· Web viewIspit je pismeni i usmeni. Ispitna se ocjena oblikuje od ocjene na kolokviju, pismenom dijelu ispita i usmenom dijelu ispita. Ako je student redovito pohađao nastavu,

MOZVAG: 1718/1717

STUDIJSKI PROGRAM

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

1

2

KAZALO

UVOD …………………………………………………………………..................... 5Razlozi za pokretanje studija ………………………………………………………. 5Otvorenost studija ………………….………………………………………….......... 6OPĆI DIO …………………………………………….………………………………. 7Naziv studija …………………………………………………………………………. 7Nositelj studija ……………………………………………………………………….. 7Prostor i uvjeti rada ……………………………………………………………….… 8Uvjeti upisa na studij ………………………………………………………….......... 8Ishodi učenja na razini studijskog programa ……………………………….......... 9Popis obveznih predmeta – jednopredmetni preddiplomski studij ………………

11

Popis obveznih predmeta – dvopredmetni preddiplomski studij ……..………… 13Popis izbornih predmeta – jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij

15

Opis obveznih predmeta ……………...……………………………………………. 17Opis izbornih predmeta ……………...……………………………………………. 99Uvjeti upisa studenata u višu godinu studija ……………………………………… 167UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA …………………………………………………… 167Podaci o angažiranom nastavniku ……………………...…………………………. 169ODLUKE SENATA ………………………………………………………………….. 189

3

4

UVOD

Sukladno novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Odsjek za hrvatski jezik i književnost predlaže preddiplomski studij u trajanju od 3 godine, diplomski studij u trajanju od 2 godine i poslijediplomski studij u trajanju od 2 godine.

Nakon završetka preddiplomskoga studija studenti bi stekli zvanje prvostupnika kroatista, koji bi mogao raditi kao lektor u novinskim i kazališnim kućama te urednik u izdavaštvu.

Razlozi za pokretanje studijaOsnovni je razlog izrade novoga nastavnog plana i programa

jednopredmetnih i dvopredmetnih sveučilišnih dodiplomskih studija stupanje na snagu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te preporuke ECTS-a. Osim toga, osjeća se i zasićenost studenata opsežnim kolegijima i velikom tjednom satnicom, što prouzročuje poteškoće u pripremanju i polaganju ispita. Zbog svega se toga pristupa izmjeni nastavnoga plana i programa, što se čini u dogovoru s kolegama s filozofskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci i Zadru, u Pečuhu, Budimpešti, Ljubljani, Krakowu i Poznanu.

Tijekom više godina postojanja Pedagoškoga (današnjeg Filozofskog) fakulteta pokazalo se da studenti nisu jednako zainteresirani za pedagoško-psihološku i metodičku nastavu te su rezultati njihova rada unutar te skupine predmeta bili slabiji. Kako bi se postigla veća zainteresiranost studenata, a time i bolji rezultati u radu te, na kraju, kvalitetniji završeni magistri, predlaže se grananje diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti u dva spomenuta smjera: nastavni i istraživački. Tako bi se dio diplomiranih studenata mogao zaposliti kao nastavnici u Republici Hrvatskoj, ali i izvan nje: na kroatističkim katedrama u inozemstvu. Drugi dio diplomiranih studenata, bez odslušanih pedagoških, didaktičkih i metodičkih kolegija, zaposlio bi se kao kao lektori u sredstvima javnog priopćavanja (u novinskim i izdavačkim kućama, na radio i TV-postajama), u znanstvenoistraživačkim ustanovama, muzejima i arhivima. Bili bi zainteresirani za takav rad jer su slušali kolegije koje su sami odabrali, a ne one koje su morali zbog nemogućnosti izbora. S druge pak strane, završeni nastavnici bili bi oni koji doista vole rad u školi te bi taj rad bio kvalitetniji, s boljim rezultatima i za nastavnike i za učenike.

Takav rad bio bi svrhovitiji za obje zainteresirane strane. Program diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti nastavnoga smjera nastavlja se na program trogodišnjega preddiplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti, te se pomoću nekih izbornih kolegija u studenata pokušava potaknuti interes za nastavnički poziv.

Osim pedagoško-psiholoških, didaktičkih i metodičkih sadržaja, u program se uvrštava i pragmalingvistika, a program nastavnoga diplomskoga studija temelji se na suvremenim spoznajama o učenju koje su rezultat znanstvenih istraživanja interdisciplinarnoga karaktera (lingvističkih, psiholingvističkih, sociolingvističkih, pedagoških). Budućim se nastavnicima pružaju teorijske osnove iz struke te pedagoških, psiholoških, didaktičkih i metodičkih sadržaja kako bi sve dobiveno što bolje primijenili u praksi te nakon jednogodišnjega iskustva u nastavi hrvatskoga jezika spremno pristupili polaganju stručnoga ispita.

Studenti koji su se opredijelili za istraživački smjer osposobljavaju se za samostalan istraživački rad u različitim kulturnim ustanovama; muzejima, arhivima, novinskim i izdavačkim kućama. Sukladno vlastitom interesu biraju više jezikoslovnih ili književnih sadržaja te se osposobljavaju za posao lektora u sredstvima javnoga priopćavanja, urednika književnih izdanja, znanstvenoga istraživača u institutima i sl.

5

Otvorenost studija U radu se pretpostavlja suradnja s ostalim katedrama na Filozofskom

fakultetu Sveučilišta u Osijeku (osobito s Katedrom povijesti, Katedrom knjižničarstva, Katedrom engleskog te Katedrom njemačkog jezika), kao i povezivanje s ostalim fakultetima unutar osječkoga Sveučilišta (Ekonomskim fakultetom, Pravnim fakultetom i dr.) te s Visokom bogoslovnom školom u Đakovu.

Odsjek za hrvatski jezik Filozofskoga fakulteta u Osijeku surađivat će i dalje s ostalim filozofskim fakultetima u Hrvatskoj, osobito s Filozofskim fakultetom u Zagrebu i Filozofskim fakultetom u Rijeci, kao i s profesorima iz ostalih znanstvenih i kulturnih institucija koji su sudjelovali u osnivanju Pedagoškoga fakulteta i tijekom dugog niza godina bili savjetnici pri ustrojavanju Katedre (današnjega Odsjeka) i radu unutar znanstvenoistraživačkih projekata.

Osim s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost surađuje sa srodnim odsjecima filozofskih fakulteta u Rijeci i Zadru te s drugim srodnim fakultetima izvan Republike Hrvatske. Najdužu suradnju Odsjek ima s Filozofskim fakultetom u Pečuhu (Republika Mađarska), a 1997./98. Odsjek je potpisao međunarodni ugovor o suradnji s Republikom Mađarskom; o razmjeni profesora i studenata te o drugim oblicima kulturne i znanstvene suradnje.

Odsjek surađuje i s Filozofskom fakultetom iz Ljubljane, fakultetima iz Mostara (Bosna i Hercegovina), Poznana, Krakowa i Gdanjska (Poljska), Budimpešte (Republika Mađarska), Udina (Italija) i dr.

Kao rezultat se te suradnje očekuje usklađenost programa, razmjena profesora I studenata te mogućnost prijelaza studenata s jednoga na drugi fakultet.

Osim studenata koji su završili preddiplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti, na diplomski bi se studij mogli upisati i studenti ostalih studija na Filozofskom fakultetu, ali i drugim fakultetima, koji polože razlikovne ispite.

6

OPĆI DIO

Naziv studija, stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija, kompetencije završenih studenata

Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku predlaže program Studija hrvatskoga jezika i književnosti. Studij se sastoji od tri dijela:

1. – preddiplomski studij u trajanju od tri godine2. – diplomski studij u trajanju od dvije godine3. – poslijediplomski studij u trajanju od dvije godine

Nakon završetka preddiplomskoga studija diplomirani bi studenti dobili naziv sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus / baccalaurea) hrvatskoga jezika i književnosti.

Usvajanjem sadržaja programa preddiplomskoga i diplomskog studija studenti bi trebali biti osposobljeni za:

samostalno izvođenje nastave hrvatskoga jezika i književnosti;

samostalno neprestano učenje i usavršavanje sukladno potrebama učenika i novim programima rada;

održavanje nastave i vježbi na kroatističkim katedrama u inozemstvu

istraživački rad, prikupljanje i obradu podataka te samostalno zaključivanje

Program obuhvaća dvije osnovne vrste kolegija: specijalističke i stručne kolegije. Specijalistički kolegiji, koji su djelomično obvezni, a djelomično izborni, uključuju temeljne kolegije (pedagogija, psihologija, didaktika) zajedničke svim nastavničkim usmjerenjima, te metodičke strukovne kolegije (metodika nastave jezika, metodika nastave književnosti). Stručni se kolegiji odnose na jezikoslovne kolegije i kolegije iz stare, nove i svjetske književnosti te stilistike. Ti su kolegiji dijelom izborni.

Specijalistički kolegiji nastave struke ostvaruju se putem predavanja, seminara, vježbi i praktikuma.

Izborni kolegiji daju studentima slobodu samostalnoga kreiranja vlastitih programa, ovisno o vlastitim interesima.

Znatno se više vremena i pozornosti posvećuje i izradi magistarskoga rada, i to u posljednjem, desetom semestru studija posvećen je izradi diplomskog rada i daljnjem praktičnom usavršavanju budućih nastavnika.

Izvan visokoškolskoga sustava za izvođenje su diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti u nastavnom usmjerenju zainteresirane su osnovne i srednje škole te Zavod za unapređenje školstva koji u suradnji s fakultetom prati, organizira i provodi stručno cjeloživotno usavršavanje nastavnika.

Nositelj studijaNositelj je studija Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski

fakultet u Osijeku Odsjek za hrvatski jezik i književnost, ali se u rad uključuju nastavnici s drugih katedara Filozofskoga fakulteta, Visoke učiteljske škole, Visoke bogoslovne škole u Đakovu, drugih fakulteta osječkoga Sveučilišta, a po potrebi

7

(osobito u izvedbi doktorskoga studija) i Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Pečuhu i dr.

Prostor i uvjeti rada Odsjek za hrvatski jezik i književnost dio je Filozofskoga fakulteta, koji je

smješten u zgradi Lorenza Jägera 9, ukupne površine 4.390,25 m2. U zgradi su 23 predavaonice i 2 informatičke učionice. Profesorski su kabineti opremljeni računalima, a veće su predavaonice opremljene i mogućnošću prikazivanja power point prezentacije.

Uvjeti upisa na Studij Preddiplomski (trogodišnji) studij planira se kao jednopredmetni studij

hrvatskog jezika i književnosti, ali i kao dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti i još jednoga predmeta iz ponude Fakulteta/Sveučilišta. Tijekom trogodišnjeg studija (6 semestara) student bi na dvopredmetnom studiju stekao 90 ECTS bodova iz hrvatskoga jezika i književnosti te isto toliko iz drugog predmeta. Nositelj je Studija hrvatskog jezika i književnosti Odsjek za hrvatski jezik i književnost.

Uvjet je upisa na preddiplomski studij četverogodišnja srednja škola i položen razredbeni ispit.

8

ISHODI UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA

Ishodi učenja programa preddiplomskog jednopredmetnog studija Hrvatskoga jezika i književnosti

Poznavanje i razumijevanje

- steći osnovna znanja iz kroatistike, jezikoslovlja i znanosti o književnosti

- razumjeti temeljne jezikoslovne pojmove i općejezičnu literaturu

- razumjeti temeljne književnoteorijske pojmove i poznavati književnoteorijsku literaturu

- upoznati i razumjeti povijest hrvatskoga jezika, hrvatsku dijalektologiju, staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, suvremeni hrvatski jezik te osnove jezične kulture

- upoznati i razumjeti osnove teorije književnosti te korpus i žanrovski sustav djela iz hrvatske usmene književnosti, stare hrvatske književnosti, nove hrvatske književnosti te svjetske književnosti

- poznavati temeljne pojmove iz stilistike, kao i kulturološka znanja iz humanističkih i srodnih znanstvenih disciplina

- poznavati sve sastavnice lektorskih poslova- poznavati praktične oblike pri jezičnoj i književnoj analizi

tekstovaPrimjena znanja i razumijevanja

- uspješno obavljanje lektorskih poslova- primijeniti jezikoslovna znanja u govoru i neposrednom radu s

tekstom- primijeniti književnopovijesna, književnojezična i književno

kulturna znanja za samostalnu interpretaciju djela iz stare i nove hrvatske književnosti, hrvatske usmene književnosti te svjetske književnosti

- razumjeti suvremene književne teorije i primijeniti ih u neposrednom radu s tekstom

- primijeniti praktične oblike rada koji se upotrebljavaju pri jezičnoj i književnoznanstvenoj analizi tekstova

Donošenje zaključaka i sudova (odluka)

- samostalno prosuđivati i zaključivati- kritički pristupati znanstvenoj literaturi- zauzeti kritički i kreativan odnos prema jezičnoj i književnoj

teoriji- razvijati afirmativan odnos prema hrvatskoj jezičnoj i književnoj

kulturiPrezentacije - primijeniti stečena znanja i vještine u javnim nastupima i

samopredstavljanju- uspješno prezentirati stručne sadržaje široj publici

Vještine učenja

- razvijati vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju

- pratiti stručnu literaturu na hrvatskom (i stranom) jeziku

9

Ishodi učenja programa preddiplomskog dvopredmetnog studija Hrvatskoga jezika i književnosti

Poznavanje i razumijevanje

- steći osnovna znanja iz kroatistike, jezikoslovlja i znanosti o književnosti

- razumjeti temeljne jezikoslovne pojmove i općejezičnu literaturu

- razumjeti temeljne književnoteorijske pojmove i poznavati književnoteorijsku literaturu

- upoznati i razumjeti povijest hrvatskoga jezika, hrvatsku dijalektologiju, staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo, suvremeni hrvatski jezik te osnove jezične kulture

- upoznati i razumjeti osnove teorije književnosti te korpus i žanrovski sustav djela iz hrvatske usmene književnosti, stare hrvatske književnosti, nove hrvatske književnosti te svjetske književnosti

- poznavati temeljne pojmove iz stilistike, kao i kulturološka znanja iz humanističkih i srodnih znanstvenih disciplina

- poznavati sve sastavnice lektorskih poslova- poznavati praktične oblike pri jezičnoj i književnoj analizi

tekstovaPrimjena znanja i razumijevanja

- uspješno obavljanje lektorskih poslova- primijeniti jezikoslovna znanja u govoru i neposrednom radu s

tekstom- primijeniti književnopovijesna, književnojezična i književno

kulturna znanja za samostalnu interpretaciju djela iz stare i nove hrvatske književnosti, hrvatske usmene književnosti te svjetske književnosti

- razumjeti suvremene književne teorije i primijeniti ih u neposrednom radu s tekstom

- primijeniti praktične oblike rada koji se upotrebljavaju pri jezičnoj i književnoznanstvenoj analizi tekstova

- uskladiti, povezati i sjediniti znanja i vještine stečene drugim studijem s onima stečenim na studiju Hrvatskoga jezika i književnosti

Donošenje zaključaka i sudova (odluka)

- samostalno prosuđivati i zaključivati- kritički pristupati znanstvenoj literaturi- zauzeti kritički i kreativan odnos prema jezičnoj i književnoj

teoriji- razvijati afirmativan odnos prema hrvatskoj jezičnoj i književnoj

kulturiPrezentacije - primijeniti stečena znanja i vještine u javnim nastupima i

samopredstavljanju- uspješno prezentirati stručne sadržaje široj publici

Vještine učenja

- razvijati vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju

- pratiti stručnu literaturu na hrvatskom (i stranom) jeziku

10

JEDNOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJHRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

I. semestar 1. godinaObvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Teorija jezika 2 - 2 4 52. Staroslavenski jezik 2 2 - 4 53. Hrvatska fonetika i fonologija 2 2 - 4 54. Osnove teorije književnosti I 2 - 1 3 45. Stara hrvatska književnost I 2 - 2 4 56. Hrvatska usmena književnost 2 - 2 4 47. Strani jezik – engleski I / njemački I - 2 - 2 28. Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 - 2 1

II. semestarObvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Osnove jezične kulture 2 2 - 4 52. Staroslavenski jezik i hrvatsko

glagoljaštvo2 2 - 4 6*

3. Hrvatska morfologija 3 1 - 4 64. Osnove teorije književnosti II 2 - 1 3 55. Stara hrvatska književnost II 2 - 2 4 66. Strani jezik – engleski II/ njemački II - 2 - 2 27. Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 - 2 1

* Odluka Senata od 29. listopada 2007. g.

III. semestar 2. godina Obvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Povijest hrvatskoga gramatičkog sustava 2 2 - 4 62. Stara hrvatska književnost III 2 - 2 4 6*3 Nova hrvatska književnost I 2 - 2 4 64. Strani jezik – engleski III / njemački III - 2 - 2 25. Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 - 2 1

* Odluka Senata od 29. listopada 2007. g.

IV. semestarObvezni predmeti P V S SATI BODOVI

1. Hrvatska sintaksa 2 2 - 4 62. Povijest hrvatskoga književnog jezika 2 - 1 3 6**3. Tvorba riječi u hrvatskome jeziku 2 - 1 3 6**4. Nova hrvatska književnost II 2 - 2 4 65. Strani jezik – engleski IV / njemački IV - 2 - 2 26. Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 - 2 1

* Odluka Senata od 29. listopada 2007. g.** Odluka Senata od 7. srpnja 2008. g.

11

V. semestar 3. godinaObvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Hrvatska dijalektologija 2 2 - 4 52. Nova hrvatska književnost III 2 - 2 4 53. Svjetska književnost I 2 - 2 4 5

VI. semestarObvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Hrvatska leksikologija 2 1 1 4 52. Stilistika 1 - 2 3 43. Književnost za djecu i mladež 2 - 2 4 54. Svjetska književnost II 2 - 2 4 5

Završni rad* 3* Odluka Senata od 29. listopada 2007. g.

12

DVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJHRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

I. semestar 1. godinaObvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Teorija jezika 2 - 2 4 42. Staroslavenski jezik 2 2 - 4 43. Stara hrvatska književnost I 2 - 2 4 44. Strani jezik – engleski I / njemački I - 2 - 2 25. Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 - 2 1

II. semestarObvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Osnove jezične kulture 2 2 - 4 42. Hrvatska fonetika i fonologija 2 2 - 4 43. Stara hrvatska književnost II 2 - 2 4 44. Strani jezik – engleski II / njemački II - 2 - 2 25. Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 - 2 1

III. semestar 2. godina Obvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Povijest hrvatskoga jezika 2 2 - 4 42. Osnove teorije književnosti 2 - 2 4 43 Nova hrvatska književnost I 2 - 2 4 44. Strani jezik – engleski III / njemački III - 2 - 2 25. Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 - 2 1

IV. semestarObvezni predmeti P V S SATI BODOVI

1. Hrvatska morfologija 3 1 - 4 42. Hrvatska dijalektologija 2 2 - 4 43. Nova hrvatska književnost II 2 - 2 4 44. Strani jezik – engleski IV / njemački IV - 2 - 2 25. Tjelesna i zdravstvena kultura - 2 - 2 1

V. semestar 3. godinaObvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Hrvatska sintaksa 2 2 - 4 52. Hrvatska usmena književnost** 2 - 2 4 43. Svjetska književnost 2 - 3 5 5

**Odluka Senata od 20. srpnja 2009.

13

VI. semestarObvezni predmeti: P V S SATI BODOVI

1. Hrvatska leksikologija 2 1 1 4 52. Stilistika 1 - 2 3 53. Književnost za djecu i mladež 2 - 2 2 5

Završni rad* 3* Odluka Senata od 29. listopada 2007.g.

14

POPIS IZBORNIH PREDMETA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJUHRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

JEDNOPREDMETNI I DVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Naziv kolegijaSati nastave

BODOVIP V S

1. Stilovi medijske kulture (DP) 2 - 2 22. Stilovi medijske kulture 2 - 2 53. Jezik starih slavonskih pisaca (JP) 2 - 1 54. Maskerata 1 - 1 35. Maskerata (DP) 1 - 1 26. Jezik hrvatskih glagoljaša 1 1 - 37. Jezik hrvatskih glagoljaša (DP) 1 1 - 28. Marko Marulić 2 - 1 39. Marko Marulić (DP) 2 - 1 210. Retorika* 1 - 1 311. Alegorija * 1 - 1 312. Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19.

stoljeća2 2 - 5

13. Kognitivna gramatika* 2 - 1 514. Kognitivna gramatika (DP)* 2 - 1 315. Bajke – komparacija 2 2 - 516. Bajke – komparacija (DP) 1 - 1 217. Žene hrvatske proze 1 - 2 518. Slavonski dijalekt 1 2 - 419. Fortuna Marina Držića 2 - 1 520. Fortuna Marina Držića (DP) 1 - 1 221. Flora i fauna renesansne književnosti (DP)** 1 - 1 222. Flora i fauna renesansne književnosti** 1 - 1 423. Slavenska pisma 1 2 - 424. Osnove informacijske tehnologije 2 - - 225. Osnove web designa - 1 1 226. Tvorba riječi u hrvatskome jeziku (DP) 2 - - 227. Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskog

pisma **1 - 1 4

28. Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća (DP)

2 2 - 3

29. Svakodnevica u hrvatskoj književnosti 18. stoljeća ***

1 - 1 3

30. Biblija i književnost – interpretacije*** 1 - 1 231. Hrvatska kratka priča*** 1 - 1 432. Američka književnost 20. stoljeća*** 1 - 1 333. Povijest hrvatske latinice*** 2 - - 334. Hrvatski kao strani jezik**** 1 5 - 1535. Žena u staroj hrvatskoj književnosti**** 1 - 1 336. Drama i kazalište hrvatske moderne**** 2 - 2 337. Čakavsko narječje**** 1 - 2 338. Kajkavsko narječje**** 1 - 2 339. Poljski jezik I**** - 2 - 2

15

40. Poljski jezik II**** - 2 - 241. Poljski jezik III***** - 2 - 242. Poljski jezik IV***** - 2 - 243. Fantastika u hrvatskoj književnosti****** 1 - 1 344. Hrvatski jezik u prvoj polovici 20. st.****** 2 - 1 345. Jezik starih slavonskih pisaca (DP)****** 2 1 4

* Odluka Senata od 29. listopada 2007. g.** Odluka Senata od 7. srpnja 2008. g.** Odluka Senata od 20. srpnja 2009.g.*** Odluka Senata od 29. studenoga 2010.g.**** Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g***** Odluka Senata od 25. veljače 2013.g.****** Odluka Senata od 29. travnja 2014.

16

OPIS OBVEZNIH PREDMETAJEDNOPREDMETNOG I DVOPREDMETNOG STUDIJA

17

NAZIV KOLEGIJA:

TEORIJA JEZIKA

KOD: HJ01 JP HJ27 DPSTATUS KOLEGIJA:Obvezni

STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

VODITELJ: izv. prof. dr. sc. Branko Kuna / dr. sc. Ana Mikić Ćolić, viša asistenticaGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno: 4

predavanja 2vježbe -

Semestar studija: I. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Jezik: svojstva; podrijetlo; neverbalni kod i njegovo ujezičenje; lingvistika i njezin predmet; semiologija i lingvistika: ljudska simbolička djelatnost i jezik; jezični znak (F. de Saussure i L. Hjelmslev) – djelovanje jezika kao sustava znakova; jezik i govor: jezik kao struktura; Coseriuova trihotomija: sustav – norma – govor; uloge jezika: jezik-mišljenje-stvarnost (Sapir-Whorf); jezične funkcije; općejezični zakoni: načelo jezične ekonomije; zališnost; raščlanjivost; jezično stvaralaštvo; iz povijesti lingvistike; klasifikacija jezika; pismo, jezik kultura; razine jezičnoga opisa: fonologija i fonetika, morfologija, sintaksa, semantika, leksikologija; sociolingvistika; pragmalingvistika

CILJEVI KOLEGIJA:- razvijati logičko mišljenje; upoznavanje s temeljnim jezikoslovnim pojmovima; upućivati na

temeljnu općejezičnu literaturu i poticati samostalnu primjenu jezičnoteorijskih spoznaja.- kolegij je oblikovan kao teorijski okvir koji se dovodi u vezu s drugim kolegijima:

Suvremenim hrvatskim jezikom, Poviješću hrvatskoga jezika, Dijalektologijom, Poredbenom gramatikom, Kognitivnom lingvistikom, Pragmalingvistikom i Stilistikom

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

- prepoznati jezična načela u komunikaciji - definirati i razlikovati temeljne jezične pojmove- izdvojiti jezične porodice i predstavnike- samostalno primjenjivati jezičnoteorijske spoznaje i koristiti se općejezičnom

literaturom- razlikovati pristupe u opisu jezika (filološki, poredbeno-povijesni, strukturalistički,

generativni).

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Glovacki-Bernardi/Kovačec/Mihaljević/Halwachs/Sornig/Penzinger/Schrodt, 2001. Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb. Saussure, Ferdinand de, 2000. Tečaj opće lingvistike, ArTresor naklada i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.Škiljan, Dubravko, 1994. Pogled u lingvistiku, IV. izmijenjeno izdanje, Naklada Benja, Rijeka.Tekavčić, Pavao, 1979. Uvod u lingvistiku, SNL, Zagreb

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Brozović, Dalibor, 1970. Standardni jezik. Matica hrvatska, Zagreb, Chomsky, Noam, 1991. Jezik i problemi znanja, Filozofski faklultet, Zagreb.Glovacki-Bernardi, 1990. O tekstu, Školska knjiga, Zagreb.Katičić, Radoslav, 1992. Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb.

18

Martinet, Andrè, 1982. Osnove opće lingvistike, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.Pintarić, Neda, 1999. Pozdrav kao sociolingvistička kategorija u dvije nacionalne sredine, Riječ, sv. 2, str. 37-49., Rijeka.Pranjković, Ivo 1994. Hrvatska skladnja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.Silić, Josip 1984. Od rečenice do teksta, SNL, Zagreb.Užarević, Josip, 1992. Pismo i smjer, Suvremena lingvistika, br. 34, str. 308-331.Velčić, Mirna 1987. Uvod u lingvistiku teksta, Školska knjiga, Zagreb.

ECTS: 5 (jednopredmetni), 4 (dvopredmetni)

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad (uspješan usmeni referat)

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Redovitost pohađanja nastave, aktivnost na seminaru, uočavanje i određivanje problema

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50kolokviji 1,50ispit 2

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (DOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50kolokvij 1,00ispit 1,50

Ukupno 4

19

NAZIV KOLEGIJA:

STAROSLAVENSKI JEZIK



VODITELJI: izv. prof. dr. sc. Milica Lukić / Vera Blažević Krezić, asistentica, zn. nov.Godina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:4

predavanja 2vježbe 2

Semestar studija: I. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Sličnost i srodnost slavenskih jezika. Praslavenski jezik i staroslavenski jezik – pojam. Zašto proučavati staroslavenski jezik. Povijesne okolnosti nastanka najstarijeg slavenskoga književnog jezika. Život i rad Svete Braće. Kanon staroslavenskih spisa. Glagoljica (obla i uglata), staroslavenska ćirilica; postanak slavenskih pisama, pitanje prioriteta, prisutnost u slavenskih naroda, transliteracija; hrvatska ćirilica (bosančica).Samoglasnički i suglasnički sustav staroslavenskoga jezika, glasovne promjene. Glavna sklonidba imenica muškoga, srednjeg i ženskog roda; dioba glagola, prezent.

CILJEVI KOLEGIJA:Nastava staroslavenskog jezika upoznaje studente s bitnim elementima ustrojstva prvog slavenskoga književnog jezika (kanonskoga razdoblja). Osposobljuje ih za čitanje i preslovljavanje tekstova pisanih uglatom glagoljicom i starom ćirilicom.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- ovladati definiranjem i razumijevanjem temeljnih jezikoslovnih pojmova (s naglaskom

na poredbenopovijesnu lingvistiku)- poznavati i moći samostalno opisati širi kulturnopovijesni okvir nastajanja prvog

slavenskog književnoga jezika u 9. stoljeću te će poznavati ključne podatke iz biografija tvoraca slavenskog književnoga jezika i pisma – Konstantina Ćirila i Metoda

- znati imenovati najstariji slavenski književni jezik, s jasnom diferencijacijom pojedinih termina, te će samostalno moći rangirati termine s obzirom na njihovu opravdanost i zastupljenost u znanstvenoj uporabi

- znati opisati i razumjeti staroslavenski fonološki, morfološki, sintaktički i leksički sustav- usporedbom rekonstruiranih riječi iz ie. prajezika te praslavenskoga jezika s riječima iz

staroslavenskoga jezika, a potom i hrvatskostaroslavenskoga i suvremenoga hrvatskog jezika studenti će moći prepoznati osobitosti pojedinih samoglasničkih i suglasničkih sustava (i glasovnih promjena) te ih smjestiti u određeni vremenski period

- na primjerima staroslavenskih sintagmi i rečenica izvodit će samostalnu morfološku i sintaktičku analizu, a potom i oblikovati prijevod na suvremeni hrvatski književni jezik

- znati prepoznati pismo kojim je pisan neki od najstarijih slavenskih spomenika (kanonskih), a potom uspješno primijeniti transliteracijska i transkripcijska pravila prilikom prenošenja glagoljičnih i ćiriličnih grafema u latinične, ali i samostalno pisati glagoljičnom ili ćiriličnom azbukom

- pokazati znanje o procesima transliteracije (preslovljavanja) i transkripcije (ozvučenja, samostalnoga čitanja i pisanja) staroslavenskih (kanonskih) tekstova

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

20

Josip Bratulić, Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela, Zagreb, 1992. Mateo Žagar, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja na str: 285-315)Milan Mihaljević, Slavenska poredbena gramatika, Zagreb, 2002.Stjepan Damjanović, Slovo iskona – Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. (str. 11-120) Stjepan Damjanović, Staroslavenski jezik (Četvrto, popravljeno i dopunjeno izdanje), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003. (str. 56-81, 118-127)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:a) Ćirilometodska problematika:

Franc Grivec, Slavenski blagovjesnici sveti Ćiril i Metod, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985. Josip Bratulić, Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela, Zagreb (bilo koje izdanje) Dokumenti o svetom Ćirilu i Metodu, Dokumenti 76, KS, Zagreb, 1985. Stjepan Damjanović, Jedanaest stoljeća nezaborava, Osijek-Zagreb, 1991.

b) Prvi slavenski književni jezik i pismo Stjepan Damjanović, Ivan Jurčević, Boris Kuzmić, Tanja Kuštović, Milka Lukić i Mateo Žagar, Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnost 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975. Treba proučiti ova poglavlja: Problemi jezika i stila (30-41) Hrvatski udio u općeslavenskoj (crkvenoslavenskoj) književnosti (45-56) František V. Mareš, Drevnoslavjanskij literaturnyj jazyk v Velikomoravskom gosudarstve, Voprosy jazykoznanija 2, Moskva 1961, str. 12-23. B. Fučić: Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227.-255. B. Fučić: Granična područja glagoljice i ćirilice, Brački zbornik 15, Supetar, 1987. Nazor: Ćirilica i glagoljaši, Brački zbornik 15, Supetar, 1987. E Hercigonja: Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja) R. Katičić: Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str.185.-199. Josip Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995. (treba proučiti poglavlje Glagoljica: Pismo, znak, slika (str. 9-16) David Diringer, Povijest pisma, Zagreb, 1991.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit (1 bod), položen usmeni ispit (2 boda), položen kolokvij (1 bod), aktivnost (1 bod)

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit, kolokvij

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Na početku semestra upoznati studente s izvedbenim planom i programom rada.Pratiti pohađanje nastave (potpisi studenata na svim predavanjima i vježbama).Evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (pismene

21

provjere u obliku kolokvija) 1,00završni pismeni ispit 1,50završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (DOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (pismene provjere u obliku kolokvija) 0,50završni pismeni ispit 1,50završni usmeni ispit 0,50

Ukupno 4

22

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA FONETIKA I FONOLOGIJA



VODITELJI: prof. dr. sc. Vlasta Rišner / dr. sc. Maja Glušac, viša asistentica, zn. nov.Godina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: I. II. seminari -OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Artikulacijska i akustička obilježja otvornika i zatvornika. Razvrstavanje otvornika i zatvornika prema mjestu i načinu tvorbe.Fonologija: fonem, fon, alofon. Fonološki sustav suvremenoga hrvatskog standardnog jezika. Unutarnja razlikovna obilježja.Morfonologija. Morfonem, morf, alomorf.Fonološke i morfonološke glasovne promjene.Raspodjela fonema. Fonetska i fonološka prilagodba stranih riječi.Naglasak riječi. Naglašene i nenaglašene riječi

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je predavanja upoznati studente s fonetskim i fonološkim sustavom suvremenoga hrvatskog jezika. Na vježbama naučiti naglašavati riječi i naglasne cjeline, naučiti tvorbu glasova, prepoznati i opisati morfonološke i fonološke glasovne promjene u suvremenom hrvatskom jeziku. Naučiti služiti se jezikoslovnom literaturom, čitati i tumačiti znanstvene članke fonetskoga i fonološkoga sadržaja.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- definirati i objasniti osnovne pojmove fonetskog i fonološkog sustava hrvatskoga standardnog jezika

- razlikovati i usporediti artikulacijska obilježja glasova hrvatskoga jezika- opisati morfonološke i fonološke glasovne promjene u suvremenom hrvatskom

jeziku te stečena znanja primijeniti u analiziranju primjera različitih stupnjeva složenosti

- objasniti i analizirati načela hrvatskog naglasnog sustava te bilježiti i razlikovati naglaske hrvatskog standardnog jezika

- razlikovati i usporediti propisanu hrvatsku naglasnu normu od uporabne- služiti se jezikoslovnom literaturom, čitati i tumačiti znanstvene članke fonetskoga i

fonološkoga sadržaja.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:E. Barić, M. Lončarić, D. Malić, S. Pavešić, M. Peti, V. Zečević, M. Znika, 1995., 1997., 2005. Hrvatska gramatika, Zagreb. I. Škarić, 2006. Hrvatski govorili!, Zagreb, Školska knjiga Ž. Muljačić, 1972. Opća fonologija i fonologija talijanskoga jezika, Zagreb.

Literatura koja se preporuča kao dopunska S. Babić, D. Brozović, M. Moguš, S. Pavešić, I. Škarić, S. Težak, 1991: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb. Z. Jelaska, 2004: Fonološki opis hrvatskoga jezika, Glasovi, slogovi, naglasci, Zagreb.

23

R. Jakobson, 2008. O jeziku, Zagreb, Disput I. Škarić, 1988: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Studenti moraju položiti dva kolokvija te se za njihovo polaganje pripremati kod kuće. Osim toga, čitaju članke iz znanstvenih časopisa te se o njima raspravlja.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Studenti polažu kolokvij o naglascima i glasovnim promjenama. Nakon odslušanih predavanja i položenih kolokvija mogu pristupiti polaganju ispita koji je pismeni i usmeni. Pismeni je ispit, uz položeni kolokvij, uvjet izlaska na usmeni ispit. Konačna se ocjena oblikuje od ocjene pismenog dijela ispita (40%), kolokvija (20%) i usmenoga dijela ispita (40%). Iznimno, ocjenu mogu činiti izvrsno položeni kolokviji i napisan i izložen seminarski rad te student može biti oslobođen ispita.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Uspješnost se izvedbe kolegija prati uspoređivanjem rezultata kolokvija koji studenti polažu.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00aktivnost na vježbama 0,20pismene provjere tijekom nastave 1,10završni pismeni ispit 1,40završni usmeni ispit 1,30

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (DOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00aktivnost na vježbama 0,20pismene provjere tijekom nastave 0,90završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,90

Ukupno 4

24

NAZIV KOLEGIJA:

OSNOVE TEORIJE KNJIŽEVNOSTI I.

KOD: HK01

STATUS KOLEGIJA:Obvezni

STUDIJ: Jednopredmetni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

VODITELJI: izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai AndrićGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:3


Semestar studija: I. seminari 1OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kolegij će se baviti pitanjima metodologije proučavanja književnosti kao sistema, kroz sinkronijski i dijakronijski princip: sinkronijski kao vid klasifikacije književnosti uobličen u teorije o rodovima i vrstama (ranije poetika, danas genologija), odnosno dijakronijski, kroz postupke periodizacije književnosti.

CILJEVI KOLEGIJA: Upoznati studente sa zadaćom klasifikacije književnosti, načelima klasifikacije, usmenom i pisanom književnosti, pojmovima rod/vrsta/podvrsta/žanr, poezija/proza/drama i drugim, te pokušati dati odgovor na pitanje u kom je smislu klasifikacija književnosti danas moguća.


- usporediti različite pristupe klasifikacije književnosti - razlikovati pojmove i grupe pojmova npr. rod/vrsta/podvrsta/žanr,

poezija/proza/drama i druge- prosuditi kojoj klasifikacijskoj grupi pripada stanovito književno djelo- raspraviti pitanje mogućnosti klasifikacije književnosti u suvremenosti

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb, 2005.Jonathan Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001.Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.Boris Tomaševski, Teorija književnosti, MH, Zagreb, 1996.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Milivoj Solar, Književni leksikon, MH, Zagreb, 2011.Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, MH, Zagreb, 2000.Zdenko Lešić, Teorija književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2009.Alenka Zupančič, Ubaci uljeza: o komediji, Meandar, Zagreb, 2011.Pavao Pavličić, Književna genologija, SNL, Zagreb, 1983.R. Wellek – A. Voren: Teorija književnosti, Nolit, Beograd, 1965.Emile Staiger, Temeljni pojmovi poetike,Ceres, Zagreb, 1996.Kristina Peternai, Učinci književnosti, Disput, Zagreb, 2005.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, uspješan usmeni referat, seminarski rad u pisanoj formi, redovita priprema zadane građe, sudjelovanje u diskusiji na seminarima.

25

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, seminarski rad, predan u pisanoj formi i usmeno obrazložen.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listićiSTUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20seminarsko izlaganje (usmeno) 0,50seminarski rad 0,50završni pismeni ispit 1,80

Ukupno 4

26

NAZIV KOLEGIJA:

STARA HRVATSKA KNJIŽEVNOST IHrvatska srednjovjekovna književnost / Hrvatski

humanizam i renesansna književnost

KOD: HK04 JP HJ31 DP



VODITELJI: prof. dr. sc. Milovan Tatarin / doc. dr. sc. Krešimir Šimić prof. dr. sc. Zlata Šundalić / Ivana Pepić, asistentGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: I. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Opće karakteristike epohe srednjega vijeka – povijesne i sociološke odrednice Periodizacija hrvatske srednjovjekovne književnosti. Žanrovski sustav hrvatske srednjovjekovne književnosti. Predsenjsko i senjsko razdoblje hrvatskoglagoljskoga tiska. Hrvatska srednjovjekovna poezija. Poetičke osobine hrvatske srednjovjekovne proze. Hrvatska srednjovjekovna prikazanja. Estetika srednjega vijeka.

Humanizam i renesansa – opća obilježja epohe. Humanizam (obilježja, faze hrvatskoga humanizma, predstavnici po književnim središtima, žanrovski sustav). Žanrovski sustav hrvatske renesanse. Petrarkizam (definicija pojma, trubadurska lirika i dolce stil nuovo, obilježja Petrarkine lirike i njegova Kanconijera). Hrvatski petrarkizam (pojava petrarkiranja u Hrvatskoj, Zbornik Nikše Ranjine, obilježja hrvatske petrarkističke lirike, faze u razvoju hrvatskoga petrarkizma. Džore Držić i Šiško Menčetić. Renesansna epika. Djelo Marka Marulića s osobitim osvrtom na Juditu. Renesansna drama prije Marina Držića. Hanibal Lucić, Robinja. Teatar Marina Držića. Teatar u Dubrovniku poslije Marina Držića (tragedije, prijevodi Tassova Aminte i Guarinijeva Pastora Fide). CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s tematsko-motivskim, žanrovskim, verzifikacijskim, odnosno poetološkim osobinama hrvatske srednjovjekovne književnosti te hrvatskoga humanizma i renesansne književnosti.ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog srednjovjekovlja i humanizma i renesanse (periodizacija)

- opisati povijesno-sociološke odrednice razdoblja- opisati žanrovski sustav razdoblja (tipologija lirike, epike, drame)- analizirati reprezentativne predloške- razvrstati renesansne pisce po generacijama i središtima- argumentirati poetičku pripadnost pisca razdoblju- opisati estetiku razdoblja- sintetizirati znanja o razdoblju

LITERATURA ZA JEDNOPREDMETNI STUDIJ:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Pet stoljeća hrvatske književnosti knjiga 1 (priredio Vjekoslav Štefanić sa suradnicima), Zagreb, 1969.Biserka Grabar, Apokrifi u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti, Croatica, 1, 1970, str. 15–28.

27

Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Zagreb, 1975.Francesco Saverio Perillo, Hrvatska crkvena prikazanja, Split, 1978.Dunja Fališevac, Hrvatska srednjovjekovna proza, Zagreb, 1980.Mateo Žagar, Kako je tkan tekst Bašćanske ploče, Zagreb, 1997.Stjepan Damjanović, Slovo iskona: Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Zagreb, 2002.Najstariji hrvatski latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća), Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, priredile Dragica Malić i Dunja Fališevac, Zagreb, 2004.Frano Čale, Petrarca i petrarkizam, Zagreb, 1971. Slobodan P. Novak, Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split, 1977. Marin Franičević, Povijest hrvatske renesansne književnosti, Zagreb, 1983. Frano Čale, Marin Držić: Djela, Zagreb, 1987. (predgovor) Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 2007. Mirko Tomasović – Darko Novaković, »Judita« Marka Marulića – Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Zagreb, 1994. Dunja Fališevac, Figura u epu (na primjeru Marulićeve »Judite«), u: Tropi i figure, Zagreb, 1995, str. 399-425; Ili: Kaliopin vrt, Split, 1997, str. 53–76. Mirko Tomasović, Marko Marulić, Zagreb, 1999. Tomislav Bogdan, Lica ljubavi: status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, Zagreb, 2003. Pavao Pavličić, Epika granice, Zagreb, 2007. Lovro Kunčević, »Ipak nije na odmet sve čuti«: Medičejski pogled na urotničke namjere Marina Držića, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, 2007, str. 9–46.

LITERATURA ZA DVOPREDMETNI STUDIJ:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:- Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Zagreb, 1975.- Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 1 (priredio Vjekoslav Štefanić sa suradnicima), Zagreb, 1969.- Najstariji hrvatski latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća), Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII, priredile Dragica Malić i Dunja Fališevac, Zagreb, 2004.- Marin Franičević, Povijest hrvatske renesansne književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1983.- Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb, 1978.- Frano Čale, Marin Držić: Djela, Zagreb, 1987. (predgovor)- Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 1989, ²2007.- Mirko Tomasović, Marko Marulić Marul (monografija), Zagreb, 1999.- Lovro Kunčević, »Ipak nije na odmet sve čuti«: medičejski pogled na urotničke namjere Marina Držića, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, 2007, str. 9–46.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminara. Položen usmeni ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listićiSTUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50

28

usmeni kolokvij 1,00završni usmeni ispit 2,00

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (DOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave 1,50Kontinuirano praćenje (tjedni kolokviji - lektire) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent završnom pismenom ispitu 1,50Seminarski rad 0,50Završni usmeni ispit 0,50

Ukupno 4

29

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA USMENA KNJIŽEVNOST

KOD: HK03



VODITELJ: prof. dr. sc. Ružica PšihistalGodina studija: 1. i 3. Sati tjedno

ukupno:predavanja 2vježbe -

Semestar studija: I. i V. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: povijest hrvatske usmene književnosti od prvih zapisa do suvremenosti na hrvatskome etničkome prostoruusmena književnost u nacionalnim književnim povjesnicama suodnos usmene, pučke i "visoke" književnosti fenomen usmene književnosti u širem kulturalnom kontekstu

CILJEVI KOLEGIJA:upoznavanje s dostupnim korpusom usmenoknjiževnih tekstovausvajanje teorijskih i praktičnih znanja koja omogućuju znanstveno-kritički pristup usmenoj književnostiafirmativan odnos spram usmene književnosti kao "umjetnosti riječi", kao i vlastite tradicijske baštine


- objasniti termin „usmena književnost“ u razlikovnom odnosu spram sličnih ili djelomice interferirajućih pojmova, kao što su „narodna književnost“, „tradicijska književnost“, „folklorna književnost“, „pučka književnost“ i sl.

- prepoznati žanrovska obilježja usmene književnosti na korpusu hrvatske književnosti- primijeniti književnoznanstvene teorijske pojmove u interpretaciji zapisa hrvatske

usmene književnosti- razlikovati estetske vrjednote usmene književnosti od njezinih pragmatičkih funkcija - identificirati kulturno-identitetska obilježja hrvatske usmene književnosti- vrjednovati usmenu književnost kao živ fenomen suvremene kulture

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Maja Bošković-Stulli, Priče i pričanje, Zagreb, 1997.Stipe Botica, Hrvatska usmenoknjiževna čitanka, Zagreb, 1995.Josip Kekez, «Usmena književnost», u: Uvod u književnost (prir. Z. Škreb i A. Stamać), Zagreb, 1986., str. 133.-232.Vitomir Belaj, Hod kroz godinu (odabrana poglavlja), Zagreb, 2007.Folkloristička čitanka (ur. Marijana Hemeršak i Suzana Marjanić), AGM, Zagreb, 2010.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Estela Banov-Depope, Suodnosi usmene i pisane književnosti: prilozi za teoriju kulturnih transformacija, Rijeka, 2005.M. Bošković-Stulli, Od bugarštice do svakidašnjice, Zagreb, 2005.Stipe Botica, Lijepa naša baština: književno-antropološke teme, Zagreb, 1998.Josip Kekez, Hrvatski književni oikotip, Zagreb, 1992.

30

Marija Novak, Tragovi hrvatske mitologije, Zagreb, 2007


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:seminarski rad i/ili uspješan usmeni referat

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na seminarskoj nastavi 0,60referat 0,45esej 0,23kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (pismeni međuispiti) 1,04završni usmeni ispit 0,58

Ukupno 4STUDIJSKA OBVEZA (DOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na seminarskoj nastavi 0,60referat 0,45esej 0,23kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (pismeni međuispiti) 1,04završni usmeni ispit 0,58

Ukupno 4

31

NAZIV KOLEGIJA:

ENGLESKI JEZIK I

KOD: SJE01


STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredemetni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

VODITELJ: Dubravka Kuna, viša predavačicaGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:predavanja -vježbe 2

Semestar studija: I. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.

CILJEVI KOLEGIJA:- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višem stupnju

jezične složenosti i uže specijalnosti i usvajanje stručnog vokabulara- razvijanje vještina pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i

postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije engleskog

govornog područja


- prepoznavati karakteristične leskičke i gramatičke strukture te rečenična vezna sredstva u akademskom diskursu

- razlikovati opći leksik od akademskog - objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima iz područja psihologije

te ih pravilno rabiti- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na

hrvatski jezik i obrnuto s posebnim naglaskom na stručni leksik

LITERATURA :Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:English for Humanities and Social Sciences I (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

32

ECTS: 2

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit


NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50završni pismeni ispit 0,75

Ukupno 2

33

NAZIV KOLEGIJA:

NJEMAČKI JEZIK I

KOD: SJNJ01



VODITELJ: Gordana Todorović, viša predavačicaGodina studija: 1. Sati tjedno


Semestar studija: I. seminari -OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja




govornog područja


- uočiti razlike u školskim sustavima Hrvatske i zemalja jemačkoggovornog područja- razlikovati opći leksik od akademskog- objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- opisati jednostavnim rečenicama strukturu svog studija

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen GrammatikHelbig/Buscha, Ubungsgrammatik DeutschWahrig: Deutsches W6rterbuchNjemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

ECTS: 2UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit



34

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,30kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20usmeni ispit 0,50

Ukupno 2

35

NAZIV KOLEGIJA:

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

KOD: TZK01, TZK02, TZK03, TZK04STATUS KOLEGIJA:Obvezni


VODITELJ: Željko Beissmann, predavač / Darko Pšihistal, predavačGodina studija: 1. i 2. Sati tjedno


Semestar studija: I.-IV. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletništva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogućnostima.1. Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja,

upoznavanje zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti; razvijanje osjećaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje čula sluha, vida i ravnoteže. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.

2. Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehaničke osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.

3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Razvoj određene športske igre u svijetu i kod nas, značaj igre, pravila i suđenje, igralište, uređaji i oprema, metodika, te testiranje motoričko-tehničkih dostignuća. Praktično: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.

4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metričke i ritmičke vježbe. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor).

5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zaštita prilikom vježbanja.

6. Izletništvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, načini kretanja, izbor i upotreba opreme, čuvanje prirode. Izgradnja priručnih objekata, vrste ognjišta i vatre. Terenske igre.

7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omogućiti studentima sa smanjenim tjelesnim mogućnostima adekvatne aktivnosti prilagođeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnim natjecanjima.

CILJEVI KOLEGIJA:Nastava tjelesne i zdravstvene kulture obvezna je u I. i II. godini studija, radi aktivnog vježbanja i odražavanja tjelesne kondicijeraznim oblicima i metodama rada stalno podizati kondicijsku i psihomotornu sposobnost organizma,- oslobađati i razvijati stvaralačke sposobnosti,- izgrađivati čvrste i trajne navike tjelesnog vježbanja kao i aktivan odnos prema fizičkoj

kulturi,

36

- kineziološkom aktivnošću postići rekreativno-korektivni učinak,- utjecati na daljnje razvijanje aerobnih sposobnosti,- postići kineziološku transformaciju osnovnih psihomotornih i funkcionalnih dimezija, - osposobiti studente da mogu samostalno organizirati aktivnosti fizičke kulture koje su u

funkciji zdravlja, radnih spsobnosti i što korisnijeg korištenja slobodnog vremena.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih sportova i

sportske rekreacije- pratiti i ponavljati zadane vježbe- izvoditi vježbe za razvoj i jačanje svih mišićnih skupina uz instrukciju profesora- samostalno izvoditi vježbe koje još nisu precizne i automatizirane.- steći znanje o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih - usvojiti osnovna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe- ciljano razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti potrebna za obavljanje

svakodnevnog zanimanja- postići optimalni odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva- biti osposobljen za održavanje antropoloških obilježja tijekom radnog vijeka- imati razvijenu svijest o uljudnim pravilima športskog ponašanja tijekom bavljenja

športskim aktivnostima i za vrijeme promatranja istih- biti osposobljen za primjenu športskih i rekreacijskih aktivnosti radi održavanja radne

sposobnosti i unapređenja kulture življenja- usvojiti i primjenjivati osnovno znanje o planiranju, programiranju i kontroli individualnog

procesa vježbanja- zadovoljiti potrebe osobne afirmacije u skupini a biti i osposobljen za timski rad- biti osposobljen za rješavanjem problema u hitnim situacijama- usvojiti i usavršiti motorička znanja kojima se po potrebi mogu prilagoditi novom radnom

okruženju i životnim situacijama- pojačanim tjelesnim vježbanjem regulirati negativno ponašanje-osloboditi se napetosti i

stresa- razumjeti i poštovati spolne, nacionalne i rasne razlike- povezivati više vježbi u jednu cjelinu, sastaviti i odraditi cijelu koreografiju, npr. aerobika

ECTS: 1

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija, studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispit

NAČIN POLAGANJA ISPITA: ispit se ne polaže nego se nakon obveznog pohađanja nastave dobiva potpis predavača

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Analiza uspjeha srudenata.

37

NAZIV KOLEGIJA:

OSNOVE JEZIČNE KULTURE



VODITELJ: prof. dr. sc. Branimir Belaj / doc. dr. sc. Goran Tanacković FaletarGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno: 4predavanja 2Vježbe 2

Semestar studija: II.

seminari

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Temeljni su programski sadržaji u okviru predmeta Osnove jezične kulture pojam norme i vrste normi, načela standardizacije i načela standardnosti, princip elastične stabilnosti, osnovica i nadgradnja standardnoga jezika, razlikovanje hrvatskoga standardnog jezika od hrvatskoga književnog jezika i književnih jezika Hrvata, razlikovanje puristički utemeljenoga pristupa normiranju leksika i značenjski (kontekstualno) utemeljenoga, osnovne činjenice iz povijesti hrvatskoga književnog jezika u 19. i 20. stoljeću, retoričke vrste, govorna kultura, etape u pripremi govora, logika u govoru, interpretativno čitanje te teorijski okvir hrvatskoga pravopisa. Seminarski dio nastave u okviru predmeta Osnove jezične kulture zamišljen je kao praktična primjena znanja iz hrvatskoga pravopisa i gramatike na tekstovima zasićenim pogreškama, odnosno studenti vježbaju lekturu teksta.

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je predmeta Osnove jezične kulture upoznati studente s osnovnim činjenicama iz povijesti hrvatskoga pravopisa, suvremene pravopisne problematike, upoznati ih s nastankom i razvojem standardnoga jezika, s osnovnim pojmovima iz teorije standardnoga jezika te s osnovnim retoričkim pojmovima. Studenti također moraju biti osposobljeni za praktičnu primjenu tih usvojenih znanja, odnosno za njihovu primjenu na tekstu.


- razlikovati razine jezičnoga opisa i njihove osnovne jedinice - analizirati jezične činjenice na svim razinama opisa- analizirati i rješavati pitanja koja se tiču pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika- razlikovati funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika- argumentirati odluke koje se tiču leksičkoga izbora u hrvatskome standardnom jeziku

svjesni njegove polifunkcionalne naravi- opisati jezične činjenice primjerenim metodama i metajezikom- definirati temeljne lingvističke pojmove i razumjeti njihovu važnost u jezičnom opisu.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Babić, S., Finka, B., Moguš, M.: Hrvatski pravopis, 4. izdanje, Zagreb, 1996.Barić, E. i dr.: Hrvatska gramatika, Zagreb, 1995.Škarić, I.: U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb, 1988.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Anić, V.: Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1994. te kasnija izdanjaAnić, V., Silić, J.: Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb, 2001.Babić, S., Finka, B., Moguš, M.: Hrvatski pravopis, 5., 6., 7. i 8. izdanjeKatičić, R.: Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992.

38

Katičić, R.: Načela standardnosti hrvatskoga književnoga jezika, Jezik, 43. god., br. 5, Zagreb, 1996.Melvinger, J.: Leksikologija, Osijek, 1989.Moguš, M.: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb, 1993.Zbornik radova, Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, 1999.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad (uspješan usmeni referat ili uspješan domaći pismeni rad).

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni i usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: organiziranje anonimne ankete među studentima po završetku nastave

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 1,05završni pismeni ispit 2,45

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (DOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50aktivnost na nastavi 1,00završni pismeni ispit 1,50

Ukupno 4

39

NAZIV KOLEGIJA:

STAROSLAVENSKI JEZIK I HRVATSKO GLAGOLJAŠTVO

KOD: HJ04



VODITELJI: izv. prof. dr. sc. Milica Lukić / Vera Blažević Krezić, asistentica, zn. nov.Godina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: II. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: I-osnove imenica muškoga i ženskog roda, u-osnove, v-osnove, n-, t-, s- -r-osnove. Glagolski oblici: imperfekt, aorist, imperativ, infinitiv i supin; participi; složeni glagolski oblici. Zamjenice – osobne i neosobne. Pridjevi. Brojevi. Nepromjenjive vrste riječi. Staroslavenska sintaksa – sročnost, sintaksa padeža, sintaksa rečenice.Značenje djela Ćirila i Metoda za slavenske narode. Osnovne značajke redakcija staroslavenskog jezika. Fenomen glagolizma u Hrvata. Staroslavenski na hrvatskome tlu. Slavenske i hrvatske inkunabule.

CILJEVI KOLEGIJA:Nastava staroslavenskog jezika upoznaje studente s bitnim elementima morfološkoga i sintaktičkoga ustrojstva prvog slavenskoga književnog jezika te ih uvodi u jezik tekstova pisanih hrvatskostaroslavenskim jezikom. Upoznaje studente sa značenjem djela Ćirila i Metoda za slavenske narode; tumači ulogu hrvatskih glagoljaša u čuvanju ćirilometodskog nasljeđa. Nastava ovoga kolegija osposobljuje studente za proučavanje povijesti hrvatskoga jezika, hrvatske dijalektologije i temelj je za upoznavanje slavenske poredbene gramatike.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- znati opisati i razumjeti fonološki, morfološki, sintaktički i leksički sustav

hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, s osobitim obzirom prema staroslavenskom jezičnom sustavu, ali i prema suvremenom hrvatskom književnom jeziku

- razlikovati triju jezičnih tipova hrvatskog staroslavenskog jezika: hrvatskocrkvenoslavenski (hrvatska inačica – redakcija staro(crkveno)slavenskog jezika), hrvatski (čakavski, kajkavski, štokavski), hrvatsko-staro(crkveno)slavenski

- uspostaviti vezu između triju jezičnih tipova hrvatskoga staroslavenskog jezika i žanrovske usmjerenosti tekstova koji su njima ostvareni (liturgijski, beletristički, pravni)

- imenovati i kronološki omeđiti srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske (književno-jezične i pismovne) kulture (ćirilometodsko naslijeđe u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi)

- pokazati znanje o procesima transliteracije (preslovljavanja) i transkripcije (ozvučenja, samostalnoga čitanja i pisanja) hrvatskocrkvenoslavenskih tekstova

- poznavati razvoj i osnovna obilježja (grafetičke značajke najpoznatijih spomenika) triju pismovnih sastavnica hrvatskoga srednjovjekovlja (glagoljica, ćirilica, latinica)

- na temelju osnovnih znanja o jezičnim i pismovnim značajkama i čimbenicima razvoja (promjene) studenti će lako identificirati najvažnije spomenike hrvatskoga srednjovjekovlja, ustanoviti pismo kojim su pisani, jezična obilježja te vrijeme njihova postanka

- studenti će samostalno pratiti odgovarajuću znanstvenu literaturu i kritički joj pristupati (osobito raznovrsnoj literaturi o književnojezičnoj kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja – položaju i značaju njezine glagoljične sastavnice, a potom i bosanične /hrvatska ćirilica/)

40

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Josip Bratulić i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 1. knjiga – Srednji vijek, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja na str: 146-217, 283-347)Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Divanimo, dakle postojimo, književnojezične i jezičnopovijesne studije, Matica hrvatska, Ogranak Osijek, 2014. (odabrana poglavlja na str: 171-193, 210-243)Stjepan Damjanović, Ivan Jurčević, Boris Kuzmić, Tanja Kuštović, Milka Lukić i Mateo Žagar, Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. Stjepan Damjanović, Slovo iskona – Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. (str. 143-307, od toga 89 str. zauzimaju ilustracije.) Stjepan Damjanović, Staroslavenski jezik (Četvrto, popravljeno i dopunjeno izdanje), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003. (str. 81-117) i (str. 128-182)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, (bilo koje izdanje), poglavlje: Srednjovjekovna književnost Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnost 2, Liber – Mladost, Zagreb, 1975. Treba proučiti ova poglavlja: Problemi jezika i stila (30-41) Hrvatski udio u općeslavenskoj (crkvenoslavenskoj) književnosti (45-56) Stjepan Damjanović, Hrvatski glagoljaši i počeci hrvatskoga književnog jezika, Croatica 37-38-39, Zagreb 1993 (str. 93-106) Tandarić, J., Hrvatskoglagoljska liturgijska književnost, Kršćanska sadašnjost i Provincijalat franjevaca trećoredaca, Zagreb, 1993. Hamm, J., Hrvatski tip staroslavenskog jezika, "Slovo" 13, Zagreb, 1963., str. 43.-68. Nazor, A., Hrvatskoglagoljske inkunabule, u povodu 500. obljetnice brevijara Blaža Baromića (1483-1993), Croatica br. 37/38/39, Zagreb, 1993., str. 229.-258. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, MH, Zagreb, 1994. Ivan Jurčević, Jezik hrvatskoglagoljskih riskanih brevijara, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek 2002

ECTS: 6* bodovaUVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit (1 bod), položen usmeni ispit (2 boda), položen kolokvij (1 bod), aktivnost (1 bod)

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit, kolokvij

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Na početku semestra upoznati studente s izvedbenim planom i programom rada.Pratiti pohađanje nastave (potpisi studenata na svim predavanjima i vježbama).Evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave 1,50Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (nastavne zadaće, pismene provjere u obliku kolokvija)

1,00

Završni pismeni ispit 1,50Završni usmeni ispit 2,00

Ukupno 6

41

*Odluka Senata od 29. listopada 2007.g.

42

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA MORFOLOGIJA



VODITELJ: prof. dr. sc. Sanda Ham / doc. dr. sc. Jadranka MlikotaGodina studija: 1. i 2. Sati tjedno

ukupno:4

predavanja 3*vježbe 1*

Semestar studija: II. i IV. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Morfologija I morfonologija, morfem, morf, alomorf, oblična osnova I nastavak, fonološke I morfonološke alternacije, vrste riječi.Imenice, leksička I gramatička obilježja imenica (rod, broj, padež, živost); imenička sklonidba: a-vrsta, e-vrsta, i-vrsta, alomorfizam osnova I nastavaka; naglasna obilježja imenica.Pridjevi, leksička I gramatička obilježja pridjeva (rod, broj, padež, stupnjevanje, određenost, neodređenost); pridjevno-zamjenička sklonidba; sklonidba I upotreba određenih pridjeva, sklonidba I upotreba neodređenih pridjeva, alomorfizam nastavaka: navesci; stupnjevanje, alomorfizam osnova I nastavaka; naglasna obilježja pridjeva.Zamjenice, leksička I gramatička obilježja; imeničke zamjenice, pridjevne zamjenice; osobne, povratna, posvojne, povratno-posvojna, pokazne, upitno-odnosne, neodređene; naglasna obilježja zamjenica. Brojevi, redni I glavni, sklonidba brojeva, brojevne imenice I pridjevi. Naglasna obilježja brojeva.Glagoli, leksička obilježja glagola, gramatička obilježja glagola (osoba, rod, broj, vid, vrijeme, način, stanje, prijelaznost/ neprijelaznost/povratnost), glagolske osnove I nastavci, _iterature, glagolska vremena (_iterat, perfekt, aorist, _iteratur, pluskvamperfekt, _itera, _itera egzaktni) glagolski načini (indikativ, optativ, kondicional I. I II., _iterature), glagolski pridjevi (radni I trpni), glagolski prilozi (prošli I sadašnj), aktivni I pasivni gl. oblici, glagolske vrste I razredi, naglasni tipovi glagola.Prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice, modalne riječi.

CILJEVI KOLEGIJA:upoznati studente:- s morfologijom kao jezikoslovnom znanošću I njezinim odnosom prema drugim

jezikoslovnim znanostima- sa sklonidbenim sustavom I normom hrvatskoga književnoga jezika, a putem usvojenih

znanja osposobiti ih:- za samostalan I kritički pristup znanstvenoj literature, - za uspješno obavljanje lektorskih poslova (pisanih, usmenih)- za uspješnu izvedbu osnovnoškolskih i/ili srednjoškolskih nastavnih programa.

ISHODI UČENJA:Studente osposobiti - za razumijevanje temeljnih morfoloških i morfonoloških pojmova i uočavanje odnosa

među morfološkim jedinicama; za sagledavanje morfološkoga sustava u sinkronijskom presjeku

- za samostalan i kritički pristup morfološkoj hrvatskoj normi (osobito za valjanu normativnu prosudbu dvostrukosti ili trostrukosti u sklonidbi i sprezanju)

- za samostalan i kritički pristup kroatističkoj morfološkoj jezikoslovnoj literaturi - za uspješno obavljanje lektorskih poslova (pisanih, usmenih)

43

- za uspješnu izvedbu osnovnoškolskih i/ili srednjoškolskih nastavnih programa.LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Povijesni pregled, glasovi I oblici hrvatskoga književnog jezika, HAZU, Zagreb, 1991.Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje, Zagreb, 1995. (ili novije izdanje)S. Težak, S. Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:S. Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2002.D. Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.M. Znika, Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku, Zagreb, 2002.Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999.S. Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Zagreb, 1991.S. Težak, Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Zagreb, 1999.S. Težak, Hrvatski naš (ne)podobni, Zagreb, 2004.S. Babić, Hrvatska jezikoslova čitanka, Zagreb, 1991.S. Babić, Hrvatski jučer I danas, Zagreb, 1995.S. Babić, Hrvanja hrvatskoga, Zagreb, 2004.Iz navedenih se jezičnih savjetnika (4.-9.) studentima preporučuju pojedini dijelovi odnoseći se na sadržaj predmeta. Student je dužan pratiti jezikoslove časopise, prema vlastitomu izboru: Jezik, Filologija, Suvremena lingvistika, Radovi zavoda za slavensku filologiju ili Radovi literatur za hrvatski jezik I jezikoslovlje.

ECTS: 6 (jednopredmetni), 4 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad , položen kolokvij.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni ispit, usmeni ispit, kolokvijIspit je pismeni i usmeni. Ispitna se ocjena oblikuje od ocjene na kolokviju, pismenom dijelu ispita i usmenom dijelu ispita. Ako je student redovito pohađao nastavu, kolokvirao i položio pismeni ispit s najvišom ocjenom, može biti oslobođen usmenoga dijela ispita.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Naučeno se provjerava dvama kolokvijima.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,60kolokvij 0,60referat 0,60završni pismeni ispit 1,60završni usmeni ispit 1,60

Ukupno 6STUDIJSKA OBVEZA (DOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,60kolokvij 0,60referat 0,60završni pismeni ispit 1,10završni usmeni ispit 1,10

Ukupno 4

*Odluka Senata od 29. listopada 2007.g.

44

NAZIV KOLEGIJA:

OSNOVE TEORIJE KNJIŽEVNOSTI II.

KOD: HK02



VODITELJI: izv. prof. dr. sc. Kristina PeternaiGodina studija: 1. i 2. Sati tjedno

ukupno:3


Semestar studija: II. i III. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kolegij je uvodnog karaktera, bavit će se u teorijskim pristupima književnosti i na njima temeljenim načinima čitanja književnih tekstova. Posebna pozornost bit će usmjerena na pripovijedanje, odnosno na pojmove čitanja i čitatelja, pripovijedanja i pripovjedača, teksta, konteksta, diskurza, priče i slična.Radit će se na književnim predlošcima iz hrvatske i svjetske književnosti, prema dogovoru sa studentima.

CILJEVI KOLEGIJA: Cilj kolegija jest da studente upozna sa suvremenim književnim teorijama i na njima temeljenim načinima čitanja književnih tekstova, odnosno da ih u neposrednom radu s tekstom student nauči prepoznati na predlošcima.


- nabrojati suvremene teorijske pristupe književnosti- objasniti osnovne značajke pojedinog teorijskog pristupa- razlikovati čitanja književnih tekstova s obzirom na teorijski pristup- primijeniti teorijska znanja u analizi književnih predložaka-

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Terry Eagleton, Književna teorija, SNL, Zagreb,1987.Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, MH, Zagreb, 1999.Vladimir Biti, ur. Politika i etika pripovijedanja, Sveučilišna naklada, Zagreb, 2003.Vladimir Biti, ur. Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Milivoj Solar, Književni leksikon, MH, Zagreb, 2011.Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, MH, Zagreb, 2000.Gina Wisker, Ključni pojmovi postkolonijalne književnosti,AGM, Zagreb, 2010.Judith Butler, Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.Lubomir Doležel, Poetike Zapada, Sarajevo 1991. Terry Eagleton 2005. Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb.

ECTS: 5 UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, uspješan usmeni referat, seminarski rad u pisanoj formi, redovita priprema zadane građe, sudjelovanje u diskusiji na seminarima.

45


NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listići

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20seminarsko izlaganje (usmeno) 1,00seminarski rad 1,00završni pismeni ispit 1,80

Ukupno 5

46

NAZIV KOLEGIJA:

STARA HRVATSKA KNJIŽEVNOST IIHrvatski manirizam i barokna književnost

KOD: HK05 JP HJ32 DPSTATUS KOLEGIJA:Obvezni

STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmtni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

VODITELJI: prof. dr. sc. Milovan Tatarin / doc. dr. sc. Krešimir Šimić prof. dr. sc. Zlata Šundalić / Ivana Pepić, asistenticaGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: II. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Opće odrednice političkog i kulturnog života hrvatskih zemalja početkom 17. stoljeća (rascjepkanost, podčinjenost stranim suverenitetima, utjecaj katoličke obnove i isusovaca na proširenje hrvatskoga kulturnog i književnog područja). Vjesnici novoga stila (manirizma) na prijelazu stoljeća (H. Mažibradić, P. Primović, S. Đurđević, J. Baraković). Manirizam kao tipološka i historijska kategorija, odnos književnosti i zbilje, odnos prema tradiciji, autotematičnost, formalni manirizmi. Barok i inačice hrvatskoga književnog baroka, predstavnici. Žanrovi hrvatske barokne književnost (lirika, ep, poema, melodrama). Barok kao potonulo kulturno dobro. Lirika Ivana Bunića Vučića i Ignjata Đurđevića. Osman Ivana Gundulića. Drame 17. stoljeća. Religiozna i komična poema.

CILJEVI KOLEGIJA:Student treba steći književnopovijesna, književnojezična i književnokulturna znanja kako bi mogao samostalno interpretirati djela hrvatske književnosti 17. stoljeća.


- definirati vremensko trajanje hrvatskoga književnog baroka- opisati povijesno-sociološke odrednice pojave manirizma i baroka- argumentirati razlike među historijskom i tipološkom koncepcijom baroka- opisati žanrovski sustav (lirika, epika, drama)- usporediti lirske tekstove renesanse i baroka i izvesti zaključke o poetičkoj različitosti

te argumentirati tezu da je riječ u poetološkom smislu različitim razdobljima- napraviti tipologiju epike u stihu kao dominantnog žanra razdoblja- analizirati reprezentativne predloške- sintetizirati znanja o razdoblju

LITERATURA ZA JEDNOPREDMETNI STUDIJ:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Zoran Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb, 1975.Zoran Kravar, Stil hrvatskoga književnog baroka, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zagreb, 1978, str. 223–240.Pavao Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split, 1979.Slobodan P. Novak, Vučistrah i dubrovačka tragikomedija, Split, 1979.Zoran Kravar, Barokni opis, Zagreb, 1980.Dunja Fališevac, Dživo Bunić Vučić, Zagreb, 1987.Rafo Bogišić, Hrvatska pastorala, Zagreb, 1989.Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Dubrovnik, 1993.Pavao Pavličić, Studije o Osmanu, Zagreb, 1996.

47

Pavao Pavličić, Skrivena teorija, 2006.

LITERATURA ZA DVOPREDMETNI STUDIJ:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Marin Franičević – Franjo Švelec – Rafo Bogišić, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Zagreb, 1974. (Hrvatska književnost sedamnaestog stoljeća, str. 175–292; Književnost prosvjetiteljstva, str. 293–376)Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od XVI do XVIII stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb, 1978.Zoran Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb, 1975.Pavao Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split, 1979.Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 1989, ²2007.Zoran Kravar, Nakon godine MDC, Dubrovnik, 1993.Pavao Pavličić, Studije o Osmanu, Zagreb, 1996.Dunja Fališevac, Kaliopin vrt, Split, 1997.Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Split, 2002.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminara. Položen usmeni ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit.


STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50priprema za nastavni sat 0,50usmeni kolokvij 1,00završni usmeni ispit 2,50

Ukupno 6STUDIJSKA OBVEZA (DOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50kontinuirano praćenje (tjedni kolokviji - lektire) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent završnom pismenom ispitu 1,50seminarski rad 0,50završni usmeni ispit 0,50

Ukupno 4

48

NAZIV KOLEGIJA:

ENGLESKI JEZIK II

KOD: SJE02



VODITELJ: Dubravka Kuna, viša predavačicaGodina studija: 1. Sati tjedno







govornog područja


- objasniti uporabu pasiva u stručnom tekstu te ga pravilno prevoditi s hrvatskog na engleski jezik i obrnuto

- razlikovati i opisati različite grafičke prikaze u akademskom diskursu (grafove, dijagrame, tablice) služeći se odgovarajućim leksikom

- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski jezik i obrnuto

- prevoditi jednostavnije stručne tekstove

LITERATURA :Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:English for Humanities and Social Sciences II (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

49




STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50završni usmeni ispit 0,75

Ukupno 2

50

NAZIV KOLEGIJA:

NJEMAČKI JEZIK II

KOD: SJNJ02






OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja




govornog područja


- objasniti uporabu pasiva i gerundiva u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi- pisati kratke zaključke- sudjelovati u kraćim diskusijama




NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:

51

Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave 0,30Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20Usmeni ispit 0,50

Ukupno 2

52

NAZIV KOLEGIJA:

POVIJEST HRVATSKOGA GRAMATIČKOG SUSTAVA

KOD: HJ05STATUS KOLEGIJA:Obvezni


VODITELJI: prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić / dr. sc. Silvija Ćurak, viša asistentica, zn. nov.Godina studija: 2. Sati tjedno

ukupno: 4


Semestar studija:III.

seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Proučava fonološki i morfološki razvoj hrvatskoga jezika od praslavenskoga sustava.Proučavaju se promjene hrvatskoga vokalizma i konsonantizma nastale u vremenu, kao i morfonološke promjene.Posebna je pozornost posvećena razvoju hrvatske akcentuacije.Kolegij obuhvaća i razvoj hrvatskih pisama, posebno prilagodba hrvatske latinice hrvatskom fonološkom sustavu. Kolegij opisuje i promjene u hrvatskoj morfologiji i sintaksi od početaka do danas.Poseban je osvrt na promjenjive vrste riječi, i to:- povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi imenica- povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi zamjenica- povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi pridjeva- povijesni pregled promjena nastalih u glagolskim oblicima- povijesni pregled sintaktičkih promjena (u sintaksi padeža, redu riječi i dr.)- opis starohrvatskoga morfološkoga i sintaktičkoga sustava na temelju usporedne

metode

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je kolegija upoznati studente s povijesnim razvojem hrvatske fonologije, akcentuacije, morfologije, sintakse i leksikologije. Time će studenti dobiti temeljna znanja iz razvoja hrvatskoga gramatičkoga sustava, a bit će im olakšano i razumijevnje hrvatskih tekstova starijih razdoblja. Cilj je kolegija i upoznavanje studenata sa suvremenom metodologijom dijakronijskoga pristupa proučavanju hrvatskoga jezika. Osposobljuje studente za samostalan teorijski rad, za kritički i stvaralački odnos spram jezične teorije. Kolegij također studente upoznaje s praktičnim oblicima rada, sa suvremenim sredstvima i pomagalima koja se upotrebljavaju pri analizi starih tekstova, npr. računalna obrada teksta, izrada čestotnika i sl.


- znati razvoj hrvatskoga vokalizma i konsonantizma- znati razvoj hrvatskoga naglasnoga sustava- znati razvoj hrvatskoga morološkoga sustava- postići razumijevanje hrvatskih tekstova od najstarijih razdoblja do 19. stoljeća- naučiti vještinu obilježbe naglasaka na starim hrvatskim tekstovima- prepoznati narječnu stilizaciju starih hrvatskih tekstova


53

Kolenić, Ljiljana: Pogled u strukturu hrvatske gramatike (od Kašiceve do Tkalčićeve), Pedagoški fakultet, Osijek 2003.Moguš, Milan: Fonološki razvoj hrvatskoga književnog jezika, Matica hrvatska, Zagreb 1971.Moguš, Milan: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Globus, Zagreb 1995.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Lukežić, Iva: Prilog raspravi o genezi hrvatskih narječja, Fluminensia , Rijeka 1996., 223-236.Stolac, Diana: Sintaksa Bartola Kašića, Fluminensia 3, Rijeka 1991., 169-175.

ECTS: 6UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, seminarski rad, pohađanje nastave, pohađanje vježbiSeminarska obveza uključuje akcentiranje teksta iz stare hrvatske književnosti starom hrvatskom akcentuacijom; transkripciju starohrvatskoga teksta pisanoga latinicom: jednoga iz sjeverne i jednoga iz južne zone. Na temelju zadanoga teksta student mora navesti razlike u hrvatskoj morfologiji od vremena nastanka teksta do danas.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Aktivnost studenata prati se i procjenjuje tijekom cijeloga nastavnoga procesa, te se svaki od programom predviđenih zadataka vrjednuje kao sastavni dio konačne ocjene.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) 1,00kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) 2,00završni usmeni ispit 2,00

Ukupno 6

54

NAZIV KOLEGIJA:

OSNOVE TEORIJE KNJIŽEVNOSTI

KOD: HK29


STUDIJ: Dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

VODITELJI: izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai AndrićGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: III. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kolegij će se baviti pitanjima metodologije proučavanja književnosti kao sistema, kroz sinkronijski i dijakronijaki princip: sinkronijski kao vid klaifikacije književnosti uobličen u teorije o rodovima i vrstama (ranije poetika, danas genologija), odnosno dijakronski, kroz postupke periodizacije književnosti.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente sa zadaćom klasifikacije književnosti, načelima klasifikacije, usmenom i pisanom kniževnosti, rod/vrsta/podvrsta/žanr, poezija/proza/drama, književne epohe, razdoblja i pravci, s naglaskom na suvremenim modelima i načelima klasifikacije, odnosno na pitanju je li klasifikacija književnosti danas moguća.


- usporediti različite pristupe klasifikacije književnosti - razlikovati sinkronijski vid klasifikacije književnosti od dijakronijskog - prosuditi kojoj klasifikacijskoj grupi pripada stanovito književno djelo- nabrojati suvremene teorijske pristupe književnosti- primijeniti teorijska znanja u analizi književnih predložaka

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Jonathan Culler, Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001.Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.Terry Eagleton, Književna teorija, SNL, Zagreb,1987.Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, MH, Zagreb, 1999.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Milivoj Solar, Književni leksikon, MH, Zagreb, 2011.Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, MH, Zagreb, 2000.Zdenko Lešić, Teorija književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2009.Alenka Zupančič, Ubaci uljeza: o komediji, Meandar, Zagreb, 2011.Gina Wisker, Ključni pojmovi postkolonijalne književnosti,AGM, Zagreb, 2010.Judith Butler, Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb, 2000.Kristina Peternai, Učinci književnosti, Disput, Zagreb, 2005.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, uspješan usmeni referat, seminarski rad u pisanoj formi, redovita priprema zadane građe, sudjelovanje u diskusiji na seminarima.


55


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,60seminarsko izlaganje (usmeno) 0,50seminarski rad 0,50završni pismeni ispit 1,40

Ukupno 4

56

NAZIV KOLEGIJA:

POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA

KOD: HJ10



VODITELJI: prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo / Tena Babić Sesar, asistentica, znanstvena novakinjaGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno: 4predavanja 2vježbe 2

Semestar studija: III. seminari -OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kolegij Povijest hrvatskoga jezika obuhvaća dvije cjeline:Prva cjelina proučava fonološki i morfološki razvoj hrvatskoga jezika od praslavenskoga sustava.Proučavaju se promjene hrvatskoga vokalizma i konsonantizma nastale u vremenu, kao i morfonološke promjene.Posebna je pozornost posvećena razvoju hrvatske akcentuacije.Kolegij obuhvaća i razvoj hrvatskih pisama, posebno prilagodba hrvatske latinice hrvatskom fonološkom sustavu. Kolegij opisuje i promjene u hrvatskoj morfologiji i sintaksi od početaka do danas.Poseban je osvrt na promjenjive vrste riječi, i to:- povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi imenica- povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi zamjenica- povijesni pregled promjena nastalih u sklonidbi pridjeva- povijesni pregled promjena nastalih u glagolskim oblicima- povijesni pregled sintaktičkih promjena (u sintaksi padeža, redu riječi i dr.)- opis starohrvatskoga morfološkoga i sintaktičkoga sustava na temelju usporedne metodeDruga cjelina kolegija Povijest hrvatskoga jezika obuhvaća opći uvod u povijesni razvoj hrvatskoga jezika, a prožimljući se s povijesti književnosti obuhvaća kulturološku i stilističku stranu jezika. Kolegij studente upoznaje s razvojem hrvatskih pisama kroz stoljeća (glagoljica, ćirilica, bosančica, latinica), pruža opći uvid u povijesni pregled hrvatskih gramatika i rječnika te upoznaje hrvatska jezikoslovna djela kroz povijest (primjerice ona o reformi hrvatske latinice).Kulturološki pristup sastoji se iz sljedećih cjelina:- Jezik hrvatskoga srednjovjekovlja od početka pismenosti do kraja 15. stoljeća, uporaba

glagoljice u tekstovima toga razdoblja, pojava ćirilice u 12. stoljeću i latinice u 14. stoljeću; prevlast čakavštine kao prevladavajućeg književnojezičnog izraza.

- Jezik 15. i 16. stoljeća, i to: splitski krug (M. Marulić), zadarski krug (P. Zoranić, B. Karnarutić), hvarski krug (P. Hektorović, H. Lucić, M. Pelegrinović), dubrovački krug (Dž. Držić, M. Vetranović); početci kajkavskoga književnog izraza (A. Vramec, I. Pergošić); trodijalektalna osnovica hrvatske pismenosti i književnosti, uzmicanje glagoljice; romanski i mađarski uzori u latiničkoj grafiji u Hrvata; prvi reformatori hrvatske latinice (P. Hektorović, Š. Budinić), prvi hrvatski rječnik Fausta Vrančića.

- Jezik hrvatskih protestantskih pisaca (M. Vlačić, P.P. Vergerije, S.K. Istranin).- Jezik 17. stoljeća, i to: dubrovački krug (I. Gundulić), ozaljski krug i kajkavski krug. Pojava

prvih hrvatskih gramatika i razvoj leksikografije. Prevlast štokavštine u južnoj Hrvatskoj i njezino širenje. Kajkavski književni jezik.

- Predpreporodno razdoblje. Odnos iliraca prema kontinuitetu hrvatskoga književnog jezika. Napuštanje kajkavšitne.

57

- Jezični razvoj od polovice do kraja 19. stoljeća. Borba filoloških škola: zagrebačke, zadarske i riječke. Nastup škole hrvatskih vukovaca.

- Hrvatski književni jezik u 20. stoljeću. Dijalektalna poezija. Hrvatski jezik u NDH. Rječnici i gramatike u 20. stoljeću. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je upoznati studenta sa svekolikom povijesti hrvatskoga jezika, s povijesti fonološkoga, morfološkoga, sintaktičkoga, leksičkoga sustava te s kulturološkom povijesti hrvatskoga jezika. Omogućiti studentu razumijevanje starih hrvatskih tekstova i razumijevanje povijesnoga tijeka razvoja hrvatskih jezikoslovnih djela. Cilj je upoznavanje studenata sa suvremenom metodologijom u proučavanju povijesti jezika. Osposobljuje studente za samostalan teorijski rad, za kritički i stvaralački odnos spram jezične teorije. Kolegij također studente upoznaje s praktičnim oblicima rada, sa suvremenim sredstvima i promagalima koja se upotrebljavaju pri analizi starih tekstova, npr. računalna obrada teksta, izrada čestotnika i sl.

ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:- samostalno opisati stare hrvatske tekstove - usvajanjem znanja o razvoju hrvatske latiničke grafije studenti će moći napraviti

transkripciju i transliteraciju starih hrvatskih tekstova- jezično analizirati stare hrvatske tekstove na svim jezičnim razinama (fonološka,

morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička)- definirati i opisati naglasni sustav starih hrvatskih tekstova te biti osposobljeni za pomoć

u usvajanju izgovaranja starih hrvatskih tekstova (npr. glumcima)- samostalno analizirati i opisati stare hrvatske rječnike- opisati stare hrvatske gramatike i usporediti ih sa suvremenim hrvatskim gramatikama - definirati i razlikovati razvojne procese hrvatske jezično-književne povijesti - argumentirati stečena znanja i vje �tine za samostalno izvođenje nastave iz povijesti

hrvatskoga jezika.

Dalibor Brozović, Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, u: Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Liber, Zagreb, 1978., str. 9–83.Ljudevit Jonke, Književni jezik u teoriji i praksi, Nakladni zavod znanje, Zagreb, 1965.Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.Milan Moguš, Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, Zagreb, 1969., str. 61–81.Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika (3. prošireno hrvatsko izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009.Milan Moguš, Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010.Povijest hrvatskoga jezika 2 (16. stoljeće), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2011. Povijest hrvatskoga jezika 3 (17. I 18. stoljeće), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2013.Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnoga jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz književnih škola i njihovih izvora, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.Josip Vončina, Analize starih hrvatskih pisaca, Čakavski sabor, Split, 1977.Josip Vončina, Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, Zagreb, 1985, str. 7–88.Josip Vončina, Jezična baština, Književni krug, Split,1988.

58

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Faust Vrančić, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Venetiis 1595. (pretisak), Novi Liber, Zagreb, 1992.Juraj Habdelić, Dikcionar (pretisak), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1989. Ardelio Della Bella, Dizionario italiano-latino-illirico, Venecija, 1728.Ivan Belostenec, Gazophylacium, seu latino-illyricorum onomatum aerarium (pretisak), Liber – Mladost, Zagreb, 1972.Ivan Belostenec, Gazophylacium illyrico-latinum (pretisak), Liber – Mladost, Zagreb, 1973.Andrija Jambrešić, Lexicon latinum (pretisak), Zavod za hrvatski jezik, Zagreb, 1992. i pogovor Antuna Šojata Latinsko-hrvatsko-njemačko-madžarski rječnik Franje Sušnika i Andrije JambrešićaBogoslav Šulek, Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja (pretisak), Globus, Zagreb, 1990. (Predgovor i Zaglavak)

STARE HRVATSKE GRAMATIKE Bartol Kašić, Institutiones linguae illyricae (pretisak), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2003.Jakov Mikalja, Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovaraju se riječi slovinske. Latinski i Diacki – Gramatika talijanska ukratko ili Kratak nauk za naučiti latinski jezik (popratna studija i tekstovi Darije Gabrić-Bagarić i Marijane Horvat), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008. Ardelio Della Bella, Talijansko-latinsko-ilirski rječnik: kojemu prethodi nekoliko uputa za pisanje i lakše čitanje ilirskih riječi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2006. Šime Starčević, Nova ricsoslovica iliricska, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2002. Vjekoslav Babukić, Osnova slovnice slavjanske narčja ilirskoga, Danica II, 10–15, 1836.Blaž Tadijanović, Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik (1761.): jezikoslovni priručnik Blaža Tadijanovića, Institut za hrvatski jezik i književnost, Zagreb, 2013.Matija Antun Reljković, Nova slavonska i nimačka gramatika, Zagreb, 1767.Marijan Lanosović, Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, Osijek, 1778.

ECTS: 4*UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad, pohađanje nastaveSeminarski rad: obradba jednoga jezikoslovnoga djela iz povijesti hrvatskoga jezika (gramatike, rječnika ili rasprave).



STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50završni pismeni ispit 2,50

Ukupno 4

59

NAZIV KOLEGIJA:

STARA HRVATSKA KNJIŽEVNOST IIIHrvatska književnost 18. stoljeća

KOD: HK06



VODITELJI: prof. dr. sc. Milovan Tatarin / doc. dr. sc. Krešimir ŠimićGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: III. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Utjecaj političkih i filozofskih struja 18. stoljeća na književnokulturni život, a posebno utjecaj njegove prosvjetiteljsko-znanstvene usmjerenosti (prevlast učenosti, zanimanje za historiografiju, filologiju, leksikografiju, zanimanje za kulturnu prošlost). Slabljenje regionalizma i postupno jačanje međusobne povezanosti hrvatskih krajeva; ulazak sjevernih krajeva, osobito Slavonije, u maticu nacionalne književnosti. Osamnaesto stoljeće u hrvatskoj književnosti kao vrijeme razlika i suprotnosti, izrazitog pluraliteta tema, ideja, ali i književnih oblika i stilova (barok, rokoko, neoklasicizam, romantizam), vrijeme u kojemu nastaju i pobožno-didaktički, i poučno-prosvjetiteljski, i prigodničarski, i znanstveni tekstovi različitih usmjerenja, ali s naglaskom na tendenciji posvjetovljavanja svih tijekova književnosti.. Frančezarija, talijanarija i domaća drama u Dubrovniku, školska drama u sjevernoj Hrvatskoj.CILJEVI KOLEGIJA:Student treba steći književnopovijesna, književnojezična i književnokulturna znanja kako bi mogao samostalno čitati, prosuđivati i interpretirati djela hrvatske književnosti 18. stoljeća, kako u odnosu na književno razdoblje, tako i u odnosu na književnoteorijske postavke.ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- opisati povijesno-sociološke odrednice razdoblja- definirati stilski i poetički pluralizam hrvatske književnosti 18. stoljeća- opisati razlike među različitim sredinama s obzirom na žanrove i stilske postupke

(dalmatinska, dubrovačka, kajkavska, slavonska)- definirati korpus tekstova s obzirom na njihovu generičku pripadnost- usporediti tekstove nastale u 18. stoljeću s onima iz prijašnjih razdoblja te definirati

razlike u razumijevanju funkcije književnosti- analizirati reprezentativne predloške- razlikovati vrste s izvanestetičkim zadaćama od onih u kojima je dominantna estetska

funkcija jezika

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Mihovil Kombol, Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb, 1945, ²1961.Tomo Matić, Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije Preporoda, HAZU, Zagreb, 1945.Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost od XVI do XVIII stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.Marin Franičević – Franjo Švelec – Rafo Bogišić, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti 3, Zagreb, 1974. (Književnost prosvjetiteljstva, str. 293–376)Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Split, 2002.Dunja Fališevac, Kaliopin vrt II, Split, 2003. (poglavlja: Epika 18. stoljeća između visokog i niskog, elitnog i pučkog; Konzervativizam i tradicionalizam Grabovčeva Cvita razgovora; Reljkovićev Satir kao demokratsko-prosvjetioteljski spjev; »Ženska književnost« u Dubrovniku 18. stoljeća; Demokratizacija i sekularizacija hrvatske književne kulture: počeci

60

svjetovne proze)ECTS: 6*UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminara. Položen usmeni ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50priprema za nastavni sat 0,50usmeni kolokvij 1,00završni usmeni ispit 2,50

Ukupno 6

* Odluka Senata od 29. listopada 2007.g.

61

NAZIV KOLEGIJA:

NOVA HRVATSKA KNJIŽEVNOST I

KOD: HK07 JP HK30 DPSTATUS KOLEGIJA:Obvezni

STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmentni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

VODITELJ: doc. dr. sc. Dubravka Brunčić / doc. dr. sc. Ivan TrojanGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: III. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kolegij je usmjeren iščitavanju i povijesnom lociranju korpusa hrvatskog književnog romantizma, esteticizma, Moderne, s fokusiranog aspekta poetske produkcije. Autori čije će se opuse i poetičke, te estetske odrednice proučavati, su slijedeći: Adam Filipović Heldentalski, Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović, Petar Preradović, Juraj Tordinac, Jagoda Brlić, Ljudevit Gaj, Stjepan Marjanović, Antun Mihanović, Pavao Štoos, Ivan Mažuranić, Mato Topalović, Dragutin Rakovac, Stjepan Ilijašević, Vladimir Nikolić, Napoleon Špun Strižić, Silvije Strahimir Kranjčević, Ferdo Juzbašić, Hugo Badalić, August Harambašić, Vladimir Jelovšek Teharski, Antun Nemčić, Franjo Ciraki, Ilija Okrugić, Janko Polić Kamov, Ivo Kršić, Ivan Kozarac, Antun Gustav Matoš, Vladimir Vidrić, Fran Galović, Vladimir Nazor, Milan Begović.

CILJEVI KOLEGIJA: Fokusiranje dominantnih i specifičnih autorskih i poetičkih tijekova u nacionalnom korpusu kao i europskom kontekstu stanja književnosti 19. i početka 20. stoljeća.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- usporediti različite pristupe periodizaciji hrvatske književnosti 19. stoljeća- primijeniti temeljnu literaturu na književne predloške- definirati i objasniti osnovne značajke romantizma i protorealizma kao stilskih formacija- razlikovati stilsko-poetičke odrednice ranoga i kasnog romantizma- prepoznati obilježja žanrovskoga sustava romantizma i protorealizma- razlikovati književne tekstove romantizma i protorealizma od književnih tekstova koji

pripadaju drugim stilsko-poetičkim paradigmama

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Aleksandar Flaker: Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.Miroslav Šicel: Povijest hrvatske književnosti. Knjiga I (Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe), Naklada Ljevak, Zagreb, 2004. Antun Barac: Hrvatska književnost I. Književnost ilirizma, Zagreb, 1964.Marijan Bobinac: Uvod u romantizam, Leykam inernational, Zagreb, 2012.Josip Užarević (ur.): Romantizam i pitanja modernoga subjekta, Disput, Zagreb, 2008.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Dubravko Jelčić: Hrvatski književni romantizam, Školska knjiga, Zagreb, 2002.Milorad Živančević, Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, 4: Ilirizam – Realizam. Zagreb, 1975.Dani hvarskog kazališta - Hrvatska književnost u doba preporoda (Ilirizam, romantizam), ur. N. Batušić, Književni krug, Split, 1998.Nikola Batušić: Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1976.

62

Miroslav Šicel: Prilog problematici romantizma u hrvatskoj književnosti, Umjetnost riječi, br. 1-2, 1970, str. 241-249.Krešimir Nemec: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb: 1994; ²1999.Miroslav Šicel: Problem periodizacije hrvatske književnosti 19. st. (s obzirom na ostale europske književnosti), Croatica, br. 37/38/39, str. 341-359.Ivo Frangeš: O metodologiji povijesti hrvatske književnosti, Umjetnost riječi, br. 3, Zagreb, 1967, str. 207-216.Viktor Žmegač: Problematika književne povijesti, u: Z. Škreb, A. Stamać: Uvod u književnost, Grafički zavod hrvatske, Zagreb, 1983, str. 37-92.Mirko Tomasović: Pjesnici hrvatskog romantizma, Erasmus, Zagreb, 1995.Dean Duda: Priča i putovanje, Zagreb, 1998.

ECTS: 6 (jednopredmetni), 4 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad (uspješan usmeni referat+uspješan domaći pismeni rad)

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit, usmeni ispit


STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,60kontinuirano praćenje (čitanje literature, aktivnost na nastavi) 0,50seminarski rad 0,90kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji) 1,30završni usmeni ispit 1,70

Ukupno 6STUDIJSKA OBVEZA (DOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na seminarskoj nastavi 0,60referat 0,45esej 0,23kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku kolokvija) 1,04završni usmeni ispit 0,58

Ukupno 4

63

NAZIV KOLEGIJA:

ENGLESKI JEZIK III

KOD: SJE03



VODITELJ: doc. dr. sc. Biljana Oklopčić/Dubravka Kuna, viša predavačicaGodina studija: 2. Sati tjedno


Semestar studija: III. seminari -





govornog područja


- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te karakteristična rečenična vezna sredstva, pravilno ih rabiti i prevoditi

- prepoznavati i pravilno rabiti gramatičke strukture u stručnim tekstovima s posebnim osvrtom na pasiv i participne konstrukcije

- samostalno obraditi leksičku i gramatičku strukturu jednog znanstvenog članka na engleskom jeziku po izboru s naglaskom na kolokcijskom potencijalu zadanih imenica (npr. research, study, analysis) prevođenju rečenica s pasivnim konstrukcijama te prevođenju pola stranice teksta po izboru

- usmeno prepričati ciljeve, metodologiju i rezultate znanstvenog istraživanja na temelju obrađenog znanstvenog članka na engleskom jeziku

LITERATURA :Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:English for Humanities and Social Sciences III (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.

64

Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.




STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75kontinuirano provjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,50završni pismeni ispit 0,75

Ukupno 2STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,20kontinuirano praćenje znanja (2 kolokvija) 1,40izlaganje 0,40

Ukupno 2

65

NAZIV KOLEGIJA:

NJEMAČKI JEZIK III

KOD: SJNJ03





Semestar studija: III. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja.




govornog područja


- prevoditi stručne tekstove iz područja svoje struke s njemačkog na hrvatski- postavljati pitanja i odgovarati na obrađene teme- opisati strukturu svog studija složenim rečenicama- iskutirati i argumentirati





66

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,30kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20usmeni ispit 0,50

Ukupno 2

67

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA SINTAKSA



VODITELJ: prof. dr. sc. Sanda Ham / doc. dr. sc. Jadranka MlikotaGodina studija: 2. i 3. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: IV. i V. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:Sintaksa, semantika, tekstologija; riječ, sintagma, rečenica, diskurz; obavijesno rečenično ustrojstvo, semantičko rečenično ustrojstvo, gramatičko rečenično ustrojstvo; narav sintaktičkih odnosa; predikat I predikatne kategorije; _iterat; _itera (izravni, neizravni, prijedložni, besprijedložni), priložna oznaka (uz semantičko razvrstavanje); atribut, apozicija, predikatni proširak; nezavisno složena rečenica, zavisno složena rečenica po mjestu uvrštavanja: subjektne, predikatne, objektne, priložne (mjesne, vremenske, uzročne, načinske, pogodbene, posljedične, namjerne, dopusne, poredbene); izrične rečnice, odnosne rečenice; nijekanje, upit, usklik, pasiv, neosobna preoblika (obezličenje) Red riječi; obvezni, slobodni; neutralan I stilski obilježen red riječi.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente- sa sintaksom kao jezikoslovnom zanošću I njezinim odnosom prema drugim

jezikoslovnim znanostima- s rečeničnim ustrojstvom, vrstama rečnica I sintaktičkom normom u suvremenom

hrvatskom književnom jezika a putem usvojenih znanja osposobiti ih- za samostalan I kritički pristup znanstvenoj literaturi,- za uspješno obavljanje lektorskih poslova (usmenih I pisanih)- za uspješnu izvedbu osnovnoškolskih i/ili srednjoškolskih nastavnih programa.

ISHODI UČENJA:

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: R. Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika, HAZU, Zagreb, 1986. ili 1991. ili 2002. Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik I jezikoslovlje, Zagreb, 1995. (ili novije izdanje)S. Težak, S. Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2000. (ili novije izdanje)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:S. Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2002.D. Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, 1997.I. Pranjković, Hrvatska skladnja, Zagreb, 1993.I. Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2001.Lj. Šarić, Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, Zagreb 2002.R. Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1992. (sintaktički članci)S. Babić, Hrvatska jezikoslova čitanka, Zagreb, 1991. (sintaktički članci)M. Peti, Predikatni proširak, Zagreb, 1979.M. Znika, Atribucija i predikacija, Zagreb, 1988.S. Babić, Sročnost u hrvatskome književnom jeziku, Zagreb, 1998.Student je dužan pratiti jezikoslovu periodiku, prema vlastitomu izboru: Jezik, Filologija, Suvremena lingvistika, Radovi zavoda za slavensku filologiju, Radovi instituta za hrvatski jezik

68

i jezikoslovlje.

ECTS: 6 (jedenopredmetni), 5 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad, položen kolokvij

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni ispit, usmeni ispit, kolokvijIspit je pismeni i usmeni. Ispitna se ocjena oblikuje od ocjene na kolokviju, pismenom dijelu ispita i usmenom dijelu ispita. Ako je student redovito pohađao nastavu, kolokvirao i položio pismeni ispit s najvišom ocjenom, može biti oslobođen usmenoga dijela ispita.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Naučeno se provjerava dvama kolokvijima.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,60kolokvij 0,60referat 0,60završni pismeni ispit 1,60završni usmeni ispit 1,60

Ukupno 6STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,6kolokvij 0,5referat 0,5završni pismeni ispit 1,2završni usmeni ispit 1,2

Ukupno 5

69

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA DIJALEKTOLOGIJA



VODITELJI: prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić / prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo dr. sc. Silvija Ćurak, viša asistentica /Tena Babić Sesar, asistenticaGodina studija: 2. i 3. Sati tjedno

ukupno: 4predavanja 2vježbe 2

Semestar studija: IV. i V. seminari _

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Studij dijalektologije kao studij govornoga izraza polazi od terenskoga ispitivanja i lingvističkoga opisa što većega broja izoglosa pojedinih mjesnih govora kao osnovnih dijalektnih jedinica.Hrvatska dijalektologija obuhvaća tri narječja: čakavsko, kajkavsko i štokavsko. Svako narječje predstavlja zbroj zajedničkih obilježja određenoga broja mjesnih govora. Hrvatska dijalektologija proučava sve govore kojima govore Hrvati.Osnovu programa obuhvaća proučavanje triju hrvatskih narječja koja su sastavnice hrvatskoga jezika: čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga.Proučavanje svakoga narječja temelji se na jezičnom prikazu strukture sustava. U tu se svrhu posebno obrađuje fonetika, fonologija, morfologija, tvorba i leksičko blago.Program upoznaje studente s dijalektološkim nazivljem, terenskim istraživanjima, izradbom dijalektoloških atlasa.

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je upoznati studente s temeljnim jezičnim osobinama triju hrvatskih narječja, čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga. Također je cilj omogućiti studentu razumijevanje hrvatskih tekstova na dijalektu. Upoznati studentima sa suvremenom metodologijom dijalektološkoga rada: rad na terenu, rad na izradbi dijalektoloških karata, rad na tekstu.


- upoznati studente s osnovnim značajkama triju hrvatskih narječja- opisati jezične osobine kajkavskoga, čakavskoga i štokavskoga narječja- prepoznati tekstove napisane na sva tri hrvatska narječja - upoznati studente s izradbom dijalektoloških karata- svladati vještinu terenskoga rada- upoznati se s osnovnim tehnikama snimanja dijalekta na terenu

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Dalibor Brozović, Narječja hrvatskog jezika (Hrvatski leksikon br. 2), Naklada Leksikon, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1997.Dalibor Brozović, O strukturnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatsko-srpskih dijalekata, Zbornik za filologiju i lingvistiku sv. 3, Novi Sad, 1960, str. 68–88.Mira Menac-Mihalić, Anita Celinić, Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije: sveučilišni udžbenik s nosačem zvuka, Knjigra, Zagreb, 2012.

Štokavsko narječjeJosip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.

70

Iva Lukežić, Štokavsko narječje: nacrt sveučilišnih predavanja, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, Zagreb, 1998, str. 194–204.

Čakavsko narječjeJosip Lisac, Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2009. Milan Moguš, Čakavsko narječje: fonologija, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Kajkavsko narječjeMijo Lončarić, Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Božidar Finka, Čakavsko narječje, Čakavska rič, sv. 1, Split, 1971, str. 11–71.Stjepan, Ivšić, Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU 48, Zagreb, 1934.Zvonimir Junković, Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta, Rad JAZU 363, Zagreb, 1972.Ljiljana Kolenić, Slavonski dijalekt, Croatica, 45/46, Zagreb, 1997, str. 101–117. Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i povijesni razvoj hrvatskoga književnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010.Milan Moguš, Fonološki razvoj hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1971, str. 23–34.

ECTS: 5 (jednopredmetni), 4 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad, pohađanje nastaveSeminarska obveza uključuje izradu dijalektološke karte hrvatskih narječja s ucrtanim mjesnim govorima.



STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) 1,00kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) 2,00završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50završni pisani ispit 2,50

Ukupno 4

71

NAZIV KOLEGIJA:

POVIJEST HRVATSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA

KOD: HJ06



VODITELJI: prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić /dr. sc. Silvija Ćurak, viša asistentica, zn. nov.Godina studija: 2. Sati tjedno

ukupno: 3

predavanja 2Vježbe -

Semestar studija:IV.

seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kolegij studente upoznaje s razvojem hrvatskih pisama kroz stoljeća (glagoljica, ćirilica, bosančica, latinica), pruža opći uvid u povijesni pregled hrvatskih gramatika i rječnika te upoznaje hrvatska jezikoslovna djela kroz povijest (primjerice ona o reformi hrvatske latinice).Kulturološki pristup sastoji se iz sljedećih cjelina:- Jezik hrvatskoga srednjovjekovlja od početka pismenosti do kraja 15. stoljeća, uporaba

glagoljice u tekstovima toga razdoblja, pojava ćirilice u 12. stoljeću i latinice u 14. stoljeću; prevlast čakavštine kao prevladavajućeg književnojezičnog izraza.

- Jezik 15. i 16. stoljeća, i to: splitski krug (M. Marulić), zadarski krug (P. Zoranić, B. Karnarutić), hvarski krug (P. Hektorović, H. Lucić, M. Pelegrinović), dubrovački krug (Dž. Držić, M. Vetranović); početci kajkavskoga književnog izraza (A. Vramec, I. Pergošić); trodijalektalna osnovica hrvatske pismenosti i književnosti, uzmicanje glagoljice; romanski i mađarski uzori u latiničkoj grafiji u Hrvata; prvi reformatori hrvatske latinice (P. Hektorović, Š. Budinić), prvi hrvatski rječnik Fausta Vrančića.

- Jezik hrvatskih protestantskih pisaca (M. Vlačić, P.P. Vergerije, S.K. Istranin).- Jezik 17. stoljeća, i to: dubrovački krug (I. Gundulić), ozaljski krug i kajkavski krug.

Pojava prvih hrvatskih gramatika i razvoj leksikografije. Prevlast štokavštine u južnoj Hrvatskoj i njezino širenje. Kajkavski književni jezik.

- Predpreporodno razdoblje. Odnos iliraca prema kontinuitetu hrvatskoga književnog jezika. Napuštanje kajkavšitne.

- Jezični razvoj od polovice do kraja 19. stoljeća. Borba filoloških škola: zagrebačke, zadarske i riječke. Nastup škole hrvatskih vukovaca.

- Hrvatski književni jezik u 20. stoljeću. Dijalektalna poezija. Hrvatski jezik u NDH. Rječnici i gramatike u 20. stoljeću. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je upoznati studente s razvojem hrvatskoga rada na gramatikama i rječnicima, s nastojanjem hrvatskih jezikoslovaca oko standardizacije hrvatskoga književnoga jezika i hrvatskoga slovopisa i pravopisa. Kroz predavanja i vježbe daje se kulturološki prikaz povijesti hrvatskoga jezika, standardizacija hrvatskoga jezika od početaka do danas.


- poznavati rad starih hrvatskih gramatičara- poznavati rad starih hrvatskih leksikografa- poznavati rad hrvatskih jezikoslovaca općenito do 19. stoljeća- razumjeti hrvatske tekstove starih razdoblja- napisati seminarski rad o jednom starom hrvatskom rječniku, gramatici…- obilježiti obljetnice starih hrvatskih jezikoslovaca- spoznati značenje hrvatske književnosti na razvoj hrvatskoga književnoga jezika

72

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Moguš, Milan: Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Globus, Zagreb 1995.Vince, Zlatko: Putovima hrvatskoga književnog jezika, III. izdanje, Matica hrvatska, Zagreb 2002Moguš, M.-Vončina, J. 1969. Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju 11, Zagreb, str. 61-81.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Vončina, Josip.1988. Jezična baština, Split: Književni krug, 390 str.Brozović, Dalibor. 1978. Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Zagreb : Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Liber, str. 9-83.Jonke, Ljudevit 1965. Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb: Nakladni zavod znanje, 287 str.ECTS: 6UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad, pohađanje nastaveSeminarski rad: obradba jednoga jezikoslovnoga djela iz povijesti hrvatskoga jezika (gramatike, rječnika ili rasprave).


NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Aktivnost studenata prati se i procjenjuje tijekom cijeloga nastavnoga procesa, te se svaki od programom predviđenih zadataka vrjednuje kao sastavni dio konačne ocjene.STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) 1,00seminarski rad 1,00kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) 2,00završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 6

* Odluka Senata od 7. srpnja 2008. g.

73

NAZIV KOLEGIJA:

TVORBA RIJEČI U HRVATSKOME JEZIKU

KOD: HJ35 JP JP10 DPSTATUS KOLEGIJA:Obvezni (u jednopredmetnomIzborni (u dvopredmetnom)


VODITELJ: izv. prof. dr. sc. Branko Kuna / dr. sc. Ana Mikić Čolić, viša asistenticaGodina studija: 3. Sati tjedno

ukupno: 3


Semestar studija:V.

seminari 1 (samo JP)

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: razine jezičnog opisa i tvorba riječi; odnos morfologije i tvorbe riječi; tvorbena raščlamba, tvorbene i netvorbene riječi; tvorbeni načini: sufiksacija, prefiksacija, slaganje: složenice i polusloženice; granični načini: preobrazba, reduplikacija, skraćivanje, slijevanje, strani tvorbeni načini; tvorba imenica, argumentna struktura odglagolskih imenica i glagola od kojih su izvedeni; tvorba pridjeva; tvorba glagola; tvorba priloga; tvorbeni postupci u žargonu i jezično stvaralaštvo.

CILJEVI KOLEGIJA: upoznati studente s načinima na koji se morfemi udružuju u riječ te mehanizmima pomoću kojih se u hrvatskom jeziku obogaćuje rječnik; upozoriti na agresivan prodor stranih tvorbenih obrazaca koji mijenjaju temeljno ustrojstvo riječi hrvatskoga jezika; osposobiti studente za kritičko mišljenje o povezanosti tvorbe riječi i sintaktičkih relacija te o suodnosu između tvorbenih postupaka te jezičnoga purizma i jezične kulture.


- prepoznati i imenovati tvorbene načine u hrvatskome jeziku- razlikovati plodne od neplodnih tvorbenih jedinica- razdvojiti domaće od stranih tvorenih obrazaca- grupirati tvorbene jedinice i povezivati ih sa značenjskim kategorijama - uspostaviti vezu između tvorbenih i sintaktičkih odnosa u jeziku- povezati jezični purizam i jezičnu kulturu s tvorbenim postupcima te ih staviti u

međusobni odnos.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Babić, Stjepan,1991. Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku (Nacrt za gramatiku), HAZU i Globus, Zagreb.Barić/Lončarić/Malić/Pavešić/Peti/Zečević/Znika, 1995. Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb.Barić/Hudeček/Koharević/Lončarić/Lukenda/Mamić/Mihaljević/Šarić/Švaćko/Vukojević/Zečević/Žagar, 1999. Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb

Literatura koja se preporučuje kao dopunska i seminarska:Babić, Stjepan, 1977. Sustav u tvorbi imenica muškog roda koje znače vršitelja radnje (nomina agentis), Radovi zavoda za slavensku filologiju, 15, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 11-18.Barić, Eugenija, 1987. Mocijski parnjaci i njihova upotreba, Rasprave ZJ, sv. 13, str. 9-18.

74

Birtić, Matea, 2004. Argumentna struktura imenskih riječi (u tisku).Muhvić-Dimanovski, Vesna, 1998. Neologizmi na razmeđi jezične otvorenosti i jezičnoga purizma, Filologija, knj. 30/31, str. 495-499.Samardžija, Marko, 1993. Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.Tafra, Branka, 1998. Konverzija kao gramatički i leksikografski problem, Filologija, br. 30-31., str. 349-361.Turk, Marija 1997. Jezični kalk: tipologija i nazivlje, Fluminensia, br. 1-2, str. 85-104.Žepić, Stanko 1969. O tvorbi riječi, Jezik, XVII. god., str. 37-41.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen kolokvij (20%), seminarski rad (40%), usmeni dio ispita (40%). za JP

Kolokvij 2x (40%), usmeni dio ispita (60%) – za DP

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit, iznimno ocjenu mogu činiti izvrsno položeni kolokviji te napisan i izložen seminarski rad te student može biti oslobođen polaganja usmenog ispita.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Prati se redovitost pohađanja nastave te rezultati na kolokviju i posebno izradba seminarskoga rada

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,125kolokvij 0,375seminarski rad 1,00ispit 3,50

Ukupno 6STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,25kolokviji 0,60usmeni ispit 1,15

Ukupno 2

* Odluka Senata od 7. srpnja 2008. g.

75

NAZIV KOLEGIJA:

NOVA HRVATSKA KNJIŽEVNOST II.



VODITELJ: prof. dr. sc. Goran Rem / doc. dr. sc. Ivan TrojanGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: IV. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kolegij je ponajprije usmjeren k iščitavanju tekstova hrvatskog realizma i modernizma - bogatih razdoblja hrvatske književnosti, posebice u proznoj produkciji. U fokusu intrepretacijskog interesa je proza sljedećih autora: Ante Kovačić, Eugen Kumičić, Josip i Ivo Kozarac, Vjenceslav Novak, Josip Eugen Tomić, Šandor Ksaver Gjalski, Janko Leskovar, Milan Begović, Janko Polić Kamov, Milutin Cihlar Nehajev, Dinko Šimunović, Josip Kosor, Marija Jurić Zagorka.

CILJEVI KOLEGIJA:Otkrivanje poveznica i odstupanja u prozi razdoblja realizma i modernizma uz pomoć književne kritike tog vremena koja doživljava svoj procvat.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- usporediti različite pristupe periodizaciji hrvatske književnosti 19. stoljeća- primijeniti temeljnu literaturu na književne predloške- definirati i objasniti osnovne značajke realizma kao stilske formacije- prepoznati obilježja žanrovskoga sustava realizma- razlikovati književne tekstove realizma od književnih tekstova koji pripadaju drugim

stilsko-poetičkim paradigmama

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Aleksandar Flaker: Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976.Miroslav Šicel: Povijest hrvatske književnosti 19. stoljeća. Knjiga II. (Realizam), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. Krešimir Nemec: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb: 1994; ²1999.Ivo Frangeš: Književnost hrvatskog realizma u evropskom kontekstu, Hrvatska književnost u europskom kontekstu, ur. A. Flaker i K. Pranjić, Zavod za znanost o književnosti FF-a u Zagrebu, Liber, Zagreb, 1978, str. 381-393.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Nikola Batušić: Hrvatska drama 19. stoljeća, Logos, Split, 1986.Dani hvarskog kazališta - razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, HAZU/Književni krug, Zagreb/Split, 2000.Kritika u doba realizma, pr. I. Frangeš, PSHK, knj. 62, Zora, Zagreb, 1976. Julijana Matanović: Hrvatski novopovijesni roman - prijedlog definicije, Republika, br. 9-10, 1995, str. 98-114.Krešimir Nemec: Problemi teorije novele, Umjetnost riječi, br. 4, 1980, str. 243-259.Krešimir Nemec:Novela i roman, Republika, br. 11, 1981, str. 935-942.Krešimir Nemec: Femme fatale u hrvatskom romanu 19. stoljeća (Geneza i funkcija motiva),

76

Forum, knj. 57, br. 1-2, 1989, str. 172-181.Gajo Peleš: Povijesno proučavanje književnosti: primjer - realizam, Umjetnost riječi, br. 2-3, 1996, str. 153-168.Zlatko Posavec: Estetika u Hrvata, Zagreb, 1986.Goran Rem, Helena Sablić Tomić: Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.Miroslav Šicel: Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1972.Stanko Lasić: Problemi narativne strukture. Zagreb, 1977.

ECTS: 6 (jednopredmetni), 4 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad.NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit.NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listići.STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50kontinuirana provjera 0,50seminar 1,50kolokvij 1,50usmeni 1,00

Ukupno 6STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na seminarskoj nastavi 0,60referat 0,45esej 0,23kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku kolokvija) 1,04završni usmeni ispit 0,58

Ukupno 4

77

NAZIV KOLEGIJA:

ENGLESKI JEZIK IV

KOD: SJE04STATUS KOLEGIJA:Obvezni


VODITELJ: doc. dr. sc. Biljana Oklopčić / Dubravka Kuna, viša predavačicaGodina studija: 2. Sati tjedno


Semestar studija: IV. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.CILJEVI KOLEGIJA:

- svladavanje vještina čitanja za bolje i lakše razumijevanje teksta na višem stupnju jezične složenosti i uže specijalnosti i usvajanje stručnog vokabulara

- razvijanje vještina pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku sažetka i postavljanje pitanja za bitne informacije u tekstu

- poticanje diskusija i razumijevanja tema iz kulture i civilizacije engleskog govornog područja


- prepoznavati karakterističnu leksičku i gramatičku strukturu te prevoditi stručne tekstove iz područja adolescencije i odrasle dobi

- opisati i razlikovati dijelove akademskog eseja- napisati uvodni odlomak koji sadrži uvodnu rečenicu, definiciju, hipotezu i pregled- argumentirati hipotezu u tri odlomka i napisati kratak zaključak - tekst jezično i logički povezati koristeći različite tipove diskurznih obilježivača

LITERATURA :Popis obvezne literature potrebne za nastavu i polaganje kolokvija:English for Humanities and Social Sciences IV (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc

ECTS: 2UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen ispit. Tijekom semestra polažu se dva kolokvija. Ukoliko se polože oba kolokvija,

78

studenti se oslobađaju polaganja ispita, a u protivnom polažu pismeni i usmeni ispitNAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispit


STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija 0,25završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 2STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave 0,40Izlaganje 0,40Kontinuirano praćenje nastave (2 kolokvija) 0,80Kvizovi 0,40

Ukupno 2

79

NAZIV KOLEGIJA:

NJEMAČKI JEZIK IV

KOD: SJNJ04STATUS KOLEGIJA:Obvezni




Semestar studija: IV. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja




govornog područja


- napisati kraći esej- objasniti i opisati određeno područje struke- napisati životopis i prijavu na natječaj- prevoditi kraće tekstove iz područja svoje struke s hrvatskog na njemački





80

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave 0,30Kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija) 1,20Usmeni ispit 0,50

Ukupno 2

81

NAZIV KOLEGIJA:

NOVA HRVATSKA KNJIŽEVNOST III.

KOD: HK09



VODITELJ: prof. dr. sc. Goran RemGodina studija: 3. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: V. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Poetičke karakteristike dramskih tekstova devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća u hrvatskoj književnosti uočavaju se kao različiti stilski kompleksi.

CILJEVI KOLEGIJA:Upozoriti na estetski ovjerene dramske tekstove hrvatskih autora u 19. i 20. stoljeću, iščitati ih te uočiti razlikovnost stilskih komplekasa.


- usporediti različite pristupe periodizaciji hrvatske književnosti kraja 19. i početka 20. stoljeća

- primijeniti temeljnu literaturu na književne predloške- objasniti osnovne značajke razdoblja hrvatske moderne - nabrojati temeljne stilske smjerove koji se razvijaju u okviru hrvatske moderne - razlikovati stilsko-poetičke odrednice impresionizma, secesije, simbolizma i

neoromantizma kao smjerova koji se razvijaju u okviru moderne- prepoznati obilježja žanrovskoga sustava hrvatske moderne- razlikovati književne tekstove impresionizma, simbolizma, secesije i neoromantizma

od književnih tekstova koji pripadaju drugim stilsko-poetičkim paradigmama

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Nikola Batušić/ Zoran Kravar/ Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001. Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo 1900.-1950. Pjesništvo hrvatske moderne, Altagama, Zagreb, 2010.Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Zagreb, Znanje, 1998. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, sv. I., prir. B. Senker, Zagreb, Disput, 2000. (poglavlje: Vrijeme stilskoga pluralizma)Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, sv. 3, Moderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.Viktor Žmegač, Duh impresionizma i secesije (hrvatska moderna), ZZK, Zagreb, 1993.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Dunja Dentoni Dujmić, Fran Galović, ZZK, Zagreb 1988.Dunja Dentoni Dujmić, Dinko Šimunović, ZZK, Zagreb 1991.Ivo Frangeš, Matoš, Vidrić, Krleža, Liber, Zagreb, 1974. Hugo Friedrich, Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1989.Darko Gašparović, Kamov, apsurd, anarhija, groteska, Cekade, Zagreb 1988.Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, Liber, Zagreb 1970. (radovi S. Bašić, J. Tomića, V. Žmegača)

82

Zoran Kravar/ Dubravka Oraić Tolić, Lirika i proza Antuna Gustava Matoša, Školska knjiga, Zagreb, 1996.Milan Begović i njegovo djelo, zbornik radova, Vrlika – Sinj, Općina Vrlika/ MH, 1997. Cvjetko Milanja, Janko Leskovar, ZZK/ Liber, Zagreb 1987.Krešimir Nemec, Čitanje grada, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.Dubravka Oraić Tolić, Čitanja Matoša, Naklada Ljevak, Zagreb, 2013.

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit.


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,60kontinuirano praćenje (čitanje literature, aktivnost na nastavi) 0,30seminarski rad 0,70kontinuirano provjeravanje znanja (kolokviji) 1,00završni usmeni ispit 1,40

Ukupno 5

83

NAZIV KOLEGIJA:

SVJETSKA KNJIŽEVNOST I.

KOD: HK10STATUS KOLEGIJA:Obvezni


VODITELJ: doc. dr. sc. Marica Liović

Godina studija: 3. Sati tjedno ukupno: 4 sata


Semestar studija: V. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Studij Svjetske književnosti I, temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu velikih književnih epoha i razdoblja unutar tih epoha (od drevnog istoka do klasicizma i prosvjetiteljstva), u okviru međunacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti, unutar književnih epoha, upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. U kolegiju Svjetska književnost I, u povijesnom slijedu, pratit i obrađivat će se sljedeće: A) DREVNI ISTOKPogled na egipatsku, židovsku, arapsku, babilonsko-asirsku, indijsku, kinesku i japansku književnost. Temeljna civilizacijska književna djela: Biblija, Talmud, Kur'an, Gilgameš i Mahabharata. B) ANTIKAGrčko-rimska književnostRazvoj grčkog epa, lirika, drama i roman; Utjecaj na rimsku književnost kao i na europsku književnost u srednjem vijeku, na renesansu i klasicizam. Razvoj rimske drame, epa, lirike i romana. Utjecaj na europsku književnost u srednjem i novom vijeku.C) SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOSTNastanak i razvoj srednjovjekovne epike, viteškog romana i trubadurske lirike. Lirika 14. i 15. stoljećaD) RENESANSAHumanizam kao kulturni pokret u Europi. Latinizam. Otkrivanje antike. Sedam slobodnih umijeća. Humanistička središta u Europi.Europska renesansa kao kulturni i književni pokret. Pad Carigrada 1453. i otkriće Amerike 1492. Gutenberg i tisak. Duh istraživanja prirode i svijeta. Otkriće perspektive. Dominantna svojstva renesansnih poetika: skladnost simetričnost, humanitas kao ideja teksta, oslon na antičke retoričke i poetičke koncepcije.E) BAROK Naziv i pojam barok. Manirizam naprama baroku. Vremenske i prostorne koordinate barokne i manirističke književnosti. Barok kao stil i kao razdoblje. Odnos baroka prema srednjem vijeku i renesansi. Artificijelnost. Retoričnost. Metafizičnost i alegoričnost. Katolička obnova nakon prodora protestantizma. Pitanje egzistencije. Moderno poimanje čovjeka. Psihologijsko iznošenje tema. Odnos zbilje i izmišljaja. Elementi začudnosti i fantastike. Rodovi i vrste barokne književnosti: religiozna, metafizička i maniristička lirika; pastirska ekloga. Parodija petrarkističke lirike. Povijesni ep, religiozna poema.G) KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVOKlasicizam kao europski pokret. Francuska drama. Temelji racionalizma - R. Descartes. Prosvjetiteljstvo - Voltaire.

CILJEVI KOLEGIJA: Cilj kolegija je znanstveno tumačenje povijesna slijeda naslovljenih epoha s posebnim analizama i interpretacijama paradigmatskih modela unutar epoha. Kolegij će posebno analizirati književno-kulturni život medijalnog svijeta, na čijem pragu u moderno doba izrasta monumentalno Danteovo djelo. Studenti će na seminaru proučavati

84

Božanstvenu komediju i odrediti označnice: kozmologija, vizija, alegorija, sklad, "dolce stil nuovo", skolastička poetika, provansalska tradicija, moralno-filozofska umjetnost. Također, na seminaru, u središtu pažnje, bit će pristup lirskoj pjesmi - sonetu, od renesanse do baroka. Studentima će se ponuditi instrumentarij za analitičku interpretaciju soneta, kako bi bili osposobljeni za cjelovitu analizu pjesničkog djela.ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- definirati i razvrstati slijed povijesti Svjetske književnosti unutar književnih epoha- usporediti relevantne znanstvene pristupe književnim epohama - samostalnom interpretacijom istražiti pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj)

paradigmatskih djela/autora iz Svjetske književnosti- primijeniti temeljnu znanstvenu literaturu na književne predloške- odrediti zajednički sustav književnih vrsta i poetika

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb, 1994.Solar, M., Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 2003. (do romantizma)Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb, 1987. (do romantizma)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Hocke, G. R., Manirizam u književnosti, Zagreb, 1984. Kot., J., Rozalindin spol, Zagreb, 1987.Sironić, M., Rasprave o helenskoj književnosti, Zagreb, 1995.ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Položen kolokvij (provjera pročitanosti književnih djela). Uspješno učinjen i prezentiran seminarski rad. Položen usmeni ispit (poznavanje znanstvene literature).

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pisani kolokvij (provjera pročitanosti književnih djela).Usmeni ispit (provjera poznavanja znanstvene literature).NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima (sustavno praćenje preporučene literature) – maks. 50 bodova– sustavno se provjerava naučeno: kolokvij – 30 bodova; usmeni ispit – 70 bodova (minimalan broj bodova je 40)- izrada i prezentacija seminarskoga rada – 50 bodova (maksimalno)Konačna ocjena 180 – 200 (A – odličan), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 124 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljanSTUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,60aktivnost (priprema za nastavu, sudjelovanje u nastavi, redovito čitanje lektire i preporučene literature) 0,40seminarski rad 0,50pisane provjere znanja 1,50usmeni ispit 1,00

Ukupno 5

85

NAZIV KOLEGIJA:

SVJETSKA KNJIŽEVNOST

KOD: HK33



VODITELJ: doc. dr. sc. Tina Varga Oswald

Godina studija: 3. Sati tjedno ukupno: 5 sati


Semestar studija: V. seminari 3OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Studij Svjetske književnosti I, temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu velikih književnih epoha i razdoblja unutar tih epoha (od drevnog istoka do klasicizma i prosvjetiteljstva), u okviru međunacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti, unutar književnih epoha, upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. U kolegiju Svjetska književnost I, u povijesnom slijedu, pratit i obrađivat će se sljedeće: A) DREVNI ISTOKPogled na egipatsku, židovsku, arapsku, babilonsko-asirsku, indijsku, kinesku i japansku književnost. Temeljna civilizacijska književna djela: Biblija, Talmud, Kur'an, Gilgameš i Mahabharata. B) ANTIKAGrčko-rimska književnostRazvoj grčkog epa, lirika, drama i roman; Utjecaj na rimsku književnost kao i na europsku književnost u srednjem vijeku, na renesansu i klasicizam. Razvoj rimske drame, epa, lirike i romana. Utjecaj na europsku književnost u srednjem i novom vijeku.C) SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOSTNastanak i razvoj srednjovjekovne epike, viteškog romana i trubadurske lirike. Lirika 14. i 15. stoljećaD) RENESANSAHumanizam kao kulturni pokret u Europi. Latinizam. Otkrivanje antike. Sedam slobodnih umijeća. Humanistička središta u Europi.Europska renesansa kao kulturni i književni pokret. Pad Carigrada 1453. i otkriće Amerike 1492. Gutenberg i tisak. Duh istraživanja prirode i svijeta. Otkriće perspektive. Dominantna svojstva renesansnih poetika: skladnost simetričnost, humanitas kao ideja teksta, oslon na antičke retoričke i poetičke koncepcije.E) BAROK Naziv i pojam barok. Manirizam naprama baroku. Vremenske i prostorne koordinate barokne i manirističke književnosti. Barok kao stil i kao razdoblje. Odnos baroka prema srednjem vijeku i renesansi. Artificijelnost. Retoričnost. Metafizičnost i alegoričnost. Katolička obnova nakon prodora protestantizma. Pitanje egzistencije. Moderno poimanje čovjeka. Psihologijsko iznošenje tema. Odnos zbilje i izmišljaja. Elementi začudnosti i fantastike. Rodovi i vrste barokne književnosti: religiozna, metafizička i maniristička lirika; pastirska ekloga. Parodija petrarkističke lirike. Povijesni ep, religiozna poema.G) KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVOKlasicizam kao europski pokret. Francuska drama. Temelji racionalizma - R. Descartes. Prosvjetiteljstvo - Voltaire.

CILJEVI KOLEGIJA: Cilj kolegija je znanstveno tumačenje povijesna slijeda naslovljenih epoha s posebnim analizama i interpretacijama paradigmatskih modela unutar epoha. Kolegij će posebno analizirati književno-kulturni život medijalnog svijeta, na čijem pragu u moderno doba izrasta monumentalno Danteovo djelo. Studenti će na seminaru proučavati

86

Božanstvenu komediju i odrediti označnice: kozmologija, vizija, alegorija, sklad, "dolce stil nuovo", skolastička poetika, provansalska tradicija, moralno-filozofska umjetnost. Također, na seminaru, u središtu pažnje, bit će pristup lirskoj pjesmi - sonetu, od renesanse do baroka. Studentima će se ponuditi instrumentarij za analitičku interpretaciju soneta, kako bi bili osposobljeni za cjelovitu analizu pjesničkog djela.




LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb, 1994.Solar, M., Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 2003. (do romantizma)Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb, 1987. (do romantizma)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Hocke, G. R., Manirizam u književnosti, Zagreb, 1984. Kot., J., Rozalindin spol, Zagreb, 1987.Sironić, M., Rasprave o helenskoj književnosti, Zagreb, 1995.ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Položen kolokvij (provjera pročitanosti književnih djela). Uspješno učinjen i prezentiran seminarski rad. Položen usmeni ispit (poznavanje znanstvene literature).

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pisani kolokvij (provjera pročitanosti književnih djela).Usmeni ispit (provjera poznavanja znanstvene literature).

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima (sustavno praćenje preporučene literature) – maks. 50 bodova– sustavno se provjerava naučeno: kolokvij – 30 bodova; usmeni ispit – 70 bodova (minimalan broj bodova je 40)- izrada i prezentacija seminarskoga rada – 50 bodova (maksimalno)Konačna ocjena 180 – 200 (A – odličan), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 124 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 2,00kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi) 0,30kontinuirano provjeravanje znanja (kolokvij 1 i kolokvij 2) 1,50seminarski rad (pismena inačica) 0,60referat (usmena inačica) 0,60

Ukupno 5

87

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA LEKSIKOLOGIJA

KOD: HJ13STATUS KOLEGIJA:Obvezni


VODITELJ: prof. dr. sc. Vlasta Rišner /dr. sc. Maja Glušac, poslijedoktorandicaGodina studija: 3. Sati tjedno

ukupno: 4


Semestar studija: VI. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Pojam i predmet leksikologije. Leksikologija i semantika. Denotacija i konotacija. Višeznačnost riječi. Odnos formativa i semema; sinonimija i homonimija. Prenošenje značenja; metonimija i metafora. Aktivni i pasivni rječnik. Arhaizmi i historizmi. Barbarizmi i neologizmi. Eufemizmi i pleonazam. Tuđice i posuđenice. Jezični purizam. Jezik i norma.Osnove leksikografije.Stilovi hrvatskoga jezika.Frazemi i frazeološki rječnici.

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je predavanja upoznati studente s raslojenošću hrvatskoga leksika, jednoznačnošću i višeznačnošću riječi, leksičkim posuđivanjem i prilagodbom posuđenica, kao i osposobiti studente za razlikovanje posuđenica od tuđica te potaknuti na razmišljanje o jezičnom purizmu i jezičnoj kulturi.Upoznati studente s hrvatskim rječnicima (jednojezičnima, višejezičnima i posebnima i načinom obrade natuknica.


- definirati i objasniti leksikološke pojmove - usporediti denotativno i konotativno značenje te metaforično i metonimijsko

prenošenje značenja- usporediti rječničke natuknice u različitim rječnicima - izdvojiti i opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i

polisemije - razlikovati tuđice od posuđenica, barbarizme od novotvorenica, riječi iz aktivnoga od

riječi iz pasivnoga rječnika (arhaizama i historizama), dijalektizme i žargonizme od riječi iz standardnoga jezika

- prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini te ih opisati u odnosu na pojam jezičnoga purizma

- služiti se jezikoslovnom literaturom, čitati članke leksikološkoga sadržaja

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: J. Melvinger, 1990. Leksikologija (skripta), Osijek. A. Frančić, L. Hudeček, M. Mihaljević, 2005. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb L. Hudeček, M. Mihaljević, 2009. Jezik medija, publicistički stil, Zagreb: Hrvatska sveučilišna

88

naklada V. Rišner, 2006. Hrvatsko jezično savjetništvo u XX. stoljeću, Zbornik Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Zagreb, Matica hrvatska, str. 367-393 V. Rišner, M. Glušac, 2011. Kroz mijene i dodire publicističkoga stila, Filozofski fakultet Osijek

Literatura koja se preporuča kao dopunskaE. Barić i dr. 1999. Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb D. Brozović, 1970. Standardni jezik, Zagreb (poglavlje Slavenski standardni jezici i usporedna slavistika) F. Iveković, I. Broz, T. Maretić, V. Rožić, M. Rešetar, A. Radić, N. Andrić, D. Boranić, 2001: Jezikoslovne rasprave i članci, Zagreb. Prir.: M. Samardžija. J. Matešić, 1982: Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb. A. Menac, Ž. Fink-Arsovski, R. Venturin, 2003: Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb. B. Petrović, 2005. Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada RAD NA DAR - RADAR, Zbornik radova studenata i profesora Filozofskoga fakulteta u Osijeku, uredile: V. Rišner i Z. Šundalić, Osijek, 2008. M. Samardžija, 1993: Jezični purizam u NDH, Zagreb. M. Samardžija (prir.), 1999. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Zagreb. B. Tafra, 1995: Jezikoslovna razdvojba, Zagreb (str. 5-105). B. Tafra, 2005. Od riječi do rječnika, Školska knjiga, Zagreb

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Studenti moraju održati seminar te se za njega pripremati čitanjem literature i istraživanjem. Osim toga, čitaju članke iz znanstvenih časopisa te se služe različitim jednojezičnim i višejezičnim rječnicima.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Studenti su dužni održati seminar koji je uvjet za potpis i čini 40% ocjene na ispitu. Ispit je usmeni.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Prati se aktivnost studenata u izradi seminarskoga rada i na vježbama. Vrednuje se seminarski rad te se razgovara o rezultatima istraživanja rječničkih natuknica.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50pismena provjera tijekom nastave 1,00seminarski rad 1,50završni pismeni ispit 1,00

Ukupno 5

89

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA LEKSIKOLOGIJA

KOD: HJ13



VODITELJ: doc. dr. sc. Jadranka Mlikota / dr. sc. Maja Glušac, poslijedoktrorandica, zn. nov.Godina studija: 3. Sati tjedno

ukupno: 4


Semestar studija: VI. seminari 1OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Pojam i predmet leksikologije. Leksikologija i semantika. Denotacija i konotacija. Višeznačnost riječi. Odnos formativa i semema; sinonimija i homonimija. Prenošenje značenja; metonimija i metafora. Aktivni i pasivni rječnik. Arhaizmi i historizmi. Barbarizmi i neologizmi. Eufemizmi i pleonazam. Tuđice i posuđenice. Jezični purizam. Jezik i norma.Osnove leksikografije.Stilovi hrvatskoga jezika.Frazemi i frazeološki rječnici

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je predavanja upoznati studente s raslojenošću hrvatskoga leksika, jednoznačnošću i višeznačnošću riječi, leksičkim posuđivanjem i prilagodbom posuđenica, kao i osposobiti studente za razlikovanje posuđenica od tuđica te potaknuti na razmišljanje o jezičnom purizmu i jezičnoj kulturi.Upoznati studente s hrvatskim rječnicima (jednojezičnima, višejezičnima i posebnima i načinom obrade natuknica.


- definirati i objasniti leksikološke pojmove - usporediti denotativno i konotativno značenje te metaforično i metonimijsko

prenošenje značenja- usporediti rječničke natuknice u različitim rječnicima - izdvojiti i opisati odnos među sememima u višeznačnoj riječi te odnos višeznačnosti i

polisemije - razlikovati tuđice od posuđenica, barbarizme od novotvorenica, riječi iz aktivnoga od

riječi iz pasivnoga rječnika (arhaizama i historizama), dijalektizme i žargonizme od riječi iz standardnoga jezika

- prepoznati odstupanja od standardnoga jezika na leksičkoj razini te ih opisati u odnosu na pojam jezičnoga purizma

- služiti se jezikoslovnom literaturom, čitati članke leksikološkoga sadržaja

90

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: L. Badurina, M. Kovačević, 2001: Raslojavanje jezične stvarnosti, Dometi, Rijeka.J. Melvinger, 1990: Leksikologija (skripta), Osijek.M. Samardžija, 2004: Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb.

Literatura koja se preporuča kao dopunska- izbor literature za seminarske radove J. Matešić, 1982: Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb.A. Menac, Ž. Fink-Arsovski, R. Venturin, 2003: Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb.- jednojezični i višejezični rječnici hrvatskoga jezika- jezični savjetnici (odabrati 2 suvremena jezična savjetnika i 1 s početka 20. st.)L. Zgusta, 1991: Priručnik leksikografije, prijevod: Svjetlost, Sarajevo.F. Iveković, I. Broz, T. Maretić, V. Rožić, M. Rešetar, A. Radić, N. Andrić, D. Boranić, 2001: Jezikoslovne rasprave i članci, Zagreb. Prir.: M. Samardžija.B. Tafra, 1995: Jezikoslovna razdvojba, Zagreb (str. 5-105).

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Studenti moraju održati seminar te se za njega pripremati čitanjem literature i istraživanjem.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Studenti su dužni održati seminar koji je uvjet za potpis i čini 40% ocjene na ispitu. Ispit je usmeni.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Prati se aktivnost studenata u izradi seminarskoga rada.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00aktivnost na seminarskoj nastavi 0,70pismena provjera tijekom nastave 0,80seminarski rad 1,50završni pismeni ispit 1,00

Ukupno 5

91

NAZIV KOLEGIJA:

STILISTIKA



VODITELJ: doc. dr. sc. Sanja JukićGodina studija: 3. Sati tjedno

ukupno: 3


Semestar studija: VI. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Sintetično prikupljanje teorijskog promišljanja jezika i književnosti te primjenjivanje tih referencija na različitim stilističkim modelima interpretacije estetskog teksta.

CILJEVI KOLEGIJA: Ovladati spremnošću estetskoga iščitavanja književnog i izvanknjiževnog teksta.


- definirati stilističke pojmove i postupke - objasniti značajke pojedinih funkcionalnih stilova- razlikovati tekstove prema stilskim signalima njihove pripadnosti pojedinom

funkcionalnom stilu- prepoznati i imenovati stilističke instrumente u književnim tekstovima te objasniti

njihovu funkciju u neposrednom - mikro- i makrokontekstu - usporediti stilističke instrumente u različitim estetskim tekstovima te usporednom

analizom zaključiti o strukturnim i estetskim sličnostima i/ili razlikama tih predložaka- primijeniti teorijske referencije na različite stilističke modele interpretacije književnih,

odnosno estetskih tekstova- prosuditi o estetskoj vrijednosti književnoga (ali i drugoumjetničkoga) teksta na

temelju stilističke analize

LITERATURA :Užarević, Josip, Kompozicija lirske pjesme, Zagreb 1991.Tropi i figure, Zagreb, 1994.Molinie, Georges: Stilistika, Zagreb 2002.Rem, Goran: Poetika brisanih navodnika, Zagreb, 1988.Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor. Zagreb : Naklada MD, 2006.Katnić-Bakaršić, Marina. Stilistika dramskog diskursa. Zenica:IK Vrijeme,2003.Katnić-Bakaršić, Marina. Stilistika. Sarajevo: Naučna i univerzitetska knjiga, Ljiljan, 2001.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad (uspješan usmeni referat+ uspješan domaći pismeni rad)



92

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10kontinuirana provjera 0,60seminari 0,65kolokviji 0,65usmeni 1,00

Ukupno 4STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10kontinuirana provjera 0,60seminari 1,15kolokviji 1,00usmeni 1,15

Ukupno 5

93

NAZIV KOLEGIJA:

KNJIŽEVNOST ZA DJECU I MLADEŽ

KOD: HK12


STUDIJ:Jednopredmetni i dvopredemetni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

VODITELJ: doc. dr. sc. Dragica DragunGodina studija: 3. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: VI. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: a) PredavanjaPojam dječje književnosti. Vrste/žanrovi. Književnoznanstvena literatura. Slikovnice (vrste, kriteriji vrjednovanja). Priča, bajka, crtica, basna (određenje, kriteriji vrjednovanja, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici). Poezija (određenje, specifičnosti, vrste, najznačajniji predstavnici). Roman (određenje, vrste/žanrovi, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici). Igrokazi (određenje, originalni tekstovi, preradbe proznih tekstova, najznačjaniji predstavnici. Animalistika (određenje, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici). Znanatvenofantastična djela (određenje, tematski i strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici). Strip (određenje, strukturalni sloj, najznačajniji predstavnici).

b) SeminarPojam seminarskoga rada. Kompozicija: uvod, isticanje svrhe rada, razrada teme, zaključak, sažetak, navođenje literature, ključne riječi.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje studenata s najznačajnijim predstvnicima hrvatske i svjetske književnosti za djecu i mladež, osnovnim vrstama/žanrovima književnih djela i kriterijima vrjednovanja.


- definirati i objasniti osnovne značajke književnosti za djecu i mladež- usporediti periodizacijski slijed svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež- razlikovati stilsko-poetičke odrednice književnih tekstova namijenjenih djeci i mladima- prepoznati obilježja žanrovskog sustava- povezati obilježja žanrovskog sustava dječje književnosti i usporediti ih s obilježjima

književnih tekstova za odrasle- primijeniti temeljnu literaturu (Milana Crnkovića i Dubravke Težak, Stjepana Hranjeca,

Ane Pintarić) na književne predloške

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Milan Crnković, Dubravka Težak, Hrvatska dječja književnost od početaka do 1955. godine, Znanje, Zagreb, 2002. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006. Berislav Majhut, Pustolov, siroče i dječja družba: hrvatski dječji roman do 1945., FF pres, Zagreb, 2005.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Bruno Bettelheim, Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić, Zagreb, 2000.Stjepan Hranjec, Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb, 1998.

94

Andrijana Kos-Lajtman, Autobiografski diskurs djetinjstva, Ljevak, Zagreb, 2011.Ana Pintarić, Umjetničke bajke – teorija, pregled i interpretacije, Filozofski fakultet, Osijek, 2008.Dubravka Težak, Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb, 1991.Dubravka Zima, Kraći ljudi: Povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Školska knjiga, Zagreb, 2012.

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:uspješan seminarski rad

NAČIN POLAGANJA ISPITA: seminarski rad

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Evaluacijski listići.STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50kontinuirana provjera 0,50seminari 1,00kolokviji 1,00usmeni 1,00

Ukupno 5

95

NAZIV KOLEGIJA: SVJETSKA KNJIŽEVNOST II.

KOD: HK11



VODITELJ: doc. dr sc. Marica LiovićGodina studija: 3. Sati tjedno

ukupno: 4 sata


Semestar studija: VI. seminari 2OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Studij Svjetske književnosti II temelji se, također, na povijesnom proučavanju književnosti, u slijedu velikih književnih epoha i razdoblja, (od romantizma do modernizma), u okviru međunacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti, unutar književnih epoha, upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. U kolegiju Svjetska književnost II, u povijesnom slijedu, pratit i obrađivat će se sljedeće: A) ROMANTIZAMEuropski predromantizam. Zanimanje za starinu, folklor, "grobljanske" ugođaje. Europski romantizam. Vremenske odrednice. Glavni predstavnici francuskog, njemačkog, talijanskog, ruskog, poljskog romantizma i romantizma u nordijskim školama. Scottov povijesni roman. Francuska revolucija i filozofija idealizma. Tri naraštaja romantičara. Zreli romantizam. Uloga pojedinca, nacionalne povijesti, pojam materinskog jezika. Uloga prirode, mistike i materijalistike.B) REALIZAM Pozitivizam i scijentizam. Nova teorija društva. Sociologija i Comte. H. Taine. Roman lika. Roman prostora.. Povijesni roman kao nasljeđe romantizma - ali s analitičkim pretenzijama. Podrobno opisivanje detalja kao temeljni poetički postupak. Društvena funkcija. Nacionalna tendencija - glavni predstavnici francuskoga, ruskog i engleskog realizma. Objektivni pripovjedač. E. Zola i naturalizam.C) MODERNIZAMUvodni dio je posvećen određenju epohe modernizma i unutar epohe određenju četiriju temeljnih razdoblja: esteticizma, avangarde, kasnoga modernizma i postmodernizma. Interpretiraju se tekstovi žanrovske različitosti u kojima se prepoznaju i najavljuju umjetničke ideje i tendencije koje oblikuju 20. stoljeće.1) ESTETICIZAMParnasovstvo - dekadencija - simbolizam - individualizam - esteticizam - secesija - bečka moderna. Pojam nove romantike, senzualne i duhovne težnje; larpurlatizam. Procvat lirike. Secesija kao predavangardni stil.2) AVANGARDA (MODERNISTIČKI POKRETI)Stilski pluralizam. Kriza europskog mišljenja, Oblikovanje avangardnih pokreta - ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, simultanizam, konstruktivizam, egzistencijalizam. Kazalište apsurda. Epsko kazalište. Trivijalna književnost.3) KASNI MODERNIZAMPokušaj obnove realističke književne tehnike. Zanimanje za povijest, oslanjanje na cjelinu vlastite tradicije. "Visoka književnost". "Velike teme". Položaj pojedinca u suvremenoj masovnoj civilizaciji.4) POSTMODERNIZAMRazgradnja temeljnih načela tradicije i njezinih vrijednosti. Višeglasje istodobnosti. Relativizacija spoznatog. Skeptično otkrivanje autentičnog, koje je istovremeno u kombinatorici igre homo ludensa i poete doctusa, obmanjivanje u slici novine i originalnosti bez novine. Odnos lake i teške književnosti. Intertekstualnost. Intermedijalnost. CILJEVI KOLEGIJA: Kolegij će studente uputiti u znanstveni pristup književnim epohama, pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj) paradigmatskih djela/autora. Cilj je kolegija

96

studente upoznati s novijim interpretacijama romantizma i realizma, otvoriti i potaknuti pitanja o temeljnim dostignućima romantizma kao bitnim odrednicama daljnjeg razvoja europske književnosti i kulture. Ponuditi raspravu o književno-znanstvenom čitanju realizma u 20. stoljeću preko primjernih tekstova.Cilj je kolegija upoznati studente s književnošću 20. stoljeća, utemeljenom znanstvenom literaturom; osposobiti ih za samostalnu analizu četiriju razdoblja epohe modernizma. Na seminaru, studenti će istraživati promjenu paradigme esteticizma koja prethodi povijesnoj kulturi avangarde sa slikom urušavanja modernističke i uspostavljanja postmodernističke povijesne kulturne paradigme: prati se raslojavanje književnosti u avangardne/modernističke pravce i upućuje na istraživanje inovativnih postupaka - avangardni multimedijalni Gesamtkunstwerk. Vodit će se rasprava o parodiji kao intertekstualnom žanru unutar postmodernizma temeljem poznavanja znanstvene literature i pročitanih primjernih tekstova.




LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Solar, M., Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 2003. (od romantizma)Solar, M., Laka i teška književnost, Zagreb, 1995.Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb, 1987. (od romantizma)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Brlenić-Vujić, B., Orfejeva oporuka. Od moderne do postmoderne. Osijek, 2004.Hassan, I., Komadanje Orfeja, Zagreb, 1992.Žmegač, V., Težišta modernizma, Zagreb, 1986.

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Položen kolokvij (provjera pročitanosti književnih djela). Uspješno učinjen i prezentiran seminarski rad. Položen usmeni ispit (poznavanje znanstvene literature).

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pisani kolokvij (provjera pročitanosti književnih djela).Usmeni ispit (provjera poznavanja znanstvene literature).

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima (sustavno praćenje preporučene literature) – maks. 50 bodova– sustavno se provjerava naučeno: kolokvij – 30 bodova; usmeni ispit – 70 bodova (minimalan broj bodova je 40)- izrada i prezentacija seminarskoga rada – 50 bodova (maksimalno)Konačna ocjena 180 – 200 (A – odličan), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 124 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

97

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,60aktivnost (priprema za nastavu, sudjelovanje u nastavi, redovito čitanje lektire i preporučene literature) 0,40seminarski rad 0,50pisane provjere znanja 1,50usmeni ispit 1,00

Ukupno 5

98

OPIS IZBORNIH PREDMETAJEDNOPREDMETNOG I DVOPREDMETNOG

STUDIJA

99

NAZIV KOLEGIJA:

STILOVI MEDIJSKE KULTURE

KOD: NH10 JP NH11 DPSTATUS KOLEGIJA:Izborni


VODITELJ: prof. dr. sc. Goran Rem / doc. dr. sc. Sanja JukićGodina studija: 2. I 3. Sati tjedno

ukupno: 4


Semestar studija: III., IV. i V. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Od sredine dvadesetog stoljeća dinamizira se kulturološka vezanost egzistencijalnih i tehnoloških okolnosti kroz stanje intenzivne umreženosti i umnoženosti informacija. Od fenomena radijske distribucije informacija preko releja, do satelitskog globalizma, brojne su se estetske strategije selile i zauzimale posljedične fenomene: "smrti estetike", "smrti originalnosti", do miješanja potkulturnih i popkulturnih kodova.

CILJEVI KOLEGIJA: Definirati različitost interpretacijskih modela teksta i konteksta, uočiti mogućnosti i ograničenja analoških metoda. Osvijestiti strategiju kulturne svijesti, kao fenomena zaštite neideologiziranja umjetnosti.

ISHODI UČENJAPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- definirati stilističko nazivlje i postupke različitih medijskih praksi- prepoznati, imenovati i objasniti različite stilske strategije, odnosno njihovu funkciju u

medijskom tekstu, u neposrednoj analizi medijskih predložaka - prosuditi o mogućnostima usporedne stilističke analize različitih medijskih

predložaka te ustrojiti i primijeniti metodologiju takvoga stilističkoga komparativno-analitičkoga pristupa

- definirati i objasniti stilske strategije intertekstualnost, intermedijalnost i transmedijalnost, prepoznati ih u predlošcima različitih povijesno-stilskih formacija, posebice u onima od sredine 20. stoljeća, te objasniti njihovu funkciju u medijskim tekstovima, ali i s obzirom na kulturnopovijesni kontekst

- demonstrirati korelacijski teorijski pristup u stilističkoj analizi transmedijski strukturiranih predložaka

- primijeniti teorijsku literaturu u svim interpretacijskim modelima medijskoga teksta - instrumentalizirati spoznaje izvedene iz stilističke analize medijskih predložaka u

smjeru oblikovanja vrijednosnoga suda o njima

LITERATURA :Benjamin, Walter, Jednosmerna ulica, Novi Sad 1989.Hebdidž, Dik: Potkultura: značenje stila, Beograd 1980.Čegec, Branko: Fantom slobode, Zagreb, 1994.Dorfles, Gillo: Kič, Zagreb, 1997.Jezik i mediji - jedan jezik: više svjetova: zbornik. Zagreb-Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku-HDPL,2006.Gilić, Nikica. Uvod u teoriju filmske priče. Impresum: Zagreb: Školska knjiga, 2007.Turković, Hrvoje. Retoričke regulacije: stilizacije, stilske figure i regulacija filmskog i književnog izlaganja. Impresum: Zagreb: AGM, 2008.

100

ECTS: 5 (jednopredmetni), 2 dvopredmetniUVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen usmeni ispit



STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,20seminari 0,50kolokviji 0,80kontinuirana provjera 1,50usmeni ispit 1,00

Ukupno 5STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,25seminari 0,50kolokviji 0,50kontinuirana provjera 0,50usmeni ispit 0,25

Ukupno 2

101

NAZIV KOLEGIJA:

JEZIK STARIH SLAVONSKIH PISACA

KOD: HJ17

STATUS KOLEGIJA:Izborni


VODITELJ: prof. dr. sc. Loretana FarkašGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno: 3predavanja 2vježbe

Semestar studija: III. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Gramatičarski rad: Upoznati cjelokupnu gramatičku građu Blaža Tadijanovića, Matije Antuna Reljkovića i Marijana Lanosovića i utvrditi opis jezičnoga sustava na fonološkoj, morfološkoj, tvorbenoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini. Utvrditi poveznicu s prvom hrvatskom gramatikom Bartola Kašića te utjecajem bosanskih gramatičara Tome Babića i Lovre Šitovića. Ukazati na Katančićeve pokušaje u stvaranju gramatike.Leksikografski rad: Budući da su slavonski gramatičari u svoje gramatike uvrstili i rječničku građu, valjalo bi upoznati njihove poglede u usustavljivanju rječnika te općenite rječničke odlike. Usporediti “slavonske” rječnike 18. stoljeća s ranije nastalim hrvatskim rječnicima (Vrančić, Habdelić, Mikalja, Della Bella, Belostenec).Ukazati na nedoumice oko broja Katančićevih rječnika te na temelju dosadašnjih istraživanja upoznati Katančićev leksikografski rad.Jakobovićev rukopisni hrvatsko-latinski rječnik iz 1710. godine.Grafijski problemi: Slavonski je grafijski sustav imao velikoga utjecaja na razvitak hrvatske latinice uopće te stoga treba uspostaviti poveznicu od prvih grafijskih prijedloga do 20. stoljeća i posebno istaknuti utjecaj slavonskoga slovnog sustava na ilirske prijedloge. Upoznati se s grafijskim sustavima pojedinih slavonskih pisaca.Jezik starih slavonskih pisaca: Na temelju izvornih tekstova uobličiti opće značajke jezičnih odlika: morfonološke odrednice (refleks jata, jotacija, sibilarizacija, razjednačivanje), osobitosti imeničke i zamjeničko-pridjevne sklonidbe, tipovi tvorbi, sintaktičke odlike.

CILJEVI KOLEGIJA:Kolegij Jezik starih slavonskih pisaca upoznaje studente s jezičnim zbivanjima u Slavoniji do preporoda. S obzirom da je u okviru sveukupnih procesa standardizacije hrvatskoga jezika ovo iznimno važan vremenski odsječak, svrha je kolegija ukazati na doprinos slavonskih pisaca i jezikoslovaca uobličavanju hrvatskoga standardnog jezika.

ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:- definirati razdoblje u kojem se inteziviraju standardizacijski procesi- opisati i usporediti stare slavonske gramatike i rječnike sa suvremenom- gramatičkom i leksikografskom građom- usvajanjem znanja o slavonskoj grafiji studenti će moći napraviti transkripciju i

transliteraciju starih hrvatskih tekstova pisanih slavonskom grafijom- jezično analizirati stare slavonske tekstove na svim jezičnim razinama (fonološka,

morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička)- argumentirati stečena znanja i vještine za samostalno izvođenje nastave.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Dalibor Brozović, Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih

102

jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978., str. 9-83.Loretana Despot, Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda), Filozofski fakultet, Osijek, 2005.Loretana Despot, Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska (poveznice), Filozofski fakultet, Osijek, 2006.Loretana Farkaš, Od slovosloxnosti slavonske, Filozofski fakultet, Osijek, 2010.Ljiljana Kolenić, Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. i 18. stoljeća, Pedagoški fakultet, Osijek, 1998.Ljiljana Kolenić, Pogled u strukturu hrvatske gramatike: (od Kašićeve do Tkalčevićeve), Pedagoški fakultet, Osijek, 2003.Josip Vončina, Jezik Antuna Kanižlića, Rad JAZU 368, Zagreb, 1975., str. 5-172.Zbornik radova o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću, JAZU – Centar za znanstveni rad Osijek, Osijek, 1981.Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću, JAZU – Zavod za znanstveni rad, Osijek, 1985.Vrijeme i djelo M. A. Reljkovića, JAZU – Zavod za znanstveni rad, Osijek, 1991.Tomo Matić, Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije preporoda, HAZU, Zagreb, 1945.Stjepan Pavičić, O govoru u Slavoniji do turskih ratova i velikih seoba u 16. i 17. stoljeću, Djela JAZU 96, Zagreb, 1920., str. 194-269.Ivo Pranjković, Gramatika M. A. Reljkovića, Croatica XVI, 22/23, Zagreb, 1985., str. 97-117.Radomir B. Aleksić, Jezik Matije Antuna Reljkovića, Biblioteka Južnoslavenskog filologa 4, Beograd, 1931.Loretana Farkaš, Geometrijsko nazivlje u 18. stoljeću, Filologija 54, Zagreb, 2010., str. 19-49.Loretana Farkaš, Oblikovanje stručnoga nazivlja u hrvatskom jeziku 18. stoljeća, Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja III, 5, Podgorica, 2010., str. 103-121.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Blaž Tadijanović, Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik (1761.): jezikoslovni priručnik Blaža Tadijanovića, Institut za hrvatski jezik i književnost, Zagreb, 2013.Matija Antun Reljković, Nova slavonska i nimačka gramatika, Zagreb, 1767.Marijan Lanosović, Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, Osijek, 1778.Matija Petar Katančić, Sveto pismo starog’ zakona, sv. I, II, III, IV, Budae, 1831.Matija Petar Katančić, Sveto pismo novog’ zakona, sv. I, II, Budae, 1831.Antun Kesić, Epistole i Evangjelia Antuna Kesicha, Budim, 1740.Marijan Lanosović, Evanjelistar iliricski, po O. F. Marianu Lanossovichu, Budim, 1794.Emerik Pavić, Epistole i Evangjelja, Po O. F. Emerichu Pavichu, Budim, 1764.Antun Mandić, Uputjenje u slavonsko pravopisanje, 1779. (pretisak: Antun Mandić, Uputjenje k slavonskomu pravopisanju za potrebu narodnieh ucsionicah u kraljestvu Slavonije 1779., Matica hrvatska, Osijek, 1998. (pogovor napisala Ana Pintarić))

ECTS: 5

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad, pohađanje nastaveSeminarska obveza uključuje jezičnu analizu starih slavonskih tekstova ili pak prikaz normativne građe nastale na tlu Slavonije do preporoda.



103

Aktivnost studenata prati se i procjenjuje tijekom cijeloga nastavnoga procesa, te se svaki od programom predviđenih zadataka vrjednuje kao sastavni dio konačne ocjene.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10seminarski rad 1,90završni usmeni ispit 2,00

Ukupno 5

104

NAZIV KOLEGIJA:

FLORA I FAUNA RENESANSNE KNJIŽEVNOSTI*

KOD: SH04 JP SH02 DPSTATUS KOLEGIJA:Izborni

STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni i preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

VODITELJ: prof. dr. sc. Zlata ŠundalićGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno: 2predavanja 1vježbe -

Semestar studija: I. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Sadržaj predmeta obuhvaća istraživanje pojavnosti, značenja i funkcije biljnoga i životinjskoga svijeta unutar samo jednog renesansnog dramskog žanra, u pastoralno-idiličnoj drami. Ovako određen predmet bavljenja podrazumijeva usmjereno iščitavanje 11 književnih predložaka, koji trebaju rezultirati spoznajama o nezaobilaznu mjestu biljke i životinje u ovom žanru. Oba svijeta svojim najviše pozicioniranim leksemima daju svoj doprinos normiranosti žanra, ali s napomenom da se u odnosu na biljni svijet treba vidjeti i preoblikovane i pastorali prilagođene petrarkističke florealne konvencije. Kako je središnja spisateljska osobnost hrvatske renesansne pastoralno-idilične drame Marin Držić, to se i sintetske spoznaje vezuju uz njegovo stvaralaštvo. Tako se govori o značajkama flore i faune: 1. pred-držićevskog vremena (realizirani biljni i životinjski svijet je, uglavnom, u funkciji žanra; djela Džore Držića, Mavra Vetranovića, Nikole Nalješkovića); 2. o značajkama Držićevih pastoralno-idiličnih drama (flora i fauna pridonosi inoviranju žanra; Držićeva djela Tirena, Venera i Adon, Grižula); 3. o značajkama flore i faune po-držićevskog vremena (odsutnost manirističkog inoviranja žanra i aktualizacija konzervativnijih ekloško-pastoralnih početaka; djela Dominka Zlatarića, Savka Gučetića Bendeviševića, Frana Lukarevića Burine, Antuna Sasina).

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj je predmeta upoznati studente sa žanrovskom slikom hrvatske renesansne književnosti, a unutar nje pozornost usmjeriti na tipologiju dramskih vrsta, s naročitim naglaskom na žanrovske i poetološke osobine pastoralno-idilične drame.


- imenovati stilske formacije koje čine tzv. staru hrvatsku književnost- razvrstati renesansne književne rodove s pripadajućim vrstama, podvrstama i

žanrovima- shvatiti temeljne značajke renesansnog dramskog književnog roda, a posebice

pastoralno-idilične drame- istražiti pojavnosti, značenja i funkcije biljnoga i životinjskoga svijeta u renesansnim

tekstovima - prepoznati uključenost biljnih i životinjskih leksema u normiranost žanra- imenovati i analizirati najfrekventnije biljne i životinjske lekseme

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Visković, Nikola, 1996, Životinja i čovjek. Prilog kulturnoj zoologiji, Split.Visković, Nikola, 2001, Stablo i čovjek. Prilog kulturnoj botanici, Zagreb.Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Šundalić, Zlata, 2003, Životinja i hrvatska renesansna pastoralno-idilična drama; Krležini dani u Osijeku 2002.– Žanrovi u hrvatskoj dramskoj književnosti i struke u hrvatskom kazalištu; priredio Branko Hećimović, Zagreb-Osijek, str. 18-49.

105

Šundalić, Zlata, 2004, Biljni svijet u hrvatskoj renesansnoj pastoralno-idiličnoj drami, Krležini dani u Osijeku 2003. – Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila, priredio Branko Hećimović, Zagreb – Osijek, str. 19-44.

ECTS: 4* (jednopredmetni) i 2 (dvopredmetni)

UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Predmet ima status izbornog književnog predmeta; predavanja nisu obvezna, ali ispredavano gradivo ulazi u ospeg ispita. Seminarska je nastava obavezna i sastavni je dio pismenog ispita. Student ima pravo izostati tri puta sa seminarske nastave; u suprotnom student gubi pravo na potpis. Student je dužan pročitati svu zadanu lektiru i obaveznu literaturu koja mu se dostavi na početku semestra. Tijekom nastave student je dužan održati jedno uspješno usmeno izlaganje, kojemu mora biti priložena i pisana inačica. Student dobiva samo jednu ocjenu, i to onu na pismenom ispitu; predviđen je i usmeni dio ispita i to u slučaju ocjene koja se nalazi na prijelazu između više i niže.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Ispit iz kolegija Flora i fauna renesansne književnosti polaže se pismeno; pismeni ispit ima deset pitanja koji čine dvije cjeline; prvih pet pitanja podrazumijeva provjeru pročitane lektire na fabularnoj razini,a drugih pet pitanja podrazumijeva provjeru književnopovijesne i književnoteorijske problematike; za pozitivnu ocjenu student mora točno odgovoriti na svih prvih pet pitanja i najmanje na dva pitanja i druge skupine.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Tijekom izvođenja nastave seminara kontrolira se uspješnost izloženih seminarskih radova, odnosno njihova pisana inačica (metodološke postavke, citiranje, korištenje primarnih i sekundarnih izvora). Nadalje, tijekom nastave se prati i vrednuje iščitanost zadane lektire, tako da se studentu pruža mogućnost da tijekom nastave odradi prvi dio pismenoga ispita, dakle onoga koji se odnosi na lektiru. Ova je mogućnost predviđena stoga što se na ovaj način student motivira na kontinuirano čitanje.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80kontinuirano praćenje (konzultacije, zadaće, kolokviji) 1,20seminarski rad 0,50završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,50

Ukupno 4STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,70kontinuirano praćenje (tjedni kolokviji) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent završnom pismenom ispitu 0,70seminarski rad 0,30završni usmeni ispit 0,30

Ukupno 2

* Odluka Senata od 7. srpnja 2008.g.

106

NAZIV KOLEGIJA:

SLAVENSKA PISMA

KOD: OJ05


STUDIJ: Dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

VODITELJ: izv. prof. dr. sc. Milica Lukić / Vera Blažević Krezić, asistentica, zn. nov.Godina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:3


Semestar studija: I. i II. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Početci pismenosti u Slavena. Glagoljica i ćirilica. Ime. Teorije o postanku glagoljice. Postanak ćirilice. Pitanje prvenstva. Transliteracija tekstova. Hrvatska ćirilica (bosanica) – postanak i uporaba u hrvatskim krajevima.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati sva tri slavenska pisma, naučiti preslovljavati ih na latinicu.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- studenti će znati definirati osnovni predmet istraživanja i metodologiju gramatologije,

opće teorije pisma koja je zasnovana na poredbeno-tipološkim istraživanjima sredinom 20. stoljeća (povijesni razvoj pismovnih sustava od subgrafemike i semasiografije do najvišeg stupnja fonetizacije pisma – alfabetskoga ili slovnoga pisma)

- jasno razlikovati predmet istraživanja i zadatke paleografije i epigrafije- primijeniti opće teorijske spoznaje o pismu i njegovu povijesnom razvoju na sustav

srednjovjekovnih slavenskih pismovnih sustava – glagoljične i ćirilične azbuke te latiničnoga pisma

- imenovati i kronološki omeđiti srednjovjekovnu sastavnicu hrvatske kulture, s naglaskom na najstarije razdoblje hrvatske književno-jezične povijesti

- odrediti vremensko trajanje glagoljične, ćirilične i latinične pismenosti hrvatskoga srednjovjekovlja, kao i vremensku i prostornu raspodijeljenost triju jezika: latinskoga, staroslavenskoga (starocrkvenoslavenskoga, a od 12. stoljeća i hrvatskocrkveno-slavenskoga) i starohrvatskoga

- uočiti međusobnu povezanost triju pismovnih i jezičnih sastavnica hrvatskoga srednjovjekovlja te uspostaviti veze sa žanrovskim određenjem tekstova (liturgijski, beletristički, pravni tekstovi)

- prepoznati najvažnije spomenike (staro)slavenskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja, ustanoviti pismo (i osobit tip pisma: obla glagoljica, formativna glagoljica, "hrvatska"/ustavna/uglata glagoljica, poluustavna glagoljica, kurzivna glagoljica; hrvatska ćirilica/bosančica – ustavna i brzopisna inačica, tri podtipa hrvatske ćirlice: bosanski, dalmatinski, dubrovački; latinica – gotica prvih latiničnih spomenika na hrvatskom jeziku iz 14. stoljeća) kojim su pisani i vrijeme njihova postanka

- pokazati znanje o procesima transliteracije (preslovljavanja) i transkripcije (ozvučenja, samostalnoga čitanja i pisanja) različitih tipova glagoljičnoga, ćiriličnoga i latiničnoga pisma

- osvijestiti važnost poznavanja glagoljične i bosanične sastavnice hrvatske pismovne kulture, ustanoviti njihov doprinos u izgradnji hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta

107

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: David Diringer, Povijest pisma, Zagreb, 1991.Eduard Hercigonja, Trojezična i tropismena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja na str.: 9-27, 46-49, 83-87 i 236-241)Ignace Jay Gelb, A study of writing, The University of Chicago press, Phoenix Books, Chicago 1963. (odabrana poglavlja na str.: 1-22, 166-183, 190-198)Mateo Žagar, Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja na str. 297-428)Mateo Žagar, Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.Stjepan Damjanović, Slovo iskona. Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2004. Stjepan Damjanović, Novi filološki prinosi, Matica hrvatska, Zagreb, 2014. (odabrana poglavlja na str. 13-28)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Stjepan Damjanović, Što ne smijemo mijenjati u piščevu tekstu? u knjizi ”Filološki razgovori”, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000, str. 137-148. Josip Bratulić, Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb, 1995. Radoslav Katičić, Uz pitanje o postanku i starosti glagoljice, Hercigonjin zbornik, Croatica XXVI, 42/43/44, str. 185-199. Lujo Margetić, Neka pitanja glagoljice i glagoljanja, RAD HAZU 480, Zagreb, 2000, str. 5-16. B. Fučić: Najstariji hrvatski glagoljski natpisi, Slovo 21, Zagreb, 1971., str. 227.-255. B. Fučić: Granična područja glagoljice i ćirilice, Brački zbornik 15, Supetar, 1987. A. Nazor: Ćirilica i glagoljaši, Brački zbornik 15, Supetar, 1987. Aleksandar Stipčević, Povijest knjige, Zagreb, 1985.ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad (uspješan domaći pismeni rad), položen kolokvij, aktivnost

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad (pismeni domaći rad), kolokvij

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Prati se redovitost pohađanja nastave, rad u seminaru, postavljanje i rješavanje problema, a svaki se od predviđenih zadataka vrjednuje kao sastavni dio konačne ocjene.Evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,15kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (zadaci: transliteracija reprezentativnih spomenika, prepoznavanje pismovnih sustava, datiranje spomenika prema paleografskim značajkama) 1,00završni pismeni ispit 1,85

Ukupno 4

108

NAZIV KOLEGIJA:

OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

KOD: OIT02

STATUS KOLEGIJA:izborni

STUDIJ Dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

VODIČ: mr. sc. Marija Bubalo, viša predavačicaGodina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:3


Semestar studija: I. i II. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Predavanja se odnose na osnovna znanja iz informatike Uvod u informacijske tehnologije Informacijski sustavi i osnovne sastavnice Materijalna komponenta informacijskog sustava Programi i algoritmi Podatci i struktura podataka Prijenos podataka i Internet Multimedijski sustavi Sigurnost podataka i zaštita Vježbe obuhvaćaju osnovni rad s računalom, grafičko korisničko sučelje, programe MS Word, MS PowerPoint i MS Excel

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima vezanim uz računala i rad na računalu, kako bi uspješno mogli koristiti nove tehnologije u svrhu kvalitetnijeg studiranja Vježbe se izvode u multimedijalnoj učionici, svaki student ima svoje računalo, te uvježbava vještinu služenja računalom


- upoznati temeljne pojmove informacijske tehnologije- upravljati i raditi sa datotekama- koristiti Internet i elektroničku poštu- razlikovati vrste računalnih mreža- koristiti se obradom teksta, tabličnim kalkulacijama i prezentacijskim tehnikama

LITERATURA Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: V. Čerić, M. Varga, H. Birolla et al., Poslovno računarstvo, Znak, 1998Darko Grundler: Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb, 2000. Ljiljana Milijaš: PC- škola 2000, Promil, Varaždin 2000.

Prezentacije na webu www.ffos.hr

ECTS : 2UVJET ZA PRIZNAVANJE BODA:Položen pismeni kolokvij i izrađena dva praktična rada na računalu NAČIN POLAGANJA ISPITA:Na računalu, pismeno i usmeno

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Konzultacije, anketa među studentima

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS

109

http://www.ffos.hr/

pohađanje nastave 0,75kontinuirano praćenje u obliku zadataka 0,50završni ispit 0,75

Ukupno 2

110

NAZIV KOLEGIJA:

OSNOVE WEB DIZAJNA

KOD: OWD02


STUDIJ Dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

VODIČ: mr. sc. Silvija Galić, predavačica Godina studija: 1. Sati tjedno

ukupno:3

predavanja -vježbe 1

Semestar studija: I. i II. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Prikazivanje informacija na web-stranicama Uvod u HTML tagovi Razne vrste teksta, ubacivanje slika Linkovi Izrada tablice

CILJEVI KOLEGIJA:Upućivanje studenata s osnovama izrade web stranice, te stavljanje na internet


- razlikovati i koristiti osnovne alate za izradu mrežnih stranica - definirati i koristiti osnovne naredbe HTML-a - opisati osnove oblikovanja sadržaja mrežnih stranica (informacijska arhitektura) - samostalno kreirati mrežne stranice - postaviti kreirane mrežne stranice na mrežni poslužitelj (mrežni protokoli)

LITERATURA Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Petric, D. Naučite HTML i oblikujte sami efektne World Wide Web stranice. Zagreb : Znak, 1995.

ECTS : 2UVJET ZA PRIZNAVANJE BODA:Položen pismeni kolokvij i izrađena dva praktična rada na računalu NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni kolokvij i kolokvij na računalu

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Konzultacije, anketa među studentima

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75zadatci za praćenje 0,25seminar 0,50praktični zadatak 0,50

Ukupno 2

111

NAZIV KOLEGIJA:

JEZIK HRVATSKIH GLAGOLJAŠA

KOD: JP02 JP JP03 DPSTATUS KOLEGIJA:Izborni


VODITELJ: izv. prof. dr. sc. Milica LukićGodina studija: 1. i 2. Sati tjedno

ukupno:2


Semestar studija: II. i IV. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Fenomen glagolizma u Hrvata. Osobitosti hrvatskog tipa crkvenoslavenskog jezika. Grafija. Glasovni sustav hrvatskostaroslavenskog jezika. Preoblikovanje sklonidbenog sustava (9 > 3). Finitni i infinitni glagolski oblici. Osnove povijesne sintakse (dativ apsolutni, instrumental apsolutni, prevođenje latinskih sintaktičkih konstrukcija na hrvatskostaroslavenski jezik.

CILJEVI KOLEGIJA:Nastava ovoga kolegija uvodi studente u jezik tekstova pisanih hrvatsko-staroslavenskim i hrvatskostaroslavenkim jezikom; osposobljava ih za samostalan pristup najstarijim hrvatskim književnim tekstovima te za lingvističko i lingvostilističko tumačenje tih tekstova.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- samostalno odrediti temeljne sastavnice filološke analize teksta i njezin smisao,- prepoznati, imenovati i kronološki odrediti najvažnije spomenike ćirilometodskoga

naslijeđa na hrvatskom tlu od 11. stoljeća nadalje,- protumačiti i staviti u odnos termine hrvatski crkvenoslavenski jezik, hrvatsko-

staroslavenski jezik, hrvatsko-staroslavenski jezik i starohrvatski jezik,- izvoditi transliteracijske i transkripcijske postupke tekstova pisanih oblom, uglatom,

poluustavnom i kurzivnom glagoljicom, ustavnom i kurzivnom hrvatskom ćirilicom i latinicom (goticom i karolinom),

- prepoznati i opisati jezične osobitosti hrvatskostaroslavenskoga teksta na grafemičkoj, morfološkoj (preoblikovanje sklonidbenog sustava: 9 > 3, finitni i infinitni glagolski oblici), sintaktičkoj (osnove povijesne sintakse: dativ apsolutni, instrumental apsolutni, prevođenje latinskih sintaktičkih konstrukcija na hrvatskostaroslavenski jezik) i leksičkoj razini,

- samostalno napraviti jezikoslovnu reprezentativnih hrvatskostaroslavenskih tekstova primjenjujući teorijske spoznaje o zadacima, metodama i postupcima takve analize,

- procijeniti mjesto i važnost tih spomenika za hrvatsku književno-jezičnu povijest i kulturnu tradiciju

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Josip Hamm, Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika, Slovo 13, Zagreb, 1963, str. 43-67.Anica Nazor, Jezični kriteriji pri određivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima, Slovo 13, Zagreb, 1963, str. 68-86.Ivan Jurčević, Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, 2002. (odabrana poglavlja)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Anica Nazor, Karakteristike jezika i pisma Hrvojeva misala. U: Hrvatskoglagoljski misal

112

Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Transkripcija i komentar. Ur. V. Štefanić, Zagreb – Ljubljana – Graz, 1973, str. 508-511.Stjepan Damjanović, Jezičnostilska raslojenost hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih tekstova. U: Stjepan Damjanović, Filološki razgovori, Sveučilišna naklada, Zagreb, 2000.Jospi Tandarić, Crkvenoslavenska jezična norma u hrvatskoglagoljskom ritualu, u knjizi: ”Hrvatskoglagoljska liturgijska književnost”, Zagreb, 1993, str. 85-107.Stjepan Damjanović, Ivan Jurčević, Boris Kuzmić, Tanja Kuštović, Milka Lukić i Mateo Žagar, Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.Dragica Malić, Na izvorima hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.Josip Vončina, Jezična baština, Književni krug, Split, 1988, (od 25. do 33. str.)Eduard Hercigonja, Metodološke pretpostavke jezikoslovne analize hrvatskoglagoljskih zbornika 14-16. stoljeća. U knjizi: Nad iskonom hrvatske knjige, Zagreb, 1983. str. 297-302.Stjepan Damjanović, Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, HFD, Zagreb, 1984.Stjepan Damjanović, Jezik Bašćanske ploče, Fluminensia 1-2, Rijeka 1990, str. 71-77.Milan Mihaljević, Generativna fonologija hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika, Zagreb, 1991.Mateo Žagar, Kako je tkan tekst Bašćanske ploče, HFD, Zagreb, 1997.Ivan Jurčević, Problem funkcije determiniranih i indeterminiranih glagola kretanja u staroslavenskom i crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije, HFD, Zagreb, 1990. (odabrana poglavlja)Ivan Jurčević, Psalmi tiskani hrvatskom glagoljicom 1491. godine, Osijek, 2005.

ECTS: 3 (jednopredmetni), 2 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad (uspješan usmeni referat), aktivnost

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad (usmeni referat),

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Prati se redovitost pohađanja nastave, rad u seminaru, postavljanje i rješavanje problema, a svaki se od predviđenih zadataka vrjednuje kao sastavni dio konačne ocjene.Evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (referat) 0,75završni kolokvij 1,50

3STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (referat) 0,45završni kolokvij 0,80

Ukupno 2

113

NAZIV KOLEGIJA:

MARKO MARULIĆ

KOD: SH01 JP SH06 DPSTATUS KOLEGIJA:Izborni

STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnostiJednopredmetni i dvopredmetni diplomski studij

VODITELJ: prof. dr. sc. Ružica PšihistalGodina studija: 1. i 2. Sati tjedno


Semestar studija: II. i lV. seminari 1 (dvopredm.)2 (jednopred.)

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: monografski prikaz života i djela Marka Marulićaknjiževnopovijesni kontekst humanizma i renesanse u hrvatskome i europskome obzorupotanka interpretacija Marulićevih biblijskih epova

CILJEVI KOLEGIJA:opširnije poznavanje autorskoga opusa prvoga klasika hrvatske književnostiusvajanje najnovijih saznanja maruloloških istraživanjaosposobljavanje za cjelovitu znanstvenu monografsku obradu, kao i potanku interpretaciju izabranih djela (biblijskih epova)


- opisati autorski opus Marka Marulića u književnopovijesnome kontekstu hrvatske i europske književnosti humanizma i renesanse

- razrstati Marulićev autorski opus prema žanrovskim kriterijima- provjeriti suvremene marulološke spoznaje u interpretaciji „kanonskih“ Marulićevih

tekstova - usporediti prema žanrovskim, tematskim i stilskim kriterijima Marulićeva latinska i

hrvatska djela - primijeniti metodologiju monografskoga istraživanja na korpusu Marulićeva života i

djela - prosuditi kulturno-identitetsku vrijednost prvoga klasika hrvatske književnosti u

nacionalnom i europskom kontekstu


Winfried Baumann, Davidijada Marka Marulića, Split, 1990. Mirko Tomasović, Marko Marulić Marul, Zagreb, 1999. Andrea Zlatar, Marulićeva Davidijada, Zagreb, 1991.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

Colloquia Maruliana, l.-XXI. (dostupno na portalu: hrčak.srce.hr)

ECTS: 3 (jednopredmetni), 2 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:seminarski rad i/ili uspješan usmeni referat


114

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,60aktivnost na seminarskoj nastavi 0,20referat 0,40završni usmeni ispit 0,80

Ukupno 3STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10referat 0,30završni usmeni ispit 0,60

Ukupno 2

115

NAZIV KOLEGIJA:

MASKERATA

KOD: OJ09 JP OJ06 DPSTATUS KOLEGIJA:Izborni

STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

VODITELJ: prof. dr. sc. Zlata ŠundalićGodina studija: 1. i 2. Sati tjedno


Semestar studija: II. i lV. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Hrvatska šesnaestostoljetna lirika katalogizira desetak književnih vrsta s dodatnim podvrstama. Kao dosta produktivan žanr javlja se i maskerata (pokladna lirika ili pokladna prigodnica), koja je veliku popularnost stekla u vrijeme bučnih renesansnih karnevalskih veselja. Riječ je o lirskoj vrsti, kojoj se pripisuju i elementi dramskoga, jer ima scenske, izvedbene korijene. To je monolog lika koji je postavljen kao predstavnik neke profesije, staleža, narodnosti, proročice i slično. Izlaganje je u prvom licu, a oslovljavaju se neposredni slušatelji (primatelji). Govornik se može pojaviti i u 1. licu množine, ali je manje individualiziran, odnosno tipičniji. Različiti kriteriji rezultirali su različitim tipologijama maskerate: u odnosu na prostor izvođenja govori se o uličnim (slobodniji lascivni sadržaji) i salonskim maskeratama (pristojni sadržaji), a u odnosu na govornika najpopularnije su bile cingareske (jeđupke), u kojima mladić preobučen u Ciganku (Jeđupku) predskazuje sudbinu okupljenim damama. Budući su maskerate vedre i duhovite, u njima se kao značajna sastavnica javlja i kategorija smijeha. Kao začetnik ovoga žanra struka navodi ime Džore Držića, koji je pjesmom Gizdave mladosti i svi vi ostali napisao hrvatsku protomaskeratu, a slijedili su ga brojni hrvatski pisci: Mavro Vetranović, Mikša Pelegrinović, Sabo Bobaljević Glušac, Horacije Mažibradić, Nikola Nalješković, Antun Sasin, Stijepo Đurđević, a mnoge su pokladne pjesme afarkašne

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s osnovnim obilježjima hrvatske renesansne književnosti, a poseban naglasak staviti na njezinu žanrovsku strukturu. U kontekstu renesansnih žanrova odrediti mjesto maskerate, njezine poetološke osobine, koje studenti trebaju prepoznati i interpretirati na konkretnim tekstovima.ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- nabrojati književne vrste s podvrstama i žanrovima u hrvatskoj renesansnoj književnosti

- smjestiti jedan književni žanr (maskeratu, ili pokladnu liriku, ili pokladnu prigodnicu) u prostor i vrijeme

- prepoznati poetička obilježja maskerate (lirski subjekt, tematsko-motivski sloj, stil, metar)

- usporediti obilježja petrarkističke lirike s pokladnom lirikom (u odnosu na floru, faunu)- sažeti informacije iz različitih povijesti književnosti o jednome autoru u kraći tekst- primijeniti stečena znanja na samostalnu interpretaciju jedne maskerate u obliku

seminarskog rada

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Petković, Milivoj, 1952, Dubrovačke maskerate, SAN, knj. CLXVI, Beograd. Slamnig, Ivan, 1986, Sedam pristupa pjesmi {Maskerata Mavra Vetranovićd), Rijeka. Delimo, Zan (Delumeau, Jean), 1986, Greh i strah. Stvaranje osećanja krivice na Zapadu od XIVdo XVIII

116

veka, L, pogl. Preokrenuti svet, pokvareni svet, Književna zajednica Novog Sada - Dnevnik, Novi Sad.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Predmet ima status izbornog književnog predmeta; predavanja nisu obvezna, ali ispredavano gradivo ulazi u opseg ispita. Seminarska je nastava obvezna. Student ima pravo izostati tri puta sa seminarske nastave; u suprotnom student gub pravo na potpis. Student je dužan pročitati svu zadanu lektiru i obveznu literaturu koja mu se dostavi na početku semestra. Tijekom nastave student je dužan održati jedno uspješno usmeno izlaganjes prezentacijom, kojemu mora biti priložena i pisana inačica (na disketi ili CD). Ocjenjuje se uspješnost prezentacije, pisana inačica seminara, pročitana lektira i literatura.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Ispit iz kolegija Maskerata polaže se na dva načina: putem seminara i prezentacije tijekom seminara, ili na klasičnom ispitu (ako student ne dobije pozitivnu ocjenu tijekom seminara), koji ima pismeni dio (šest pitanjam, koji se ocjenjuju ovako: 3 točna odgovora – dovoljan, 4 točna odgovora – dobaar, 5 točnih odgovora – vrlo dobar, 6 točnih odgovora – izvrstan) i usmeni dio, a konačna je ocjenja srednja ocjena iz pismenog i usmenog dijela

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Tijekom izvođenja nastave seminara kontrolira se uspješnost izloženih seminarskih radova, odnosno njihova pisana inačica (metodološke postavke, citiranje, korištenje primarnih i sekundarnih izvora). Nadalje, tijekom nastave se prati i vrednuje iščitanost zadane lektire, tako da se studentu pruža mogućnost da tijekom nastave odradi dio ispita (lektiru). Ova je mogućnost predviđena stoga što se na ovaj način student moritivra na kontinuirano čitanje.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80kontinuirano praćenje (konzultacije, zadaće, kolokviji) 0,50seminarski rad 0,20završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,50

3STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80kontinuirano praćenje (konzultacije, zadaće, kolokviji) 0,20seminarski rad 0,20završni pismeni ispit 0,50završni usmeni ispit 0,30

Ukupno 2

117

NAZIV KOLEGIJA:

ĆIRILOMETODSKA BAŠTINA U HRVATSKOJKULTURI 19. STOLJEĆA*

KOD: OJ07 JP OJ12 DPSTATUS KOLEGIJA:izborni

STUDIJ: Jednopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnostiDvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti

VODIČ: izv. prof. dr. sc. Milica Lukić / Vera Blažević Krezić, asistentica, zn. nov.Godina studija: 3. Sati tjedno

ukupno:4


Semestar studija: V seminari -OKVIRNI SADRŽAJ KOLEGIJA:Ćirilometodska je baština zajednički kulturni iskon svih slavenskih naroda. Počeci su pismenosti i književnosti kod Slavena vezani uz imena slavenskih apostola, Konstantina – Ćirila i Metoda i njihovu prosvjetiteljsku djelatnost u 9. stoljeću. Deset stoljeća kasnije, u 19. stoljeću, dolazi do obnavljanja ćirilometodske ideje. Stoga je zadatak ovoga predmeta utvrditi uzroke njezina obnavljanja i istražiti njezine temeljne aspekte - filološki i kulturološki – na području poglavito hrvatskoga nacionalnog prostora, a onda i ostalih slavenskih zemalja te definirati i opisati cyrillomethodianu kao filološku znanost kroz njezine temeljne postavke i predstavnike. Kroz ovaj se predmet otvaraju i pitanja o postojanju glagoljaštva u međurječju Save i Drave, dakle današnjoj Slavoniji.

1.Ćirilometodska baština kao zajednički slavenski kulturni iskon i kao temelj za panslavističke ideje i nastojanja. Sveslavensko i nacionalno.1.1. Cyrillomethodiana kao filološka znanost (razvoj; odnos slavenske i hrvatske ćirilometodske znanosti) i njezini predstavnici: Josef Dobrovsky, Pavel J. Šafarik, J. Kopitar, Vostokov, Sreznjevski, V. Ivanovič Grigorovič, Palauzov, Franc Miklošič, F. Rački, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Berčić, Matija Mesić, Ivan Crnčić, Ivan Tkalčić, Dragutin A. Parčić, Vatroslav Jagić i dr.1.2. Kratak pregled povijesti ćirilometodske ideje do 19. stoljeća.1.3. Uzroci obnavljanja ćirilometodske ideje u 19. stoljeću2. Liturgijske slavenske knjige u XIX. stoljeću3. Hrvatska periodika o ćirilometodskoj baštini (Katolički list)4. Hrvatska periodika o ćirilometodskoj baštini (Vrhbosna, Glasnik Biskupija Bosanske i Sriemske, Katolička Dalmacija)5. Slavljenje velikih ćirilometodskih obljetnica (863 - 1863, 869 - 1869, 885 - 1885)6. Enciklika pape Lava XIII. Grande munus i nade slavenskoga svijeta7. Sveslavensko hodočašće u Rim 1881.8. Franjo Rački – otac hrvatske ćirilometodijane – utemeljitelj hrvatske ćirilometodske znanosti i prvak u istraživanju ćirilometodske baštine u 19. st.9. Biskup J. J. Strossmayer - središnja osobnost u širenju ćirilometodskoga kulta9.1. Staroslavenska liturgija u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji – širi okvir za razmatranje Strossmayerove uloge u procesu obnove ćirilometodske baštine u 19. st.: Putovima slavonskih glagoljaša – prolegomena za priču o glagoljaštvu u međurječju Save i Drave10. Ćirilometodska ideja i svetosavlje11. Ćirilometodska književnost u XIX. stoljeću (teorijski pristup, pjesničke prigodnice u čast Sv. Braće)

Ćirilometodska književnost u XIX. stoljeću (epistolarni žanrovi, tj. okružmice i cirkularna pisma, adrese i predstavke te retoričke vrste)

12. Ćirilometodska književnost u XIX. stoljeću (molitve u čast Svetoj Braći te završni komentar o ćirilometodskoj književnosti XIX. st.)14. Prepletanje ideologema i znanstvenih modela: zaključno razmatranje mjesta

118

ćirilometodske ideje u hrvatskom javnom životu XIX. stoljeća15. Cyrillomethodiana u umjetnosti: književnost, glazba, likovna umjetnost, arhitektura

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje s jednim važnim odsječkom hrvatske kulture i politike. Uočavanje prepletanja ideologema i znanstvenih modela.Kolegij se dobro uklapa u studij kroatistike i pokazuje kako su sadržaji s kojima se student upoznao na staroslavenskom jeziku postali dio kulturnih i političkih razgovora u hrvatskom XIX. stoljeću, a upotpunjava se i sa sadržajima iz povijesti hrvatskoga jezika i hrvatske književnosti, posebice sa spoznajama o tendencioznoj književnosti.Korištene metode: Klasična predavanja povezat će se sa zadacima da student kod kuće čita neke izvorne povijesne dokumente i književne tekstove ćirilometodske problematike iz XIX. stoljeća te terenskom nastavom.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati pojam cyrillomethodiana i poznavanje temeljnih odlika cyirillomethodiane kao

interdisciplinarne znanosti i kao (kulturnog i nacionalnog) pokreta - definirati i razlikovati pojmove glagoljaštva i glagolizma u užem i širem smislu- razumjeti i znati opisati temeljne zadaće ćirilometodske znanosti u drugoj polovici 19.

stoljeća- poznavati život i djelovanje najistaknutijih ćirilometodijanaca (Josip Juraj Strossmayer,

Franjo Rački, Mihovil Pavlinović, Dragutin Antun Parčić, Josip Stadler, Ivan Berčić i dr.)- uspostaviti veze hrvatske ćirilometodijalne s obnovom ćirilometodske baštine kod

ostalih Slavena- poznavati jezikoslovne, književne i kulturološke aspekte ćirilometodske baštine- uspostaviti veze i odnose između ćirilometodske baštine srednjeg vijeka (napose na

hrvatskom nacionalnom prostoru, ali i kod ostalih Slavena) i njezine obnove u 19. stoljeću

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Enciklika Grande munus, u knjizi Dokumenti o sv. Ćirilu i Metodu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1985. Ivanka Petrović, Franjo Rački - otac hrvatske Cyrillo - Methodiane, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU, vol. 9, Zagreb 1985, str. 47 - 99. Stjepan Damjanović, Ćirilometodska baština u prepisci Rački - Strossmayer, u knjizi Jedanaest stoljeća nezaborava, Osijek - Zagreb 1991., str. 155 - 172. Mile Bogović, Staroslavenska liturgija u biskupijama Senjskoj i Modruškoj u 19. stoljeću i Parčićev Misal, Zadarska smotra 3, Zbornik Dragutina Parčića, Zadar 1993, str. 63 - 77. Milica Lukić, Crtice o sveslavenskom hodočašću u Rim 1881. (Prilog za noviju povijest glagolizma), Zavičajnik, Zbornik Stanislava Marijanovića, Osijek 2005., str. 233 - 250. Milica Lukić, Popularizacija ćirilometodske ideje u drugoj polovici 19. stoljeća na hrvatskome nacionalnom prostoru (Korpus ćirilometodskih književnih tekstova). U: Lingua Montenegrina (časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja), 4/2009, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje "Vojislav P. Nikčević", Cetinje (Crna Gora), 2009., str. 85-124.Milica Lukić, Lingua Montenegrina – Croatica / Izabrane teme iz crnogorske i hrvatske književnojezične povijesti i sadašnjosti; Osijek – Cetinje, 2010.Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Divanimo, dakle postojimo, književnojezične i jezičnopovijesne studije, Matica hrvatska, Ogranak Osijek, 2014. (odabrana poglavlja na str.: 171-243)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

119

Franjo Rački, Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apoštolov, Zagreb 1857. Tisućnica slovjenskih apostolah sv. Cirila i Metoda, Zagreb 1863. Nikodim Milaš, Kiril i Metodije i istina pravoslavlja, Zadar 1881. Ivan Marković, Cesarizam i Bizantinstvo, Zagreb 1891. Korespondencija Rački - Strossmayer I - IV, Zagreb 1928 - 1931. Jerko Fućak, Glagoljsko - hrvatsko bogoslužje u 19. i 20. stoljeću, u knjizi Šest stoljeća hrvatskoga lekcionara, Zagreb 1975., str. 137 - 192. Geert van Dartel, Ćirilometodska ideja i svetosavlje, KS, Zagreb 1984. Mario Strecha, Katoličko hrvatstvo. Počeci političkog katolicizma u banskoj Hrvatskoj (1897 - 1904), Zagreb 1997.ECTS: 5 (jednopremetni) , 3 (dvopredmetni)UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeni ispit NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Pohađanje nastave, samostalno čitanje i pripremanje izvornih tekstova iz 19. st., terenska nastava, ispit.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave 1,50Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (izlaganje reakcijskoga teksta, transliteracija reprezentativnih spomenika) 1,00Završni usmeni ispit 2,50

5STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave 1,50Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (izlaganje reakcijskoga teksta) 0,50Završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 3


120

NAZIV KOLEGIJA:

KOGNITIVNA GRAMATIKA*

KOD: OJ08 JP OJ11 DPSTATUS KOLEGIJA:Izborni


VODITELJ: prof. dr. sc. Branimir Belaj /doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar

Godina studija: 3. Sati tjedno ukupno: 3


Semestar studija: V. seminari 1OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Osnovne razlike između generativne i kognitivne gramatike; model gramatičkoga opisa utemeljen na uprabi (usage - based model); teorija prototipa; upoznavanje s osnovama kognitivne gramatike te njezina primjena u fonologiji, morfosintaksi i tvorbi riječi hrvatskoga jezika - kognitivna analiza hrvatskoga pasiva, izravnoga i neizravnoga objekta, subjekta, bezličnih rečenica, glagolskih prefiksa i prijedloga; tematske uloge u funkcionalnim sintaksama i u kognitivnoj gramatici, organizacija prvoga plana i pozadine – lik prvoga plana, lik drugoga plana

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje studenata s uzrocima i motivima pojave funkcionalnih kognitivnih pristupa jeziku i gramatici, s njihovim osnovnim postavkama i teoretskim okvirima, u prvom redu s kognitivnom semantikom i kognitivnom gramatikom. Osposobiti studente za a ) razlikovanje formalnog od funkcionalnog u lingvisticib ) uočavanje širokoga spektra činitelja koji sudjeluju u analizi značenjac ) primjenu kognitivne gramatike na gramatiku hrvatskoga jezika


- razlikovati formalne i funkcionalne pristupe jeziku- definirati položaj kognitivne gramatike u okviru funkcionalnih pristupa jeziku - definirati temeljne kognitivnolingvističke pojmove i razumjeti njihovu važnost u

jezičnom opisu- analizirati pojedina pitanja gramatike hrvatskoga jezika metodologijom kognitivne

gramatike- opisati jezične činjenice primjerenim metajezikom.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Langacker, R.: Foundations of Cognitive Grammar, vol . 1, Stanford University Press, 1987.Langacker, R.: Foundations of Cognitive Grammar, vol . 2, Stanford University Press, 1991.Taylor, J.: Cognitive Grammar, Oxford University Press, 2002.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Lakoff, G., Johnson, M.: Metaphors We Live By, The University of Chicago Press, Chicago, 1980.Lakoff, G.: Women, Fire, and Dangerous Things, What Categories Reveal about the Mind, Chicago University Press, 1987. Metaphor and Metonymy in Comparison and Contrast, zbornik radova, priredili R. Dirven i R. Porings, Mouton de Gruyter, Berlin: New York, 2003.Tabakowska, E.: Gramatika i predočavanje - uvod u kognitivnu lingvistiku, Krakov, 1995.Taylor, J.: Linguistic categorization, Prototypes in Linguistic Theory, Oxford University

121

Press, 1989.Žic – Fuchs, M.: Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Zagreb, 1991.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispitNAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni ispit


STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na nastavi 0,40seminarski rad 2,00kolokvij 0,50završni pismeni ispit 1,00

5STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na nastavi 0,40kolokvij 0,50završni pismeni ispit 1,00

Ukupno 3


122

NAZIV KOLEGIJA:

BAJKE – KOMPARACIJA*

KOD: NH05 JP NH07 DPSTATUS KOLEGIJA:Izborni


VODITELJ: doc. dr. sc. Dragica DragunGodina studija: 1. i 3. Sati tjedno

ukupno:predavanja 2 (JP) / 1 (DP)vježbe 2 (JP)

Semestar studija: II. i V. seminari 1 (DP)

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Teorijski i genološki aspekti klasične europske bajke nastale u klasicizmu i romantizmu te suvremene bajke na klasičnim temeljima.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s teorijskim diskurzom bajke, priče, fantastične priče. Analizirati i istaknuti zajedničke motive na kojima se temelji europska i hrvatska bajka. Usporediti bajke Charlesa Perrau1ta, Braće Grimm, Hansa Christiana Andersena, Oscara Wildea, Božene Nemcove, A. N. Afanasjeva, Ivane Brlić-Mažuranić, Josipa Cvrtile, Snježane Grković-Janović, Ante Gardaša, Željka Hercigonje.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati i objasniti osnovne značajke žanra- usporediti periodizacijski slijed bajke nacionalnih književnosti s hrvatskom bajkom- prepoznati diskurz bajke, priče, fantastične priče- povezati i razlikovati autorsko pismo - prikazati rezultate samostalnog komparativnog istraživanja - primijeniti temeljnu literaturu (Vladimira Proppa, Brune Bettelheima, Andre Jollesa, Ane

Pintarić) na predloške

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Ana Pintarić, Umjetničke bajke – teorija, pregled i interpretacije, Filozofski fakultet, Osijek, 2008.Vladimir Propp, Morfologija bajke, Prosveta, Beograd, 1982.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Bruno Bettelheim, Smisao i značenje bajki, Poduzetništvo Jakić, Cres, 2004.Vladimir Biti, Bajka i predaja, povijest i pripovijedanje, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1981.Andre Jolles, Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.Zlatni danci 3 - Bajke od davnina pa do naših dana, Zbornik radova, uredila Ana Pintatrić, Pedagoški fakultet, Osijek, 2001


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:pohađanje nastave, seminarski rad (usmeni ili pismeni)

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

123

seminarski rad


STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,50kontinuirana provjera 0,50seminar 1,00kolokvij 1,00usmeni 1,00

5STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75seminar 0,50kontinuirana provjera 0,25završni pismeni ispit 0,50

Ukupno 2


124

NAZIV KOLEGIJA:

SLAVONSKI DIJALEKT

KOD: JP06STATUS KOLEGIJA:Izborni

STUDIJ: Jednopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

VODITELJ: prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić /dr. sc. Silvija Ćurak, viša asistentica, zn. nov.Godina studija: 3. Sati tjedno

ukupno:predavanja 1vježbe 2

Semestar studija: VI. seminari -

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Proučavanje slavonskoga dijalekta i njegovih pdodijalekata: posavskoga, podravskoga i baranjskoga. Smještaj slavonskoga dijalekta unutar štokavskoga narječja hrvatskoga jezika: jezični kriteriji i zemljopisno omeđenje. Fonološki, naglasni, morfološki, sintaktički i leksički opis slavonskoga dijalekta. Usporedba slavonskoga dijalekta s ostalim dijalektima štokavskoga narječja, osobine koje slavonski dijalekt vežu uz dijalekte kajkavskoga i čakavskoga narječja. Rad na književnim tekstovima slavonskoga dijalekta: obilježba naglasaka, morfološka analiza, sintaktička analiza.


- osposobiti studente za samostalni terenski rad- osposobiti studente za opis govora koji su snimili na terenskom radu- poznavanje i primjena posebnih znakova koji su potrebni pri dijalektnom opisu- osposobiti studente za skupni rad na terenu i raspodjelu dijalektnih zadaća- osposobiti studente za sastavljanje seminarskoga znanstvenoga rada koji se može

objelodaniti- osposobiti studente da prepoznaju govor određenoga mjesta slavonskoga dijalekta

na temelju snimljene građe

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Bilić, Anica i Kolenić, Ljiljana: Govor mjesta Andrijaševci, Šokačka rič 1, Zbornik radova znanstvenoga skuča Slavonski dijalekt, Vinkovci 2004., 5-50.Kolenić, Ljiljana: Slavonski dijalekt, Croatica, sv. 46-46, Zagreb 1997., 101-116. Kolenić, Ljiljana: Slavonski dijalekt prema ostalim hrvatskim dijalektima, Zagrebačka slavistička škola, Zbornik radova 2002., Zagreb 2003., 175-185.Kolenić, Ljiljana: Morfološko-tvorbene osobine ilačkoga govora u okviru slavonskoga dijalekta, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 11, HAZU, Zagreb 1999., 41-47.Moguš, Milan: O problemima naše povijesne dijalektologije, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 9, Zagreb 1995., 11-23,Lisac, Josip: Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2003.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Seminarska obveza:Terenski rad, proučavanje jednoga mjesnoga govora, tonski zapis i pismeni opis navedenoga mjesnoga govora. Usporedba toga mjesnoga govora sa susjednim govorom.

125

Seminarski rad: opis mjesnog govora. Poticanje stvaralaštva na zavičajnom idiomu

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeni i usmeni


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,70kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) 0,50seminarski rad 1,60završni pismeni ispit 1,20

Ukupno 4

126

NAZIV KOLEGIJA:

FORTUNA MARINA DRŽIĆA

KOD: SK04 JP SK07 DPSTATUS KOLEGIJA:Izborni


VODITELJ: prof. dr. sc. Milovan Tatarin/dr. sc. Krešimir Šimić, viši asistentGodina studija: 2. (JP)

1. (DP)Sati tjedno

ukupno:predavanja 2 (JP) / 1(DP)vježbe -

Semestar studija: III. ili IV. (JP)I. ili II. (DP)

seminari 1 (JP) / 1 (DP)

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA: Kulturnopovijesni i društveni kontekst Držoćeva vremena. Struktura vlasti u Dubrovniku u Držićevo doba. Životopis. Drama prije i poslije Marina Držića. Držićeva teatrografija. Držićevi prijatelji i neprijatelji. Pomet – Držićev nastu na književnoj sceni. Tirena – napadi zbog tobožnjeg plagijata. Pripovijest kako se Venere božice užežeu ljubav lijepog Adona – inovacija scenskog i dramskog prostora. Novela od Stanca – kratka priča s erotskim aluzijama. Dundo Maroje – komedija o ljudima nazbilj i ljudima nahvao. Firentinska urota. Je li Marin Držić bio makijavelist?

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznvavanje s renesansnom dramom; mjesto Marina Držića u kontekstu renesansne tetrografije; način upletanja zbilje u dramski tekst; suvremenost i aktualnost Držićeva djela.


- definirati zašto je Marin Držić kanonski pisac- napraviti tipologiju Držićevih djela- usporediti njegov dramski rad s dramskim radom pisaca koji su djelovali prije i poslije

njega te argumentirati po čemu je Držić inovativan- analizirati Držićeve pastoralno-mitološke drame i plautovske komedije- opisati Držićeve žanrovske modele s obzirom na onodobnu domaću i talijansku

dramu- argumentirati vezanost Držićeva dramskoga opusa uz dubrovačku zbilju 16. stoljeća

kao ključne odrednice razumijevanja njegova teatra

LITERATURA:Frano Čale, Marin Držić: Djela, CKD, Zagreb, 1979, ²1987.Leo Košuta, Pravi i obrnuti svijet u Držićevu »Dundu Maroju«, Mogućnosti, 11, 12, Split, 1968.Slobodan Prosperov Novak, Planeta Držić, Cekade, Zagreb, 1984.Rafo Bogišić, Marin Držić sam na putu, HAZU, Zagreb, 1996.Slavica Stojan, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, Zagreb – Dubrovnik, 2007.


UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:pohađanje nastave, seminarski rad (usmeni ili pismeni), položen ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: seminarski rad i ispit.

127

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na seminarskoj nastavi 0,50završni pisani ispit 3,40

5STUDIJSKA OBVEZA (DVOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0.80aktivnost na seminarskoj nastavi 0,10završni pisani ispit 1,10

Ukupno 2

128

NAZIV KOLEGIJA:

ŽENE HRVATSKE PROZE*

KOD: SK03


STUDIJ: Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnostiDiplomski studij – književnoistraživački smjer

VODITELJ: izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai AndrićGodina studija: 3 Sati tjedno


Semestar studija: V. ili VI. seminari 2

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:Pratit će se pozicija ženstva u poetičkom kontekstu realizma u odnosu na modernizam te uočavati razine zgušnjavanja (sociološke, psihološke, ontološke) ženskoga lika. Posebna će se pozornost stoga uputiti prema prozi su pisali Dragojla Jarnević, Josip i Ivan Kozarac, Živko Bertić, Eugen Kumičić, Joza Ivakić.

CILJEVI KOLEGIJA:Promatranje pozicije ženskoga subjekta 19. i 20. stoljeća u odnosu na tekst, ali i na širi kontekst.


- usporediti različite načine pristupa proznim književnim ostvarenjima autorica hrvatske književnosti od druge polovice 19. do 21. stoljeća u književnim povijestima

- primijeniti teorijsku literaturu na književne predloške- definirati i objasniti osnovna obilježja tzv. ženskog pisma od druge polovice 19.

stoljeća pa sve do danas - prepoznati načine upisivanja ženskog identiteta unutar autobiografskoga teksta- prepoznavati i razlikovati diskurse unutar autobiografskoga pisma bilježene u

različitim stilskim formacijama

LITERATURA:Krešimir Nemec, Tragom tradicije, Zagreb, 1995.Cvjetko Milanja, Hrvatski roman 1945-1990., Zagreb, 1996.Dunja Detoni Dujmić, Ljepša polovica književnosti, Zagreb, 1998.Autor, pripovjedač, lik, zbornik radova, priredio Cvjetko Milanja, Osijek, 1999. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 2004.

ECTS: 5UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Seminarski rad, položen pismeni ispit, položen usmeni ispit.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni i usmeni ispit.


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50aktinost na nastavi 0,50kontinuirana provjera znanja 1,00

129

seminarski rad 1,00istraživnje 1,00pismeni ispit 1,00

Ukupno: 5


130

NAZIV KOLEGIJA:

RETORIKA *

KOD: SK05


STUDIJ: Jednopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnostiDiplomski studij – književnoistraživački smjer

NASTAVNIK: prof. dr. sc. Ružica PšihistalGodina studija: II Sati tjedno


Semestar studija: 4 seminari 1OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:

- teorijska raščlamba retoričko-komunikacijskoga aspekta usmene književnosti,- istraživanje umreženosti usmene književnosti u folklorne i ostale kulturne kodove,- teorijsko usustavljivanje tropa i figura i njihova primjena u interpretaciji zapisa

usmene književnosti.

CILJEVI KOLEGIJA:- usvajanje retoričkih termina i njihova praktična primjena u interpretaciji,- poticanje problemskoga pristupa fenomenu «usmenosti» u «pismenoj kulturi»,- izgrađivanje afirmativnoga odnosa prema nacionalnoj tradicijskoj baštini kao

nositeljici hrvatskoga kulturnog identiteta


- objasniti sadržaj, metode, ciljeve i svrhu retorike u povijesnom i u suvremenom kulturnom kontekstu

- razlikovati retorička teorijska znanja i retoričke praktične vještine - primijeniti retoričku terminologiju u interpretaciji književnih tekstova - analizirati retoričke kodove u suvremenoj kulturi - koristiti retoričke vještine u svakodnevnoj govornoj praksi- vrjednovati značaj retoričke vještine u javnim nastupima i u svakodnevnoj

komunikaciji

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

Miroslav Beker, Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, 1997. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Zagreb, 2011.Ivo Škarić, Temeljci suvremenoga govorništva, Zagreb, 2003.

.Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

Heinrich Lausberg, Handbuch der literarischen Rhetorik, München, 1973. Heinrich F. Plett, Einführung in die rhetorische textanalyse, Hamburg, 1973. Razgovori o retorici (ur. Ivan Ivas i Ivo Škarić), Zagreb, 2007. Dubravko Škiljan, Dijalog s antikom, Zagreb, 1992. )Luka Zima, Figure u našem narodnom pjesničtvu, Zagreb, 1880.

ECTS: 3UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Seminarski rad, uspješan usmeni referat.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

131

Usmeni ispit.NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:Evaluacijski listići.STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80pismeni ispit 0,88usmeni ispit 0,44esej 0,44referat 0,44

3


132

NAZIV KOLEGIJA:

ALEGORIJA*

KOD: SK06 STATUS KOLEGIJA:Izborni

STUDIJ: Jednopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnostiDiplomski studij – nastavnički i književnoistraživački smjer

NASTAVNIK: prof. dr. sc. Ružica PšihistalGodina studija: 2. Sati tjedno

ukupno:predavanja 1vježbe

Semestar studija: IV. seminari 1

OKVIRNI SADRŽAJI KOLEGIJA:- upoznavanje s teorijskim problemom alegorije u njezinu retoričkome,

hermeneutičkome i genološkome aspektu,- uvid u distinktivna i interferentna obilježja alegorije u odnosu na ostale trope i figure

(metafora, razvijena usporedba, personifikacija),- poseban osvrt na problem kršćanske alegorije/alegoreze,- interpretacija alegorijskih struktura u književnim tekstovima s posebnim osvrtom na

strukturu i funkciju alegorije u biblijskim spjevovima.

CILJEVI KOLEGIJA:- usvajanje teorijskih pretpostavki u znanstvenome opisu alegorije, kao i vještine

prepoznavanja alegorijskih tropoloških modaliteta u književnim tekstovima,- poticanje na teorijski osviještenu uporabu retoričkih i hermeneutičkih termina,- usmjeravanje na samostalan i problemsko-istraživački pristup u tumačenju

književnih tekstova,

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenoga predmeta, student će moći:

- opisati i definirati alegoriju kao retorički, hermeneutički i genološki pojam- prepoznati distinktivna i interferentna obilježja alegorije u ukupnoj retoričkoj mreži

tropa i figura - objasniti posebnost kršćanske alegorije/alegoreze- primijeniti stečena znanja i vještine u interpretaciji književnih tekstova- procijeniti različite funkcije alegorije u književnom i kulturnom kontekstu

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Erich Auerbach, Mimeza: prikaz zbilje u zapadnoeuropskoj književnosti (prev. A. Jelčić), Zagreb, 2004. Hans Robert Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje (prev. S. Markuš), Zagreb, 1998. Tropi i figure (ur. Ž. Benčić i D. Fališevac), Zagreb, 1995. Ružica Pšihistal, Uvod u alegoriju: aliud verbis, aliud sensu, Anafora I (2014),1, str. 95.–117

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Gerhard Kurz, Metapher, Allegorie, Simbol, Göttingen, 1997. John MacQueen, Allegory, London, 1976. Philip Rollinson, Classical Theories of Allegory and Christian Culture, Brighton, 1981.Ante Stamać, Teorija metafore, Zagreb, 1983.

133

ECTS: 3UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen usmeni ispit, seminarski rad, uspješan usmeni referat.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:Evaluacijski listići.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80pismeni ispit 0,88usmeni ispit 0,44esej 0,44referat 0,44

3* Odluka Senata od 29. listopada 2007.g.

134

NAZIV KOLEGIJA:

FILOZOFSKO-SIMBOLIČKI USTROJ GLAGOLJSKOGA PISMA

KOD: OJ10STATUS KOLEGIJA:izborni


SMJER:VODIČ: izv. prof. dr. sc. Milica Lukić / Vera Blažević Krezić, asistentica, zn. nov.Godina studija: 3. Sati tjedno

ukupno:2

predavanja 1seminari 1

Semestar V.OKVIRNI SADRŽAJ KOLEGIJA:Glagoljsko se pismo promatra kao originalni sustav pismena koja je sastavio Konstantin-Ćiril u 9. stoljeću za staroslavenski jezik, tj. iz perspektive endogenih polazišta o postanku i podrijetlu glagoljice. U skladu s tim, u fokusu su promatranja vodeće teorije u okviru endogenih polazišta: finskoga slavista Georga Černohvostova koji se pokušao uživjeti u Konstantinov način razmišljanja (teorija usustavljena sredinom 20. st.); on sustav glagoljskih slova zasniva na trima temeljnim kršćanskim simbolima: križu (simbolu Isusa Krista, njegove muke, smrti i otkupljenja, kršćanstva općenito), krugu (simbolu vječnosti, Božje savršenosti), trokutu (istostranični trokut – simbol Sv. Trojstva i cjeline sastavljene od triju jednakih dijelova); bugarskoga slavista V. Jončeva koji je oko svakoga slova opisao kružnicu i predočio mrežu u koju se može upisati svako glagoljsko slovo. Tu mrežu čini opisana kružnica koju četiri dijametra dijele na osam jednakih dijelova, a svako je slovo samo neki dio predstavljenog modela i svaki takav dio može se poistovjetiti s kružnim isječcima. Jončevljevo razmišljanje postalo je polazištem za daljnja istraživanja koja također ulaze u fokus promatranja ovoga predmeta, posebice kada je riječ o hrvatskim filolozima i njihovim teorijama (Slavomir Sambunjak, Josipa Bratulić, Marice Čunčić) te likovnim umjetnicima (Frane Paro). Kako bi se osigurao odgovarajući kontekst proučavanja, endogena se polazišta odmjeravaju o (prvenstveno) egzogeno-endogena (autor glagoljice se ugledao u druga pisma, ali postoje i elementi glagoljične strukture koji se ponavljaju) najznačajniji predstavnici kojih su Thorvi Eckhardt i Josip Hamm, te u određenoj mjeri o egzogena polazišta (za svaki se glagoljični grafem traži uzor u nekom drugom grafijskom sustavu) predstavnici kojih su Isac Taylor, Vatroslav Jagić, V. Vondrak, R. Nahtigal i dr.

Uspostavlja se odnos prema likovnome izričaju (matematičko-geometrijska kombinatorika) te filozofsko-teološkoj matrici na kojoj je usustavljeno glagoljsko pismo. Posebice se promatra simbolička vrijednost svakog pojedinog pismena pri čemu do izražaja dolazi odnos naziva slovâ i njihovih brojčanih vrijednosti raspoređenih u jedinice, desetice i stotice (simboličko-mistična analiza). Glagoljica se promatra i kao sredstvo/tema umjetničkoga izričaja (književnost, slikarstvo, kiparstvo itd.).

CILJEVI KOLEGIJA:Kolegij se dobro uklapa u studij hrvatskoga jezika i književnosti i nadovezuje na kolegije Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo te Slavenska pisma, a korespondira i s kolegijem Ćirilometodska baština u hrvatskoj kulturi 19. st. Cilj je kolegija kroz interdisciplinarni pristup problematici (iz motrišta filologije /gramatologije/semantike i semiologije, filozofije, teologije, likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti, matematke) proširiti znanja o glagoljskome pismu koje posebice obilježuje hrvatsku književnojezičnu povijest i drži se simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta. Iako nije nastalo na hrvatskome nacionalnom području, na njemu se najduže zadržalo, pa je svijest o njegovu postojanju potrebno posebice njegovati u okviru hrvatske kulture. Kulturološka je to činjenice važna za svakoga hrvatskog građanina, a onda napose za buduće profesore hrvatskoga jezika i knjževnosti.

135

Cilj je napose uspostaviti novi odnos prema glagoljskome pismu, a koji se može definirati kroz trojstvo: pismo, znak slika.Korištene metode: Klasična predavanja povezat će se sa zadacima za studente poput samostalnih izlaganja, pripreme plakata i sl.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenoga kolegija student će moći:- poznavati i razlikovati teorije o postanku i podrijetlu glagoljice i njihove temeljne

predstavnike: egzogene, endogene, egzogeno-endogene- sposobni tumačiti glagoljicu (sustav u cjelini i svako slovo pojedničano) na filozofsko-

simboličkim postavkama, s uporištem u temeljnim endogenim teorijama o postanku i podrijetlu glagoljice

- primijeniti postavke opće teorije pisma na glagoljsko pismo- primijeniti interdisciplinaran pristup u tumačenju glagoljskoga pisma (pismovna znanost

– književna znanost – filozofija – teologija – likovnost – astrologija – matematika/geometrija – povijest – moda – glazbena umjetnost – filmska umjetnost i dr.)

- otvorenost i kreativnost u samostalnom oblikovanju novih spoznaja o glagoljskom pismu

LITERATURA:Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:Bratulić, J. Leksikon hrvatske glagoljice, zagreb 1995. Čunčić, M. Granice geometrije i simbolike u glagoljskoj paleografiji, Gazophylacium, časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku, 2009. 335643.cuncic_granice_geometrije_i_simbolike_u_glagoljskoj_paleografiji.pdf(tekst priložen 2. svibnja 2008. U 13:29 sati) Jončev, V. Azbukata ot pliska, kirilicata i glagolicata, kiril gogov & sinove, Sofija, 1997. Sambunjak, S. 1998. Gramatozofija konstantina filozofa solunskoga, hipoteza o postanku i značenju glagoljice, Zagreb 1998. Paro, F. Četiri glasnika radosne vijesti konstantina filozofa, Slovo, sv. 56-57, Zagreb 2008, str. 421-438. Lukić, M.; Blažević Krezić, V.; Babić Sesar, T. Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma prema formuli božanskoga tetrakisa, Lingua Montenegrina 10, Zagreb 2012, str. 23-66.Lukić, M. Vjera u pismena upisana ili o simbolici glagoljskih slova, Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije (1847-0521) 9-10, Đakovo 2013, str. 689-694.Žagar, M. Uvod u glagoljsku paleografiju 1, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja na str.: 56-93)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Badurina, S, A. (ur.). Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2000. Bahley, H. The Lost Language of Symbolis, Bracken Books, London 1996. Bratulić, J. – S. Damjanović, Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom, I. svezak: VIII-XVII. st., Veda, Križevci 2005. Čunčić, M. Slovima o stvaranju svijeta, u: Izvori hrvatske pisane riječi. Oči od slnca, misal od oblaka, Zagreb 2003, str. 94-107. Čunčić, M. Jagićev srednji oblik glagoljice u svjetlu suvremene glagoljske paleografije, Slovo, sv. 58, 2007, str. 267-283. Damjanović, S. Slovo iskona. Staroslavenska/Starohrvatska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb 2004. Germ, T. Simbolika brojeva, Mozaik knjiga, Zagreb 2004. Ghyka, M. The Geometry of Art and Life, Dover Publications Inc., New York 1977.

136

Horvat, J. Az, Ljevak, Zagreb 2009. Huizinga, J. O podrijetlu kulture u igri, u: Homo Ludens, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Michell, J. The Dimensions of Paradise, the proportions and symbolic numbers of ancient cosmology, Harper & Row, San Francisco 1988. Paro, F. Glagoljska početnica, Naklada Benja, Rijeka 1995. Pejaković, M. Omjeri i znakovi: ogledi iz starije hrvatske umjetnosti, Matica hrvatska, Dubrovnik 1996.

ECTS: 4UVJETI ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje nastave


NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Pohađanje nastave, samostalno čitanje i pripremanje izlaganja, plakata, ispit.

STUDIJSKA OBVEZA (JEDNOPREDMETNI) OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave 0,75Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kreativan zadatak: igrokaz, film, performans, strip, slika, kviz itd.) 2,00Završni usmeni ispit 1,25

4

137

NAZIV KOLEGIJA:

SVAKODNEVICA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI 18. STOLJEĆA*

KOD: NH13


STUDIJ Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Zlata Šundalić / Ivana Pepić, asistenticaGodina studija 2.

Sati tjedno2

predavanja 1Semestar studija IV. seminari 1

vježbeSADRŽAJ KOLEGIJA: Kolegij obuhvaća razdoblje 18. stoljeća, odnosno vrijeme stilskog pluralizma u hrvatskoj književnosti u kojoj se istražuju strukture svakodnevice. Pozornost posebice privlači: stanovanje (kuća – raspored prostorija; namještaj – krevet, stolovi, klupe, stolica, …; posuđe za jelo – zdjele, tanjur, kotao, vrčevi, boce i čaše, pribor za jelo, …; raspored zgrada u dvorištu – krušna peć, zahod, …), pokretna dobra (koja se istražuju i kroz oporuke i razne popise), prehrana (koje se namirnice koriste, kako se do njih dolazi, vrste jela, što se pije, …) i dan u životu čovjeka (jutro, ručak, večera), zatim odijevanje i frizura odnosno moda, istražuje se i čime je ispunjeno slobodno vrijeme, kakvi su običaji, svakodnevni i periodični (zabave, maškare, ples, opijanje, tučnjave, kartanje, kocka, …). Tomu se pridaje i pregled svijeta privatnosti (domaćinstvo, obitelj, brak, razni vidovi srodništva, prijatelji, susjedi, utjecaj vlasti i Crkve na privatnost, tjelesnost, spolnost, pobožnost, obrazovanje). Zbog svega navedenog književnim se predlošcima pristupa iz kulturno-povijesne, književnoantropološke i etnološke vizure, a za potpuniji uvid u pojedine kulturne fenomene koriste se i drugi izvori i literatura (putopisi, oporuke, etnografski zapisi, popisi dobara načinjeni za razne prigode). Kako hrvatsku književnost dopreporodnog razdoblja još uvijek određuje regionalna rascjepkanost i žanrovska raznolikost, na kolegiju bi se istraživale i uspoređivale strukture svakodnevice različitih hrvatskih regionalnih književnosti kao i njezine pojavnosti unutar različitih književnih žanrova, kako svjetovnih tako i nabožnih. Zbog svega navedenog izvorna građa (književni tekstovi) ne bi bila fiksirana ni brojčano ni naslovima. Njihov odabir bi bio određen samo jednim kriterijem - da su nastala u 18. stoljeću.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznavanje s hrvatskim književnim nasljeđem 18. stoljeća kroz vizuru svakodnevice i njezinih sastavnica.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenoga kolegija student će moći:

- definirati pojam svakodnevica odnosno njezine sastavnice - istražiti pojavnosti svakodnevice u književnim tekstovima 18. stoljeća- usporediti svakodnevicu unutar različitih dopreporodnih regionalnih književnosti

(istražiti sličnosti, razlike i njihove uzroke), ali i unutar različitih žanrova-

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Braudel, Fernand, 1992. Strukture svakidašnjice. Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, Zagreb.Sartri, Raffaella, 2006. Živjeti u kući. Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500.-1800.), Zagreb.Bogišić, Rafo, 1974. Književnost prosvjetiteljstva, u: Franičević, Marin – Švelec, Franjo - Bogišić, Rafo, 1974. Povijest hrvatske književnosti, Knjiga 3, Liber, Zagreb.

138

Fališevac, Dunja, 2003. Kaliopin vrt II: studije o poetičkim i ideološkim aspektima hrvatske epike, Književni krug, Split.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:de Certeau, Michel: Invencija svakodnevice, Zagreb 2002.Biti, Vladimir (ur.): Pričanje u svakodnevici, Revija 24/2, 1984Goffmann, Erving: Predstavljanje u svakodnevici/The Presentation of Self in Everyday Life.Faroqhi, Suraiya, 2009. Sultanovi podanici. Kultura I svakodnevica u Osmanskom carstvu, Zagreb.Nöth, Winfried, 2005. O prostornom predstavljanju drugoga u kulturi, „Republika“, 1, god. LXI, Zagreb.Dukić, Davor – Blažević, Zrinka – Plejić Poje, Lahorka – Brković, Ivana (ur.), 2009. Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju, ZagrebBenčić, Živa - Fališevac, Dunja (ur.), 2006. Čovjek, prostor, vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, Zagreb.Rafolt, Leo, 2009. Drugo lice drugosti: književnoantropološke studije, Zagreb. Šporer, David, 2005. Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame, Zagreb.Burke, Peter, 1991. Junaci, nitkovi i lude: narodna kultura predindustrijske Evrope, Zagreb.Ginzburg, Carlo, 1989. Sir i crvi : kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća, Zagreb.

ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Predmet ima status izbornog književnog predmeta. Predavanja i seminari su obavezni (student ima pravo izostati tri puta), a ispredavano je gradivo dio ispitnoga gradiva. Student je dužan pročitati svu zadanu lektiru i obaveznu literaturu koja mu se dostavi na početku semestra. Tijekom nastave student je dužan održati jedno uspješno (pozitivno ocijenjeno) usmeno izlaganje, kojemu mora biti priložena i pisana inačica.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Ispit iz kolegija Svakodnevica u hrvatskoj književnosti 18. stoljeća može se položiti na dva načina: prvi – srednja ocjena iz pozitivno ocijenjenih tjednih kolokvija i ocjene iz seminara (odrađeno tjedno gradivo kolokvira se na sljedećem satu); drugi način – nakon odslušanog kolegija polaže se pismeno i usmeno gradivo u cijelosti (10 pitanja: 6-dovoljan, 7-8 - dobar, 9 – vrlo dobar, 10 – izvrstan), uz pribrajanje ocjene iz seminara.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Tijekom izvođenja nastave seminara kontrolira se uspješnost izloženih seminarskih radova, odnosno njihova pisana inačica (metodološke postavke, citiranje, korištenje primarnih i sekundarnih izvora). Nadalje, prati se i vrednuje istraživački rad na tekstu (strukture svakodnevice istražuju se usmjerenim čitanjem) te komparacija dobivenih podataka u odnosu na pojedine regionalne književnosti ali i šire, te u odnosu na književne žanrove.STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,70kontinuirano praćenje (tjedni kolokviji) i provjeravanje znanja (dva kolokvija) kao ekvivalent završnom pismenom ispitu 1,30seminarski rad 0,50završni usmeni ispit 0,50

3

* Odluka Senata od 29. studenoga 2010.

139

NAZIV KOLEGIJA:

BIBLIJA I KNJIŽEVNOST – INTERPRETACIJE*

KOD: NH12


STUDIJ Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Dragica DragunGodina studija ll.

Sati tjedno2

predavanja 1Semestar studija 4. seminari 1

vježbeSADRŽAJ KOLEGIJA: Interpretacija biblijskih i književnih tekstova: Hansa Ch. Andersena, Oscara Wildea, Vladimira Nazora, Jagode Truhelke, Ivane Brlić-Mažuranić, Josipa Cvrtile, Vinka Nikolića, Antuna Branka Šimića, Dubravka Horvatića, Karola Wojtyle, Sonje Tomić, Mire Gavrana.

CILJEVI KOLEGIJA:Komparativna analiza biblijskih i književnih tekstova.

ISHODI UČENJA: Po završetku nastave iz navedenoga kolegija, student će moći:- interpretirati odabrane biblijske i književne tekstove (prozne, pjesničke, dramske)- komparativno analizirati biblijske i književne tekstove- procijeniti tematsku, estetsku i etičku razinu biblijskih i književnih tekstova

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Jeruzalemska Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1994.Ana Pintarić, Biblija i književnost – interpretacije, Filozofski fakultet, Osijek, 2009.Drago Šimundža, Bog u djelima hrvatskih pisaca : vjera i nevjera u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća (Sv. 1; Sv. 2), Matica hrvatska, Zagreb, 2004-2005.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Stipe Botica, Biblija i hrvatska tradicijska kultura, Zagreb, Školska knjiga, 2011.Josip Bratulić, Biblija u Hrvata, Izbor tekstova od XV. do XX. stoljeća, SysPrint, Zagreb, 1996.Književnost i Biblija,Književna smotra, br. 92, godište XXVI, Zagreb, 1994.Religijske teme u književnosti, zbornik radova, uredio Ivan Šestak, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2001.

ECTS: 2UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Pohađanje nastave, seminarski rad, kolokviji

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni referat, kolokviji


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75seminar 0,50

140

kontinuirana provjera 0,25završni pismeni ispit 0,50

2


141

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKA KRATKA PRIČA*

KOD: NH14


STUDIJ Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

NOSITELJ KOLEGIJA: izv. prof. dr. sc. Kristina Peternai Andrić Godina studija 1.

Sati tjedno2

predavanja 1Semestar studija II. seminari 1

Vježbe -SADRŽAJ KOLEGIJA: Izbornim kolegijem Hrvatska kratka priča obuhvatila bi se novela i kratka priča od moderne do postmoderne u hrvatskom književnom korpusu.Novelu kao zahtjevnu književnu vrstu označava kratkoća i ekonomija prostora, a brzi razvoj radnje u noveli zahtijevaju od pisca sažimanje i brižno komponiranje. Specifičan je izbor građe i usmjerava se pozornost na pojedinačno, neobično, novo.Najrasprostranjeniji tip novelističkog pripovijedanja je kratka priča koja je u hrvatskoj književnosti prepoznata kroz časopis Quorum.Autori: J.Leskovar, A.G.Matoš, D. Šimunović, M.C.Nehajev, J.P.Kamov, M.Begović, I.Andrić, S.Kolar, I.Kozarčanin, A.Cesarec U.Donadini, P.Šegedin, R.Marinković, S.Novak, A.Šoljan, I.Slamnig, V.Desnica, V.Kaleb, P.Pavličić, G.Tribuson, S.Čuić, D.Jelačić Bužimski, V.Barbieri, D.Cvitan, D.Slamnig, S.Habjan, D.Miloš, E.Budiša, C.Klein, Z.Ferić, E.Popović, Marinela, K.Pintarić, I.Prtenjača,...

CILJEVI KOLEGIJA:Naučiti generička obilježja novele i kratke priče.

ISHODI UČENJA:Prepoznavati generička obilježja novele i kratke priče.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Ivo Frangeš, Viktor Žmegač, Hrvatska novela: interpretacija, Školska knjiga, Zagreb, 1998.Helena Sablić Tomić, Montaža citatnih atrakcija : u obzoru Quorumaške proze, Osijek, 1998.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Krešimir Nemec, Antologija hrvatske novele, Naklada Pavičić, Zagreb, 1997.Krešimir Bagić, Poštari lakog sna, panorama proze Quorumova naraštaja, Quorum, br. 2/3, Zagreb 1996. Krešimir Bagić, Goli grad, Naklada MD, Zagreb, 2003. Helena Sablić Tomić / Goran Rem, Hrvatska suvremena književnost, Osijek, 2008.Miroslav Šicel, Antologija hrvatske kratke priče, Disput, Zagreb, 2001.David Lodge, Načini modernog pisanja, Zagreb, 1988.Jagna Pogačnik, Proza poslije FAK-a, Zagreb, 2006.Tomislav Sabljak, Svaka priča na svoj način: hrvatska ženska kratka priča: Večernji list, 1964.-2004., Zagreb, Naklada MD, 2006.Miljenko Jergović, Najbolje hrvatske priče 2006., Zagreb, Profil International, 2007.Krešimir Nemec, Pripovijedanje i refleksija, Osijek, 1988.Dubravka Oraić Tolić, Teorija citatnosti, Zagreb, 1990.Intertekstualnost & intermedijalnost (zbornik), Zagreb, 1987.Suvremena teorija pripovijedanja (zbornik, priredio V. Biti), Zagreb, 1992.ECTS: 4

142

UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje nastave, seminarski rad, redovita lektirna čitanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA:pismeno (kolokvijima), usmeno


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,00aktinost na nastavi 0,50seminarski rad 1,00istraživnje 0,50pismeni ispit 1,00

Ukupno: 4


143

NAZIV KOLEGIJA:

AMERIČKA KNJIŽEVNOST 20. STOLJEĆA*

KOD: NH15


STUDIJ Jednopredmetni i dvopredemtni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

NOSITELJ KOLEGIJA: doc. sc. Biljana OklopčićGodina studija 2.

Sati tjedno2

predavanja 1Semestar studija IV. seminari 1

vježbe -SADRŽAJ KOLEGIJA: Dvadeseto stoljeće dramatično je utjecalo na živote Amerikanaca. Ekspanzija potrošačkog društva, razvoj Wall Streeta, Velika depresija, urbanizacija, industrijalizacija, Susan B. Anthony amandman, zakon o prohibiciji, Drugi svjetski rat, Hladni rat, borba za ljudska prava, desegregacija neke su od najvažnijih promjena tog razdoblja. Književnost također prati nove ritmove i interese u američkom životu. Ernest Hemingway piše na „novi“ način tražeći „onu pravu rečenicu“, a F. Scott Fitzgerald dokumentira promjene u višim slojevima društva tijekom razdoblja jazza. U djelima Tennessee Williamsa i Williama Faulknera prevladava regionalna tematika. Eksperimentirajući s oblicima i stilovima, Robert Frost propituje mjesto pojedinca u modernom/suvremenom svijetu. Junaci Arthura Millera odraz su nove američke mitologije neuobičajenih likova i događaja. Alice Walker u svojim romanima spaja feminističke ideje s idejama slobode, samo-određenja i demokratičnosti.

CILJEVI KOLEGIJA:Ovaj će kolegij upoznati studentice/studente s američkom književnošću dvadesetog stoljeća: idejama američkog modernizma i suvremene američke književnosti te njihovim odnosom prema modernom i suvremenom svijetu. Naglasak će se staviti na formalna obilježja modernističke i suvremene proze, drame i poezije, raznolikost modernističkih i suvremenih strujanja, odnos između modernističke i suvremene umjetnosti i književnosti, te društveno-politički kontekst moderne i suvremene američke književnosti.

ISHODI UČENJA:Kolegij omogućuje stjecanje povijesnih i književno-povijesnih znanja, daljnje razvijanje vještina analize književnih tekstova, te vještina izražavanja i komuniciranja u diskursu humanistike, a funkcionira i kao priprema studentica/studenata za rad u nastavi, jer obuhvaća književna djela koja čine dio srednjoškolskog plana i programa nastave hrvatskog jezika i književnosti.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Primarna:Capote, Truman. Doručak kod Tiffanyja. Zagreb: Zaklada Ljevak, 2006.Faulkner, William. Krik i bijes. Zagreb: Globus, 1977.Fitzgerald, Scott F. Veliki Gatsby.Zagreb: Večernji list, 2004.Frost, Robert. Miris jabuka. Zagreb: ArTresor naklada, 2006.Hemingway, Ernest. Kome zvono zvoni. Zagreb, V.B.Z., 2001.Miller, Arthur. Antologija američke drame (Smrt trgovačkog putnika).O'Connor, Flannery. Teško je naći dobra čovjeka. Zagreb: AGM, 2003.Salinger, Jerome David. Lovac u žitu. Zagreb: ABC naklada, 2002.Walker, Alice. Boja purpura.Zagreb: Globus, 1987.Williams, Tennessee. Drame (Tramvaj zvan žudnja). Zagreb: Alfa, 2003.

144

Sekundarna:Bašić, Sanja. Subverzije modernizma: Joyce i Faulkner. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996.Bradbury, Malcolm i Richard Ruland. From Puritanism to Postmodernism: History of American Literature. Routledge, 1991.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Izbor iz književne kritike

ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:NemaNAČIN POLAGANJA ISPITA:Konačna ocjena sastoji se od 2 pismena rada (svaki 30%) i jedne usmene prezentacije (30%) tijekom semestra. Preostalih 10% sveukupna je ocjena sudjelovanja u nastavi i nekoliko manjih kvizova.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Provedba anonimne ankete nakon održanih predavanja, analiza uspjeha studenata. Individualne konsultacije.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS Pohađanje nastave + sudjelovanje u analizi/interpretaciji književnih djela 0,30Kontinuirano praćenje znanja (2 kolokvija) 1,60Izlaganje 0,80Kvizovi 0,30

3


145

NAZIV KOLEGIJA:

POVIJEST HRVATSKE LATINICE*

KOD: JP11


STUDIJ Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Loretana Farkaš BrekaloGodina studija 1.

Sati tjedno2

predavanja 2Semestar studija II. seminari -

vježbe -SADRŽAJ KOLEGIJA: Mnogi moderni jezici preuzeli su latinicu kao svoje pismo, prilagođavajući pojedina slova vlastitom govornom sustavu. Danas se latinicom, osim velikog broja naroda u Europi, Americi, Aziji, Africi i Australiji zbog lakšeg sporazumijevanja sve više služe i oni narodi koji imaju vlastita drevna pisma: Kinezi, Japanci, Indijci i dr. Hrvatski književni jezik piše se latiničkim pismom pa hrvatsku latinicu zovemo hrvatskom latiničkom grafijom (gajicom). Hrvatska je latinica doživjela mnoge promjene kroz stoljeća, a u sadašnjem se obliku ustalila početkom 20. stoljeća. Najstariji hrvatski tekstovi pisani su glagoljicom i ćirilicom, a od 14. stoljeća i latinica ulazi u upotrebu. Paleografi razvoj latinice omeđuju trima razdobljima: 1. rimsko razdoblje od 6. do 5. stoljeća prije Krista, 2. srednjovjekovno razdoblje od 7. do 8. stoljeća i 3. moderno razdoblje razvoja latinice od 15. stoljeća. Povijest primjene latiničkoga pisma i grafije u Hrvata dijelimo u dva glavna razdoblja: 1. srednjovjekovno razdoblje i 2. novovjekovno razdoblje koje možemo podijeliti na: a) dopreporodnu (nenormiranu) latinicu i b) poslijepreporodnu (normiranu) latinicu. Kolegij Povijest hrvatske latinice obuhvaća pregled latiničkih tekstova koji su značajnije utjecali na usustavljivanje latiničkoga pisma kakvo danas koristimo. Detaljno će se obraditi grafijske reforme Šime Budinića, Rafaela Levakovića, Rajmunda Đamanjića, Pavla Rittera Vitezovića, Josipa Završnika, Ljudevita Gaja i dr. Posebna će se pozornost posvetiti slavonskom grafijskom sustavu 18. stoljeća, kao i grafijskim reformama u Dubrovniku, Dalmaciji i kajkavskim krajevima.

CILJEVI KOLEGIJA:Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim reformama latiničkoga pisma u Hrvata, kao i upoznavanja grafije pojedinih pisaca. Namjera je studente osposobiti za iščitavanje i razumijevanje starih hrvatskih latiničkih tekstova te ukazati na različitosti starih i suvremene grafije.

Korištene metode:- rad na izvornim tekstovima

ISHODI UČENJA: Kolegij Povijest hrvatske latinice studentima pruža uvid u bogatstvo stare hrvatske latiničke grafije. Naime, izvorni tekstovi starih hrvatskih pisaca nisu pisani grafijom kojom danas pišemo i kojom se koristimo. Studenti će dobiti pregled najvažnijih grafijskih pokušaja i prijedloga od prvih hrvatskih tekstova zabilježenih latinicom pa sve do preporodnih dana. Osim toga, studenti će kroz praktični rad biti osposobljeni transliterirati i transkribirati stare hrvatske latiničke tekstove te ih uspoređivati s današnjom hrvatskom grafijom. Studenti će dobiti uvid u sustavnost rješenja grafijskih prijedloga starih hrvatskih latiničkih tekstova i napore pojedinih autora u izgradnji stabilnosti hrvatske latinice.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Brozović, Dalibor. 1978., Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, Hrvatska

146

http://hr.wikipedia.org/wiki/20._stolje%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Australija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Afrika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Azija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Amerika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Europa

književnost u evropskom kontekstu, Zagreb : Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Sveučilišna naklada Liber, str. 9-83.Hadrovics, László. 1966., Pokušaj reforme latiničkog pravopisa 1785. godine : Beograd. Anali Filološkog fakulteta u Beogradu 5, str. 267-272.Ivšić, Stjepan. 1938./39., Etimologija i fonetika u našem pravopisu : Zagreb. Hrvatski jezik, str. 3-13.Kapetanović, Amir. 2005., Hrvatska srednjovjekovna latinica. Zagreb : Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31, str. 463-471.Krstić, Kruno. 1962., Latinica kod Hrvata, Enciklopedija Jugoslavije, sv. 5 : Zagreb, str. 476-477.Maretić, Tomo. 1889., Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, Zagreb: Djela JAZU, XIII + 406 str.Moguš, M.-Vončina, J. 1969., Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju 11, Zagreb, str. 61-81.Moguš, Milan. 2009., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, 3. prošireno hrvatsko izdanje, Nakladni zavod Globus, Zagreb 2009., 239 str.Moguš, Milan. 2010., Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 2010., 144 str.Vince, Zlatko, 1960., Rad pravopisne komisije u Zadru 1820 : Zadar. Radovi Filozofskog fakulteta u ZadruVince, Zlatko, 1970., Grafijsko-pravopisna pitanja pretpreporodnog i preporodnog doba u Slavoniji, Zbornik radova I. znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, Osijek, str. 773-810.Vončina, Josip.1988., Jezična baština, Split: Književni krug, 390 str.Vončina, Josip. 2002., Latinicom pisani hrvatski tekstovi od Marulića do Gaja : Zagreb. Forum : mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 41, str. 286-321.Literatura koja se preporučuje kao dopunska:Badurina, Lada. 1990., Hrvatska (orto)grafija prije pojave prvoga pravopisa : Rijeka. Dometi : znanstveno-kulturna smotra Matice hrvatske, Ogranka u Rijeci 23, 10 , str. 657-665.Brozović, Dalibor. 1972./73., O nekim načelnom pitanjima pravopisne i ortoepske norme : Zagreb. Jezik XX, 1, str. 12-19.Brozović, Dalibor. 1976., O općim jezičnim i izvanjezičnim uvjetovanostima standardnonovoštokavske pravopisne problematike sa stanovišta njezina historijata i suvrenoga stanja : Sarajevo. Radovi III, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, str. 49-58.Šojat, Antun. 1970., Pravopis stare kajkavske književnosti : Zagreb. Filologija 6, str. 265-282.Vince. Zlatko. 1981., Razmišljanja uz Relkovićevu slavonsku grafiju : Osijek. Zbornik o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću, JAZU - Centar za znanstveni rad Osijek, str. 147-151.Vončina. Josip. 1981., Došenova Jeka planine i jezično-pravopisna problematika : Osijek. Zbornik o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću, JAZU - Centar za znanstveni rad Osijek, str. 91-99.Vončina, Josip. 1990., Čevapovićeve zamisli o reformi hrvatske latinice, Zbornik radova o fra Grguru Čevapoviću, JAZU, Osijek 1990., str. 155-173.

ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: - redovito pohađanje nastaveseminarski rad koji uključuje transkripciju i transliteraciju starih hrvatskih latiničkih tekstova

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50

147

kontinuirana provjera znanja 0,50istraživanje 0,50seminarski rad 1,00usmeni ispit 0,50

3* Odluka Senata od 29. studenoga 2010.

148

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKI KAO STRANI JEZIK*

KOD: NH16

STATUS KOLEGIJA:Izborni na sveučilišnoj razini

STUDIJ jednopredni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Ljiljana KolenićGodina studija 1.

Sati tjedno

predavanja 1Semestar studija - ovisno o izvedbi

na sveučilišnoj razini

seminari -vježbe 5

SADRŽAJ KOLEGIJA: Prepoznavanje tiskanih slova (grafema) i povezivanje s glasom (fonemom). Pisanje velikih tiskanih i malih pisanih slova, izgovor. Čitanje i pisanje slova i riječi te razumijevanje. Sklapanje jednostavnih rečenica – izgovor, čitanje, pisanje, razumijevanje. Sastavljanje rečenica na temelju zadanoga niza riječi. Samostalno pisanje riječi i kraćih rečenica. Uočavanje gramatičkih struktura u kraćem tematskom tekstu. Čitanje kraćega teksta o poznatoj temi. Razumijevanje pročitanoga, prepričavanje, odgovaranje na pitanja (usmeno, pismeno), dopunjavanje rečenice. Pravilna uporaba gramatičkih struktura i pravopisne norme. Slušanje govorenoga teksta. Prepričavanje. Čitanje teksta u časopisu, novinama. Razgovor. Pisanje kraćega teksta o poznatoj temi. Povijest hrvatskoga jezika – početci pismenosti, Bašćanska ploča. Razvoj hrvatskoga standardnoga jezika, prva hrvatska gramatika, rječnik, pravopis. Kulturološke osobitosti Republike Hrvatske, zavičajna baština, povijesna nasljeđa.

CILJEVI KOLEGIJA:Ovladati hrvatskom jezičnom normom te vještinama slušanja, govorenje, čitanja i pisanja. Upoznati studente s povijesnim pregledom hrvatskoga jezika, početcima pismenosti, Bašćanskom pločom, kulturološkim osobitostima Republike Hrvatske, zavičajnom baštinom, povijesnim nasljeđem.

ISHODI UČENJA:Po završetku učenja hrvatskoga jezika kao stranoga student će moći:- pisati velika i mala tiskana slova (grafeme) i povezivati ih s glasom (fonemom)- sastavljati rečenice na temelju zadanoga niza riječi (pismeno, usmeno)- čitati i razumjeti tekst o poznatoj temi, prepričati i odgovoriti na pitanja u svezi s njegovim

sadržajem- razumjeti tekst uživo izgovoren te slušanu radijsku ili televizijsku poruku i odgovoriti na

postavljena pitanja u svezi s njihovim sadržajem- razgovarati o poznatim temama (obitelj, posao, vremenske prilike, slobodno vrijeme, nvac,

hrana, piće stanovanje) te prepričati događaje, sadržaj novinskoga članka, knjige, filma, vijesti

- napisati vezani tekst o bliskoj i poznatoj temi- napisati životopis - opisati sliku- služiti se hrvatskim jezikom u govoru i pismu pravilno primjenjujući normu hrvatskoga

jezika i gramatičke strukture (morfologija imenica, zamjenica, pridjeva i glagola, uporaba padeža, uporaba prezenta, perfekta, futura 1. i imperativa, uporaba prijedloga)

- razumjeti važnost Bašćanske ploče- znati autore i naziv prve hrvatske gramatike i rječnika- opisati najvažnije kulturološke i povijesne osobitosti Republike Hrvatske.

149

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Jasna Barešić. 2002. Dobro došli 1-2. Sova. Zagreb

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Rječnik hrvatskoga jezika. 2000. (ur. Jure Šonje). Školska knjiga. Zagreb. LZ Miroslav

Krleža2. Babić, Stjepan - Moguš, Milan. 2010. Hrvatski pravopis. Školska knjiga. Zagreb3. Stjepko Težak, Stjepan Babić. 2007. Gramatika hrvatskoga jezika. Školska knjiga.

Zagreb

ECTS: 15UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Pohađanje nastave, pisani rad, kolokviji

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni referat, kolokviji

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA:Evaluacijski listići

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 2,40aktivnost na nastavi 5,00kontinuirna provjera znanja 2,60usmeni ispit 5,00

15

* Odluka Senata od 23. svibnja 2011.

150

NAZIV KOLEGIJA:

ŽENA U STAROJ HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI*

KOD: NH17


STUDIJ jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Zlata Šundalić Godina studija 3.

Sati tjedno predavanja 1

Semestar studija zimski seminari 1vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA: Povijest je uvijek pripovijedao muškarac, u njoj se žena pojavljivala sporadično zbog čega u povijesnim izvorima starijih razdoblja ima malo govora o aktivnostima žena. Tematiziranje žene je vrlo često odraz sociokulturnih, književnopovijesnih i literarnih prilika u kojima djelo nastaje. Stoga su žena i njezin status u obitelji, odnosno u široj zajednici, zatim odnos prema njoj kao i prema funkcijama koje su joj bile dodjeljivane tijekom vremena u dopreporodnom razdoblju hrvatske književnosti, od srednjega vijeka do prosvjetiteljstva, bili različiti (u rasponu od mizoginije do svetice). Traganje za njezinim likom ne polazi od životne zbilje zabilježene u npr. zapisnicima ili sudskim izvješćima nego od konkretnih književnih djela. Njihov odabir neće biti unaprijed određen, jer se studentima nudi mogućnost sukreiranja sadržaja kolegija, kako u odnosu na dopreporodno stilsko razdoblje tako i u odnosu na žanrove i književno stvaralaštvo određenoga pisca. Nakon koautorskog utvrđivanja sadržaja kolegija Žena u staroj hrvatskoj književnosti (žena u određenoj stilskoj formaciji, u određenom žanru ili unutar književnog stvaralaštva određenoga pisca) određuju se obavezni književni predlošci unutar kojih se istražuju tipovi ženskih likova (npr. mitski tipovi kao što su: arhetip supruge, majke, udovice, ljubavnice, odnosno individualni tip), zatim njihova sudbina i profiliranost sociokulturnim prilika i književnim modama, istražuju se njezine funkcije u tekstu kao i odnos prema onome što im je prethodilo i što je uslijedilo nakon njihova pojavljivanja u staroj hrvatskoj književnosti.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente sa statusom žene u određenom književnom razdoblju iz hrvatske dopreporodne književnosti, unutar određenoga književnog žanra ili unutar književnog opusa određenoga pisca. Na konkretnim primjerima istražiti lik žene i njezinu uvjetovanost prostorom, vremenom i književnim konvencijama.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenoga kolegija student će moći:- navesti bitne odrednice lika žene u određenom razdoblju hrvatske dopreporodne

književnosti- opisati bitne odrednice lika žene u odnosu na genološku profiliranost teksta - usporediti lik žene unutar različitih stilskih formacija (detektirati sličnosti i razlike)

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Prohaska, Dragutin, 1916. Ženska lica u hrvatskoj književnosti, Nakladom knjižare Mirka

Breyera, Zagreb.2 Tatarin, Milovan, 2003. Bludnica i svetica (Starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki),

Naklada Ljevak, Zagreb.3. Stojan, Slavica, 2003. Vjerenice i nevjernice. Žene u svakodnevici Dubrovnika (1600-

1815), Prometej, Zagreb-Dubrovnik. 4. Književni predlošci – određuju se u dogovoru sa studentima.

151

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Janeković-Rőmer, Zdenka, 1994. Rod i grad. Dubrovačka obitelj od XIII do XV stoljeća, Dubrovnik.2. Braudel, Ferdinand, 1992. Strukture svakidašnjice. Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. Do XVIII. Stoljeća, Zagreb.

ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Predmet ima status izbornog književnog predmeta. Student je dužan pročitati svu zadanu lektiru i obaveznu literaturu koja mu se dostavi na početku semestra. Tijekom nastave treba održati jedno uspješno usmeno izlaganje s ppt, kojemu mora biti priložena i pisana inačica. Smije izostati 30% u odnosu na satnicu predviđenu nastavnim programom.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Ispit iz kolegija Žena u staroj hrvatskoj književnosti može se položiti na dva načina: prvi – srednja ocjena iz pozitivno ocijenjenih tjednih kolokvija i ocjene iz seminara (odrađeno tjedno gradivo kolokvira se na sljedećem satu); drugi način – nakon odslušanog kolegija polaže se pismeno i usmeno gradivo u cijelosti (10 pitanja: 6-dovoljan, 7-8 - dobar, 9 – vrlo dobar, 10 – izvrstan) uz pribrajanje ocjene iz seminara.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Studentska anketa.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80kontinuirano praćenje (konzultacije, zadaće, kolokviji) 0,50seminarski rad 0,20završni pismeni ispit 1,00završni usmeni ispit 0,50

3* Odluka Senata od 23. svibnja 2011.

152

NAZIV KOLEGIJA:

DRAMA I KAZALIŠTE HRVATSKE MODERNE*

KOD: NH18



NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Ivan TrojanGodina studija 2.

Sati tjednopredavanja 2


SADRŽAJ KOLEGIJA: Vremenski okvir hrvatske kazališne moderne; poetički opis hrvatske modernističke drame; nacionalna scenska praksa prema europskim gibanjima; dva razdoblja hrvatske kazališne moderne; hrvatski dramatičari u doba moderne: Ivo Vojnović, Srđan Tucić, Milan Ogrizović, Josip Kosor, Milan Begović, Fran Galović, Ante Tresić Pavičić, Andrija Milčinović, Adela Milčinović, Petar Petrović-Pecija i dr.

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s temeljnim odrednicama hrvatske modernističke drame i kazališne prakse; upozoriti na njihov otklon od prethodnog razdoblja te plodan doticaj s ondašnjom bečkom kulturnom sredinom, ali i s Europom u cijelosti; procijeniti značenje prodora modernih europskih dramatičara na scenu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta.

ISHODI UČENJA:Po završetku nastave iz navedenoga predmeta, student će moći: - razaznati disparatnost kao temeljno obilježje hrvatske dramske i kazališne moderne; - prepoznati i objasniti suodnos antonimijskih termina: realizam, verizam, naturalizam,

impresionizam, esteticizam, artizam, secesija, neoromantizam, dekadencija, dijabolizam i dr.;

- objasniti značenjski raspon termina „moderna“ kroz pluralizam dramatika; - svrstati hrvatske dramske modernističke tekstove, s obzirom na svoja sadržajna i

formalna obilježja, na «artističke» i «verističke».

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Batušić/Kravar/Žmegač: Književni protusvjetovi, Zagreb, 2001.2. Senker, B.: Hrestomatija novije hrvatske drame, I. dio (1895-1940.), Zagreb, 2000.3. Šicel, M.: Hrvatska moderna. Kritika i književna povijest, PSHK, knjiga 71, 1977. 4. Žmegač, V.: Bečka moderna. Portret jedne kulture, Matica hrvatska, Zagreb, 1998 5. Žmegač, V.: Duh impresionizma i secesije (hrvatska moderna), Zagreb, 1993.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. «Croatica», sv. 35-36, Zagreb, 1991.2. Dani hvarskog kazališta - Moderna, IC Split, Split, 1980.3. Fin de siècle Zagreb – Beč, Pr. Damir Barbarić, Školska knjiga, Zagreb, 1997.4. Flaker, A.: Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.5. Flaker, V.: Časopisi hrvatskog modernističkog pokreta, 1977. 6. Flaker, A.: Riječ, slika, grad, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.7. Hećimović, B.: 13 hrvatskih dramatičara, Zagreb, 1976.8. Hrvatska književnost prema evropskim književnostima. Od narodnog preporoda k

našim danima, Ur. A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb, 1970.9. Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Ur. A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb, 1978.10. Jelčić, D.: Strast avanture ili avantura strasti, Zagreb, 1988

153

11. Johnston, W. M.: Austrijski duh. Intelektualna i društvena povijest (1848-1938), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993.

12. Komparativna povijest hrvatske književnosti, Sv. II – Moderna, Ur. M. Tomasović i V. Glunčić-Bužančić, Split, 2000.

13. Marjanović, M.: Hrvatska moderna I-II, 1951. 14. Marijanović, S.: Fin de siècle hrvatske moderne, Izdavački centar Radničkog

sveučilišta "Božidar Maslarić" : Pedagoški fakultet, Osijek, 1990.15. Petlevski, S.: Simptomi dramskog moderniteta, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb,

2000.16. Posavac, Z.: Novija hrvatska estetika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1991.17. Schorske, C. E.: Beč krajem stoljeća: politika i kultura, Izdanja Antibarbarus, Zagreb,

1997.18. Secesija u Hrvatskoj, Zbornik radova znanstvenog skupa, Zagreb/Osijek, 1999.19. Thompson, B.: Schnitzler's Vienna. Image of a Society, Routledge, London and New

York, 1990. 20. Žmegač, V.: Duh impresionizma i secesije. Studije o književnosti hrvatske moderne,

(drugo, prošireno izdanje), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997.

ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Redovito pohađanje predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje na seminarskoj nastavi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Položena tri kolokvija. Pisanje dvaju kritika kazališnih predstava

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Anketa.STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 1,10aktivnost na seminarskoj nastavi 0,60seminar 0,30kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku kolokvija) 0,50završni usmeni ispit 0,50

3


154

NAZIV KOLEGIJA:

ČAKAVSKO NARJEČJE*

KOD: NH19



NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo / Tena Babić Sesar, asistenticaGodina studija 3.


Semestar studija ljetni seminari 2vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA: Budući da su studenti odslušali Hrvatsku dijalektologiju (kao obvezni kolegij), kolegij Čakavsko narječje ograničava se na jezični prikaz strukture sustava čakavskoga narječja. Posebno se obrađuje fonetika, fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa i leksičko blago. Fonetska i fonološka problematika obuhvaća opis osnovnih samoglasničkih, suglasničkih i naglasnih izoglosa čakavskoga narječja. Morfologija i tvorba riječi opisuju paradigmatske i sufiksalne odnose promjenjivih vrsta riječi te osnovni inventar nepromjenjivih vrsta riječi.Leksik donosi presječke pojedinih slojeva s gledišta frekvencije, starine, sociolingvistike i dr. Sva jezična znanja primijenit će se na vrhunskim književnim dostignućima čakavskih pisaca (V. Nazor; M. Franičević, Z. Črnja i dr.).

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s čakavskim narječjem, njegovim jezičnim osobinama, prostorom na kojem se ostvaruje, omogućiti studentu prepoznavanje navedenoga narječja u pisanim i govorenim tekstovima, omogućiti razumijevanje teksta na čakavskom narječju.ISHODI UČENJA:Kolegij Čakavsko narječje omogućuje budućem profesoru razumijevanje dijalektalnih tekstova. Kolegij studente osposobljuje za proučavanje hrvatskih narodnih govora na svim jezičnim razinama te omogućuje potpuno razumijevanje cjelokupnoga narodnog života. U tom smislu hrvatska dijalektologija postaje podlogom za interdisciplinarni studij (etnologije, muzikologije, kazališta, televizije itd.). Kolegij, također, studente upoznaje sa suvremenom metodologijom sinkronijskoga opisa dijalekta te buduće profesore osposobljuje za samostalan teorijski rad i kritički i stvaralački odnos prema jezičnoj teoriji.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Brozović, Dalibor: Narječja hrvatskog jezika, Hrvatski leksikon br. 2, Leksikografski

zavod «Miroslav Krleža», Zagreb 1997.2. Finka, Božidar: Čakavsko narječje, Čakavska rič, sv. 1, Split 1871., str. 11-71.3. Moguš, Milan: Čakavsko narječje, Fonologija, Školska knjiga, Zagreb 1977.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Barac-Grum, V., Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka 1993. 2. Finka, B., Dugootočki čakavski govori, Hrvatski dijalektološki zbornik, 4, 1977, str. 7-

178. 3. Hamm, J. i dr., Govor otoka Suska, Hrvatski dijalektološki zbornik, 1, 1956, str. 7-213. 4. Hraste, M., Govori jugozapadne Istre, Hrvatski dijalektološki zbornik, 2, 1966, str. 5-

28. 5. Hraste, M., Ikavski govori sjeverozapadne Istre, Filologija, 5, 1967, str. 61-74. 6. Kranjčević, M., Ričnik gacke čakavščine. Čakavski sabor, Otočac 2003. 7. Lisac, J., Fonološke značajke buzetskog dijalekta, Čakavska rič, 2, 2001, str. 13-22.

155

8. Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. 9. Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. 10. Lukežić, I., Govori Klane i Studene, Libellus, Grobnik, 1998. 11. Lukežić, I. - Turk, M., Govori otoka Krka, Libellus, Grobnik-Rijeka, 1998. 12. Moguš, M., Današnji senjski govor, Senjski zbornik, 2, 1966, str. 5-152. 13. Matoković-Dobrila, Ričnik velovaroškega Splita, Denona, Zagreb 2004. 14. Neweklowsky, G., Hrvatska narječja u Gradišću i susjednim krajevima, u: Povijest i

kultura gradišćanskih Hrvata, 1995, str. 431-464. 15. Pliško, L., Govor Barbanštine, Pula, 2000. 16. Roki-Fortunato, Libar Viškiga jazika. Libar Publishing, Toronto 1997. 17. Šimunović, P., Dijalekatske značajke buzetske regije, Istarski mozaik, 8, 5, 1970, str.

35-49. 18. Šimunović, P., Rječnik bračkih čakavskih govora, Brevijar, Supetar 2006. 19. Velčić, N., Besedar Bejske Tramuntane. Čakavski sabor i Adamić d.o.o, Cres-Lošinj

2003. 20. Vranić, S., Podsustavi unutar čakavskoga ekavskoga dijalekta, u: Drugi hrvatski

slavistički kongres, Zbornik radova I., 2001, str. 651-657. 21. Vranić, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 1. Fonologija,

Rijeka 2002. 22. Vulić S., - Petrović, B., Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj, Zagreb 1999.23. Yoshamya, M., Rječnici istočnog Kvarnera (Baška, Rab, Vinodol) - rječnik, gramatika i

kultura, knj. 1, Zagreb 2005, knj. 2, Zagreb 2008. ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad, pohađanje nastave.Seminarska obveza uključuje opis jednog čakavskog mjesnog govora, a što podrazumijeva dijalektološki rad, snimanje i razvrstavanje građe te njezin opis.



STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50kontinuirana provjera znanja 0,50istraživanje 0,50seminarski rad 1,00usmeni ispit 0,50

3


156

NAZIV KOLEGIJA:

KAJKAVSKO NARJEČJE*

KOD: NH20



NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić / dr. sc. Silvija Ćurak, viša asistenticaGodina studija 3.



SADRŽAJ KOLEGIJA: Budući da su studenti odslušali Hrvatsku dijalektologiju (kao obvezni kolegij), kolegij Kajkavsko narječje ograničava se na jezični prikaz strukture sustava kajkavskoga narječja. Posebno se obrađuje fonetika, fonologija, morfologija, tvorba, sintaksa i leksičko blago. Fonetska i fonološka problematika obuhvaća opis osnovnih samoglasničkih, suglasničkih i naglasnih izoglosa kajkavskoga narječja. Morfologija i tvorba riječi opisuju paradigmatske i sufiksalne odnose promjenjivih vrsta riječi te osnovni inventar nepromjenjivih vrsta riječi.Leksik donosi presječke pojedinih slojeva s gledišta frekvencije, starine, sociolingvistike i dr. Sva jezična znanja primijenit će se na vrhunskim književnim dostignućima kajkavskih pisaca (F. Galović, D. Domjanić, I.G. Kovačić, M. Krleža i dr.).

CILJEVI KOLEGIJA:Upoznati studente s kajkavskim narječjem, njegovim jezičnim osobinama, prostorom na kojem se ostvaruje, omogućiti studentu prepoznavanje navedenoga narječja u pisanim i govorenim tekstovima, omogućiti razumijevanje teksta na kajkavskom narječju.

ISHODI UČENJA:Kolegij Kajkavsko narječje omogućuje budućem profesoru razumijevanje dijalektalnih tekstova. Kolegij studente osposobljuje za proučavanje hrvatskih narodnih govora na svim jezičnim razinama te omogućuje potpuno razumijevanje cjelokupnoga narodnog života. U tom smislu hrvatska dijalektologija postaje podlogom za interdisciplinarni studij (etnologije, muzikologije, kazališta, televizije itd.). Kolegij, također, studente upoznaje sa suvremenom metodologijom sinkronijskoga opisa dijalekta te buduće profesore osposobljuje za samostalan teorijski rad i kritički i stvaralački odnos prema jezičnoj teoriji.


1. Lončarić, Mijo. 1996. Kajkavsko narječje, Zagreb : Školska knjiga2. Moguš, Milan. 1971. Fonološki razvoj hrvatskoga jezika, Zagreb : Matica hrvatska,

str. 23-34.Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

1. Junković, Zvonimir. 1972. Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta, Rad JAZU 363, Zagreb

2. Junković, Zvonimir. 1982. Dioba kajkavskih govora, Hrvatski dijalektološki zbornik 2, Zagreb

ECTS: 3UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:položen pismeni ispit, položen usmeni ispit, seminarski rad, pohađanje nastaveSeminarska obveza uključuje opis jednog kajkavskog mjesnog govora, a što podrazumijeva dijalektološki rad na terenu, snimanje i razvrstavanje građe te njezin opis.

157

NAČIN POLAGANJA ISPITA:usmeni i pismeni ispit


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) 0,50seminarski rad 1,00završni usmeni ispit 1,00


158

NAZIV KOLEGIJA:

POLJSKI JEZIK I*

KOD: NH21



NOSITELJ KOLEGIJA: Malgorzata Stanisz, lektoricaGodina studija 1.

Sati tjednopredavanja -

Semestar studija zimski seminari -vježbe 2

SADRŽAJ KOLEGIJA: Opći podaci o poljskom jeziku. Izgovor: poljskih nazalnih samoglasnika ę, ą te y, polusuglasnika ł, suglasnika ś, suglasničkih skupina, naglasak. Čitanje, pisanje, razumijevanje i sklapanje jednostavnih rečenica. Padežni sustav i sustav glagolskih vremena. Sastavljanje jednostavnih rečenica na temelju zadanoga niza riječi. Uočavanje gramatičkih struktura u kraćem tematskom tekstu. Čitanje teksta iz priručnika o poznatoj temi: teme iz svakodnevnog života u Poljskoj i iz poljske kulture. Razumijevanje pročitanoga, prepričavanje, odgovaranje na pitanja (usmeno, pismeno), dopunjavanje rečenice. Pravilna uporaba gramatičkih struktura, naglaska i pravopisne norme u okviru jednostavne rečenice i rečenica parataktičkog tipa. Slušanje govorenoga teksta, govoreni tekst u dijalozima. Pisanje kraćega teksta o poznatoj temi.

CILJEVI KOLEGIJA:Ovladati temeljnim vještinama govorenje, čitanja, pisanja i slušanja poljskog jezika. Upoznati studente sa svakodnevnim životom u Poljskoj.

ISHODI UČENJA:Student treba steći temelje sporazumijevanja na poljskom jeziku, a što uključuje snalaženje u svakodnevnim govornim situacijama te da može razumjeti kraće prozne žanrovske vrste iz književnosti i publicistike. Također, očekuje se da nakon ovog kolegija student može upustiti u razgovor o poznatim temama iz svakodnevice.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Priručnici za početnike:1. Danuta Gałyga. 2001. Ach ten język polski. Ćwiczenia dla początkujących. Universitas:

Kraków.2. Aleksandra Janowska, Magdalena Pastuch. 1999.Dzień dobry! Podręcznik dla

początkujących. Wydawnictwo Śląsk: Katowice. 3. Barbara Serafin, Aleksandra Achtelik, 2001. Miło mi Panią poznać. Wydawnictwo

Uniwersytetu Śląskiego: Katowice.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. M. Bańko, ed. 2006. Polszczyzna na co dzień. Państwowe Wydawnictwo Naukowe:

Warszawa.2. Lidia Drobik, Elżbieta Sobol. 2007.Szkolny słownik poprawnej polszczyzny. Państwowe

Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

Rječnici:1. Milan Moguš, Neda Pintarić. 2001. Poljsko - hrvatski rječnik.Školska knjiga: Zagreb.2. Andrzej Markowski. ed. 2011. Wielki słownik poprawnej polszczyzny (+ CD-ROM),

Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

159

3. Edward Polański. ed. 2011. Wielki słownik z zasadami pisowni i nterpunkcji (+ CD-ROM), Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

ECTS: 2UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Pohađanje nastave, pisani radovi, kolokvij(i)

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni i usmeni ispit


STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,75kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) 0,40 kontinuirano praćenje i pismeno provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku testova i domaćih zadataka) 0,85


160

NAZIV KOLEGIJA:

POLJSKI JEZIK II*

KOD: NH22





Semestar studija ljetni seminari -vježbe 2

SADRŽAJ KOLEGIJA: Sklapanje složenih rečenica hipotaktičkog tipa. Sastavljanje rečenica na temelju zadanoga niza riječi. Čitanje teksta iz priručnika o poznatoj temi: teme iz poljske kulture, književnosti, društvenog života, čitanje odlomaka beletristike, članaka iz novina. Razumijevanje pročitanoga, prepričavanje, odgovaranje na pitanja (usmeno, pismeno), preoblikovanje rečenica. Pravilna uporaba gramatičkih struktura, reda riječi, rečeničnog naglaska, vježbanje pravopisne norme. Slušanje duljega govorenog teksta, govoreni tekst u dijalozima. Pisanje duljeg teksta o poznatoj temi.

CILJEVI KOLEGIJA:Ovladati temeljnim vještinama govorenje, čitanja, pisanja i slušanja poljskog jezika. Upoznati studente s poljskom kulturom, književnošću i društvenim životom.

ISHODI UČENJA:Student treba steći jezične, komunikacijske i pragmatičke kompetencije u govorenju, čitanju i slušanju poljskog jeziku te prepoznati glavne odlike funkcionalnih stilova poljskog jezika. Očekuje se da student bude svjestan kulturoloških razlika poljske i hrvatske sredine koje svoj odraz imaju u verbalnoj, a posebice u neverbalnoj komunikaciji.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: Priručnici za napredne:1. Barbara Serafin, Aleksandra Achtelik, 2001. Miło mi Panią poznać. Wydawnictwo

Uniwersytetu Śląskiego: Katowice.2. Alicja Dąbrowa, Romana Łobodzińska, 1998. Polski dla cudzoziemców. Towarzystwo

Przyjaciół Polonistyki Wrocławskiej: Wrocław. 3. Władysłw Miodunka. 1995. Uczymy się polskiego. Fundacja Upowszechniania

Nauki:Warszawa (Priručnik + ploča CD).

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Ewa Kołodziejczyk.2010. Walczymy z bykami. Państwowe Wydawnictwo Naukowe:

Warszawa. 2. Jerzy Podracki, Alina Gałązka. 2010. Gdzie postawić przecinek. Państwowe

Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. Rječnici:1. Milan Moguš, Neda Pintarić. 2001. Poljsko - hrvatski rječnik.Školska knjiga: Zagreb.2. Andrzej Markowski. ed. 2011. Wielki słownik poprawnej polszczyzny (+ CD-ROM),

Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa 3. Edward Polański. ed. 2011. Wielki słownik z zasadami pisowni i nterpunkcji (+ CD-

ROM), Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.

ECTS: 2

161

UVJET(I) ZA PRIZNAVANJE BODOVA:Pohađanje nastave, pisani radovi, kolokvij(i)





162

NAZIV KOLEGIJA:

POLJSKI JEZIK III*

KOD: NH23






SADRŽAJ KOLEGIJA: Opis (usmeni, pismeni) osobe, mjesta (gradovi, sela), opis situacije i događaja iz prošlosti, opis obiteljskih odnosa i obiteljskih dužnosti, izražavanje pretpostavki i uvjeta, opis odnosa među ljudima. Uspoređivanje, izražavanje mišljenja, osjećaja (pozitivnih i negativnih), želja, dužnosti i očekivanja. Rasprava o poznatim temama (obrazovanje, posao, planovi za budućnost).Ponavljanje poznatih riječi i proučavanje novih riječi iz tematskih krugova: čovjek i njegov karakter, posao (uvjeti na poslu, plaća, radno vrijeme), ljudski život od rođenja do smrti, obrazovanje, život u gradu (arhitektura, infrastruktura, trgovine, uredi, usluge, razonoda), život na selu (priroda, biljni i životinjski svijet), odnosi među ljudima (obitelj, brak, raspad obitelji, osjećaji, ljubav, prijateljstvo).Ponavljanje padežnog sustava i sustava glagolskih vremena. Pravilna uporaba gramatičkih struktura, red riječi, složene rečenice. Vježbanje pravopisne norme. Pisanje duljeg teksta o poznatoj temi, pisanje privatnog pisma, priprema oglasa te molbe za posao.

CILJEVI KOLEGIJA:Produbljenje jezično-komunikacijske kompetencije, lingvističke kompetencije (primjenjivanje stečenog jezičnog znanja, gramatike, leksika, pravopisa i fonologije u komunikaciji). Produbljenje sociolingvističke kompetencije, svladavanje temeljnih komunikacijskih strategija, upoznavanje s elementima poljske kulture, književnosti i društvenog života.

ISHODI UČENJA:Student razumije jednostavne izjave i često rabljene izraze povezane sa svakodnevnim životom. Zna komunicirati u jednostavnim, rutinskim situacijama. Raspravlja o poznatoj temi iz svakodnevnog života. Svjestan je kulturoloških razlika između Poljske i Hrvatske.


1. Iwona Stempek, Anna Stelmach, 2012. Polski. Krok po kroku. Poziom A2. Glossa: Kraków.

2. Agnieszka Burkat, Agnieszka Jasińska, 2007. Hurra!!!Po polsku 2. Prolog: Kraków.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Jolanta Lechowicz, Joanna Podsiadły, 2001.Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko

gramatyczne dla cudzoziemców. Wing: Łódź. 2. M. Bańko, ed. 2006. Polszczyzna na co dzień. Państwowe Wydawnictwo Naukowe:

Warszawa.Rječnici:

3. Milan Moguš, Neda Pintarić, 2001. Poljsko-hrvatski rječnik. Školska knjiga: Zagreb.4. Andrzej Markowski. ed. 2011. Wielki słownik poprawnej polszczyzny (+ CD-ROM),

163

Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.5. Edward Polański. ed. 2011. Wielki słownik z zasadami pisowni i interpunkcji (+ CD-

ROM). Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa. 6. Anna Seretny, 2003.A co to takiego? Obrazkowy słownik języka polskiego.

Universitas: Kraków.





2* Odluka Senata od 25. veljače 2013.

164

NAZIV KOLEGIJA:

POLJSKI JEZIK IV*

KOD: NH24






SADRŽAJ KOLEGIJA: Određivanje cilja i namjene, stvari iz svakodnevne upotrebe, reklama, izražavanje nezadovoljstva, reklamacija i žalba, čovjekovo raspoloženje, opis putovanja, čestitke, izražavanje tuge i žalosti, suosjećanja, veselja te iznenađenja, opisivanje tradicije i blagdana, elementi govornog jezika, izražavanje sklonosti, recenzija knjige, filma, iznošenje argumenata, izražavanje mišljenja o određenoj temi (film, funkcije interneta i njegova uloga u čovjekovu svakodnevnom životu), predstavljanje omiljenih knjiga, časopisa, filmova. Ponavljanje poznatih riječi, upoznavanje novih riječi iz tematskih krugova: dom i kućanski aparati, tehnika i izumi, raspoloženje, zdravlje, stil života, turizam i putovanje, praznici i blagdani, obiteljske tradicije, internet, knjige i novine, kino i televizija, slobodno vrijeme. Pisanje čestitke, pisanje recenzije.Ponavljanje padežnog sustava i sustava glagolskih vremena. Pravilna uporaba gramatičkih struktura, reda riječi i indirektni govor.

CILJEVI KOLEGIJA:Produbljenje jezično-komunikacijske kompetencije, lingvističke kompetencije (primjenjivanje stečenog jezičnog znanja gramatike, leksika, pravopisa i fonologije u komunikaciji). Produbljenje sociolingvističke kompetencije, svladavanje temeljnih komunikacijskih strategija, upoznavanje s elementima poljske kulture, književnosti i društvenog života.

ISHODI UČENJA:Student treba steći jezične, komunikacijske i pragmatičke kompetencije u govorenju, čitanju i slušanju za razinu A2 (snalaženje u svakodnevnim situacijama, predstavljanje poznatih tema i raspravljanje o poznatim temama, pisanje različitih tekstova – kraće i dulje forme, opisi i karakteristike, jednostavni službeni dokumenti). Student je upoznat s elementima poljske kulture.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Iwona Stempek, Anna Stelmach, 2012. Polski. Krok po kroku. Poziom A2. Glossa:

Kraków.2. Agnieszka Burkat, Agnieszka Jasińska, 2007. Hurra!!!Po polsku 2. Prolog: Kraków.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Jolanta Lechowicz, Joanna Podsiadły, 2001. Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko

gramatyczne dla cudzoziemców. Wing, Łódź. 2. M. Bańko, ed. 2006. Polszczyzna na co dzień. Państwowe Wydawnictwo Naukowe:

Warszawa.Rječnici:

165

3. Milan Moguš, Neda Pintarić, 2001. Poljsko-hrvatski rječnik. Školska knjiga: Zagreb.4. Andrzej Markowski. ed. 2011. Wielki słownik poprawnej polszczyzny (+ CD-ROM),

Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.5. Anna Seretny, 2003. A co to takiego? Obrazkowy słownik języka polskiego.

Universitas, Kraków.6. Edward Polański, ed. 2011. Wielki słownik z zasadami pisowni i interpunkcji (+ CD-

ROM). Państwowe Wydawnictwo Naukowe: Warszawa.





2

166

NAZIV KOLEGIJA:

FANTASTIKA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI*

KOD: HK14



NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Dubravka BrunčićGodina studija 3.


Semestar studija seminari 1vježbe -

SADRŽAJ KOLEGIJA: Uvod; pojam fantastike, povijest hrvatske fantastične književnosti. Modeli hrvatske fantastične proze; teme, motivi, likovi. Romantičarska fantastika i gotika (R. F. Jorgovanić, D. Jarnević). Predmodernistička fantastika (K. Š. Gjalski). Groteskno, fantastično, zazorno u hrv. moderni (A. G. Matoš). Srednjovjekovni intertekst, legenda i bajkovito u hrv. moderni (B. Livadić). Oniričko i motiv dvojnika (F. Galović). Fantazmagorična, subverzivna fantastika hrvatskoga ekspresionizma (M. Krleža). Demonizam i reprezentacija zla u ekspresionizmu (U. Donadini, A. Cesarec). Simbolizam boja u fantastičnoj književnosti (M. Horvat, N. Šop). Žensko fantastično pismo (M. Ivančan). Fantastika, gotika i popularna književnost (M. Jurić Zagorka). Neoromantičarska fantastika, folklorni intertekst (Đ. Sudeta). Sinteza kolegija.

CILJEVI KOLEGIJA:Pokazati temeljna obilježja hrvatske fantastične književnosti, pregled povijesnoga razvoja i specifičnosti žanrovskoga ustroja fantastične književnosti 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća.

ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:- definirati i prepoznati osnovne književnopovijesne značajke i modele hrvatske

fantastične književnosti 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća- interpretirati i objasniti tematsko-motivska obilježja tekstova fantastične književnosti- objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava hrvatske fantastične književnosti- primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi

književnih predložaka

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Jurica Pavičić, Hrvatski fantastičari, ZZK, Zagreb, 2000. (str. 21-79. )2. Temat „Iz suvremene teorije fantastične književnosti“, Mogućnosti, XLIV (1996), br. 4/6,

str. 1- 147.3. Tzvetan Todorov, Uvod u fantastičnu književnost, Rad, Beograd, 1987., str. 28-62.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva, prir. Branimir Donat, Igor Zidić, SN

Liber, Zagreb, 1975.2. S. Freud, Pojam jeze u književnosti i psihologiji, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2010.3. Rosemary Jackson, Fantasy: the literature of subversion, Methuen, London/ New York,

1981.4. Kornelija Kuvač-Levačić, Mitski jezik u hrvatskoj fantastičnoj prozi: dokt. disertacija, K.

Kuvač-Levačić, Zadar, 2006.5. Renate Lachmann, Phantasia, Memoria, Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.6. Gordana Slabinac, Zavođenje ironijom, ZZK, Zagreb, 1996.7. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, knj. III. Moderna, Naklada Ljevak, Zagreb,

2005.

167

8. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, knj. IV. Hrvatski ekspresionizam, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.

9. The Routledge Companion to Gothic, Routledge, London/ New York, 2007.

ECTS: 3OBVEZE STIDENATA:Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremio je i izložio seminarski rad; (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakoga pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,80aktivnost na nastavi 0,20kontinuirana provjera znanja 0,70seminarski rad 0,40usmeni ispit 0,90

3

Odluka Senata od 29. travnja 2014.

168

NAZIV KOLEGIJA:

HRVATSKI JEZIK U PRVOJ POLOVICI 20. st.*

KOD: HK15



NOSITELJ KOLEGIJA: doc. dr. sc. Jadranka MlikotaGodina studija 3.



SADRŽAJ KOLEGIJA: Hrvatsko jezikoslovlje na prijelomu stoljeća – pobjeda vukovske pravopisne i jezične koncepcije. Hrvatski jezik u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca: gramatikografska (T. Maretić i J. Flörschutz), puristička (V. Rožić i N. Andrić) i pravopisna djelatnost (D. Boranić). Hrvatski jezik nakon Vidovdanskog ustava: prodor srpskih jezičnih elemenata i hrvatsko branjenje prava na jezičnu vlastitost. Maretićev Jezični savjetnik za sve one koji žele dobro govoriti i pisati književnim našim jezikom (1924.). Ujednačivanje pravopisa i nazivlja: usporedba dviju fonoloških pravopisnih tradicija – hrvatske (I. Broz i D. Boranić) i srpske (A. Belić). Hrvatski jezik od uvođenja kraljeve samovlade do Banovine Hrvatske: izjednačenje pravopisa (Pravopisno uputstvo za sve osnovne, srednje i stručne škole Kraljevine S. H. S. (1929.) i potiranje hrvatske Broz-Boranićeve pravopisne tradicije). Pravopisna trijada u Hrvatskoj. Kodifikacija „našega“ (ili srpskohrvatskoga) jezika: pokretanje časopisa Naš jezik. Otpor unitarizmu: pokeratnje časopisa za pravilnost i čistoću hrvatskoga jezika Govori i piši hrvatski kako treba (1925.). Društvo Hrvatski jezik (1936.−1939.) i njegov časopis Hrvatski jezik (1938.−1939.). Jezična i pravopisna problematika u Banovini Hrvatskoj (1939.−1941.). Djelovanje Pokreta za hrvatski književni jezik. Jezični i pravopisni priručnici propisani za Banovine Hrvatske. Lingvističko kontrastiranje hrvatskoga i srpskoga jezika: Benešićeva hrvatska gramatika za Poljake (1939.) i Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika P. Guberine i K. Krstića (1940.). Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Značajke serbokroatizma u prvoj polovici 20. st.

CILJEVI KOLEGIJA:Studenti će se upoznati s hrvatskim sociolingvističkim stanjem u prvoj polovici 20. st. Proučavat će se učinci jezične politike (poglavito pravopisna i leksička unifikacija) te otpor jezičnom unitarizmu (puristička djelatnost, osnutak Društva Hrvatski jezik, pokretanje časopisa Hrvatski jezik te djelovanje Pokreta za hrvatski književni jezik).

ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:- analizirati i opisati razvoj hrvatskoga jezika u prvoj polovici 20. st. - definirati osnovne značajke unitarne jezične politike navedenoga razdoblja- razlikovati i usporediti različite smjerove u hrvatskom jezikoslovlju i normizaciji- služiti se kroatističkom literaturom o jeziku prve polovice 20. st.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb, Matica hrvatska, 1971.

(poglavlje: Hrvatski književni jezik u 20. stoljeću, str. 193.−250.)2. Marko Samardžija, Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnoga jezika, drugo, prošireno

izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.3. Marko Samardžija, Hrvatski jezik i pravopis: od ujedinjenja do kraja Banovine Hrvatske

(1918.−1941.), Školska knjiga, Zagreb, 2012.

169

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Leopold Auburger, Hrvatski jezik i serbokroatizam, Maveda i HFDR, Rijeka, 2009.

(poglavlja: Treće razdoblje: Početci etnopolitičkoga serbokroatizma i potiskivanje kroatistike, str. 108.−124., Četvrto razdoblje: Serbokroatizam i jugoslavizam: otrježnjenje i otpor Hrvata, str. 125.−135., Peto razdoblje: Ponovno pohrvaćivanje jezika i kulture pod politički tragičnim uvjetima, str. 136.−151.)

2. Nataša Bašić-Kosić, Vukovci i hrvatski jezični standard, disertacija, Osijek, 2006.3. Dalibor Brozović, Povijest hrvatskoga književnog i standardnoga jezika, Školska knjiga,

Zagreb, 2008.4. Sanda Ham, Povijest hrvatskih gramatika, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2006.5. Hrvatski jezik u XX. stoljeću, zbornik radova, ur. Marko Samardžija i Ivo Pranjković,

Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (poglavlje: Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do god. 1945., str. 9.−28.)

6. Jezični purizam u NDH: savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik, prikupio i za tisak priredio Marko Samardžija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.

7. Jezikoslovne rasprave i članci (s portretima i odabranim radovima Franje Ivekovića, Ivana Broza, Tome Maretića, Vatroslava Rožića, Milana Rešetara, Antuna Radića, Nikole Andrića i Dragutina Boranića), priredio Marko Samardžija, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

8. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, II. dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

9. Marko Samardžija, Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.

10. Marko Samardžija, Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008..

ECTS: 3OBVEZE STIDENATA:Studenti su obvezni izložiti seminarski rad i položiti kolokvij. Studentske obveze pohađanja nastave opisane su Pravilnikom o studiranju

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:Tijekom nastave vrjednovat će se redovitost pohađanja predavanja i seminara te aktivnost u nastavi. Ispitu prethodi seminarski rad i kolokvij. Ispitna se ocjena oblikuje od ocjene seminarskoga rada, ocjene kolokvija i ocjene na usmenom dijelu ispita.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,25aktivnost na nastavi 0,25kontinuirana provjera znanja 0,50seminarski rad 1,00usmeni ispit 1,00

3

Odluka Senata od 29. travnja 2014.

170

NAZIV KOLEGIJA:

JEZIK STARIH SLAVONSKIH PISACA*

KOD: HJ42


STUDIJ dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskog jezika i književnosti

NOSITELJ KOLEGIJA: prof. dr. sc. Loretana FarkašGodina studija 3.



SADRŽAJ KOLEGIJA: - Razdioba hrvatske jezične povijesti- Književna i jezična zbivanja u Slavoniji do preporoda- Govor u Slavoniji u 16. i 17. stoljeću- Slavonska grafija i pravopisna načela - Gramatika Blaža Tadijanovića- Gramatika Matije Antuna Reljkovića- Gramatika Marijana Lanosovića- Stari slavonski rukopisni rječnici- Katančićev prijevod Biblije- Jezikoslovno djelovanje Antuna Kanižlića- Jezik Matije Antuna Reljkovića- Jezične odlike starih slavonskih pisaca- Izgradnja stručne terminologije u 18. stoljeću- Frazeologija u starih slavonskih pisaca

CILJEVI KOLEGIJA:Predmet Jezik starih slavonskih pisaca opisuje jezična zbivanja u Slavoniji do preporoda. Budući da je u okviru sveukupnih standardizacijskih procesa hrvatskoga jezika Slavonija dala važan doprinos, cilj je kolegija ukazati na doprinos slavonskih jezikoslovaca i pisaca u oblikovanju hrvatskoga standardnog jezika.

ISHODI UČENJA:Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:- definirati razdoblje u kojem se intenziviraju standardizacijski procesi- opisati i usporediti stare slavonske gramatike i rječnike sa suvremenom gramatičkom i

leksikografskom građom- usvajanjem znanja o slavonskoj grafiji studenti će moći napraviti transkripciju i

transliteraciju starih hrvatskih tekstova pisanih slavonskom grafijom- jezično analizirati stare slavonske tekstove na svim jezičnim razinama (fonološka,

morfološka, tvorbena, sintaktička i leksička)- argumentirati stečena znanja i vještine za samostalno izvođenje nastave.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Dalibor Brozović, Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih

slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978., str. 9-83.

2. Loretana Despot, Jezik slavonskih franjevaca (do preporoda), Filozofski fakultet, Osijek, 2005.

3. Loretana Despot, Jezik hrvatskoga biblijskog prvotiska (poveznice), Filozofski fakultet,

171

Osijek, 2006.4. Loretana Farkaš, Od slovosloxnosti slavonske, Filozofski fakultet, Osijek, 2010.5. Josip Vončina, Jezik Antuna Kanižlića, Rad JAZU 368, Zagreb, 1975., str. 5-172.6. Zbornik radova o Vidu Došenu i Blažu Tadijanoviću, JAZU – Centar za znanstveni rad

Osijek, Osijek, 1981.7. Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću, JAZU – Zavod za znanstveni rad, Osijek, 1985.8. Vrijeme i djelo M. A. Reljkovića, JAZU – Zavod za znanstveni rad, Osijek, 1991.9. Tomo Matić, Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije preporoda, HAZU, Zagreb, 1945.10. Stjepan Pavičić, O govoru u Slavoniji do turskih ratova i velikih seoba u 16. i 17.

stoljeću, Djela JAZU 96, Zagreb, 1920., str. 194-269.11. Ivo Pranjković, Gramatika M. A. Reljkovića, Croatica XVI, 22/23, Zagreb, 1985., str. 97-

117.12. Loretana Farkaš, Oblikovanje stručnoga nazivlja u hrvatskom jeziku 18. stoljeća,

Lingua Montenegrina: časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja III, 5, Podgorica, 2010., str. 103-121.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Blaž Tadijanović, Svaschtta po mallo illiti kratko sloxenye immenah, i ricsih u illyrski, i

nyemacski jezik, Magdeburg, 1761.2. Matija Antun Reljković, Nova slavonska i nimačka gramatika, Zagreb, 1767.3. Marijan Lanosović, Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, Osijek, 1778. 4. Matija Petar Katančić, Sveto pismo starog’ zakona, sv. I, II, III, IV, Budae, 1831.5. Matija Petar Katančić, Sveto pismo novog’ zakona, sv. I, II, Budae, 1831.6. Antun Kesić, Epistole i Evangjelia Antuna Kesicha, Budim, 1740.7. Marijan Lanosović, Evanjelistar iliricski, po O. F. Marianu Lanossovichu, Budim, 1794.8. Emerik Pavić, Epistole i Evangjelja, Po O. F. Emerichu Pavichu, Budim, 1764...

ECTS: 3OBVEZE STIDENATA:Studenti su obvezni:

1. aktivno sudjelovati u prezentiranju nastavnih cjelina2. samostalno predstaviti zadanu temu3. redovito pohađati predavanja (dopuštena najviše tri izostanka).

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:Studenta se kontinuirano ocjenjuje tijekom cijeloga nastavnog procesa: obvezno je pohađanje predavanja i seminara, a posebno se boduje i aktivnost u nastavi. Studentima je omogućeno parcijalno apsolviranje i ocjenjivanje, ali i cjelokupna provjera stečenih znanja i vještina na završnom usmenom ispitu.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE KOLEGIJA: Studentska anketa

STUDIJSKA OBVEZA OPTEREĆENJE U ECTS pohađanje nastave 0,50aktivnost na nastavi 0,50kontinuirana provjera znanja 1,00usmeni ispit 2,00

4

172

3.3. Uvjeti upisa studenata u višu godinu studija **Za upis u višu godinu studija, student mora ostvariti najmanje 90% ECTS bodova na jednopredmetnom studiju, a 80% ECTS bodova na dvopredmetnom.Ukoliko student ne ostvari uvjete za upis u višu godinu studija može upisati ponavljanje godine, uz uvjet da je ostvario najmanje 24 ECTS boda u godini koju ponavlja.

** Odluka Senata od 24. listopada 2006.g.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Studijski program psihologije izvodi se u prostorima Filozofskog fakulteta u Osijeku, te u prostorima Ekonomske škole u Vinkovcima.

4.2. Odsjek za hrvatski jezik i književnost dio je Filozofskoga fakulteta, koji je smješten u zgradi Lorenza Jägera 9, ukupne površine 4.390,25 m2. U zgradi su 23 predavavaonice i 2 informatičke učionice. Profesorski su kabineti opremljeni računalima, a veće su predavaonice opremljene i mogućnošću prikazivanja power point prezentacije.

173

174

4.3. Podaci o angažiranom nastavniku

Prof. dr. sc. Branimir Belaj- stalno je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 1.1.2004.- e-mail adresa: [email protected]

Branimir Belaj rođen je u Osijeku 7. kolovoza 1973. U istom je gradu pohađao osnovnu i srednju školu (jezičnu gimnaziju). Maturirao je šk. godine 1991/1992. Studij hrvatskoga jezika i književnosti upisao je školske 1992/1993. godine na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, gdje je i diplomirao 1996. godine. Za vrijeme studija dobio je dvije prestižne nagrade - godišnju stipendiju Ministarstva znanosti i tehnologije za školsku 1995/1996. godinu te godišnju nagradu Lions cluba za 1995. godinu koja se dodjeljuje najboljim studentima Sveučilišta. Školske godine 1997/1998. upisao je poslijediplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1999. godine uspješno obranio tzv. mali magistarski rad pod naslovom Semantičko-sintaktički i semantičko-leksički pasiv u hrvatskom standardnom jeziku pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Ivo Pranjković (mentor), prof. dr. sc. Marko Samardžija (predsjednik) i prof. dr. sc. Josip Silić (član). Time je stekao status doktorskoga pristupnika (doktoranda) te upisao V. i VI. semestar doktorskoga studija. Doktorsku je disertaciju pod naslovom Gramatički i leksički pasiv u hrvatskom standardnom jeziku obranio 29. lipnja 2001. pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Ivo Pranjković (mentor), prof. dr. sc. Josip Silić (predsjednik) i doc. dr. sc. Ivan Jurčević (član). Od 1. ožujka 1998. godine radi kao mlađi asistent na predmetu Suvremeni hrvatski književni jezik, od 2001. godine kao viši asistent na kolegijima Jezične vježbe i Kognitivna lingvistika, a od 2004. kao docent na istim kolegijima. Sudjelovao je kao izlagač na nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.Član je Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL) i Međunarodnoga udruženja kognitivnih lingvista za slavenske jezike (SCLA). Također je i član uredništva časopisa Jezikoslovlje.

Knjiga:1. Pasivna rečenica, Filozofski fakultet, Osijek, 2004.

Radovi:1. O ulozi znanja o svijetu kod nekih tipova kategorizacije u hrvatskom

jeziku,zbornik radova Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Zagreb-Rijeka, 1999, str. 51-63

2. Pasivna rečenica u kontekstu gramatike i pragmatike, zbornik radova Drugi hrvatski slavistički kongres, Zagreb, 2001, str. 325-333.

3. Tematske mikro i makrouloge i hrvatski pasiv, zbornik radova Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, Zagreb- Rijeka, 2003, str. 41-50.

4. Prototipnokontekstualna analiza povratnih glagola u hrvatskom jeziku, Suvremena lingvistika, god. 27, 2001, br. 51-52, Zagreb, str. 1-11.

5. Kategorija gotovosti i vremenska vrijednost pasivnoga predikata, Jezikoslovlje, god. 3, 2000, br. 1-2, Osijek, str. 1-16.

6. Nominalizacija kao strategija pasivizacije, Suvremena lingvistika, god. 28., 2002., br. 53-54, Zagreb, str.11-31.

7. On some peripheral types of accusative direct object in Croatian: A cognitive analysis, Jezikoslovlje, god. 4, 2003, br. 2, Osijek, str.263-278

8. Značenjska analiza hrvatskoga glagolskog prefiksa raz- i njegovih alomorfa ras-, raš-, raž-, raza-, ra, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knjiga 30, str. 1-17, Zagreb, 2004.

175

mailto:[email protected]

Prof. dr. sc. Loretana Farkaš Brekalo- stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 2003. godine- e-mail adresa: lfarkaš@ffos.hr

Loretana Farkaš rođena je 28. studenoga 1969. godine (roditelji Terezija i Zdenko) u Osijeku gdje je završila osnovno školovanje i Jezičnu gimnaziju.

Upisala je 1988. godine Studij hrvatskoga jezika i književnosti, a za izvrstan sam uspjeh pri studiranju 1991. godine dobila i Rektorsku nagradu.

Diplomirala 1993. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za kroatistiku kod akademika prof. dr. sc. Josipa Vončine.

Tijekom zimskog semestra 1994. godine radila je kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti na Medicinskoj školi u Osijeku, a od 1. prosinca 1994. godine uposlena je kao znanstveni novak na projektu prof. dr. sc. Ljiljane Kolenić, Hrvatska leksikologija, pri Pedagoškom fakultetu u Osijeku gdje od 1. veljače 1999. godine radi kao asistent na kolegijima Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska dijalektologija.

Krajem 1996. godine pokrenula je časopis Glede, prvi studentski časopis za promicanje kulture hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj.

U siječnju 1998. godine Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske dodijelilo joj je poticajni projekt za mlade znanstvenike.

Magistrirala je 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za kroatistiku, također pod mentorstvom akademika Josipa Vončine.

U svibnju 1998. godine dobila je doktorsku stipendiju Ministarstva znanosti i tehnologije koju je realizirala na Filozofskom fakultetu u Budimpešti.

Pod mentorstvom akademika Josipa Vončine 21. svibnja 2002. godine obranila je doktorsku disertaciju na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Godine 2003. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Filozofskom fakultetu u Osijeku gdje predaje na kolegijima Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatska dijalektologija.

Aktivno sudjeluje na stručnim i znanstvenim skupovima vezanima uz hrvatsku jezičnu problematiku.

Govori engleski jezik, a pasivno se služi njemačkim i talijanskim jezikom.Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 17. prosinca 1997. godine

na Odsjeku za kroatistiku s temom Glavne osobitosti hrvatskoga jezika jezikoslovca Matije Petra Katančića (povjerenstvo: akademik prof. dr. Josip Vončina, prof. dr. sc. Marko Samardžija i dr. sc. Branka Tafra).

Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 21. svibnja 2002. godine na Odsjeku za kroatistiku s temom Jezik Katančićeva prijevoda Svetoga pisma (poveznice) - povjerenstvo: akademik prof. dr. sc. Josip Vončina, prof. dr. sc. Josip Silić, doc. dr. sc. i doc. dr. sc Mira Menac Mihalić.

Objavljeni radovi1. "De litteris u Kašićevoj gramatici”, Jezikoslovlje, 2-3, Osijek 1999., izvorni

znanstveni rad (UDK 811.163.42-5) (glavni i odgovorni urednik dr. Ljiljana Kolenić), Pedagoški fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, ISSN 1331-7202, str. 84-100.

2. “Matija Antun Reljković i prvi slavonski rječnik”, zbornik Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća, Davor-Zagreb 2000., radovi sa znanstvenog skupa Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća (u povodu 200. godišnjice smrti), Zagreb-Vinkovci-Davor, 24.-25. travnja 1998. / uredništvo Damir Agičić...et al. - Davor : Poglavarstvo općine; Zagreb : Filozofski fakultet, 2000., ISBN 953-97493-3-6, str. 245-251.

176


3. "Čevapovićevi jezični zahvati u Katančićev prijevod Svetoga pisma", zbornik Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000), Budimpešta 1999. : radovi sa znanstvenog skupa Hrvati u Maðarskoj (Ugarskoj) u prošlosti i sadašnjosti, (uredio dr. Stjepan Lukač) Hrvatska samouprava Budimpešte: Budimpešta 2001., ISBN 963 00 8426 0, str. 243-359.

4. "M. P. Katančić i budimski lekcionari 18. stoljeća", zbornik Hrvati u Budimu i Pešti (1997-2000), Budimpešta 2000. : radovi sa znanstvenog skupa Budim i Pešta u kulturnoj povijesti Hrvata, (uredio dr. Stjepan Lukač) Hrvatska samouprava Budimpešte: Budimpešta 2001., ISBN 963 00 8426 0, str. 405-419.

5. "Prevoðenje Biblije u Hrvata od Kašića do Katančića", zbornik Drugi hrvatski slavistički kongres I, Osijek, 14.-18. rujna 1999.; uredile Dubravka Sesar, Ivana Vidović Bolt. - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo : Filozofski fakultet 2001. ISBN 953-175-112-9; ISBN 953-175-113-7 str. 59-67.

6. "Jezični utjecaji bosanskoga franjevca Ivana Bandulavića na pisce slavonskih lekcionara 18. stoljeća", zbornik Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini -jučer i danas- (glavni i odgovorni urednik Šimun Musa), Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru: UDK 811.163.42 (497.6) (091) (082.1), Mostar 2001., str. 139-151 (Materijali sa Znanstvenog skupa Mostarski dani hrvatskog jezika, Mostar 2001.)

7. "Hrvatsko-latinski rječnik Matije Jakobovića iz 1710. godine", Filologija, 36-37, Zagreb 2001., izvorni znanstveni rad (UDK 811.163.42:811.124'04) (glavni i odgovorni urednik Dalibor Brozović), Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ISSN 0449-363X, str. 125-138.

8. “Osobitosti imeničkoga sklonidbenog sustava u budimskim izdanjima slavonskih franjevaca”, zbornik Hrvatski književni jezik, Budimpešta 2001. : radovi sa znanstvenog skupa povodom 500. obljetnice nastanka Judite Marka Marulića, (uredio dr. Stjepan Lukač) Hrvatska samouprava Budimpešte: Budimpešta 2003., ISBN 963 9314 60 9, str. 175-187.

9. "Put nebeski Ivana Grličića iz 1707. godine (grafijske, pravopisne i jezične odlike)", Filologija, 41, Zagreb 2003., izvorni znanstveni rad (UDK 811.163.42’01’’17’’) (glavni i odgovorni urednik Dalibor Brozović), Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ISSN 0449-363X, str. 1-20.

Prof. dr. sc. Sanda Ham - stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 2000. godina- e- mail adresa: [email protected]

Sanda Ham rođena je 20. kolovoza 1959. godine u Osijeku. Hrvatica je, udana i majka jednoga djeteta.

Osnovu školu, gimnaziju i fakultet pohađala je u Osijeku gdje je i diplomirala 1982. na Pedagoškom fakultetu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost. Magistrirala je i doktorirala iz područja jezikoslovlja (kroatistika) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - godine 1988. magistrirala (Pasivna rečenica u suvremenom hrvatskom književnom jeziku); godine 1994. doktorirala (Jezik Josipa Kozarca, sklonidbeni sustav)

Od godine 1983. zaposlena je kao asistentica na Suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (sada Filozofskomu fakultetu); u znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 1997., u znanstveno-nastavno zvanje izvaredne profesorice izabrana je 2000. godine.

177


Na matičnom fakultetu predaje Suvremeni hrvatski književni jezik; na Hrvatskim studijima u Zagrebu Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. st; na Visokom učilištu u Vukovaru predaje Hrvatski jezik i jezičnu kulturu.

Na Visokoj učiteljskoj školi predavala je od 2000. do 2004. Hrvatski jezik i jezičnu kulturu. Na Pedagoškom fakultetu u Mostaru predavala je tijekom školske godine 1997.-1998. i 1998.-1999. Hrvatski jezik; bila je tijekom ljetnog semestra 1999. gostujuća profesorica na Budimpeštanskom sveučilištu; godine 2000. i 2002. predavala je Hrvatski književni jezik u doba realizma na poslijediplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na poslijediplomskom studiju u Osijeku predaje Jezik zagrebačke filološke škole.

Samostalno je ustrojila i izvodi dva kolegija: Jezik zagrebačke filološke škole i Hrvatski književni jezik u 19. i 20. st.

Do sada je pod njezinim mentorstvom napisano pedesetak diplomskih radnji na matičnom fakultetu i tri na Hrvatskim studijima, mentorica je dvama magisterijima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, trima u Osijeku i jednom doktoratu u Osijeku.

Na matičnom je fakultetu u jednom dvogodišnjem mandatu (1995.–1997.) bila voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, a u jednom dvogodišnjem mandatu (1999.-2001.) voditeljica Katedre za hrvatski jezik.

Od 1990. do 2003. bila je istraživačica na projektu Hrvatska leksikologija i frazeologija (matični broj: 083291), a od 2003. istraživačica je na projektu Gramatizacija u suvremenom hrvatskom standradnom jeziku.

Članica je Uredništva časopisa Jezik od 1996., a 15. lipnja 2004. izbrana je za glavnu i odgovornu urednicu.

Članica je uredništva časopisa Strani jezici, bila je dvije godine članica uredništva časopisa Jezikoslovlje i članica Vijeća za normu hrvatskoga jezika. Bila je članicom Državnoga povjerenstva na Natjecanju iz poznavanja hrvatskoga jezika. Voditeljica je Odjela za hrvatski jezik u osječkom ogranku MH.

Sudionicom je petnaestak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje u hrvatskim i inozemnim znanstvenim zbornicima i u sljedećim časopisima: Jezik (Zagreb), Filologija (Zagreb), Književna revija (Osijek), Jezikoslovlje (Osijek), Fluminensija (Rijeka), Dometi (Rijeka), Riječ (Budimpešta).

Održala je mnogobrojna pozvana javna predavanja, a samo u 2004. održala je predavanja o normativnim pitanjima suvremenoga jezika u Virovitici, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Osijeku, Kutini, Požegi; u Poljskoj - u Poznanu. Središnje joj je znanstveno zanimanje usmjereno sintaksi suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, normativnim pitanjima suvremenoga književnoga jezika, ali i hrvatskomu književnomu jeziku u 19. st., pa su joj i važniji radovi iz navedenih područja: magistrirala je i doktorirala s temama iz područja koja predaje, ali magisterij ni doktorat nije objavila, a ni radovi, uključujući i knjige, nisu joj ekvivalenti ni magisteriju ni doktoratu: objavila je 2 knjige, 36 izvornih znanstvenih radova, 53 stručna rada i 20 ostalih radova.

Knjiga:Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002., UDK 811.163.42'36(075), ISBN 953-0-10584-3, 168 str.

Znanstveni radovi1. Pravopisu - ponosu! ili Pravopisu - po nosu! Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925,

volumen 47, god. 2000., str. 134.-152.2. Jezična povijest u Vodnikovoj književnoj povijesti,Zbornik o Branku Vodniku,

UDK 82.0-05 Vodnik, B. (082) 012 Vodnik, B., ISBN 953-6682-22-2, Zagreb 2001., str.185.-196.

178

3. Josip Vitanović- nepoznati slavonski jezikoslovac, Godišnjak Matice hrvatske Vinkovci za 2000. godinu, ISSN 0354-0979, UDK 908(497.5.-35 Vinkovci), volumen 18., Vinkovci, 2001. str.145.-152.

4. Milčetićevi pogledi na jezična zbivanja 19. st., Zbornik o Ivanu Milčetiću, UDK 821.163.42.0-05 Milčetić, I. (063), ISBN 953-6682-34-6, Zagreb 2002., str.217.-230.

5. Bartol Inhof o jeziku Josipa Kozarca, Hrašće - časopis za književnost, umjestnost, kulturu i povijest, Vinkovci, ISSN 1330/9951, volumen VII, god. 2001. str. V.-X.

6. Putem ili putom, putevima ili putovima, Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 49, god. 2002., str. 134.-143.; str.183.-191.

7. Florschützove gramatike i slovnice (povodom pretiska trećega izdanja), Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 50, god. 2003., str.112.-133.

8. Peludne dvojbe , Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 51, god. 2004., str.19.-31.

9. Sastavljeno ili rastavljeno pisanje prijedložnih izraza unutar, Dometi, Rijeka, volumen 12., broj I.-IV., god. 2002., str.63.-83.

10. O jeziku Franje Cirakija, U knjizi: Franjo pl. Ciraki, Zapisci - Bilježke, DHK, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Požega, 2004.

11. Subjekt i izravni objekt u pasivnoj i neosobnoj rečenici, Od indoeuropeistike do kroatistike: Zbornik u čast Daliboru Brozoviću, HAZU, Zagreb, str. 189.-202.

Urednički radGlavna i odgovorna urednica časopisa Jezik od 3. broja 51. godišta, 2004.

Stručni radovi:1. Može li osoba umjesto lica biti glagolska kategorija?, Jezik, Zagreb, ISSN

0021-6925, volumen 48, god. 2001., str. 19.-27.2. Pravopisna, morfo(no)loška i leksička zbrka (stručni rad), Jezik, Zagreb, ISSN

0021-6925, volumen 48, god. 2001., str.61.-74.; str. 96.-98.3. 50 godišta časopisa Jezik, Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 51, god.

2004., str.1.-3.4. Pravopisni rat, Komentirana bibliografija publicističkih članaka o hrvatskom

pravopisu objavljenih u 2000. i 2001. (suautorstvo sa S. Babićem i Natašom Bašić), Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 51, god. 2004., str.92.-115., 130.-153.; 181.-191.

Ostali radovi:1. Pravopis Natražnjak (kritika), Hrvatsko slovo, godina VII., br. 311., Zagreb

2001., str.16.-17.2. Uz 30. obljetnicu urednikovanja S. Babića, Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925,

volumen 48, god. 2001., str.153.-156.3. U ovome broju (uvodnik), Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 48, god.

2001., str.161.-162.

179

4. O jezikoslovcima bez dlake na jeziku (prikaz), Hrvatsko slovo, 5. travnja 2002., str.24.

5. O licu osobe, posljednji put (osvrt), Jezik, Zagreb, ISSN 0021-6925, volumen 49, god. 2002., str.66.-71.

6. Putovanje perivojem od slave bez jugoslavenske prtljage (prikaz), Književna revija, Osijek, ISSN 1330-1659, volumen 43, god. 2003., str. 207.-211.

Prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić- stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 2004. godine- e-mail adresa: [email protected]

Rođena je 18. siječnja 1955. u Lipovljanima, Republika Hrvatska. Cjelokupno školovanje provela je u Zagrebu, od prvoga razreda osnovne škole do doktorata znanosti. Maturirala je na jezičnoj gimnaziji (XVI.) 1974. godine. Diplomirala 27. lipnja 1979. jugoslavenske jezike i književnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Školske godine 1979./80. radila je kao profesor hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi u Krapinskim Toplicama. Od 3. rujna 1980. zaposlena je na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, danas Filozofskom fakultetu, kao asistent za predmete Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatsku dijalektologiju. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 12. rujna 1983. iz područja lingvističkih znanosti s posebnim obzirom na dijalektologiju hrvatskoga jezika. Obranila je magistarski rad pod naslovom Dijalektološka karta Slavonije pod mentorstvom akademika Milana Moguša. Doktorat znanosti pod naslovom Gramatičarski rad Slavonaca prije preporoda obranila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 13. ožujka 1989. Mentor je bio akademik Josip Vončina. Od 1980. godine radi na Filozofskom fakultetu u Osijeku najprije kao asistent, godine 1993. postaje docentom, 1999. izvanrednim profesorom, a 2004. redovitim profesorom za predmete Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija i Hrvatska povijesna leksikologija. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku obnašala dužnost voditelja Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, prodekana Pedagoškoga fakulteta, potom prodekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku, voditelja Katedre za hrvatski jezik,

Predaje i na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na Studiju hrvatskoga jezika i književnosti (Povijest hrvatskoga jezika i Hrvatsku dijalektologijiju) te na poslijediplomskom studiju iz dijalektologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Štokavsko narječje, a na poslijediplomskom studiju Pedagoškoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku Povijest hrvatske leksikologije. Objelodanila je preko stotinu znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima te sudjelovala na preko sedamdesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova posvećenih hrvatskom jeziku. Objelodanila dvije knjige, Riječ o riječima i Pogled u strukturu hrvatske gramatike, te uredila (odabrala stranice za preslike) i napisala predgovore knjizi Brodski jezikoslovci. Osim toga, glavnim je urednikom časopisa Filozofskoga fakulteta u Osijeku pod naslovom Jezikoslovlje, a uređivala je i uređuju u suautorstvu i druge publikacije na fakultetu. Bila je suradnikom u dva projekta, a vodila u proteklom razdoblju dva projekta iz hrvatske leksikologije. Od 2003. godine vodi i treći projekt Frazeologija u djelima starih hrvatskih pisaca. Na projektu imala dvije znanstvene novakinje, od kojih je jedna postala docentom, a druga je zbog znanstvenoga interesa prešla u drugi projekt na kojemu također napreduje. Mentorom je trima pristupnicama za magisterij. Dvije su izabrale teme iz hrvatske dijalektologije, a jedna iz povijesti hrvatskoga jezika. Svi radovi Ljiljane Kolenić vezani su uz predmete koje predaje na fakultetu: Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija i Hrvatska povijesna leksikologija.

180


Objavljene knjige:Ljiljana Kolenić: Pogled u strukturu hrvatske gramatike, Sveučilište u Osijeku, Osijek 2003.Ljiljana Kolenić: Brodski jezikoslovci, Matica hrvatska, Slavonski Brod 2003.

1. Kolenić, Lj.: Rječnik Tome Babića i hrvatski pojmovni rječnici, Fluminensia 1-2, god. 12, Rijeka 2000., 37-44.

2. Kolenić, Lj.: Lanosovićevi jezikoslovni savjeti, Zbornik radova Hrvati u Budimpešti, Hrvatska samouprava Budimpešte, Budimpešta 2001., 33-43.

3. Kolenić, Lj.: Leksik Makaleovih bajki, Zlatni danci 3, Osijek, Pečuh 2001., 53-61.

4. Kolenić, Lj.: Jezikoslovac Matija Antun Reljković, Godišnjak za kulturu, umjetnost I društvena pitanja br. 18 za 2000. godinu, Vinkovci 2001.,153-161.

5. Kolenić, Lj.: Sinonimi u Mikaljinu rječniku, Riječ, časopis za filologiju, sv. 2, Rijeka 2001., 28-33.

6. Kolenić, Lj.: Glagolski oblici u Kašićevoj gramatici i u Marulićevoj Juditi, Drugi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova i., HFD, FF, Zagreb 2001., 103-111.

7. Kolenić, Lj.: Bosna i Hercegovina u starim hrvatskim rječnicima, Zbornik Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini - jučer i danas, Sveučilište u Mostaru, Mostar 2001., 71-81.

8. Kolenić, Lj.: Tronarječnost kao povijesni i suvremeni pristup hrvatskoga književnoga jezika, Riječki filološki dani, Filozofski fakultet, Rijeka 2002., 161-169.

9. Kolenić, Lj.: Leksik Bognerovih kritika, Dani Josipa i Ivana Kozarca za 2001. godinu, Privlačica, Vinkovci 2002., 90-103.

10. Kolenić, Lj.: Frazeologija Reljkovićevih Ezopovih basni, Zlatni danci 4. Basne, Osijek 2003., 23-45.

11. Kolenić, Lj.: Glagolski oblici u Marulićevim stihovima i prozi, Colloquia Maruliana XII, Književni krug Split Marulianum, Split 2003., 119 -130.

12. Kolenić, Lj.: Natuknica u Mikaljinu rječniku, Filologija 36-37, Zagreb 2001., 279-290.

13. Kolenić, Lj.: Prohaskin Ilirizam u Osijeku, Osijek kao književno i kulturno srednjoeruopsko središte, Književna revija 3, Osijek 2003., 37-47.

14. Kolenić, Lj.: Slavonski dijalekt prema ostalim hrvatskim dijalektima, Zagrebačka slavistička škola. Zbornik radova 2002., Zagreb 2003., 175-185.

15. Kolenić, Lj: Glagolski prilog sadašnji u starim i novim hrvatskim gramatikama, Hrvatski književni jezik, Budimpešta 2003., 77-84.

16. Kolenić, Lj.: Frazeologija u Prohaskinu Ilirizmu u Osijeku, Zbornik o Dragutinu Prohaski, Zagreb 2003., 197-214.

17. Kolenić, Lj.: Slavonski gradovi u starim hrvatskim rječnicima, Folia onomastica Croatica, HAZU, Zagreb 2002., 113-122.

18. Kolenić, Lj: Branič jezika hrvatskoga Nikole Andrića, Dani Josipa I Ivana Kozarca za 2002. godinu, Privlačica, Vinkovci 2003., 122-145.

19. Kolenić, Lj.: Kršćanski leksik u Magjerovim Slavicama, Zlatni danci 5. Kršćanstvo i dječja književnost, Filozofski fakultet, Osijek 2004., 43-56.

20. Kolenić, Lj.: Jezik najstarijega hrvatskoga zapisnika Osijeka - Općine Gornji grad 1771.-1773., Tri stoljeća kapucina u Osijeku 1703.-2003. i Općina Gornji grad do ujedinjenja 1702.-1786., HAZU, Zagreb-Osijek 2004., 363-376.

21. Kolenić, Lj.: Obrasci razgovora u Brlićevoj gramatici (1833.), Zbornik radova Riječki filološki dani, Filozofski fakultet, Rijeka 2004., 275-284.

22. Bilić, A. i Kolenić, Lj: Govor mjesta Andrijaševci, Šokačka rič 1. Zbornik radova znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, Vinkovci 2004., 5-50.

181

Stručni radovi:1. Kolenić, Lj.: Hrvatski pravopis, Život i škola br. 5. Osijek 2001., 117-123.2. Kolenić, Lj.: Lanosovićevi jezikoslovni savjeti, Istočna Hrvatska Osijek -

Vukovar - Ilok, Pedagoški fakultet, Osijek 2002., 193-203.3. Kolenić, Lj.: Peto izdanje hrvatskoga pravopisa, Fluminensia, Rijeka 2001.,

119-125.4. Kolenić, Lj.: Potpuni rječnik Marulićeve Judite kao zasebna knjiga, Život i

škola, Sveučlište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek 2002., 154-156.5. Kolenić, Lj.: Povijest jezičnih putova, Život i škola br. 9, Osijek 2003., 135-

138.6. Kolenić, Lj.: Zbornik radova posvećen basnama, Život i škola br. 9, Osijek

2003., 138-141. 7. Kolenić, Lj.: Riječi slavonske ravnice, Književna revija, Osijek 2004., 213-215.8. Kolenić, Lj.: Hrvatski frazeološki rječnik, Život i škola br. 11, 1/2004., 183-185.9. Kolenić, Lj.: Kršćanstvo i dječja književnost, Život i škola br. 11, 1/2004., 183-

185. 10. Kolenić, Lj.: Morfološka prilagodba tuđica u osječkom studentskom žargonu,

Hrvatski dijalektološki zbornik knj. 12, Zagreb 2003., 23-28.

Izv. prof. dr. sc. Branko Kuna- stalno zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor:- e-mail adresa: [email protected]

Rođen sam 14. studenog 1965. u Osijeku. Osnovnu sam školu završio u Čepinu, a srednju u Osijeku. Oženjen sam i otac dvoje djece.

Studij hrvatskog jezika i književnosti upisao sam na Pedagoškom fakultetu u Osijeku u ak. 1985./86. godini. Diplomirao sam u rujnu 1990. s temom Deklinacijska paradigma imenica u novinsko-publicističkom stilu, a krajem te godine zaposlio sam se na Hrvatskom radiju Radiopostaji Osijek na mjestu lektora u informativnom programu, gdje sam za vrijeme Domovinskoga rata radio i kao novinar. Krajem 1993. prelazim u OŠ Svete Ane u Osijeku te nastavljam poslijediplomski studij opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U travnju 1997. zapošljavam se kao mlađi asistent na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Magistarski rad Izricanje posvojnosti genitivom u hrvatskom književnom jeziku obranio sam 1999., a doktorirao sam 2003. s temom pod naslovom Atributni genitiv u hrvatskome standardnom jeziku (mentor dr. sc. I. Pranjković) na Filozofskom fakultetu Zagrebu. U ak. 2004./2005. god. predajem Teoriju jezika i Suvremeni hrvatski književni jezik (fonologija) te izborni kolegij Tvorba riječi u hrvatskom jeziku, a prijašnjih godina vodio sam još i Jezične vježbe te vježbe iz morfologije. Nastupao sam na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, a suradnik sam u projektu Gramatikalizacija u suvremenom hrvatskom jeziku (voditelj dr. sc. V. Rišner). Do sada sam objavljivao znanstvene i stručne radove s područja morfosintakse, tvorbe riječi, lingvostilistike i pragmalingvistike u Jeziku, Raspravama IHJ, Jezikoslovlju, Kolu, Dubrovniku, Književnoj reviji, a priloge iz jezikoslovlja (prikazi, komentari, reportaže, jezični savjeti) objavljivao sam i u programima Hrvatskoga radija i Radija Deutsche Welle te u dnevnom tisku. Bio sam tajnik časopisa Jezikoslovlje, a od 2003. i član njegova uredništva. Pišem recenzije znanstvenih radova i knjiga s područja jezikoslovlja.

Znanstveni radovi

1. O izricanju posvojnosti prijedložnim genitivnim izrazima, Jezikoslovlje, godina II., br. 2.-3, Osijek, 1999., str. 34.-45.

182


2. Norma i posvojni genitiv bez odredbe, Jezik, god. 47. Zagreb, 1999., br. 1, str.

1-9.

3. Samozatajni istraživač i savjetnik – Eugenija Barić, Godišnjak MH Vinkovci, 2001. broj 18, str. 163-173.

4. Odnos adnominalnoga genitiva i pridjeva, Zbornik radova Drugog hrvatskog slavističkog kongresa, sv. 1, Zagreb, 2001., str. 503. – 511.

5. Pučki jezični slojevi Slamnigove poezije – između ludizma i estetizma, Zbornik izabranih radova triju saziva međunarodnog znanstvenog skupa "Dani Ivana Slamniga", Osijek, 2003., str. 133.-149.

6. Između atributne i predikatne posvojnosti, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2003., br. 29, str. 157.-171.

7. Benešićev Rječnik u kontekstu suvremenih hrvatskih jednojezičnika, 2004. Dani Julija Benešića – Zbornik radova I., Pergamena Zagreb i Muzej grada Iloka, str. 95.-105.

8. Posvojni genitiv i NP-pomicanje, Jezikoslovlje, god. 4. br. 2, Osijek 2003., str. 245-262.

Stručni radovi1. Odjeci Deklaracije u Slavoniji, Jezikoslovlje, god. I., br. 1, Osijek 1998., str.

70.-79.2. Peti hrvatski filološki skup, Jezikoslovlje, god. II., br. 2-3., Osijek 1999., str

207.-208.3. Maretić je daltonist(a), Književna revija, Osijek, br. 3-6 (razgovor s R.

Katičićem), str. 221 - 231. 4. O neodređenim izrazima logično i matematički jasno (Lj. Šarić: Kvantifikacija

u hrvatskome jeziku), Kolo, br. 4., god. XI., Zagreb 2001., str. 550-557.5. Jezična davnina i pjesnička sadašnjost, Dubrovnik - časopis za književnost i

znanost, MH Dubrovnik 2002., god. XIII., broj 1-2., str. 478-479.6. Prikaz knjige Nede Pintarić: Pragmemi u komunikaciji, Jezikoslovlje, 3.1-2,

Osijek 2002., str. 248.-252.7. Prikaz knjige M. Samardžije: Nekoć i nedavno, Jezikoslovlje, 3.1-2, Osijek

2002., str. 253.-257. 2. Nove pojave u jeziku javne komunikacije, Godišnjak MH Vinkovci 2003., br.

20., str. 7.-16.3. Slovo o stilu ili deautomatizaciji jezika, Jezikoslovlje, god. 4., br. 2, Osijek

2003., str. 282-285.4. Jezik između identiteta i ideologema, Jezikoslovlje, god. 4., br. 2, Osijek

2003., str. 279.-281.

Prof. dr. sc. Ana Pintarić- stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 12. srpnja 2004.- e-mail adresa: [email protected]

Ana Pintarić rođena je u Osijeku (1944). Poslijediplomski studij završila je 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorski rad s naslovom Metodički pristup književnom i filmskom liku (mentor: prof. dr. sc. Stjepko Težak) obranila je 1987., na istom fakultetu. Kao nastavnica hrvatskoga jezika i književnosti radila je u osnovnoj i srednjoj školi, te kao savjetnica za nastavu hrvatskoga jezika i književnosti u Ministarstvu prosvjete i kulture Zavod za školstvo Osijek. Od 1987. godine vanjski je suradnik-mentor na Filozofskom fakultetu u Osijeku za metodičke vježbe studenata hrvatskoga jezika i književnosti, a od 1993. do danas u stalnom je radnom odnosu. Na Odsjeku Hrvatski jezik i književnost nositeljica je kolegija Metodika

183


nastave hrvatskoga jezika i Dječja književnost. Na poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta u Osijeku Hrvatska književnost i jezik u kontekstu srednjoeuropske knjiženosti i jezika predaje izborni predmet Hrvatska dječja proza u europskom kontekstu.

U znanstveno-nastavno zvanje docenta iz područja filologije za književnost prvi je put izabrana 1. rujna 1993., drugi put u isto zvanje 3. ožujka 1994. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora iz područja humanističkih znanosti izabrana je 9. svibnja 2000. godine. U znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja humanističkih znanosti - polje jezokoslovlja i znanosti o književnosti - izabrana je 12. srpnja 2004.

U središtu njezinoga znanstvenoga i stručnoga rada jest metodički pristup nastavi hrvatskoga jezika i književnosti, izražavanja i stvaranja, medijske kulture, te dječja književnost. Iz navedenih je područja objelodanila 60 znanstvenih i stručnih radova i 7 knjiga.

U dosadašnjem razdoblju bila je voditeljica 10 međunarodnih znanstvenih skupova, a suutemeljiteljica dva skupa: Djeca u ratu i poslije rata i Zlatni danci.

Ukupno je do danas uredila 10 zbornika radova s međunarodnih znanstvenih skupova i skupova s međunarodnim sudjelovanjem.

Godine 1998. bila je u suradničkom timu za ponovno pokretanje časopisa za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja Život i škola, u kojemu je imenovana glavnom i odgovornom urednicom. Časopis izlazi dva puta godišnje. Osim toga član je Znanstvenog vijeća časopisa Diakovensia, teološki prilozi, Teologija u Đakovu i Uredništva časopisa Hrvatski, Filozofski fakultet Zagreb.

Suautorica je udžbenika iz hrvatskoga jezika, vježbenica, lektirnih bilježnica i knjiga za učitelje za prvi, drugi, treći i četvrti razred osnovne škole Zlatni dani 1, Zlatni dani 2, Zlatni dani 3 i Zlatni dani 4. (Školska knjiga, Zagreb).

U proteklom je razdoblju bila voditeljica znanstvenog projekta Hrvatska dječja književnost u europskom kontekstu. Aktivno je surađivala na projektu Hrvatska leksikologija (voditeljica: dr. Ljiljana Kolenić), a trenutačno je suradnik na projektu Istraživanje čitateljskih interesa i informacijskih potreba djece i mladih (glavni istraživač dr. Srećko Jelušić).

Član je povjerenstva za obranu jednog doktorskog i jednog magistarskog rada (na Filozofskom fakultetu Zagreb), a imenovana je mentoricom za izradu jednog magistarskog rada (na Filozofskom fakultetu Osijek).

Svake godine s izlaganjem sudjeluje na 4-5 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Za prodekanicu Pedagoškog fakulteta Osijek (danas: Filozofskog fakulteta) birana je dva mandata (1996-1998. i 1998-2000). Trenutačno je dekanica Filozofskog fakulteta Osijek u drugom mandatu.

Na temelju članka 98. Ustava Republike Hrvatske i odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana odlikovana Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Knjige1. Peko, A.- Pintarić, A.: Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Sveučilište J. J.

Strossmayera, Pedagoški fakultet, Osijek, 1999., str. 280.2. Pintarić, Ana: Bajke, pregled i interpretacije, Matica hrvatska-Pedagoški fakultet,

Osijek, 1999., str. 230.3. Pintarić, Ana: U svjetlu interpretacije - roman Striborovim stazama, Pedagoški

fakultet Osijek, Matica hrvatska Osijek, 2003., str. 150.4. Pintarić, Ana: U svjetlu interpretacije – Zlatni danci Jagode Truhelke,

Filozofski fakultet, Osijek, 2004., str, 132.

Znanstveni radovi

184

1. Pintarić, Ana: Zanimljivost romana Prikaza, Legenda o bijeloj ženi Ante Gardaša.// Kako razvijati kulturu čitanja, Centar za dječju knjigu, Zagreb, 1999., str. 64-75, izvorni znanstveni rad

2. Pintarić, A., Peko, A.: Razvijanje kritičkoga mišljenja u nastavi hrvatskoga jezika, Život i škola, 1-2, Časopis za teoriju i praksu nastave, Pedagoški fakultet, Osijek, 1999., str. 23-39, suautorski izvorni znanstveni rad

3. Pintarić, Ana: Utjecaj Mandićevog Uputjenja na Relkovićev Kuchnik, Jezikoslovlje, 2-3/1999., str. 157-170, Osijek, izvorni znanstveni rad

4. Pintarić, Ana: Antun Mandić i Uputjenje k'slavonskomu pravopisanju 1779.// Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća, Zagreb-Davor, 2000., str. 253-272, izvorni znanstveni rad

5. Pintarić, Ana: Od Jagode Truhelke do Josipa Cvenića, Zlatni danci 2 - Prinos Osijeka dječjoj književnosti, Pedagoški fakultet, Osijek, 2000., str. 97-112., izvorni znanstveni rad

6. Pintarić, Ana: Putevi umjetničke bajke, Književna revija 5-6, Matica hrvatska, Osijek, 2000., str. 45-49., izvorni znanstveni rad

7. Pintarić, Ana: Pavao Matijević (U spomen na 4o. godišnjicu smrti), Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, 4/2000., str. 268-171., izvorni znanstveni rad

8. Pintarić, Ana: Hrvatska bajka na kraju tisućljeća – posljednjih deset godina, Zlatni danci 3 – Bajka od davnina pa do naših dana, Pedagoški fakultet, Osijek, 2001., str.187-196., izvorni znanstveni rad

9. Pintarić, Ana: Grafija u Razgovoru od svetog Bone Mucsenika od o. fra. Antuna Thomassevichia, Riječ, Hrvatsko filološko društvo Rijeka, 2001., str. 52-57., izvorni znanstveni rad

10. Pintarić, Ana: Priče iz slavonskoga života Pavla Matijevića, Drugi hrvatski slavistički kongres, Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet Zagreb, 2001., str.621-629., izvorni znanstveni rad

11. Pintarić, Ana: Vukovarske uspomene – zlatni danci s. Mariangele Žigrić.//Istočna Hrvatska: Osijek-Vukovar-Ilok, zbornik radova, ur. Ana Pintarić, Osijek, 2002., str. 203-213., izvorni znanstveni rad.

12. Pintarić, Ana: Metodičke vježbe u nastavi hrvatskoga jezika – Zlatookin osmijeh kao jezičnometodički predložak, //Život i škola, 7, Pedagoški fakultet, Osijek, 2002., 15-26., izvorni znanstveni rad

13. Pintarić, Ana: Stvaralački jezično-književni pokus.// Dijete i jezik danas, Visoka učiteljska škola, 2001, 82-92 ., izvorni znanstveni rad

14. Pintarić, Ana: Roman Striborovim stazama u nastavi hrvatskoga jezika, Život i škola, 8, 2/2002, Pedagoški fakultet, Osijek, str. 75-96., izvorni znanstveni rad

15. Pintarić, Ana: Gardaševe bajke na početku 21. stoljeća.//Anto Gardaš, Podmorski kralj, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., str. 143-148., izvorni znanstveni rad

16. Pintarić, Ana: Osječke basne, Zbornik radova Zlatni danci 4 – Basne, Pedagoški fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh, 2003, 193-207., izvorni znanstveni rad

17. Pintarić, Ana: Pjesmopriče o životinjama Dunje Kalilić za male veliše i velike mališe, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 2003, 56-69., izvorni znanstveni rad

18. Pintarić, Ana: Stare osječke bajke – zametci i izdanci.//Osijek kao kulturno I književno srednjoeuropsko središte, Književna revija, Osijek, 2003, 87-100., izvorni znanstveni rad

19. Pintarić, Ana: Motiv djevojčice sa šibicama u hrvatskoj književnosti, Riječ, časopis za filologiju, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2003, 180-189., izvorni znanstveni rad

20. Pintarić, Ana: Božić u Zlatnim dancima.//Zlatni danci 5 - Kršćanstvo i dječja književnost, Filozofski fakultet Osijek, Filozofski fakultet Pečuh, Matica hrvatska Osijek, 2004, str. 143-160., izvorni znanstveni rad

185

21. Pintarić, Ana: Kršćanski motivi u pripovijetki Uskrsna zvona Jagode Truhelke, Život i škola, Filozofski fakultet Osijek, str. 7-14.

Stručni radovi1. Pintarić, Ana: Kada sam glasno pričao s rijekom (Pogovor knjizi Boje sjećanja

Edgara F. Smitha), Matica hrvatska, Osijek, 2000. str. 177-181, prikaz2. Pintarić, Ana: Prikaz knjige Župnik na prvoj crti vlč. Vlade Košića, Život i

škola, 3/2000., Osijek, str.125-130, prikaz 3. Pintarić, Ana: Novo čitanje Alice u Zemlji čudesa Karol Visinko, Život i škola,

6 (2001) str. 114-115, prikaz4. Pintarić, Ana: O pripovijetkama Dinka Šimunovića.//Dinko Šimunović, Duga,

Mozaik knjiga, Zagreb, 2002., pogovor, str.5-12, stručni rad5. Pintarić, Ana: Stjepko Težak: Jezični prijelomi i mijene u hrvatskoj umjetnosti

riječi, prikaz, Život i škola, 7 (2002), 151-154., prikaz6. Pintarić, Ana: Kakav udžbenik žele studenti.//Udžbenik i virtualno okruženje,

Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Školska knjiga, Zagreb, 2004., str. 137-140.

7. Ana Pintarić: Četvrti jezični savjetnik (Prikaz knjige Stjepka Težaka), Život i škola, 11/2004., str. 186-189, prikaz

8. Ana Pintarić: Klasici hrvatske dječje književnosti, (Prikaz knjige Stjepana Hranjeca), Život i škola 11/2004., str. 198-199, prikaz

Urednica znanstvenog zbornika1. Pintarić, Ana. (ur.) (2000). Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog

skupa Zlatni danci 2 Prinos Osijeka dječjoj književnosti. Osijek: Pedagoški fakultet, str. 112.

2. Pintarić, Ana. (ur.) (2001). Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa Zlatni danci 3 - Bajke od davnina pa do naših dana. Osijek: Pedagoški fakultet, Pečuh: Hrvatski znanstveni zavod, str.213.

3. Pintarić, Ana. (ur.) (2002). Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog skupa Istočna Hrvatska: Osijek-Vukovar-Ilok. Osijek: Pedagoški fakultet, str. 251.

4. Pintarić, Ana. (ur.) (2003). Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa Zlatni danci 4 - Basne. Osijek: Pedagoški fakultet, Pečuh: Filozofski fakultet, str. 223.

5. Pintarić, Ana. (ur.) (2004). Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenoga Zlatni danci 5 – Kršćanstvo i dječja književnost. Osijek: Filozofski fakultet. Pečuh: Filozofski fakultet,. Osijek: Matica hrvatska, str. 162.

Prof. dr. sc. Goran Rem- stalno je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor:- e-mail adresa: [email protected]

Goran je Rem rođen 12. studenog 1958. u Slavonskom Brodu, hrvatski je državljanin. I majka Jasenka i otac Vladimir su također rođeni Brođani, a njegova supruga Slade rođena je u Vinkovcima, dok je kćerka Paula 1995. rođena u Osijeku. Dragovoljac je Domovinskog rata od 20. rujna 1991. Osim hrvatskoga govori engleski jezik i pasivno poznaje njemački, talijanski i francuski.

Školovanje i usavršavanje:Goran je Rem rođen 12. studenog 1958. u Slavonskom Brodu.Osnovnu je školu "Josip Kozarac" pohadjao u Vinkovcima, a u Vinkovcima je završio i Gimnaziju "Matija Antun Reljković", prirodoslovnoga smjera ,1977.g.

186


Studira kroatistiku, tadašnju jugoslavistiku, na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, od l977. do 1981, a te iste l981. upisuje i postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje magistarski rad predaje 1985. i magistrira 1987. Maturalni mu je rad naslovljen "Ljubav u pjesništvu Tina Ujevića i Stanka Vraza", diplomski mu je rad naslova " O Tinu Ujeviću ili o njegovu pjesništvu?", a magistarski "Aspekti metajezičnosti u suvremenom hrvatskom pjesništvu". Doktorira 1998. s temom "Intermedijalnost u suvremenom hrvatskom pjesništvu". Maturalna mu je mentorica Milka Tvrdeić, diplomski mu je mentor prof. dr. sc. Ivo Bogner kojemu je 1980. i 1981. i demonstratorom, magistarski mu je mentor akademik prof. dr. sc. Miroslav Šicel, a pri disertaciji mentorom mu je prof. dr. sc. Cvjetko Milanja.Radio je kao gimnazijski i osnovnoškolski nastavnik hrvatskoga jezika i književnosti u Vinkovcima, Novom Selu i Osijeku, sedam je godina nastavnik hjk u Tekstilnom školskom centru u Osijeku (Vukovarska 1). 1990. i 1991./1992. rukovoditeljem je osječkoga SKUC-a.Od lipnja 1992. predavač je Stilistike na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a zatim od l995. prelazi na kolegij Nova hrvatska književnost gdje je znanstvenim asistentom, pa višim asistentom, te od 1999. i docentom.

Nagrade:1. Brankovu nagradu Filozofskog fakulteta u Novom Sadu za rad O Ujeviću ili o

Ujevićevu pjesništvu (1981.);2. Nagradu 7 sekretara SKOJ-a za zbirke pjesama iz 1985. i rad Sintaksa na

molnjite u poeziji Radovana Pavlovskog (Zagreb, 1986.)3. Duhovno hrašće, nagradu Pjesničkih susreta u Drenovcima 1996., za zbirku

pjesama Dobre oči tvoje.4. Fran Galović, državna nagrada za zavičajno stvaralaštvo 2000., nagrada za

knjigu Sretne ulice – osječka čitanka, (u suautorstvu s Helenom Sablić Tomić).

Od 1983. uređuje književne i multimedijalne programa u Studentskom centru u Osijeku, uvodeći tjedni ritam kao minimum tribinskoga programa. Program uređuje sve do posljednjih STUC-ovih složenijih zahvata 1993. i 1994. Program je konceptno kulminirao fanzinskim projektom Noise Slawonische Kunst iz 1990. gdje je angažirana široka kulturna i umjetnička scena mlađe i modernističke provenijencije (snimanje glazbenih albuma, tiskanje knjiga, fanzina, održavanje niza koncerata, izložbi, performancea, projekcije filmova, produkcija scenskih projekata itsl.). Od 1984. ta se tribina umrežuje kao tribina književnoga projekta Quorum čiji inače biblioteka i časopis izlaze u Zagrebu. Od 1990. do 2002. urednikom je časopisa Književna revija iz Osijeka, gdje uređuje desetak tematskih blokova naslovljenih Neotradicija.

U književnosti se javlja teenagerskom knjigom pjesama Ženitva 1977/1979. Kao student, 1980. pokreće književni časopis na Pedagoškom fakultetu imenovan Rijek i potpisuje te godine pet izvoda i prvi broj 1981.(suurednici Vesna Radl, Ljerka Radoš, Vlasta Anđelić, Delimir Rešicki, Stanko Dabić, Darko Vuković, Julijana Matanović, Nedžad Ibrahimović, a suradnici su još i Sanda Ham, Omerka Žigić, Jagoda Kristić, Vladimir Džanko, Zdenka Biljan i još mnogi drugi).1985. tiska tri zbirke poetskih tekstova: Jesenji metak i Post ili past u Osijeku i Agregacija slova u Zagrebu. Dvije godine kasnije tiska pjesmu-plakat Sonic Youth. Petu knjigu pjesama bjelodani 1995. naslovljenu Dobre oči tvoje, a 2001. s multimedijalnim i likovnim umjetnikom iz Slavonskog Broda Ivicom Šeremetom bjelodani dvoautorsku mapu Nikada i sad, otiskanu u Koprivnici. Zajedno sa filmskim i multimedijalnim umjetnikom Ivanom Faktorom te povjesničarom umjetnosti Vlastimirom Kusikom, književnikom Delimirom Rešickim i likovnjakom Krunislavom Stipeševićem, 2000.-e otpočinje multimedijski projekt Psi, produciran u sklopu skupa Dani Ivana Slamniga (1998., 2000.,2001…).

187

1994. tiska kolumnističkoesejističku knjigu ratne tematike Čitati Hrvatsku, u koprodukciji Otvorenog sveučilišta Osijek i Durieuxa Zagreb.1987. piše projekt-dramu Stanje stvari, i bjelodani je u tekstualnome obliku 2001. U ljeto 1989. multimedijski performance Izvedba postavljen je u produkciji OLJM-SKUC Osijek.2002. dramski igrokaz Pobuna junakinja izvodi dramska skupina OŠ Jagoda Truhelka u pedagoškoj i stručnoj pripremi njihove voditeljice Slade Rem, potom se postavlja u Dječjem kazalištu Osijek.1988. na jednomjesečnoj je stipendiji filologa neromanista na Sveučilištu u Lyonu, gdje istražuje žanrove medijskih tekstova, na CEEPUS stipendiji je 1997. mjesec dana kao gost na Sveučilištu u Grazu, istražuje austrijski konkretizam i intermedijalne književne projekte, a održava i predavanje Hrvatsko ratno pismo, transmedijalnost. Gostujuća predavanja 1999., 2002. i 2004. održava na slavističkim-kroatističkim katedrama u Krakowu, Warszavi i Poznanu, te Budimpešti. Sudjeluje u nizu znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Mađarskoj i Poljskoj.Magistarski rad, u izvjesnoj mjeri prerađen, 1988. otiskuje kao knjigu pod naslovom Poetika brisanih navodnika, u biblioteci Znaci u Zagrebu.Kritičarsku i esejističku produkciju, usmjerenu istraživanju medijske osjetljivosti i svijesti teksta i konteksta hrvatskoga postmoderniteta, prikuplja i konceptualizira 1989/1990. u knjizi naslovljenoj Zadovoljština u tekstu.Priređuje, od 1992. do 1994. devet svezaka za knjižnicu književne baštine Slavonica (Dobriša Cesarić, Hugo Badalić, Vanja Radauš, Saša Benček, Ferdo Juzbašić, Ante Kovač, Stjepan Jakševac, Jakov Ivaštinović, Dragan Mucić). Potom 1997. priredjuje zbornik radova o Ivanu Kozarcu, 1999. zbornik o Vladimiru Kovačiću. U Knjižnici Croatica 1998. priredio i predgovorom opremio knjigu Ivo Kozaračanin: Sam Čovjek.U MH Osijek od 1997. do 1999. uređuje knjižnicu Neotradicija ( Zlata Šundalić, Miklos Radnoti, Sanda Ham, Delimir Rešicki, Stjepan Blažetin, H.S.Tomić, Vilma Vukelić, Josip Cvenić, Rišner,…), a novi niz te knjižnice potpisuje 2004. (Ana Lederer, Vinko Brešić, Zoltan Virag, Katalin Ladik, Zlata Šundalić) . Prireditelj je i pogovaratelj knjige Ponterosso - izabranih pjesama Milorada Stojevića iz 2000. Pogovarateljski radi na reprintu zbirke Đerdan Josipa Stošića 2001. Priređuje i predgovarateljski priprema stručni udio u knjizi Hugo Badalić: Izabrane pjesme. Članom je od 2002. projektnoga odbora knjižnice Brodski pisci. Na Danima Dobriše Cesarića u Požegi 2002. i 2003. je sazivačem i voditeljem okruglog stola - stručnog kolokvijaOpsežnu monografiju-studiju o aspektima kulturne i umjetničke te massmedijske produkcije u slavonskom ratnom prostoru bjelodani 1997. pod naslovom Slavonsko ratno pismo. Knjigu sunakladnički otiskuju tri ogranka Matice hrvatske (Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod). Recenzenti su Dubravka Oraić Tolić, Ivan Rogić Nehajev.1999. u suautorstvu sa Helenom Sablić Tomić priredjuje Osječku čitanku naslovljenu Sretne ulice, a godinu kasnije i Đakovačku čitanku naslova Puut nebeski. Nakladnici su ogranci Matice hrvatske Osijeka i Đakova.2002. tiska Panoramu granice, izbor iz korpusa hrvatske intermedijalne poezije, u izdanju Matice hrvatske Sisak, kao trobroj časopisa Riječi, s predgovorom i suradnjom Zvonimira Mrkonjića.1998. pokreće znanstveni književni projekt, zajedno sa prof. dr. sc. Cvjetkom Milanjom i dr. sc. Branimirom Bošnjakom, višedisciplinarni međunarodni znanstveni skup Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, postmodernitet (Slamnigovi dani), i saziva ga u pet izvoda (1998, 2000, 2001, 2003/2004.).

Prof. dr. sc. Vlasta Rišner

188

- stalno je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 1. XII. 2001.- e-mail adresa: [email protected]

Vlasta Rišner rođena je 1962. godine u Osijeku, gdje je završila srednju školu (CUO “Braća Ribar”). Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu 1986. godine, a tijekom studiranja nagrađena je Rektorovom nagradom i nagradom Znanstvenoga vijeća Pedagoškoga fakulteta. Magistrirala je 1991. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s radom na temu Struktura rečenica u Sanktoralu Hrvojeva misala, a mentor je bio akademik Stjepan Dam,janović. Doktorirala je također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2001. godine s radom Prijedlozi u djelima slavonskih književnika od 18. do 20. stoljeća, pred komisijom koju su činili: prof. dr. sc. Ivo Pranjković, mentor, prof. dr. Josip Silić i izv. prof. dr. Sanda Ham. Od 1992. godine zaposlena je na Pedagoškom (danas Filozofskom) fakultetu u Osijeku, u početku kao asistent, a od 2001. godine kao docent na kolegiju Suvremeni hrvatski književni jezik.

Kao istraživač, V. Rišner bila je uključena u projekt Leksikologija i frazeologija hrvatskoga jezika, a od prosinca 2002. godine vodi projekt Gramatikalizacija u suvremenom hrvatskom standardnom jeziku.

Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima te predavala na poslijediplomskom studiju u Osijeku i Zagrebu. Predavanje s temom Prijedlozi nekad i danas održala je polaznicima Zagrebačke slavističke škole u Dubrovniku 2004. godine.

Jezikoslovnim savjetima sudjeluje u programu Hrvatskoga radija u emisiji Govorimo hrvatski.

Radovi1. O nepromjenjivim riječima u gramatikama, Jezikoslovlje, god. 2., 2-3, Osijek,

str. 45-56.2. Usporednost prijedloga u i na u akuzativnim i lokativnim prijedložnim

izrazima, Zbornik radova I s Drugog hrvatskog slavističkog kongresa, Zagreb, 2001., str. 593- 601.

3. O stilskoj izražajnosti predikatnoga imena u instrumentalu, Jezik, 49. god., br. 1, 2002., str. 10-18.

4. O jeziku u Milčetića, Zbornik o Ivanu Milčetiću, književnom povjesničaru, filologu i etnologu, Zagreb, 2002., str. 231-243.

5. Osobno i neosobno u prozi Ivana Slamniga, OSlamnigu, zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Modernitet druge polovice dvadesetog stoljeća, Dani Ivana Slamniga, Osijek – Pečuh, Osijek, 2003., str. 223-235.

6. Morfosintaktička obilježja dativnih izraza zu glagole kretanja, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 29, Zagreb, 2003., str. 259-273.

7. Dragutin Prohaska između književne povijesti i jezikoslovlja, Zbornik o Dragutinu Prohaski, Zagreb, 2003., str. 183-195.

8. O jeziku Razgovora Julija Benešića, Dani Julija Benešića / Selak, Ante (ur.). Zagreb : Pergamena, Muzej grada Iloka, 2004. str. 135-148.

Prof. dr. sc. Zlata Šundalić- stalno je zaposlena na Filozofskom fakuzltetu u Osijeku- posljednji izbor: 2000. godine- e-mail adresa: [email protected]

Doc. dr. sc. Zlata Šundalić (1960.) je nakon završene osnovne i srednje škole upisala studij kroatistike na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i diplomirala 1984. godine. Nakon rada u srednjim školama u Benkovcu i Osijeku primljena je godine

189


1987. za asistenta iz područja filologije na Pedagoški fakultet u Osijeku. Nakon odslušanog poslijediplomskog studija na istom fakultetu magistrirala je 1990. godine iz područja slovenistike. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odobrena joj je tema doktorskog rada iz područja Stare hrvatske književnosti, koji je uspješno obranjen 1998. godine. Na matičnom je fakultetu do 1995. godine izvodila nastavu iz slovenistike, a nakon toga i iz kolegija Stara hrvatska književnost, jer je 1996. godine izabrana u suradničko zvanje asistenta za kolegij Hrvatska književnost (Stara hrvatska književnost). Godine 1999. izabrana je u suradničko zvanje višeg asistenta za predmet Stara hrvatska književnost, a 2000. godine je izabrana u suradničko zvanje docenta.

Objavljivala je radove iz područja slovenistike i kroatistike, na slovenskom i hrvatskom jeziku, u domaćim i stranim publikacijama (oko pedeset radova). Priredila je knjigu i napisala pogovor o Josipu Forku u ediciji Slavonica (1994). Godine 2003. objavila je knjigu Studenac nebeski. Molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na Antuna Kanižlića). Sudjelovala je u radu domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, kao i u realizaciji znanstvenih projekata (Barok u slavonskoj književnosti – voditelj J.Matanović, Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća – voditelj D.Dukić, Hrvatska književna enciklopedija – voditelj V.Visković). Danas je nositelj kolegija Stara hrvatska književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Vinkovcima.

Radovi:2. O Relkovićevim "Slavonskim libaricama", u: Matija Antun Relković i Slavonija

18. stoljeća, uredio Damir Agičić ... et al.; Zagreb - Davor 2000, str. 173.-186.3. Prikaz knjige Stjepan Blažetin, Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. do

danas (Osijek Matica hrvatska 1998.), Revija 1-2/1999, str. 219.-222, godište 39.

4. O smijehu Velikanovićevih "Srijemskih priča", u: Dani Josipa i Ivana Kozarca. Zbornik za 1999. godinu; uredili Helena Sablić Tomić i Martin Grgurovac, Vinkovci 2000, Privlačica, str. 135.-155.

5. Tragovi nabožne književnosti u Kovačićevu djelu, u: Dani hvarskog kazališta / Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, Zagreb – Split 2000, HAZU-Književni krug, str. 136.-162.

6. U "Leksikonu hrvatskih pisaca", autor koncepcije Krešimir Nemec; urednici: Dunja Fališevac, Krešimir Nemec, Darko Novaković; Školska knjiga, Zagreb 2000 – napisala sam 19 natuknica, i to o sljedećim piscima: Blaž Tadijanović, Josip Stojanović, Aleksandar Tomiković, Antun Josip Turković, Ivan Velikanović, Šimun Mecić, Emerik Pavić, Štefan Fuček, Nikola Krajačević Sartorius, Marijan Jaić, Vitale Andriaši, Juraj Mulih, Ivan Belostenec, Baltazar Milovec, Štefan Zagrebec, Pavao Posilović Mošunjanin, Ignac Kristijanović.

7. Vodnik i prosvjetiteljstvo – povijest slova ili povijest duha, u: Zbornik o Branku Vodniku književnom povjesničaru, uredio Tihomil Maštrović, Zagreb 2001, str. 95-113.

8. Pastoralni kompleks Gleđevićeva Porođenja Gospodinova, u: Krležini dani u Osijeku. Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija. Prvi dio, uredio Branko Hećimović, Zagreb 2001., str. 42.-59.

9. Prozno stvaralaštvo Adele Milčinović, u: Dani hvarskog kazališta, XXVII – Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća, Zagreb – Split 2001, HAZU – Književni krug, str. 334.-357.

10. Dva barokna molitvenika, u: Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova II., uredile Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, Zagreb 2001, Hrvatsko filološko društvo, str. 49.-57.

190

11. Sekundarni žanr(ovi) u Marulićevoj Juditi, Colloqvia Marvliana XI – Radovi s međunarodnog skupa "Marko Marulić, otac hrvatske književnosti", Split 2002, str. 57.-84.

12. Molitvenici u Slavoniji u 18. stoljeću, u: Fra Luka Ibrišimović i njegovo doba. Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Požega, 3. i 4. prosinca 1998; urednik Filip Potrebica; Jastrebarsko 2001, Naklada Slap, Biblioteka Posegana, Knjiga 7; str.207.-240.

13. Kako čitati Mecićev Zraak Suncſani od Duſſe aliti PUUT Od Priſuetoga i Prislavnoga Krixa iz 1726. godine; u Krležini dani u Osijeku 2001. – Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija, Drugi dio; priredio Branko Hećimović, Zagreb-Osijek 2002, str. 19-38.

14. Tri ambijenta Slamnigove kratke proze, u: Dani Ivana Slamniga. Zbornik izabranih radova triju saziva međunarodnog znanstvenog skupa (Osijek studenog 1998., Osijek studenog 2000., Osijek-Pečuh 2001), urednik Goran Rem, Osijek 2003, str. 197-215.

15. Siromašna slavonska crkvica i bogata isusovačka crkva u Dubrovniku (ili Prohaska o baroku), u: Zborniku o Dragutinu Prohaski književnom povjesničaru i književnom kritičaru, glavni urednik Tihomil Maštrović, Zagreb 2003, str. 45.-66.

16. Studenac nebeski. Molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na Antuna Kanižlića), Književni krug, Split 2003, str. 1.-610.

17. Životinja i hrvatska renesansna pastoralno-idilična drama; u: Krležini dani u Osijeku 2002. – Žanrovi u hrvatskoj dramskoj književnosti i struke u hrvatskom kazalištu; priredio Branko Hećimović, Zagreb-Osijek, 2003.; str. 18-49.

- prošireni je tekst pročitan na HR 3 u okviru emisije "Zoofon" (uređuje Giga Gračan) i to:

1. dio – 3. I 2004.2. dio – 10. I 2004.3. dio – 17. I 2004.

18. Biljni svijet u hrvatskoj renesansnoj pastoralno-idiličnoj drami, u: Krležini dani u Osijeku 2003. – Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila, priredio Branko Hećimović, Zagreb – Osijek, 2004, str. 19-44.

Prof. dr. sc. Milovan Tatarin- stalno je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Osijeku- posljednji izbor: 2005. godine- e-mail adresa: [email protected]

Milovan Tatarin rođen je 9. prosinca 1965. u Osijeku. Osnovnu školu završio je u Jagodnjaku, srednju u Dardi i Belom Manastiru. Na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofski fakultet) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku upisao studij Hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti 1984. godine, apsolvirao 1988, a diplomirao 1989. godine. 15. siječnja 1990. godine zaposlio se na Pedagoškom fakultetu kao "pripravnik-istraživač iz područja filologije za književnost na određeno vrijeme"(znanstveni novak) u projektima prof. dr. sc. Stanislava Marijanovića Udio i doprinos Josipa Jurja Strossmayera razvitku prosvjete, kulture i umjetnosti (1985 – 1990) i Corpus Strossmayeranum (1996 – 2000). Godine 1989. upisao na Pedagoškom fakultetu poslijediplomski studij koji je završio 1991. Magistarski rad Crnorizac Hrabar i Nikola Modruški u obrani slavenskog jezika (mentor: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović) obranio 18. studenoga 1993. godine pred povjerenstvom u

191


sastavu: prof. dr. sc. Stjepan Damjanović, predsjednik, prof. dr. sc. Dunja Fališevac, član, prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, član. Doktorirao je 30. ožujka 1999. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Legenda o Mariji Egipćanki u staroj hrvatskoj književnosti (mentor: prof. dr. sc. Josip Bratulić) pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, predsjednik, prof. dr. sc. Josip Bratulić, član, prof. dr. sc. Stjepan Damjanović, član.

8. lipnja 2000. godine održao je na Pedagoškom fakultetu nastupno predavanje (Srednjovjekovna legenda o pokajanoj bludnici i njezini zapadnoeuropski izvori) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Stručno povjerenstvo činili su: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, prof. dr. sc. Stjepan Damjanović i prof. dr. sc. Milorad Nikčević. Od 2000. godine u zvanju je docenta, a od 2005. u zvanju izvanrednog profesora za predmet Stara hrvatska književnost.

Do 2000. godine vodio je seminare iz hrvatske srednjovjekovne književnosti, u akademskoj godini 1999/2000. vodio je seminare iz nove hrvatske književnosti, a od 2000/2001. počinje predavati Staru hrvatsku književnost na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost. Osnovno je područje njegova zanimanja dopreporodna hrvatska književnost, posebno nabožna književnost 18. stoljeća u Slavoniji.

Od 15. siječnja 1990. godine radi na Pedagoškom fakultetu u Osijeku kao znanstveni novak na određeno vrijeme, a od 1. travnja 2002. godine ima stalni radni odnos. Danas na Filozofskom fakultetu u Osijeku predaje staru hrvatsku književnost.

24. svibnja 1999. godine nagrađen Godišnjom državnom nagradom Republike Hrvatske za znanost za znanstvene novake u području humanističkih znanosti za knjigu Od svita odmetnici. 25. lipnja 2004. na VII. Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara nagradom "Julije Benešić"nagrađena mu je knjiga Kućni prijatelj.

Član je Hrvatskoga društva folklorista, Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca te Hrvatskoga centra ITI.

Objavljene knjige5. Početnica za odrasle (hrvatska čitanka za 8. razred osnovne škole u suradnji

s Julijanom Matanović), Profil, Zagreb, 2001, str. 346.6. Povijest, istina, prašina (Skeptički ogledi), Znanje, biblioteka “Itd”, Zagreb,

2002, str. 179.7. Psst! Knjige govore! (hrvatska čitanka za 5. razred osnovne škole u suradnji s

Jagnom Pogačnik), Profil, Zagreb, 2003, str. 223.8. Stara hrvatska drama (priredio), Znanje, Zagreb, 2003, str. 519.9. Ivan Velikanović: Ogledalo pokore (priredio), Riječ, Vinkovci, 2003, str. 175.10. Bludnica i svetica (Starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki), Naklada Ljevak,

Zagreb, 2003, str. 494.11. Kućni prijatelj, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, str. 217.12. Feniks (Život i djelo Nikolice Bunića), Nakladni zavod Matice hrvatske,

Zagreb, 2004, str. 285.

Izvorni znanstveni radovi1. Pjesni razlike pisaocâ stonskih, Dubrovnik, XI, 1-2, Dubrovnik, 2000, str. 305-

333.2. Janko Ibler – kritičar i romanopisac, Dani Hvarskoga kazališta XXVI,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2000, str. 173-190.

3. Utvara povijesti, utvara individualnosti (Utvare Ive Brešana – zahtjev za oslobađanjem od prošlosti), Dometi, X, 1-4. Rijeka, 2000, str. 31-37.

4. Tri stranca hrvatske komedije ili Kako smo se smijali povijesti, Kazalište, 5-6, Zagreb, 2001, str. 170-179.

5. Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća, u: Krležini dani u Osijeku 2000. (Hrvatska dramska književnost i kazalište –

192

inventura milenija – prvi dio), Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2001, str. 80-101.

6. Novelistika Branimira Livadića, Dani Hvarskoga kazališta XXVII, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2001, str. 307-319.

7. Može li prostitutka postati svetica?, Kolo, XI, 2, Zagreb, 2001, str. 243-289.8. Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika, u: Drugi hrvatski

slavistički kongres, Zbornik radova II, uredile Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, Zagreb, 2001, str. 263-271.

9. Vještice i inkvizitori, Kazalište, 9-10, Zagreb, 2002, str. 186-193.10. Hagiografski spjev o svetoj Olivi Antuna Josipa Knezovića, Hrvatska

književna baština, 1, Zagreb, 2002, str. 305-402.11. Sreća, slučaj ili sudbina, Republika, LIX, 3, Zagreb, 2003, str. 46-57.12. Mandaljena pobjednica Velimira Deželića st., Dani Hvarskoga kazališta

XXIX, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2003, str. 296-317.

13. Što žene žele ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina prošloga stoljeća, Dani Hvarskoga kazališta XXX, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2004, str. 107-135.

14. Iznevjerena tradicija u “Josipu Prekrasnom” Ivana Bakmaza, Kazalište, 17-18, Zagreb, 2004, str. 96-100.

15. Galateja i Heroja – Tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), priredio Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str. 45-63.

Radovi u knjizi1. Miro Gavran, Malo neobični ljudi (Pogovor: O čemu sanjaju mali neobični

ljudi?). Mozaik knjiga, Zagreb, 2000. 2. Pavao Pavličić, Rukoljub (Pogovori: Rukoljub vam šaljem, drage moje dame;

Pismo što ga je Milovan Tatarin poslao iz Osijeka Pavlu Pavličiću u njegov grad). Mozaik knjiga, Zagreb, 2001, str. 319-344.

3. Anđelko Mrzljak, Kratka devetka (Pogovor: Kratka devetka za dugo sjećanje). Mozaik knjiga, Zagreb, 2002, str. 113-125.

4. Goran Duka, Grad nasuprot vremenu (Pogovor: Domišljena prošlost bijelog kamenog broda). Mozaik knjiga, Zagreb, 2002, str. 421-426.

5. Vjekoslava Huljić, Maksove šumotvorine (Pogovor: Ništa nije dovijeka osim dobrih djela, i dobrih priča, dodajem ja). Mozaik knjiga, Zagreb, 2002, str. 125-131.

6. Sanja Pilić, Faktor uspjeha (Pogovor: Crnka i kaktus, riječi i stanje). Mozaik knjiga, Zagreb, 2002, str. 147-161.

7. Pavao Pavličić, Melem (Pogovor: Oprostite, možete li me učiniti sretnim?). Mozaik knjiga, Zagreb, 2003, str. 345-364.

193

4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnikaOptimalan broj je 70 studenata.

4.7. Procjena troškova studija po studentuProcjena troškova studija Hrvatskoga jezika i književnosti po studentu iznosi 17.500,00 u jednoj akdemskoj godini

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programaTijekom izvođenja nastave seminara kontrolira se uspješnost izloženih seminarskih radova, odnosno njihova pisana inačica (metodološke postavke, citiranje, korištenje primarnih i sekundarnih izvora). Nadalje, tijekom nastave se prati i vrednuje iščitanost zadane lektire, tako da se studentu pruža mogućnost da tijekom nastave odradi prvi dio pismenoga ispita, dakle onoga koji se odnosi na lektiru. Ova je mogućnost predviđena stoga što se na ovaj način student motivira na kontinuirano čitanje.Evaluacijski listići.

194

Documents

· Web viewIspit je pismeni i usmeni. Ispitna se ocjena oblikuje od ocjene na kolokviju, pismenom dijelu ispita i usmenom dijelu ispita. Ako je student redovito pohađao nastavu,