOLJEĆE: NIKOLA NALJEŠKOVIĆ

37 EPISTOLA OBITELJI, PRIJATELJIMA,

PJESNICIMA, KNEZOVIMA, CRKVENIM I SVJETOVNIM

MOĆNICIMA.


HVALA NA POZORNOSTI!

Documents

Od pisma do SMS-a, od krasopisa do emotikonaknjiznicari.skole.hr/upload/knjiznicari/newsattach/325/Gajski_Od_pis… · Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske