14
Srednja Strukovna Škola „Jajce“ Berte Kučere 3, Jajce DIJAGNOSTIKA I ODRŽAVANJE UREĐAJA Web 2.0 Mentor : Učenik: Alem Osmić dipl. ing. el. Gabrijela Bunarkić IV.E 2

web 2.0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Web 2.0

Citation preview

Srednja Strukovna kola JajceBerte Kuere 3, JajceDIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE UREAJA

Web 2.0

Mentor : Uenik:Alem Osmi dipl. ing. el. Gabrijela Bunarki IV.E 2

Jajce, veljaa, 2015.

SADRAJ

1. Uvod12. Web22.1 Povijest22.2 Web standardi32.3 Osobine svjetske mree33. Web 2.043.1 Definicija Web 2.053.2 Karakteristike Web 2.053.3 Sastavni dijelovi Web 2.063.4 Ekonomski potencijal64. Razlika izmeu Web 1.0 i Web 2.075. Predonosti i nedostatci Web 2.085.1 Prednosti i nedostatci alata Web 2.086. Zakljuak97. LITERATURA10

10

1. Uvod

U ovom seminarskom radu odluujem se pisati o Web 2.0 tehnologiji. Upoznat emo se s osnovnim karakteristikama, sastavnim dijelovima kao i prednostima koje nam prua Web 2.0.Kroz ovaj rad vidjet emo kako se to uspio izraditi Web 2.0 i zato je dolo do potrebe za ovakvim nainom koritenja ove usluge. Da bi zapravo razumijeli temu o kojoj se govori u radu napravit emo usporedbu izmeu Web 1.0 i Web 2.0 i vidjet prednosti ali i nedostatke koje nam prua Web 2.0 tehnologija.

2. Web

Jedna od najpopularnijih internetskih usluga koja je korisnicima omoguila jednostavan pristup mnotvu infpormacija poznata pod nazivom web ili WWW (kratica od engl. World wide web).Omuguava dohvaanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadravati tekst, slike i mulitimedijalne sadraje, a meusobno su povezani hiperlinkovima.Web se esto pogreno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svejtske raunalne mree.

2.1 Povijest

1989. do tada nepoznati fiziarTim Berners-Leenapisao je dokument pod nazivom Information management: A proposal. U njemu je opisao nain prijenosa informacija putemInternetakoritenjem hiperteksta, tj. jednostavnim klikanjem, to je promijenilo svijet nekoliko godina kasnije. Taj je dokument bio osnova za razvoj World Wide Web-a (hr.Svijetske internetske mree). Njegov je ef dokument komentirao s "Nejasno, ali uzbudljivo". Usprkos tome dozvolio mu je nastavak rada.Za svijet medija svjestka mrea bila je pravo otkrie, neto sasvim novo u raunalnom (kompjutorskom) i medijskom svijetu. Konstruirana1990. godine uenevi, brzo je postala najpopularniji servis interneta, njegov najkorisniji segment.Viziju mrenog povezivanja svijeta najavio je Sen Simon, veliki pobornik tehnolokog napretka, tvrdei da e upravljanje strojevima biti prioritet drutvenog progresa.

Sl. br. 1. Povijesni web logotip

2.2 Web standardi Web standardi su skup smjernica i preporuka za ispravno kreiranjeHTML,CSSiXMLkoda s ciljem osiguranja jednostavnog i nesmetanog pristupa internetskim (web) tehnologijama.World Wide Web Consortium(W3C) je meunarodno tijelo koje nadgleda razvoj standarda zainternetkako bi stranice izraene na takav nain bile dostupnije korisnicima Interneta.

2.3 Osobine svjetske mreeMrea je pokazala tri vrlo vane osobine koje su je popularizirale. To su:1. Osobina mree da jednostavno spoji sve oblike digitalnog sadraja: tekstove, grafike prikaze, audio i video sadraje, koji su je odreivali kao multimedij.2. Multimedijalni sadraji na mrei bili su relatvino jeftini i brzi, to predstavlja dva vana zahtjeva koja su presudila u njenu korisnost na globalnom nivou.3. Mrea uspjeno razvija i osobinu hipermedijalnosti, sposobnost istovremenog prikazivanja informacija uz pomo vie medija u vie povezanih prozora i panela poznatih sa raunalnih operativnih sistema.Pored toga, mrenom konstrukcijom interneta izmjenjuje se ogroman broj informacija, koje se uvjek mogu pregledati i odgovoriti na zahtjev korisnika. Brzina i uspjeh konvergencije utjeu na drutvo u cjelini, koje sve vie zavisi od protoka informacija i njihove blagovremene distribucije.Uoavajui sve vei i nesumnjiv znaaj mree, mnoge medijske kue koristile su njen potencijal da, analogno svom ve postojeem medijskom formatu, stvore medijski ekvivalent i na svjetskoj mrei. Ona je uslov i okvir, ali i pokreta postojanja elektronskih, mrenih publikacija. Intrigantna i beskonana, model je informatikog povezivanja modernih drutava mrea, najavljenih jo u radovima prvih sociologa.

3. Web 2.0

Web 2.0je trend uWorld Wide Webtehnologijibaziran na socijalizacijskoj noti koja korisnicima omoguava sudjelovanje u kreiranju sadraja weba. Termin upuuje na novu verziju, drugu generaciju Weba i hostiranih usluga koja umjesto silosa serviranih podataka (jednosmjeran protok informacija) podrazumjeva interaktivnu dvosmjernu komunikaciju izmeu korisnika i raunala te korisnika i drugih korisnika ime korisnik od pasivnog postaje aktivni sudionik.

Sl. br. 2. Web 2.0

3.1 Definicija Web 2.0

Definicija Web-a 2.0: Filozofija uzajamnog poveanja kolektivne inteligencije i dodane vrijednosti za svakog sudionika dinamikim stvaranjem i dijeljenjem informacija.Web 2.0 lekcija: Posloiti stvari tako da samousluga kupca i algoritamsko upravljanje podacima dosegnu cijeli web, sve do rubova, a ne samo do centra, do dugakog repa, a ne samo do glave.Sam pojam postaje znaajan nakon prve Web 2.0 Konferencije O'Reilly Media2004.godine. Dopredsjednik tvrtke Tim O'Reilly termin definira kao: Web 2.0 je poslovna revolucija u kompjutorskoj industriji uzrokovana tretiranjem mree kao platforme i nastojanje da se shvate pravila uspjeha na toj novoj platformi.

3.2 Karakteristike Web 2.0

Osnovne karakteristike Web 2.0 su otvorenost, sloboda ikolektivna inteligencija. Korisnici mogu koristiti aplikacije u potpunosti kroz web preglednik dakle web se definira kao platforma te imaju kontrolu nad podacima na nekoj stranici. Zatim, sama arhitektura Web-a 2.0 potie korisnike da tijekom koritenja daju svoj prilog nekom Web sadraju ili aplikaciji. Nadalje su tu neki aspekti drutvenog umreavanja (drutveni softveri unutar drutvenog networking-a) te kvalitetnije grafiko ureenje nego naWeb 1.0.

3.3 Sastavni dijelovi Web 2.0

Sastavni dijelovi Web 2.0:Drutveni networkingje postao sinonim za Web 2.0. On oznaava aktivno sudjelovanje u virtualnim zajednicama tj. skupina korisnika zajednikih interesa okupljena oko nekog internetskog servisa (blogovi, forumi, itd.). Najpopularniji socijalizacijski webovi (drutveni softveri) suFacebookiMySpace.Blogje termin koji se odnosi na osobni dnevnik pisan na webu sa obrnuto-kronoloki poredanim sadrajem. Na termin blog se nadovezuju blogosfera zajednica internetskih korisnika koji sudjeluju u stvaranju blogova, bloger autor bloga te bloganje uestalo pisanje bloga te komentiranje tuih. Unutar blogova postoje mobilni blogovi prilagoeni pisanju i itanju putemmobitela, runih raunala i slino tePodcastili audioblogovi pohranjeni kao zvukovna datoteka.Bitno mjesto u drutvenoj interakciji zauzimaju iforumi(javno diskutiranje o odreenim temama putemInterneta) te iinstant messagingilichat(karakteristika razmjena poruka u realnom vremenu).Folksonomijaili kolaborativno tagiranje je kolaboracijsko kategoriziranje sadraja koritenjemtagova(kljunih rijei u opisivanju bloga, profila, web stranica itd.). Najpoznatiji na taj nain kategoriziran web zamiljen da bude opaenciklopedijaje Wikipedija.Flickr.comje kombinacija internetskog servisa za objavu digitalnihfotografijai socijalizacijskog weba.YouTubeje slian servis za objavljivanje, pregledavanje i razmjenu te komentiranje videozapisa.

3.4 Ekonomski potencijalWeb 2.0 sadri i znaajan ekonomski potencijal. S jedne strane je socijalizacijski element koji korisnicima omoguava socijalizaciju putem Interneta, dok je s druge strane financijski koji ponuaima servisa prua prostor za plasiranje propagande tj. zaradu.Financijsku stranu iskoritavaju i sami korisnici koji kroz njega prouavaju navike potroaa te marketing prilagoavaju pojedincu. Upravo takav zajedniki interes temelj je uspjeha koncepcije Weba 2.0.

4. Razlika izmeu Web 1.0 i Web 2.0

Glavna razlika izmeu Web 1.0 tehnologije i Web 2.0 tehnologije je u tome to Web 1.0 omoguava jednosmjernu komunikaciju, tj. korisnici su u mogunosti samo itati ponueni sadraj dok kod Web 2.0 tehnologije korisnici postaju aktivni sudionici, tj. omoguena je dvosmjerna komunikacija izmeu posluitelja i korisnika. Korisnici kod Web 2.0 tehnologije mogu itati, mjenjati, postavljati novi sadraj na Web.

Sl. br. 3. Razlika izmeu Web 1.0 i Web 2.0

5. Predonosti i nedostatci Web 2.0

Prednosti Web 2.0 je u tome to su se poeli pojavljivati jednostavni besplatni alati koji svakome omoguuju interaktivno sudjelovanje, a nedostatak je zagluujua informacijska buka koja je stvorena na Webu, time to u svi dobili mogunost objavljivanja.

Web 2.0 pretvorio se u beskonanu zbirku meusobno povezanih sadraja optereen nepotrebnim informacijama.

5.1 Prednosti i nedostatci alata Web 2.0

Drutveno umreavanje(engl.social networking) je okosnicacjelokupne Web 2.0 filozofije. Korisnikse nalazi u sreditu pozornosti, on je ujedno i kreator sadraja kroz razliite web servise kao to su forumi, blogovi, osobni web portali, video servisi, fotogalerije, web enciklopedije, itd.Posebna vrijednost Web 2.0 tehnologija proizlazi iz injenice da one poslovnim korisnicima donese neke mogunosti koje do pojave tih tehnologija nisu imali, kao to je mogunost da korisnici sigurno pristupaju informacijama.Web 2.0 tehnologije unaprjeuju mogunosti prilagodbe postojeih poslovnih raunalnih aplikacija specifinim novonastalim potrebama i njihove integracije, nadogradnje i kvalitetnijeg odravanja.Naime, kako je osnovna karakteristika Web 2.0 projekata interaktivnost, ona automatski privlai vie korisnika, koji pak taj projekt dalje reklamiraju ili linkaju na svojim stranicama ili blogovima. Na taj se nain stvara mrea koja garantira sve vei broj posjetitelja na stranicama, ime je automatski ini zanimljivijom oglaivaima. Osim toga, neke stranice uvode i takozvane premium sadraje, kojima mogu pristupiti samo registrirani korisnici koji registraciju plaaju.Naravno, Web 2.0 tehnologije imaju i neke potencijalne nedostatke; smanjena sigurnost, virusi, gubitak kontrole nad sadrajem.Ipak, koristi primjene Web 2.0 tehnologija daleko premauju eventualne nedostatke. Prednosti alata Weba 2.0 su poveanje produktivnosti i efikasnosti poslovanja. Osim toga, mogue je cjelokupnu infrastrukturu Weba 2.0 instalirati kao mrenu uslugu te na taj nain smanjiti neke trokove poslovanja.

6. Zakljuak

Web 2.0 tehnologija je znatno poboljala i pridonijela boljoj komunikaciji i razmjeni podataka izmeu korisnika.No, Web 2.0 tehnologija je samo poetak u modernizaciji Weba. Svjesni smo stalnih i brzih promijena kad je rije o Informatici i informatikim znanostima, pa tako se i prilagoavamo i pratimo sve promjene. Tehnologija se mjenja iz dana u dan s ciljem olakanja i breg pristupa kao i jednostavnijem pronalaenju traenih informacija.

Tako iza Web 2.0 nam dolazi Web 3.0 koji slui kao kontekst i personalizirani servis idealan za suradnju i uenje. Rije je o mrei koja ne opisuje samo sadraj kao Web 2.0 nego i kontekst tog sadraja definira kao podatak. Dakle to je presonalizirani servis koji moe razumijeti sadraj i filtrirati samo one podatke koji ba zanimaju korisnika.

7. LITERATURA

http://hr.wikipedia.org/wiki/World_Wide_Webhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Web_2.0http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Web_2.0.pdfhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Web_2.0_alatihttp://www.slideshare.net/natasaljubicklemse/web-20-alatietwinninghttps://mislavsucic.wordpress.com/2014/05/30/web-2-0-alati/

Sheet1TIP USPOREDBEWEB 1.0 WEB 2.0Preferirani nain upotrebeitanje PisanjePredvodniciTvrtke ili korporacijeSami korisniciArhitekturaKlijent-serverPeer-to-peerNajznaajiniji standardHTMLHTML, XML, CSSStranice pojedinacaOsobne straniceBlogovi Naini informiranjaPortali RSS (vie izvora)Organizacija podatakaTaxonomy (grupiranje u kategrije)Tagovi (korsinici sami biraju kljunu rije za grupaciju)

Tehnologija prijenosa podatakaiana Beina

Vlasnitvo U vlasnitvu pojedincaDijeljeno (sharing)Naini kapitalizacijePrva javna ponuda dionica (IPO)Prodaja prava (trade sales)

Tvrtka-tehnoloki predvodnikNetscapeGoogle

Naini interakcijeWeb forum Web aplikacijePreuzimanje sadraja s drugih stranicaScreen scraping (sa stranice)API, RSS, XML

Veza na Internet i naini razmiljanjaSpora putem analognog modema i dial-up irokopojasna i stalno online

Trokovi o kojima se razmiljaCijena hardware-aCijena propusnosti podataka