MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNITVO u suradnji s HRVATSKIM SAVEZOM INOVATORA

OD IDEJE DO PROFITAVODI ZA INOVATORE - PODUZETNIKE

ZAGREB, 2002

1

Nakladnik MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNITVO u suradnji s HRVATSKIM SAVEZOM INOVATORA Glavni urednica Sanja elinski-Matunec Autori Sanja elinski-Matunec, Marina Lang-Perica, Jadranka varc, Biserka BajzekBrezak, Vesna Veliki, eljka Lukaevi-Suboti, Snjeana Zima, Dubravka Bian, Branka Petrii - Raki, Jasenka Zaninovi, Klara Karivan, Ljerka Nei, Karlo otari, Pavao Havliek, Rene Kajp, Antun Beni, Marijan Oani, Zoran Barii Adresar Silvana Svilar Recenzent Ivan Knok Ilustracije Marjan Lonar Lektor Boo Stani Grafiki urednici Zoran Kuan, Zoran Barii Tisak "Gandalf" d.o.o. Zagreb Naklada 2500 primjerakaCIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 65.012:001.894>(035) 001.894:65.012>(035) OD ideje do profita : vodi za inovatore - poduzetnike / ; adresar Silvana Svilar ; ilustracije Marjan Lonar>. - Zagreb : Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo : Hrvatski savez inovatora, 2002. ISBN 953-98886-0-3 (Ministarstvo) 1. elinski-Matunec, Sanja I. Poduzetnitvo -- Inovativnost 420903078

2

SadrajPredgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

1. Ideja, invencija, inovacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 1.1. Ideja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 1.2. Invencija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 1.3. Inovacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 1.4. Inovacijski procesi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 1.5. Inovativna osoba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 1.6. Ostvarenje inovacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 1.7. Destrukcija kao prepreka inovativnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 1.8. Rok "trajanja" inovacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2. Od ideje do profita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 2.1. Provjerite novost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 2.2. Zatitite inovaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 2.3. Provjerite tehniku izvedivost inovacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 2.4. Provjerite trinu vrijednost inovacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 2.5. Donesite odluku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

3. Od inovatora do poduzetnika . . . . . . . . . . . . . . . . 23 3.1. Inovator poduzetnik - da ili ne!? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 3.2. Osobine poduzetnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 3.3. Poslovni plan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 3.4. Kako do ostvarenja poslovne zamisli? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 3.5. Pravni oblici organiziranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 3.5.1. Obrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 3.5.2. Trgovaka drutva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 3.5.3. Zadruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 3.6. to poduzetnik mora znati o financijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 3.7. Licencija kao alternativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

3

4. Prva pomo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 4.1. S kim se posavjetovati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 4.2. Uloga potpornih institucija za malo gospodarstvo . . . . . . . . . . . . . . . 41

5. Zatita intelektualnog vlasnitva . . . . . . . . . . . . . . 43 5.1. Intelektualno vlasnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 5.2. Industrijsko vlasnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 5.3. Autorsko pravo i njemu srodna prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 5.4 Zato zatititi inovaciju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 5.5. Kako zatititi inovaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 5.6. Zaprimanje zahtjeva i donoenje odluka o zatiti . . . . . . . . . . . . . . . 46 5.7. Poslovna tajna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 5.8. Tehniko unapreenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 5.9. Zatita izuma patentom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 5.10. to se ne moe patentirati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 5.11. Pokretanje postupka za priznanje patenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 5.12. Nunost razotkrivanja izuma u cijelosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 5.13. Patenti iz podruja obrane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 5.14. Povjerljivi izumi - objava, raspolaganje i koritenje . . . . . . . . . . . . 51 5.15. Objava patentne prijave i sadraj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 5.16. Pravo prvenstva zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 5.17. Naini stjecanja patenta u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 5.18. Postupak potpunog ispitivanja za priznanje patenta. . . . . . . . . . . . . 53 5.19. Konsenzualni patent - patent bez potpunog ispitivanja . . . . . . . . . . 54 5.20. Postupak dodjele patenta, gospodarsko iskoritavanje izuma. . . . . . 54 5.21. Prostorni i vremenski opseg zatite patentom . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 5.22. Svjetski i regionalni sustavi za procesiranje patentnih prijava . . . . . 55 5.23. Meunarodna klasifikacija patenata i emu slui. . . . . . . . . . . . . . . 55 5.24. Patentne informacijske baze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 5.25. Znak se titi igom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 5.26. to se ne titi igom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 5.27. Zatita industrijskog oblija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 5.28. Obuhvat zatite industrijskim oblijem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 5.29. Zatita oznakom zemljopisnog podrijetla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 5.30. Osporavanje prava na patent, industrijsko oblije i ig . . . . . . . . . . 60 5.31. Zastupanje prijavitelja u postupku zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 5.32. Upravne pristojbe i naknade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

4

6. Normizacija; norme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 6.1 Pojmovi, nazivi, definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 6.2. Naela normizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 6.3. Vrste normi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 6.4. Razine normizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 6.5. Propisi: tehniki propisi; drugi normativni dokumenti. . . . . . . . . . . . 66 6.6. Naelo "upuivanja na norme" u propisima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 6.7. Hrvatska normizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 6.8. Hrvatske norme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 6.9. Normoteka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 6.10. Obavjeivanje javnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

7. Ocjena sukladnosti proizvoda s propisima i normama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 7.1. Meunarodne gospodarske integracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 7.2. to inovatori trebaju znati o ocjenjivanju sukladnosti . . . . . . . . . . . . 72 7.3. Stanje u Hrvatskoj danas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 7.4. Uloga akreditacije u ocjeni sukladnosti proizvoda. . . . . . . . . . . . . . . 75 7.5. Mjeriteljstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 7.6. ISO 9000 i ISO 14000 certifikati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 7.6.1. Program potpora za uvoenje i certificiranje sustava upravljanja kvalitetom i okoliem ISO 9001 i ISO14001. . . . . 80 7.7. "CE" oznaivanje proizvoda u Europskoj uniji . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 7.8. Podsjetnik za inovatore. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

8. EAN crtini kod (bar-kod) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83

9. Financiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 9.1. Mogunosti koritenja bespovratnih sredstava. . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 9.2. Financiranje kreditom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 9.3. Kreditni programi za inovatore Ministarstva za obrt malo i srednje poduzetnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 9.4. Kreditni programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR-a) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 9.5. Program "HITRA" Ministarstva znanosti i tehnologije . . . . . . . . . . . 90

5

9.6. Program Fonda za razvoj i zapoljavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 9.7. Program Fonda za regionalni razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

10. Vladine i nevladine institucije vezane uz poticanje inovativnog poduzetnitva . . . . . . . . 93 10.1. Hrvatski savez inovatora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 10.2. Udruge inovatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 10.3. Hrvatska gospodarska komora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 10.4. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 10.5. Tehnoloki i razvojno-istraivaki centri u Hrvatskoj . . . . . . . . . . 104 10.6. Poduzetniki centri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 10.7. Poduzetniki inkubatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108 10.8. USL-udruga strunjaka za licenciranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

10. Adresar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

6

PREDGOVORSuvremeni svijet, sve ono to nas okruuje, rezultat je dugotrajnog razvoja. Zahvaljujui njegovu ubrzanju, budunost sve bre prelazi u sadanjost. U proteklih petnaest godina inovacije u razliitim podrujima ljudskog djelovanja izazvale su pojavu novih proizvoda i usluga, ali i niz tehnolokih, gospodarskih, politikih i drutvenih promjena. Pokreta razvoja je akumulirano znanje generacija, povezano s osobnou i idejom pojedinca, te pretoeno u inovaciju, koja moe biti novi proizvod, nova usluga, novi proces ili jednostavno nova vizija. Republika Hrvatska moe se u svojoj povijesti podiiti mnogim izvanrednim osobama i meunarodno priznatim inovatorima na podruju znanosti, tehnike i gospodarstva. I danas, zaostali korak za razvijenim svijetom moemo uhvatiti samo pronalaenjem novih proizvoda koji e se kvalitetom i prepoznatljivou nametnuti na svjetskom tritu. Zato inovacijama i inovatorima koji ih stvaraju poklanjamo veliku brigu. Posebnim programom potiemo inovacije i njihovu primjenu u malom gospodarstvu, nastojei mjerama konkretne pomoi u neprekinuti lanac povezati ideje pretoene u inovacije, zatiene patentom i plasirane na trite kao proizvod koji donosi dobit. Naa nastojanja daju rezultate u obliku inovacija koje su uz pomo potpora pretvorene u uspjene poduzetnike pothvate. Na osnovi dosadanjih dobrih iskustava, odluili smo izdati ovaj Vodi da bismo njime ponukali sve one koji imaju znanja i ideja za koje drugi jo ne znaju, da ih pokuaju ostvariti, radi vlastite dobiti i dobrobiti zajednice. U naim glavama i u naim rukama je naa budunost. ELJKO PECEK ministar za obrt, malo i srednje poduzetnitvo

7

8

UVODVodi za inovatore - poduzetnike Od ideje do profita zamiljen je kao putokaz svima koji imaju znanje, ideje i htijenje da stvaraju neto novo i time mijenjaju svijet. elja je ovim Vodiem uputiti ih u osnove onoga to moraju znati, to trebaju uiniti i kome se mogu obratiti za savjet ili pomo. Malo gospodarstvo idealno je za prihvat i primjenu inovacija, jer je po svojoj biti otvoreno svemu novom i prilagodljivo stalno potrebnim promjenama. Zbog nedostatka vlastitih resursa, ljudskih i financijskih, malo gospodarstvo nije u mogunosti imati posebne razvojne slube kao veliki gospodarski sustavi. Zato mu je za primjenu znanja i inovacija potrebna sustavna pomo. Izdavanje Vodia dio je i nastavak Programa poticanja inovacija koje provodi Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo. Program se sastoji od financijske podrke u obliku kredita i bespovratnih sredstava. Potpore su namijenjene pripremi potrebne dokumentacije, zatiti intelektualnog vlasnitva, prezentaciji inovacije, ispitivanju i izradi prototipa, te konkretnoj primjeni inovacije i njenom pretvaranju u poduzetniki pothvat. Ostvareni rezultati u provedbi Programa ohrabruju nas da u tom pravcu nastavimo i dalje. Posebno je potrebno naglasiti da je dio potporama praenih inovacija zauzeo svoje mjesto na tritu, prerastajui u pravi poduzetniki pothvat i donosei dobit. Neki su od tih proizvoda ve prepoznatljivi na hrvatskom tritu, neki se tek dokazuju, a jedan dio ostvario je i meunarodni uspjeh, predstavljajui na taj nain Republiku Hrvatsku. Kako mu to i samo ime govori, Vodi je namijenjen inovatorima koji ve jesu ili tek ele postati poduzetnici u malom gospodarstvu. U njemu su sadrane osnovne informacije s podruja stvaranja inovacije, njene zatite i primjene u gospodarstvu. Strukturiran je tako da slijedi uobiajeni razvoj inovacije od nastanka ideje do primjene inovacije, a svako poglavlje obuhvaa jednu fazu u tom procesu. Prilozi sadre mnogobrojne korisne adrese te druge potrebne informacije i upute. Nadamo se da u razdoblju uporabe Vodia nee doi do veih promjena skupljenih adresa i objavljenih podataka, te da e zahvaljujui ovakvoj koncepciji biti koristan prirunik inovatorima i drugim poduzetnicima koji u svom poslovanju ele primijeniti inovaciju, kao i zaposlenicima u institucijama iji je zadatak unapreenje inovacija i inovativnog stvaralatva. elei Vodiem ohrabriti inovatore i prenijeti pozitivnu poruku okruenju u kojem inovatori djeluju, posegnuli smo za dobroudnim likom matovitog izumitelja koji je spreman pomoi svima u rjeavanju njihovih problema, dobro poznatog profesora Baltazara. Crtani filmovi s njegovim likom dobitnici su mnogobrojnih meunarodnih nagrada i pravi promotori Hrvatske, kao to su to i mnoge hrvatske inovacije - osvajai zlatnih odlija na svjetskim izlobama.

9

Budui da ivimo u dinaminom gospodarskom okruenju koje nastojimo izgraditi u smislu odrivog razvitka, svjesni smo toga da je niz podataka obuhvaen ovim Vodiem podloan promjeni ( od telefonskih brojeva, adresa pa do legislative!). Stoga vam skreemo pozornost na injenicu da su informacije koje vam pruamo aurirane zakljuno datumom tiskanja ( lipanj 2002. g.). Poticajne programe iz svoje nadlenosti Ministarstvo provodi zajedno s mnogim suradnicima, od kojih su neki svoj doprinos dali i u pripremi ovog Vodia. Zahvaljujemo stoga predstavnicima Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo, Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, Tehnolokog parka Zagreb, Ministarstva znanosti i tehnologije, Hrvatske gospodarske komore, Udruge strunjaka za licence, EAN Croatije i Hrvatskog saveza inovatora, a ponajvie svim vrijednim inovatorima ija su nam iskustva, sugestije, pohvale i kritike bile smjernice za osmiljavanje i unapreenje cjelokupnog Programa poticanja inovacija. Urednica Sanja elinski Matunec pomonica ministra za obrt, malo i srednje poduzetnitvo

10

1. IDEJA, INVENCIJA, INOVACIJA1.1. IDEJA ivimo i djelujemo u doba demokracije i buenja globalne svijesti, osvajanja duhovnoga i materijalnog prostora i vremena, u vremenu informatike revolucije, eksplozije izuma i visokih tehnologija. Tehnika pomagala kojima se svakodnevno koristimo ine se sasvim normalnim pojavama, a da se rijetko pitamo tko su njihovi tvorci. Jaz izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja sve je dublji. Tehnoloka nadmo postala je vana injenica, ona osigurava gospodarski napredak i sveukupnu nadmo. Kako u trinu utakmicu koju nameu razvijeni uklopiti gospodarstvo zemlje u tranziciji? Vremena koja dolaze trae jake ljude, stvaraoce novih duhovnih i materijalnih vrednota, izumitelja novih stvari i odnosa. Jedno je sasvim sigurno - svijet trai promjene, a upravo inovatore prepoznajemo kao vjesnike i nositelje novog. Samo u ovjeku, u njegovim skrivenim duhovnim moima, znanju i invenciji moemo traiti izlaz iz tih problema. Kreativnu linost od prosjenih osoba odvajaju ideje. Razmiljanjem se stvara ideja, a razmiljanje ne stoji milijune. Kako se generiraju ideje? - asocijacijom, - adaptacijom, - modifikacijom, - uveanjem/smanjivanjem, - zamjenom/preureenjem, te - preobrazbom/transformacijom

11

Metode traenja ideja razradili su mnogi autori. Razlikujemo: - aktivan pristup - stvaranje ideja - pasivan pristup -prikupljanje i preuzimanje ideja - interno - razmatranje izvjetaja, anketa, upita, opi i pozivni natjeaji, - razni prijedlozi Poslovna ideja i ne mora biti nova da bi poluila uspjeh. Ve poznatu ideju moete prilagoditi odreenim okolnostima ili e vas ona potaknuti na neto drugo. Isto tako ne odbacujte olako luckaste ideje. Jedan od najprodavanijih artikala, spajalice za papir, nastala je dok se njen izumitelj igrao komadom ice ekajui autobus. Ideju moete dobiti tijekom posjeta sajmovima i smotrama inovatora, etajui prodavaonicama ili oslukujui to se sve uvozi za potrebe industrije. Dio tih proizvoda sigurno se moe jeftinije i kvalitetnije proizvoditi upravo u vaem buduem poduzeu. Ideju moete traiti i ciljano, koristei se raznim poslovnim izvjeima. 1.2.INVENCIJA Pod pojmom invencija podrazumijevamo: domiljatost, izumiteljski dar, matu, stvaralaku fantaziju, sposobnost iznalaenja; invenciozan-izumiteljski, duhovitost, dosjetljivost, domiljatost, tzv. invencioznost. Pod razinom invencije teoretiari podrazumijevaju inventivni korak, njemaki: erfinderischer Schritt, engleski: inventive step, relativnu ili apsolutnu novost u odnosu na prijanje spoznaje ili stanje tehnike, a u podruju izumiteljstva - stanje prijavljenih i zatienih patenata.

Razina invencijeLegenda: Z = znanje I = ideja TU = tehniko unapreenje (know-how) M = model IZ = izum O = otkrie T = vrijeme P = problem RI = razina invencije

12

1.3. INOVACIJA Inovacija podrazumijeva novost, aktivnost ili proces koji se umee u postojee stanje. Po znaaju i opsegu ta se novost moe izraziti i kao zamjena i kao obnova (dopuna). U svakom sluaju rije je o promjeni dotadanjega i uvoenju novog, ime budunost prekriva postojeu stvarnost. Inovacije su znatno pridonijele pojavi tree industrijske revolucije, automatizacije, ime je omogueno odvijanje procesa bez ovjekove intervencije i uspostavljanje samoregulirajuih sustava. Ljudi se od tada koriste sve vie onim osobinama koje strojevi, mada bri i precizniji od njih, nemaju, a to su kreativnost i inventivnost. Inovacije susreemo u razliitim podrujima ljudskog djelovanja: tehnike inovacije, organizacija, inovacija proizvoda, inovacija administrativnih procesa i dr. U strunoj se literaturi najee razmatraju tehnike inovacije u smislu tehnolokih procesa i inovacije proizvoda. Pod tehnolokim inovacijama podrazumijevaju se razvoj i uspjeno plasiranje novih proizvoda, usluga i procesa. Pod razvojem mislimo na poslove plana i analize, projektiranja, konstrukcije, inenjeringa, istraivanja trita, uvoenja novih tehnologija, razvoja i unapreenja organizacije rada i poslovanja, razvoja novih proizvoda, kao i proirenja i modernizacije kapaciteta. Izvorno rjeenje inovacije, potpuni novitet, dakako, prednjai u odnosu na posuena - posvojena ili kopirana rjeenja. Usavrena rjeenja mogu biti i u obliku promjena u nainu pakiranja ili obiljeavanja (naziv ili ig proizvoda). Vanost inovacija Vanost inovacija mogue je ilustrirati utedama koje su rezultat njene primjene: - do 70% u fazi programiranja i definiranja razvoja - do 13% u fazi pripreme rada - do 6% na materijalu - do 6% u procesu proizvodnje - do 45% uvoenjem tehniko-tehnolokih i drugih inovacija - do 30% boljom organizacijom rada - do 25% racionalnom primjenom postojeih kapaciteta Vanost znanja Jedna od najvanijih poluga u nastanku inovacije, osim mate, intuicije, planiranja i predvianja, jest znanje. Znanje nije dovoljno imati, treba ga znati primijeniti. U stvaranju nove vrijednosti, udio znanja, u odnosu na kapital, danas premauje 60 posto.

13

U svijetu je uoen problem brzog zastarijevanja strunih znanja. Prema vedskim predvianjima za deset godina pedeset posto znanja treba zamijeniti novim znanjem, a za dvadeset godina ak sto posto, a poznato je da je to tek polovica radnog vijeka! Ljudsko se znanje udvostruuje svakih deset godina. Cjelokupno ljudsko znanje akumulirano do 1900. g. udvostruilo se do godine 1950. Sljedee udvostruenje nastupilo je ve godine 1960. godine. Vanost htijenja Pod htijenjem podrazumijevamo volju kao mentalnu energiju, osobitost svojstvenu iskljuivo ljudskim biima; neprestanu svrhovitu aktivnost. Teak problem zahtijeva punu sabranost i snanu volju. Meutim, kako se do rjeenja nekog problema ne dolazi uvijek na brz i jednostavan nain, volja treba sluiti da se na neko vrijeme prekine rad. Ponovno i divergentno promiljanje iz raznih, udaljenih, a ne stereotipnih gledita i kutova, vjerojatno e biti plodonosnije nego iscrpljujui rad.

1.4. INOVACIJSKI PROCESI U praksi se inovacijski procesi, gledajui po fazama, odvijaju na razliite i sloene naine: - uoavanje problema; intuitivna orijentacija, temeljena na nezadovoljstvu, sumnji, neizvjesnosti i napetosti, - sazrijevanje; faza svjesnoga i podsvjesnog djelovanja - razjanjenja; zapisivanje iznenadnih izvornih ideja, makar one bile nedoreene i nejasne; - utvrivanje optimuma; svjesno djelovanje na saopenju i razradi ideja; - orijentacija i selekcija ideja - definiranje zadataka i smjernica za razradu; - rjeenje; struna razrada, verifikacija, i - cjelovita poslovna obrada i optimalizacija. Inovacijski procesi pokreu niz pitanja. Primjerice, u razradi proizvodno-tehnoloke obrade inovacijske zamisli, studiju ocjene izvodljivosti, skrivene mane, izradi prototipa i projekta, kao prelazne faze od ideje do izradbe gotovog proizvoda. Za potpuno objanjenje modela stvaranja tehnolokih inovacija jo nedostaju kljune spoznaje. Naime, gotovo je nemogue, gledajui dugorono, predvidjeti istraivanja, a s tim u svezi i pojavu nekih epohalnih otkria i izuma, tim vie to za inovacijsku aktivnost nije presudno akademsko zvanje.

14

1.5. INOVATIVNA OSOBA Razvoj nije mogue zamisliti bez pojedinaca - inovatora. Meutim, da bismo ostvarili neku inovaciju, moramo razmotriti koji su imbenici u inovacijskom lancu nuni, i nadalje - gdje su prepreke. Inovativna osoba proizvodi ideje; ocjenjuje ideje prema funkcionalnosti; evoluira ideje prema vrijednosti; ne prihvaa ope prihvaeno; ima irinu i povodi se za vlastitim impulsima; ima svoja vlastita pravila; sebe doivljava kao razliitog; ne priznaje autoritete osim injenica; stvara izvorne tvorevine i neobine ideje; ne uri se sa zakljucima ve analizira i objanjava; samostalna je u ocjenjivanju; pokazuje znatielju; uporna i sklona timskom radu; izraava nezavisnost duha i povjerenja u svoje mogunosti; strpljiva je i tolerantna; bogata fantazijom i jasnim pogledom na stvarnost; ispituje lijepo ili vrijedno u prirodi, tehnici i umjetnosti; svojim idejama izaziva sukobe. Ideje, vjerovanja i ponaanja inovativnih osoba uvijek e nailaziti na otpor u drutvu, ma koliko bile opravdane i racionalne, jer one unose nemir postojeim navikama.

1.6. OSTVARENJE INOVACIJE Prigodom procjenjivanja o ulaenju u novi projekt izrade proizvoda, u pravilu je potrebno obuhvatiti tri bitna podruja: -estetski zahtjev: jednostavnost oblika, ljepotu vanjskog izgleda, praktinost u primjeni, izvornost stila -tehniki zahtjev: sigurnost u upotrebi, stupanj djelovanja, komfortabilnost u upotrebi, trokove eksploatacije, udobnost, razvijanje buke, dima i sl.; zauzimanje prostora, zamjena dijelova, lako patentiranje, tehnologija proizvodnje s obzirom na najnovija dostignua, prikladnost materijala, pridravanje tehnikih normi i dr. -ekonomski zahtjev: priprema i lansiranje novog proizvoda, zatita industrijskog vlasnitva, odabir pravog obiljeja - iga i sl. Stupanj prihvaanja ideja razliit je za pojedine zemlje: - SAD 26%, Njemaka 33%, Maarska 58%. Zanimljivo je da podataka o prihvaanju naih ideja (kad je rije o tehnolokim inovacijama) - nema. Uz uvoenje elektronike obrade novih ideja i zatienih rjeenja, izlaganje prototipova i nacrta, sigurno bi i izumitelji bre i uspjenije ostvarivali primjenu svojih rjeenja. Inovacija, koja godinama lei u nekoj ladici, dio je mrtvoga kapitala, bogatstvo koje tek treba otkriti. U protivnom, mogla bi se ponoviti slika prijanje neposlovnosti, a djelomino i dananje, jer naa rjeenja usvajaju strani gospodarstvenici. U tome je i jedna od skrivenih rezervi naega gospodarstva.

15

1.7. DESTRUKCIJA KAO PREPREKA INOVATIVNOSTI Destruktivna osoba svakoj novoj ideji kae kratko ne, ocjenjuje ideje prema izvoru, evoluira ideje po statusu tko ih je iznio; konvencionalno i kruto inzistira na postojeim pravilima i shemama; slijepo se povodi za pretpostavljenima i lako se nekritiki pridruuje miljenju drugih; oponaa ili jednostavno potkrada tue zamisli; nesiguran je i nesamostalan u donoenju ak i manje vanih odluka; skriva se iza skupnog rada, stalno trai pomo od drugih, a suradnicima je uskrauje. Ako je na rukovodeem poloaju, prima informaciju, ali je ne prosljeuje, izraava otvoreno ili prikriveno neprijateljstvo i netrpeljivost; inzistira na svojim, uglavnom nekritikim stajalitima; izraava poltronsko stajalite; nekritiki ocjenjuje druge ili se ne udubljuje u bit stvarnih problema; razmatra banalna i trivijalna pitanja. Neke uobiajene fraze kojima destruktivne osobe reagiraju na nove ideje: - toga se svatko mogao sjetiti, - to su ve drugi izmislili, - nemoj filozofirati, - tako smo dosad radili.

1.8. ROK TRAJANJA INOVACIJE Inovacije i ivotni vijek proizvoda Razlikujemo sljedee faze proizvoda: -uvoenje: lansiranje proizvoda na trite -rast: razvoj intenziteta plasmana proizvoda -zrelost: proizvod dostie vrhunac intenziteta potranje -zasienje: trite pokazuje znakove zasienja proizvodom -degeneracija: zastarijevanje proizvoda Krajnje je vrijeme za uvoenje novog proizvoda u trenutku kad je neki proizvod na najvioj toci prodaje - u fazi zrelosti. Inovacije i istraivanje tehniko-tehnoloke i trine opravdanosti Kad se radi o novom i zatienom rjeenju koje je ostvareno u tvrtki, tada je istraivanje trita preputeno strunim, marketinkim odjeljenjima. Smatra se da za neku tvrtku vjerojatno nema vanije odluke od one o usvajanju novog proizvoda ili uvoenju nove tehnologije. Za razvojnu se djelatnost novih proizvoda troe znatna sredstva, a malo novih rjeenja ugleda svjetlo dana. Od planiranja proizvoda, preko razvojnih sazrijevanja proizvoda do lansiranja i komercijalizacije nalaze se mnogobrojne aktivnosti koje prethode prihvaanju ideje, odgodi za bolje prilike, ili posvemanjem odbacivanju.

16

Meutim, kad je rije o novom rjeenju iji je stvaralac pojedinac, tada je proces istraivanja mnogo sloeniji. Autori novih rjeenja obino nemaju sredstava za istraivanje tehniko-tehnoloke izvedivosti i trita ni potrebno poznavanje marketinga. Mogua je, prije svega, objava prijave novog rjeenja u Patentnom glasniku. Teoretiari patentnog prava ne preporuuju istraivanje trita prije objavljivanja u tom glasilu - iznimku ine domae i inozemne izlobe izuma, tehnikih unapreenja i noviteta. Profitabilnost inovacija Inovativni su projekti u osnovi neizvjesni. Tko je mogao predvidjeti takav uspjeh na tritu kao to su, primjerice, Hula-Hop, Klik-klak ili Rubikova kocka!? Umjesto zakljuka Patenti su verificiran najbolji sustav pravne zatite izuma i komercijalizacije tehniko-tehnolokog znanja. Ma kako bili nezadovoljni brojem prijavljenih patenata, jo je poraznije to je veliki broj prijava uinjen nestruno. Zbog toga je i dugotrajan proces ispitivanja patentibilnosti, o emu najbolje govori simbolian broj izdanih patenata. Autori novih rjeenja nisu u mogunosti (iz financijskih razloga ili nedovoljnoga tehnikog znanja) izraditi kvalitetnu prijavu patenata. Jo je tee s izradom prototipa. Oito se namee problem financiranja izrade elaborata, prijave patenata i izrade prototipova, pa treba razmisliti o uvoenju trajnih namjenskih izvora financiranja. Zanimljivo je da trite odbacuje ak izmeu 20-50% tehniki uspjelih proizvoda! U SAD, unato eksploziji izuma, samo se 3 posto iskoritava - od 100 ideja komercijalizira se samo 1-2! U Hrvatskoj se godinje patentnom zavodu prijavljuje prosjeno oko 400 izuma iz Republike Hrvatske. Oito je da i na tom podruju predstoje krupni zadaci za Republiku Hrvatsku, ukoliko elimo ii ukorak s Europom. U sluaju transfera tehnologije, izrade patentne i sline dokumentacije upuujemo sve autore inovacija na zastupnike registrirane pri Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo Republike Hrvatske.

17

18

2. OD IDEJE DO PROFITAOvaj e vam podsjetnik, vjerujemo, pomoi ukratko odgovoriti na pitanje kojim putem od ideje stvoriti profit. Obratite pozornost na navedene aktivnosti, a posebno na njihov redoslijed. U svakom sluaju, komercijalizacija Vae inovatorske zamisli zahtijeva strpljenje, ali i upornost. Ako budete slijedili navedene upute, viestruko e se poveati vjerojatnost da dobijete pomo za ostvarenje svoje inovacije koja je zapoela od ideje da bi dola sve do komercijalizacije proizvoda. Vano je da pri tom ne povrijedite tua prava i ne uinite nepopravljive propuste za zatitu svojih prava.

2.1. PROVJERITE NOVOST Ispitivanjem mogueg postojanja identinoga ili slinoga tehnikog rjeenja u registrima Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo moe se meu prijavljenim ili priznatim patentima, modelima i uzorcima u Republici Hrvatskoj provjeriti novost vaega tehnikog rjeenja, ime izbjegavate sudske sporove koji bi mogli uslijediti nakon povrede tuega intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj. Planirate li zatititi svoju inovaciju jo i u inozemstvu, provjera novosti moe se provesti u nizu zemalja na cjelokupnoj svjetskoj razini (provjera tzv. apsolutne novosti). Sva objavljena tehnika rjeenja predstavljaju informacije s podruja patenata u odreenom tehnikom podruju, ine tzv. stanje tehnike i imaju pravo prednosti pri zatiti izuma, modela i uzoraka ako su prijavljena ranije od vaega tehnikog rjeenja. Ako se ustanovi da se vaa inovacija ipak ne moe zatititi zbog ve prijavljenoga identinoga ili slinoga tehnikog rjeenja, ne klonite duhom. Premda vaa inovacija nije nova, ona moda ima poduzetniku vrijednost. Jednom dodijeljena zatita industrijskog vlasnitva ima vremensko i teritorijalno ogranienje, to svakako treba uzeti u obzir i provjeriti. Ako je inovacija ve zatiena nekim oblikom industrijskog vlasnitva (patentom, modelom, uzorkom )..., raspitajte se u Zavodu pod kojim je uvjetima moete eksploatirati!

2.2. ZATITITE INOVACIJU Zatraite zatitu inovacije kod Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo jer time onemoguavate druge zainteresirane da se legalno koriste naim idejnim rjeenjem. Kako obaviti taj korak, raspitajte se takoer u Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo. U svakom sluaju bit e vam korisna pomo zastupnika za intelektualno vlasnitvo (adrese registriranih zastupnika dostupne u Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo).

19

Upozorenje! Poduzimanje daljnjih koraka (objavljivanje u javnosti) u postupku komercijalizacije inovacije, ako ste prethodno propustili podnijeti zahtjev za njezinu zatitu iskljuivo u Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo, realan je rizik da se vaom inovacijom netko neovlateno koristi bez zakonskih posljedica. Istovremeno vaa inovacija moe ui u stanje tehnike upravo vaim inom objavljivanja u javnosti, pa tako moete ak sami sebe sprijeiti da se prizna apsolutna novost inovacije iako je inovacija moda jedina poznata u svijetu! Iznimka su jedino meunarodne priznate izlobe inovacija za koje se moe naknadno u odreenom roku podnijeti zahtjev za zatitu, tako da se datum izlaganja priznaje kao prioritetni datum podnoenja zahtjeva u Zavodu.

2.3. PROVJERITE TEHNIKU IZVEDIVOST INOVACIJE Pretpostavimo da vaa ideja za inovaciju jest nova, ali jeste li sigurni da je izvediva? Konzultirajte se sa strunjacima kako biste dobili odgovor na ovo pitanje! U tu svrhu na raspolaganju su vam brojne institucije kojih adrese ete nai u prilogu.

2.4. PROVJERITE TRINU VRIJEDNOST INOVACIJE Ako su uinjeni svi dosad navedeni vani koraci na putu ka komercijalizaciji inovacije, znajte da korak koji slijedi nakon njih daje smisao cijelom pothvatu! Ovu aktivnost provjere trine vrijednosti inovacije treba valjano provesti, jer odluke koje ete donositi temeljem rezultata te provjere mogu bitno utjecati na va budui ivot. Posavjetujte se sa strunjacima kako biste dobili odgovor i na ovo pitanje!

2.5. DONESITE ODLUKU Ako ste nakon provjere zakljuili da projekt nema komercijalnu vrijednost, ne tugujte! Sljedea inovacija sigurno e biti uspjenija! Steeno iskustvo na prvom pokuaju pomoi e vam u tome. Ako ste nakon provjere zakljuili da bi vaa ideja bila trino zanimljiva, i ako ste je odluili da komercijalizirati, ESTITAMO! Postali ste inovator-poduzetnik. Kao inovatoru-poduzetniku pruaju vam se dvije nove mogunosti (pod pretpostavkom da ste obavili sve dosad navedene aktivnosti):

20

Ustupiti pravo Ako zbog bilo kojeg razloga ne elite nastaviti s poduzetnikim pothvatom, moete ugovorno ustupiti pravo na eksploataciju svoje zamisli drugoj zainteresiranoj strani (poduzetniku, trgovakom drutvu, obrtniku itd.). To je svakako bolje rjeenje nego da se odreknete svojeg izuma jednostavnim odustajanjem od bilo kakve akcije. Ostvariti poduzetniki pothvat Ako odluite krenuti u poduzetniki pothvat i sami iznijeti svoju inovaciju kao proizvod na trite, krenuli ste putem punim izazova, ali i mogueg uspjeha i zadovoljstva! To dokazuje da osim kreativnih sposobnosti posjedujete jo i odvanost.

21

22

3. OD INOVATORA DO PODUZETNIKA3.1. INOVATOR PODUZETNIK - DA ILI NE!? Inovativni ljudi pokreu svijet. Hrvatska nikad nije oskudijevala ljudima originalnoga i kreativnog duha. U povijesti razvoja tehnike vano mjesto zauzima niz naih ljudi od Fausta Vrania do Slavoljuba Penkale. I danas imamo mnogo primjera briljantnih inovatora koji su za svoje inovacije osvojili visoka priznanja ne samo u Hrvatskoj ve i u svijetu, Bruxellesu, Pittsburghu, Londonu, enevi i Nrnbergu itd. Meutim, inovacija sama po sebi i sama za sebe ima ogranienu vrijednost. Ona moe dobiti mnogobrojne nagrade na izlobama inovacija, ali njena prava vrijednost ocjenjuje se na tritu. I zato je izrazito vano od inovacije napraviti korak u poduzetnitvo, da se komercijalizira na tritu. Ali to ne ide lako. I to zato jer put od inovacije do trita neobino je teak put i rijetki ga uspiju prijei. A pored toga osobine koje moraju imati poduzetnici vrlo su specifine i mnogi inovatori ih jednostavno nemaju. A mnogi i ne ele biti poduzetnici, jer smatraju da je potpuno dovoljno da su inovatori. Jedan inovator napravio je poseban bicikl, koji je dobio mnogo nagrada na izlobama inovacija. Naalost, bezuspjeno je pokuavao nai proizvoaa za tu svoju inovaciju, jer se nai proizvoai vrlo teko odluuju preuzeti u proizvodnju jedan novi, trino neprovjereni proizvod. Konano je nazvao konzultanta u poduzetnikom inkubatoru, objasnio problem i zamolio za pomo. Imate li vi svoju radionicu, garau ili neku upu ?, pitao je konzultant inovatora. Rekao je da ima. Imate li sina ?, pitao je dalje konzultant. Rekao je da ima sina u dobi od 22 godine i nezaposlenog. Pa onda ponite sami proizvoditi taj bicikl. Kao to ste napravili prototip, napravite jo nekoliko komada za koje imate narudbu. Provjerit ete bicikl u praksi, pomalo testirati trite i postati poduzetnik. Mi emo vam u tome pomoi. Vi ste jedini koji vjeruje u tu inovaciju, eli uloiti svoje vrijeme, znanje i novac. Moi ete dobiti kredit za poetak proizvodnje. Zato se vi ne biste obogatili ?, rekao mu je na kraju konzultant. Inovator se gotovo uvrijedio : Ali ja nisam poduzetnik. Ja sam inovator. Inovatori su rijetke biljke, ali i poduzetnici su isto tako rijetki. Moe se rei - da bi uspio na tritu, poduzetnik mora biti inovator, ali inovator rijetko postaje poduzetnik. Da bi poduzetnik svojim proizvodom uspio na tritu, mora ga stalno inovirati. On mora biti inovator da bi bio bolji na tritu, da bi bio konkurentan, da ne bi zaostajao za konkurencijom, koja stalno inovira proizvode i donosi nova rje-

23

enja. Zato se kae ukoliko mi neemo stalno inovirati svoja rjeenja, svoje proizvode i usluge, konkurencija sigurno hoe . Naalost, mnogi inovatori nikada ne postaju poduzetnici i ostaju na razini zanimljive ideje, zanimljivog proizvoda koji e dobiti i medalju na izlobi, ali nikada nee uspjeti na tritu. Inovacije, koje stvaraju inovatori individualci, bez logistike i bez prateih slubi nekog poduzea, premda su kreativno izvedene i oblikovane, najee nisu pripremljene za bitku na tritu. Nisu tehnologine, nisu optimalno dizajnirane i nisu ekonomine. Takve su inovacije skupe za proizvodnju i ne mogu se plasirati na trite, jer trite nee prihvatiti cijenu i prototipni dizajn inovacije. Osim toga, da bi neki novi proizvod uspio na tritu, treba ga snano reklamirati, treba mu pronai kupca i uvjeriti kupca da mu taj proizvod treba. Na putu od inovacije do trita, od inovatora do poduzetnika, ima mnogo trnja, znoja i mnogo problema. Jedan dio problema tehnike je naravi, drugi financijske, trei je trite, ali je veliki dio problema u samom inovatoru. Za mnoge dobre inovacije sam inovator je najvea konica i najvea prepreka na putu do poduzetnike primjene inovacije. Inovator (najee) nee postati poduzetnik zbog nekoliko razloga . Prvi je razlog u tome to jednostavno nema poduzetnike osobine, nije u stanju boriti se na tritu, podnositi rizik poslovanja i stalnu neizvjesnost i ivjeti pod stresom, zatim jednostavno nema znanja o poslovanju koje je nuno da bi se vodilo poduzee ili obrt koje bi proizvodilo inovaciju i plasiralo ju na trite. Mnogima je inovatorstvo hobi, kojim se bave uz put uz svoju osiguranu egzistenciju, a poduzetnik svoju egzistenciju mora vezati uz poduzetniku ideju. Mnogi inovatori ive u iluzijama da e netko kupiti njihovu ideju, dati im novce i onda dalje proizvoditi i plasirati njihovu ideju na trite, za to ima vrlo malo primjera. A pogotovo ima vrlo malo primjera da bi, na tritu neprovjerenu inovaciju, mogli plasirati u inozemstvo. Veliki je problem i u tome to se esto inovatori ne mogu usredotoiti na biznis. Inovator je kreativan ovjek, pun ideja, koji se ne moe koncentrirati na poslovni proces i sve one ponekad mune i dosadne aktivnosti koje su potrebne za borbu na tritu. On stalno stvara, proizvod po njegovu miljenju nikada nije gotov, stalno ga treba poboljavati. A poduzetnik mora stati na loptu i usmjeriti se na izvlaenje profita iz onog to je dosad stvorio. Problem je esto i u individualistikom pristupu, jer je inovator, kao i mnogi drugi poduzetnici, strano vezan uz svoju ideju, sve eli sam, u nikoga nema povjerenja, ni s kim ne eli podijeliti ni posao ni odgovornosti na poslu, ne eli priznati da bi netko drugi jedan dio posla mogao napraviti bolje od njega. Za posao je nuan timski rad raznih specijalista, podjela dunosti i delegiranje odgovornosti. Slian je problem i sindrom opsadnog stanja. Inovator se stalno osjea ugroen. On ivi u neprijateljskoj okolini . Svi mu ele ukrasti ideju, svi ga ele prevariti. On se zavlai u svo-

24

ju tvravu, pun nepovjerenja i ostaje sam. A tako se ne moe poslovati. Slian je i sindrom borbe s vjetrenjaama, koji optereuje mnoge inovatore - inovator se stalno mora dokazivati, boriti za priznanje svoje ideje, protiv okoline, protiv svih onih koji njegovu ideju ne razumiju, koji ga ne shvaaju, koji ga ele podcijeniti, koji ga omalovaavaju. On ivi (esto s pravom ) u uvjerenju da su svi protiv njega i da je Don Kihot. I to ga poinje slamati prije nego to se upusti u borbu na tritu.

3.2. OSOBINE PODUZETNIKA Ipak i pored svih tih razloga jedan dio inovatora ima ono neto, onaj poduzetniki ivac , sposobnost preuzimanja rizika, spremnost za borbu na tritu. I oni, uvjereni u sebe, svoju ideju i svoje sposobnosti, slijede svoju zvijezdu na poduzetnikom putu, prelaze taj teak i strano naporan put, pun bitaka, neuspjeha i neizvjesnosti, od inovatora do poduzetnika, od ideje do trita. I uspijevaju. Takvi pokreu svijet! Poduzetnitvo (engl. entrepreneurship) nije profesija, to je sposobnost da se pokrenu neke aktivnosti radi postizanja odreenog cilja, preuzimajui rizik i odgovornost. Bez obzira na to to se mogu poduzimati razliite aktivnosti, na razliitim podrujima, poduzetnitvo je u uobiajenom smislu vezano uz gospodarstvo i uz pokretanje vlastitog posla. U poduzetnitvo su ugraena tri osnovna pojma - pokretanje novog posla, sklonost riziku i inovativnost. Pokretanje neega novog uvijek u sebi nosi rizik, jer uspjeh nikada ne moe biti zajamen, a da bismo uspjeli na tritu moramo biti bolji od konkurencije, unijeti neto novo, moramo biti inovativni. Poduzetnitvo je mogunost da budemo svoji gazde, da pokaemo to znamo, da iskoristimo svoje anse, da se obogatimo svojim radom. Ali poduzetnitvo je i neizvjesna budunost, pitanje hoemo li sutra imati posla, pitanje kako emo kolovati svoju djecu, to je nespavanje nou od briga, rad od 60 i vie sati tjedno. Poduzetnik (engl. entrepreneur) je ovjek koji ulae svoj novac u odreeni poslovni pothvat, snosi sav rizik nadajui se zaradi, odnosno dobiti. Potencijalni poduzetnici najee i ne znaju to ih konkretno eka, a ni jesu li oni uope po svojim sposobnostima poduzetnici. Poduzetnici su rijetke biljke, ima ih najvie 3-5 % u cijeloj populaciji. Vrlo malo ljudi, ne samo kod nas ve openito, ima poduzetnikih sposobnosti. To je neto kao talent, ali i vie od toga, to je sklop posebnih karakternih i psihikih sposobnosti koje omoguuju uputanje u rizik, odlazak u nepoznato, u borbu na tritu, odravanje u tekim uvjetima, voenje i

25

motiviranje suradnika, organizaciju poslovanja, prilagoavanje stalnoj promjeni okoline i vjerovanje u svoju sretnu zvijezdu. to je potrebno za osnivanje i razvoj malog poduzea ? To je u prvom redu samopouzdanje poduzetnika, zatim proizvod ili usluga koje e poduzee prodavati, trite i kupci koji e proizvod kupiti, ljudi - zaposlenici koji e poduzetniku ideju ostvariti, poslovni i proizvodni prostor i oprema, financijska podrka, pravni okvir - osnivanje obrta ili trgovakog drutva, i to je vrlo vano - znanje o poslovanju. Odluka o poduzetnitvu drastino mijenja dotadanji nain ivota. elimo neto bolje. I to namjeravamo postii u poduzetnitvu. Ali elja, dobra volja i namjera nisu dovoljni. Treba se pitati : Jesam li ja za poduzetnitvo ?. Imam li u sebi sposobnosti poduzetnika, spremnost za rizik, za ivot u neizvjesnosti, za rad od 16 sati na dan kad je to potrebno, za neprospavane noi, za ivot pod stresom ? Hou li biti sposoban(na ) voditi i motivirati suradnike ? I na kraju, Hou li imati malo sree koja je nuna i bez koje nema uspjeha? Bitno je da se o svemu dobro razmisli i da se poduzetnik pripremi na ono to ga eka. To e mu olakati suoavanje s krizama i problemima koji e se neumitno pojaviti. Naporan rad, stresna stanja, zaokupljenost problemima svog poduzea tetno djeluju na zdravlje, ali isto tako mogu razarati i obitelji. Poduzetnik u poetku mora raditi od jutra do naveer, kasno dolazi kui, obiteljske obveze su nuno potisnute u drugi plan, sve vei teret pada na lea eni ili muu koji preuzimaju veu brigu o djeci, kui, obvezama. To je teko izdrati, to je i teko razumjeti. Ali i s tim treba raunati. Takoer, takva situacija inovatoru, kao kreativnoj osobi, moe predstavljati izazov, a rjeenje svakog problema donosi sa sobom zadovoljstvo i to ne samo zadovoljstvo vlastitog uspjeha, nego i dodatni osjeaj korisnosti u zajednici! Zapravo, ne moe se napraviti psiholoki profil poduzetnika, jer ima previe primjera koji kre mogua pravila. Najbolji savjet koji ja mogu dati svakome tko eli uspjeti u biznisu je - nikad ne odustati, rekao je jedan iskusan poduzetnik koji je uspio nakon to je dva puta propao. Ipak, svakog poduzetnika karakterizira samopouzdanje, spremnost na rizik i neizvjesnost, elja za stvaranjem i upornost.

3.3. POSLOVNI PLAN Kad se analiziraju kobne pogreke novih poduzetnika, injenica da uglavnom prije kretanja u poduzetnitvo ne izrade poslovni plan jedna je od najznaajnijih. Mnogi misle : Krenut u, pa to bude, dat u sve od sebe, radit u dan i no, bo-

26

rit u se na tritu, pa u valjda uspjeti . Moda hoe, a moda nee. Mnogo toga moe se ipak provjeriti unaprijed dobrim poslovnim planom. Poslovni plan (biznis plan) poslovni je dokument koji potanko razrauje poduzetniku ideju i, to je mogue preciznije, daje procjenu buduega poslovnoga i financijskog ivota tvrtke tijekom promatranih godina trajanja projekta. Osim toga, sadri analizu bitnih imbenika poslovanja i razvitka, s pokazateljima oekivane uinkovitosti, te daje cjelovito i potanko razraeno obrazloenje o ulaganjima u posao. To je konkretna razrada poduzetnike ideje, opisuje to se namjerava raditi, gdje, kako, kad i uz kakve oekivane poslovne rezultate. Predvia mogue probleme i alternativna rjeenja. Dobar poslovni plan smanjuje rizik ulaganja i poveava izglede za uspjeh . Zato je nuan za poduzetnika koji treba to potanje provjeriti svoju poduzetniku ideju. Obvezno ga trae banke kod namjenskih kredita za financiranje poduzetnikih pothvata. Banke esto sugeriraju sadraj poslovnog plana, metodologiju rada, te kriterije kojima jedan takav dokument treba udovoljavati. Ovisno o iznosu kredita izrauje se poslovni ili investicijski plan. To su zapravo vrlo slini dokumenti, u mnogo emu se isprepliu i nerijetko ih je teko razlikovati. U poslovnom planu ekonomsko-financijska analiza je skraena i navode se samo osnovni financijski podaci. Neke banke u svojim uputama precizno definiraju iznos kredita za koji je potreban poslovni plan odnosno za koji je potreban investicijski plan. Kod postojeih trgovakih drutava u ekonomsko-financijski proraun unose se podaci o dosadanjem poslovanju te na osnovi toga i kod novih investicija procjenjuju trendovi budueg razvoja. Kod novih poduzea podaci o buduem poslovanju procjenjuju se na osnovi potanjih analiza trita, proizvoda i konkurencije. Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba definirati, odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente poslovnog plana : cijenu svog proizvoda i/ili usluge trite -veliinu prodaje proizvoda i/ili usluge - ukupnu realizaciju visinu rashoda, trokove proizvoda, plaa, poreza itd. mogue dodatne izvore financiranja Vano je da ulazni elementi poslovnog plana budu to je mogue realniji. Poduzetniku treba uvijek rei: Vi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea. Nema potrebe da sebe zavaravate. Jer moete propasti vi, a ne banka ili netko drugi. Treba paziti da se izbjegnu uobiajene pogreke koje ine poduzetnici pri definiranju ulaznih podataka za poslovni plan. 1. nerealno procjenjuju trite i mogunosti plasmana robe i moguu cijenu 2. podcjenjuju trokove - ( obino se dio trokova zaboravi ) 3. precjenjuju potencijalne prihode

27

4. nemaju obrtna sredstva za poslovanje 5. ne prate ostvarivanje poslovnog plana Na kraju poslovnog plana daje se ocjena uinkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost i isplativost poduzetnikog pothvata, utvruje vrijeme povrata investicija, stopa profitabilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tritu tijekom njegova vijeka trajanja Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom brzinom koraka nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat, pa sve do eventualne odluke o odustajanju. Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapoinjati neki pothvat koji nema trine anse, nego doivjeti neuspjeh i prouzroiti velike trokove. Nikada ne moemo pretjerati s isticanjem vanosti poslovnog plana. Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja, poslovni plan mu na mjerljiv nain omoguava da utvrdi podruja svoje snage i svojih slabosti. U objektivnom poslovnom planu lako uoavamo probleme prije nego to se pojave u praksi.

3.4. KAKO DO OSTVARENJA POSLOVNE ZAMISLI? Treba naglasiti: inovatoru uvijek stoje na raspolaganju dvije opcije u komercijalizaciji vlastite inovacije: 1. ustupiti pravo (licencu) postojeem poduzetniku 2. pokrenuti vlastiti poduzetniki pothvat Ako smo se odluili za drugu opciju, izabrali djelatnost, proizvod ili uslugu, kreemo u ostvarenje svoga poduzetnikog projekta. Kod toga trebamo izabrati poslovno ime, odluiti se hoemo li imati partnera ili emo ii sami, i izabrati pravni oblik. Poslovno ime mora biti kratko, atraktivno, vezano uz posao kojim se bavimo, mora se lako pamtiti, ne smije biti slino nekom ve postojeem i mora biti u skladu s pravnim, drutvenim i etikim normama. Iako ima dosta raznih mogunosti, pri izboru pravne strukture poduzetnici se obino odluuju izmeu obrta i trgovakog drutva. I jedni i drugi imaju mnogo slinosti - bore se na tritu, trebaju nai kupca i prodati proizvod ili uslugu, stvarati prihod, smanjivati trokove i ostvarivati dobit. Ali se isto tako i razlikuju pravnim oblikom organizacije, nainom registriranja, nainom kako odgovaraju na svoje obveze, obraunskim sustavom, voenjem poslovnih knjiga, trokovima registriranja i nainom plaanja PDV-a.

28

3.5. PRAVNI OBLICI ORGANIZIRANJA Tko su subjekti maloga gospodarstva Subjekti maloga gospodarstva su fizike i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju doputene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tritu. To su subjekti koji: 1) zapoljavaju prosjeno godinje manje od 250 radnika 2) u poslovanju su neovisni 3) ostvaruju ukupni godinji promet do 60.000.000,00 kuna, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 30.000.000,00 kuna. Vrste subjekata maloga gospodarstva po kriteriju veliine Prema veliini razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti maloga gospodarstva. Mikrosubjekti maloga gospodarstva su fizike i pravne osobe, koje prosjeno godinje imaju zaposleno manje od 10 radnika. Mali subjekti maloga gospodarstva su fizike i pravne osobe koje: 1) prosjeno godinje imaju zaposleno manje od 50 radnika, 2) ostvaruju ukupni godinji promet do 16.000.000,00 kuna, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do 8.000.000,00 kuna. Srednji subjekti maloga gospodarstva fizike su i pravne osobe iji je godinji prosjeni broj radnika, ukupni godinji promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina vea od propisanih za male subjekte, ali manja od maksimuma za malo gospodarstvo u cjelini.

3.5.1. OBRT Zakonska osnova Zakon o obrtu (Narodne novine, broj 77/93, 90/96, 64/01 i 71/01) pravna je osnova za reguliranje temeljnih pitanja obrtnitva koja se odnose na obavljanje obrta, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i organiziranost obrta. to je obrt? Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba radi postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. Obrt obavlja i trgovako drutvo koje obavlja jednu ili vie djelatnosti, ako to ne ini na industrijski nain.

29

Vrste obrta 1. slobodni obrti, za obavljanje kojih se, kao uvjet, ne trai ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispit, 2. vezani obrti za obavljanje kojih se, kao uvjet, trai ispit o strunoj osposobljenosti i vezani obrti za obavljanje kojih se, kao uvjet, trai majstorski ispit, 3. povlateni obrti koje obrtnik ili trgovako drutvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadleno ministarstvo ovisno o vrsti obrta. Tko je obrtnik? Obrtnik je fizika osoba koja obavlja jednu ili vie djelatnosti u svoje ime i za svoj raun, a pritom se moe koristiti i radom drugih osoba. to su sezonski obrti? Sezonsko obavljanje obrta traje najdulje est mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Pojednostavljuje se rad fizikih osoba koje ele obavljati obrt niz godina samo u odreenom razdoblju (do est mjeseci godinje, neprekidno ili s prekidima). Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u obrtni registar, a osobama koje obavljaju sezonski obrt, u vrijeme njegovog obavljanja uspostavlja se svojstvo osiguranika. Popis sezonskih obrta dostupan je u Pravilniku o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti N.N. 21/02. Uvjeti za obavljanje obrta Fizika osoba moe obavljati obrt ako ispunjava sljedee ope uvjete: 1. da udovoljava posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom, 2. da joj pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o prekraju ili odlukom Suda asti nije izreena sigurnosna mjera ili zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, dok ta mjera traje. Ovaj dokaz pribavlja nadleno tijelo po slubenoj dunosti. Ukoliko se radi o vezanom obrtu (za koji se trai poseban uvjet strune osposobljenosti ili poloenoga majstorskog ispita) fizika osoba mora priloiti dokaz o tome da raspolae traenim uvjetom. Ako fizika osoba ne raspolae tim uvjetom, moe obavljati vezani obrt, ali na tim poslovima mora zaposliti radnika koji udovoljava tome uvjetu. Jednako tako vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajuim viim ili visokim obrazovanjem po prethodno pribavljenoj suglasnosti od strane Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetnitvo. Tko jo moe obavljati vezane obrte? Izumitelji Vezane obrte mogu obavljati i fizike osobe - izumitelji na temelju ostvareno-

30

ga patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu, jer patentno pravo osigurava izumiteljima pravo vlasnitva nad izumom, to ukljuuje i njihovo pravo da proizvod sami proizvode ili da izum ustupe ili prodaju drugim osobama. Osobe na podruju posebne dravne skrbi i otocima Pojednostavnjuju se posebni uvjeti za obavljanje vezanih obrta na podrujima odreenim Zakonom o podrujima posebne dravne skrbi i Zakonom o otocima, a namjera njena uvoenja jest poticanje samozapoljavanja i poveanje broja obrta. Osobe koje na podrujima odreenim Zakonom o podrujima posebne dravne skrbi i Zakonom o otocima obavljaju vezane obrte na temelju zavrene odgovarajue srednje strune spreme, dune su u roku od godine dana od stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju majstorskog ispita (4 godine od dana od upisa u obrtni registar) poloiti majstorski ispit za odgovarajue zanimanje. Kako se otvara obrt Nadleno tijelo za upis obrta u obrtni registar i izdavanje obrtnice je ured dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave. Fizika osoba koja eli registrirati obrt uputit e se u navedeni Ured na podruju na kojem namjerava obavljati obrt i predati propisanu tiskanicu prijave za upis u obrtni registar, te tiskanicu RL-1 koja sadri podatke o obrtu. Ukoliko se radi o vezanom obrtu duan je priloiti i dokaz o traenoj strunoj osposobljenosti, odnosno o poloenom majstorskom ispitu. Ako pak obrt kani obavljati putem zaposlenika, duan je predoiti dokaz da on udovoljava traenom uvjetu. Nadleni ured dravne uprave izdat e obrtnicu fizikoj osobi koja udovoljava navedenim uvjetima. Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlatenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu. Za obavljanje povlatenih obrta obrtnik mora imati povlasticu koju izdaje resorno ministarstvo ovisno o vrsti djelatnosti. Upisom obrta u obrtni registar obrtnik je duan poeti obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice. Obrtnik je duan najkasnije osam dana prije poetka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta nadlenom uredu, koji e o tome odmah izvijestiti odgovarajue inspekcije. Tvrtka Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadri naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedite, a moe sadravati i posebne oznake. Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedite obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor. Sjedite obrta Sjedite obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u vie mjesta, sjedite je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi. Ako za obavljanje

31

obrta nije potreban prostor, sjedite obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalite. Obrt moe obavljati i u izdvojenom pogonu u kojem mora imenovati poslovou. Zajedniko obavljanje obrta Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili vie fizikih osoba mogu zajedniki obavljati obrt. Meusobni odnosi tih osoba ureuju se pisanim ugovorom na koji se primjenjuju propisi kojima se ureuju obvezni odnosi u ortakluku. Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizika osoba moe obavljati vie zajednikih obrta. Prestanak obrta Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Prestanak obrta utvruje rjeenjem nadleni ured i po pravomonosti rjeenja brie obrt iz obrtnog registra. Prestanak obrta odjavom utvruje se danom navedenim u odjavi, a ne moe se odjaviti unatrag.

3.5.2. TRGOVAKA DRUVA Zakonska osnova Zakon o trgovakim drutvima (Narodne novine, broj 111/93 i 34/99) Tko je trgovac Trgovac je pravna ili fizika osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu. Pojam trgovakoga drutva Trgovako drutvo je pravna osoba iji su osnivanje i ustroj odreeni Zakonom o trgovakim drutvima. Vrste trgovakih drutava i njihova osnovna obiljeja Trgovaka su drutva javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou. Javno trgovako drutvo i komanditno drutvo su drutva osoba, a dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou su drutva kapitala. Javno trgovako drutvo je drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Drutvo se temelji na ugovoru. Komanditno drutvo je drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi

32

trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, od kojih najmanje jedna osoba odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom - komplementar, a najmanje jedna osoba odgovara za obvezu drutva samo dijelom iznosa odreenoga imovinskog uloga u drutvu - komanditor. Temelji se na ugovoru. Poslovima drutva upravljaju komplementari. Dioniko drutvo je drutvo u kojem lanovi - dioniari sudjeluju ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Drutvo se temelji na statutu. Drutvo s ogranienom odgovornou je drutvo u kojem jedna ili vie osoba ulau temeljne uloge kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Drutvo se temelji na ugovoru. Ulozi u temeljnom kapitalu moraju se sastojati u novcu, stvarima ili pravima. Trgovako drutvo moe se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. Tko je trgovac pojedinac Trgovac pojedinac je fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovakom registru kao trgovac pojedinac. Fizika osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu moe traiti da se upie u trgovaki registar kao trgovac pojedinac sukladno odredbama Zakona o trgovakim drutvima. Kako se stjee pravna osobnost trgovakoga drutva Trgovako drutvo stjee svojstvo pravne osobe upisom u trgovaki registar. Trgovako drutvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga drutva iz trgovakog registra. to su podrunice Trgovac pojedinac i trgovako drutvo mogu izvan sjedita imati podrunice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Podrunica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadleni organ trgovakog drutva u skladu s izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Odluku o osnivanju podrunice mora ovjeriti javni biljenik. Podrunice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stjee drutvo. Podrunica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedite i sjedite osnivaa. to je tvrtka Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovakoga drutva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u trgovaki registar kod istoga registarskoga suda. Tvrtka trgovakoga drutva odreuje se izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Tvrtka trgovakoga drutva mijenja se

33

na nain odreen izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Tvrtka trgovakoga drutva i sve njene promjene upisuju se u trgovaki registar. to moe biti predmet poslovanja trgovakog drutva Predmet poslovanja trgovakoga drutva moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti. Doputena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu drutva. Trgovako drutvo moe poeti obavljati djelatnost ili djelatnosti koje ine predmet njegovoga poslovanja upisan u trgovakom registru nakon to registarskome sudu podnese odluku nadlenoga upravnog organa kojom se utvruje da udovoljava tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti. Predmet poslovanja trgovakoga drutva utvruje se izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakoga drutva. Trgovako drutvo moe obavljati djelatnosti upisane u trgovakom registru. Sjedite trgovakoga drutva Sjedite trgovakoga drutva je mjesto u kojemu je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva ili mjesto u kojemu drutvo obavlja svoju djelatnost, a odreeno je izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Trgovako drutvo moe imati samo jedno sjedite. Sjedite trgovakoga drutva upisuje se u trgovaki registar. Trgovako drutvo moe promijeniti sjedite na nain odreen izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Kad trgovako drutvo moe obavljati obrt Trgovako drutvo moe obavljati doputene gospodarske djelatnosti u sklopu obrta ako to ne ini na industrijski nain. Zaposlenik kojeg trgovako drutvo mora zaposliti za obavljanje obrta obvezan je udovoljavati opim i posebnim uvjetima kojima podlijee osoba samog obrtnika. Trgovako drutvo mora podnijeti zahtjev za obavljanje obrta nadlenom uredu dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave uz predoenje izvoda iz trgovakog registra, te naprijed navedenih dokaza za zaposlenika koji e obavljati obrt. Nakon to nadleni ured donese rjeenje da je udovoljeno Zakonom utvrenim uvjetima, trgovako drutvo moe poeti obavljati obrt. Pri nadlenom uredu vodi se evidencija o trgovakim drutvima i zaposlenicima. Koje su osnovne razlike izmeu obrtnika i trgovakog drutva u financijskom smislu I obrtnik i trgovako drutvo nalaze se u istom sustavu PDV-a, obvezni su polagati gotovinu putem iro-rauna, ali obrtnik je, u pravilu, obveznik plaanja po-

34

reza na dohodak, a trgovako drutvo poreza na dobit. Vezano uz nain oporezivanja, voenje poslovnih knjiga za trgovako drutvo sloenije je i skuplje, jer se vodi tzv. dvojno knjigovodstvo, godinje se podnosi vie financijskih izvjea, to nije sluaj s obrtnikom. Teko je utvrditi komparativne prednosti jednog oblika organiziranja u odnosu na drugi, jer istog odreuje veliki broj faktora koji tek u svojoj ukupnosti daju pravu sliku o odgovarajuem izboru organiziranja.

3.5.3. ZADRUGE to su to zadruge Zadruge su dobrovoljna udruenja zadrugara u kojima svaki lan sudjeluje neposredno i koji zajednikim poslovanjem po naelu uzajamne pomoi unapreuje i zatiuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes radi ostvarenja svoje osobne i zajednike dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge. Zadruga je, dakle, pravna osoba koja se upisuje u sudski registar, a predmet poslovanja zadruge moe biti obavljanje svake djelatnosti koja nije zakonom zabranjena. Zadruga je drutvo osoba-zadrugara koji su se udruili radi ostvarenja svojih interesa. Propisi vani za razumijevanje zadrunih odnosa Na prvom mjestu je svakako Zakon o zadrugama (NN 36/95; 67/01 i 12/02) kojim je regulirano osnivanje i upravljanje zadrugom, tijela zadruge, imovina i poslovanje zadrugom, prestanak zadruge, udruivanje u zadrune saveze i dr. Zatim je to Zakon o trgovakim drutvima, te propisi kojima se ureuju obvezni odnosi u ortakluku. Ovi propisi primjenjuju se ukoliko Zakonom o zadrugama nije propisan neki odnos ili se zakon o zadrugama poziva na primjenu Zakona o trgovakim drutvima. tedno-kreditno zadrugarstvo regulirano je Zakonom o tedno-kreditnim zadrugama (NN 47/98), ali se na njih primjenjuje i Zakon o zadrugama. Tko je zadrugar Zadrugar je osoba koja u cijelosti ili djelomino posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili se koristi uslugama potrebnim za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi nain neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Svojstvo zadrugara stjee se osnivanjem ili pristupanjem zadruzi. Novi zadrugari imaju ista prava i obveze kao i osnivai. Opseg ostvarenja tih prava ovisi o duljini trajanja svojstva zadrugara, koliini i kvaliteti poslovanja zadruga-

35

ra sa zadrugom, te o drugim momentima po kojima se moe procjenjivati kvaliteta zadrunog odnosa. Svojstvo zadrugara ne moe se stei samo na temelju unosa lanskog uloga, potrebno je dakle ostvarivati i interese radi kojih je zadruga osnovana. Zakon razlikuje lanski ulog i udjel zadrugara. lanski ulog moe biti u novcu, stvarima i pravima i koji je u pravilu jednak tako da vei broj lanskih uloga ne odnosi vea prava u upravljanju. Udjel zadrugara je razliit i ovisi upravo o opsegu ostvarenja zadrunih poslova u kumulativnoj primjeni tijekom trajanja zadrunog odnosa, dakle kao rezultat koliine i kvalitete poslovanja sa zadrugom i izdvajanja u proirenje zadrune djelatnosti ili uveanja zadrune imovine. to je potrebno za osnivanje zadruge Najmanje tri poslovno sposobne fizike ili pravne osobe zakljuuju ugovor o osnivanju u obliku javnobiljenike isprave. Budui zadrugari na osnivakoj skuptini donose pravila zadruge, biraju upravitelja i imenuju lanove nadzornog odbora (ako zadruga ima vie od deset zadrugara). Nakon uplate lanskog uloga ispunjavaju se propisani formulari za registraciju na trgovakom sudu, te se podnosi prijava za upis zadruge u sudski registar. Zakon o zadrugama propisuje obvezni sadraj ugovora o osnivanju i pravila zadruge. Zakon nije odredio obvezatni minimalni osnivaki ulog tako da je odluka o tome preputena zadrugarima. to je to imovina zadruge Imovinu zadruge ine lanski ulozi zadrugara i imovina steena poslovanjem zadruge. Dobit pripada zadrugarima sukladno ugovoru o osnivanju i pravilima zadruge, ali skuptina zadruge (sami zadrugari) moe odluiti da dobit ili dio dobiti uporabi za razvoj zadruge. U tom dijelu otvara se prostor da zadrugar kad izlazi iz zadruge ima pravo po sporazumu s ostalim zadrugarima dobiti isplatu dijela imovine koja je steena njegovim udjelom u stjecanju. Kakvoj zadruzi teimo Zadruga je tijekom povijesti dokazala da je respektabilan gospodarski subjekt. Prva zadruga kod nas osnovana je 1862. g. u Popovai i posluje cijelo vrijeme. U razvijenom gospodarskom svijetu zadruga je snaan pokreta razvitka cijelih podruja i regija. Zadruga nije socijalni subjekt, iako joj ne moemo potpuno negirati socijalnu notu. Zadruga je dakle gospodarski subjekt u kojega se radi vlastitog razvoja poduzetnik pojedinac udruuje s drugim poduzetnicima, te tako udrueni pridonose vlastitom i zajednikom razvoju. Udruivanje istorodnih proizvoaa radi zajedniki promiljenijega i jeftinijeg nastupa na tritu ili proizvoaa komponenti stroja (sirovine) radi proizvodnje i plasmana stroja (finalnog proizvoda) na trite nije rijedak primjer zadruge u Europi. Nabavno-potroake zadruge, stambene, tedno-kreditne ili javno komunalne sve su ei

36

primjeri kojima ovjek nastoji poboljati uvjete ivota. Pojavljuje se zanimljiv oblik zadrugarstva u kojem radnici u trgovakom drutvu osnuju zadrugu da bi otkupili poduzee od vlasnika, te da nastave upravljati poduzeem kao zadruga. Mogu li se zadruge udruivati Dvije ili vie zadruga moe se udruiti i osnovati zadruni savez, koji je pravna osoba i upisuje se u sudski registar. Ugovorom o osnivanju zadrunog saveza odreuje se naziv, sjedite, djelatnost i ustroj zadrunog saveza. Zadruni savezi pruaju strunu i drugu pomo pri promicanju poslovanja lanicama koje ostvaruju gospodarske, poslovne ili druge interese u okviru saveza. S poetka ove godine zadruge se obvezno udruuju umjesto u Hrvatsku gospodarsku komoru u Hrvatski savez zadruga, kao krovnu organizaciju zadrunog sustava. Hrvatski savez zadruga samostalno je struno-poslovna organizacija zadruga i zadrunih saveza koji se osniva radi promicanja, usklaivanja i zastupanja zajednikih interesa zadrugara, zadruga i zadrunih saveza. On zastupa interese zadruga i zadrunih saveza pred dravnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Zato osnovati zadrugu Jeftinije je osnivanje, ali i poslovanje, jer se npr. veinu marketinkih, raunovodstvenih i drugih administrativno-tehnikih ili istraivakih funkcija moe prenijeti na zadrugu. Zadrugom se upravlja zajedno sa svim ostalim zadrugarima, podrava se razvoj vlastitog poduzetnitva, a zadrugari podravaju i stimuliraju razvoj drugih zadrugara. Mali poduzetnici na tritu nastupaju kao snaan i pouzdan partner, te se tako bre i pod znatno povoljnijim uvjetima ukljuuju u gospodarske tokove. Prednosti osnivanja zadruga ponovo postaju velike u suvremenim svjetskim, u novije vrijeme i hrvatskim uvjetima. Posebno je prikladan nain organiziranja poduzetnika koji imaju komplementarno poslovanje na razini nekoga prostornog podruja. Zadruga je dakle zajedniki kiobran pod kojim mali poduzetnici na tritu nastupaju kao snaan i pouzdan partner i zajedniki ostvaruju ciljeve koje bi samostalno mnogo tee ili nikako ostvarili. Ima li zadruga svoje nedostatke Da, ima, ali samo ukoliko pri osnivanju zadruge nismo dobro regulirali prava i obveze ili ako se ne pridravamo Zakona i pravila zadruge. Nisu li zadruga i udruga vrlo sline? Ne, nisu sline. To je isto kao da smo postavili pitanje slinosti nekog trgovakog drutva i udruge. Zadruge su pravne osobe koje obavljaju gospodarsku aktivnost ili se putem njih ostvaruje neki drugi profesionalni interes. Udruge se ne mogu baviti gospodarskim aktivnostima.

37

3.6. TO PODUZETNIK MORA ZNATI O FINANCIJAMA Mnogi poduzetnici smatraju da je njihova osnovna zadaa ugovaranje novih poslova, paze da imaju novca na svom raunu, da su likvidni, da plaaju PDV i ostale poreze, a svu ostalu brigu o financijskom poslovanju preputaju svojem knjigovoi. Svoje poslovanje ocjenjuju iznosom novca na raunu, ukupnim prihodom, udjelom na tritu, kvalitetom i konkurentnou proizvoda te imaju li dobit ili gubitak. Mnogi poduzetnici nemaju nikada jasnu i tonu sliku o svom poslovanju, ne znaju kako im raunovodstvo moe pomoi u voenju poslovanja i koje odgovore mogu traiti od svojih knjigovoa. Jedino to gledaju to je dnevno izvjee o stanju na raunu. Ako imaju novaca na iro raunu, tada vjeruju da im ide dobro, a ako nemaju tada znaju da im ide loe. Ako nemaju novca, sanjaju o tome da dobiju neki kredit ( uz bilo kakve uvjete ) samo da ponovno pokrenu posao. Nakon nekoliko dobro obavljenih poslova ponu rasti, poveavaju broj zaposlenika, poslovanje im se poinje granati, kupuju opremu, bolje aute, kupuju poslovni prostor i dou u stanje u kojem poslovanje uope ne mogu vie kontrolirati. Situacija ih preraste, izgube se, vie se ne moe upravljati poslovnom politikom na spontan prvobitan nain, trokovi ponu prelaziti prihode, a da to i ne zapaze. Najednom postanu nelikvidni, vie ne mogu plaati raune za materijal i poetak posla, uzimaju nepovoljne kredite, ne mogu zavravati poslove, zaduuju se i najednom propadnu, a da nisu uope svjesni to im se to dogodilo i zato se to dogodilo. Zato je nuno da poduzetnik ima stalno pod kontrolom svoje financijsko stanje. On ne treba biti financijski specijalist, ali mora znati osnove raunovodstva, mora ve u poetku angairati strunu osobu da mu bude desna ruka u poslovanju. S dobrim raunovodstvom poduzetnik moe ranije uoiti ove probleme i djelovati preventivno. Financijski sustav moe biti uinkovit samo ako se menader koristi informacijama iz financijskih izvjea kao podlogom za planiranje, nadzor i upravljanje poduzeem. Poslovodstvo opskrbljeno odgovarajuom i pravovremenom informacijom bit e u stanju traiti alternative i rjeenja koja e omoguiti poboljanje rezultata poslovanja poduzea. Treba znati da je raunovodstvo - formalizirani sustav obrade poslovnih informacija iji je glavni zadatak da korisnicima osigura pouzdane informacije koje su im potrebne za donoenje odluka. Najvaniji dio raunovodstva je knjigovodstvo. To je posebna vrsta skraenog biljeenja ve nastalih ekonomskih promjena koje se mogu iskazati u novanim iznosima. Obuhvaa po vrijednosti, po koliini i vrstama sva materijalna i financijska sredstva poduzea i njihove izvore, pratei iz dana u dan i njihove promjene i tijek poslovnih procesa i utvrujui za svako obraunsko razdoblje konano stanje sredstava i izvora i svote nas-

38

talih rashoda i ostvarenih prihoda poslovnih procesa. Knjigovodstvo ima svoju temeljnu jednadbu : PRIHODI - RASHODI = DOBIT ( ili GUBITAK ) IMOVINA - OBVEZE = KAPITAL Oinstvo suvremenoga dvojnoga knjigovodstva, odnosno raunovodstva, dijele fra Luca Di Borgo Pacioli, koji je knjigu Dvojno knjigovodstvo tiskao prvi put u Veneciji 1494, i dubrovaki Hrvat Benko Kotruli, koji je 1458. napisao knjigu Della mercatura et del mercante perfetto, koja je objavljena u Veneciji (1573). Uspjean poduzetnik ostvaruje tri cilja u svom poslovanju : -ostvarenje profita -nadzor nad financijskim stanjem poduzea -spreavanje nelikvidnosti i insolventnosti Da bi te ciljeve ostvario, menader iz standardiziranih i po Zakonu propisanih financijskih izvjea mora dobiti odgovore na pitanja : -stvara li poslovanje profit i koji dio djelatnosti stvara profit ? -koliki su trokovi poslovanja i kako ih optimirati ? -koja je optimalna visina zaliha i koeficijent obrtaja ? -kakva je dinamika otplate kreditnih obveza ? -koja trita donose dobit? -kakva su porezna optereenja i koja je alternativa ? -treba li zadrati dobit ili ii u investicije ? Osnovna financijska izvjea su Raun dobiti i gubitka, Bilanca i Novani tijek. Ona odraavaju razliite aspekte poslovanja poduzea, meusobno su zavisna i nadopunjuju se. Raun dobiti i gubitka daje pregled prihoda, rashoda u odreenom razdoblju (poslovnoj godini, polugodinjem razdoblju ili mjeseno) i odraava uspjenost poslovanja u tom razdoblju. Bilanca odraava ekonomski i financijski poloaj poduzea na odreeni dan, pregledom imovine poduzea (aktiva-sredstava) te izvora sredstava iz kojih se financira imovina ( pasiva- kapital i obveze). Novani tijek je dokument koji prikazuje priljev i odljev novca u odreenom razdoblju. Iz financijskih izvjea analizom se dolazi do pokazatelja uspjenosti poslovanja - profitabilnosti, financijske stabilnosti, likvidnosti, solventnosti te o stopi prinosa na uloeni kapital, te vrijednosti i strukturi imovine i obveza. Poduzetnik i menader treba razumjeti financijsku stranu svog poslovanja i treba to vie suraivati sa svojim raunovodstvenim strunjacima, da to vie razumije njihova izvjea i da ih to vie ukljuuje u donoenje poslovnih odluka.

39

3.7. LICENCIJA KAO ALTERNATIVA Nositelj patenta, modela ili uzorka, odnosno iga, moe pod odreenim zakonskim uvjetima prenijeti svoja prava sporazumom ili ugovorom na drugog i to u cijelosti ili djelomino, a prava iz prijave moe jednako prenijeti i prijavitelj. Ugovorno ustupanje prava upotrebe patenta, industrijskog oblija, odnosno iga moe se provesti ugovorom o licenciji, za to je potrebna suglasnost svih prijavitelja, odnosno nositelja prava (ako je taj status priznat vie nego jednoj osobi). Iznimka je kolektivni ig, koji ne moe biti predmet licencije. Pravo upotrebljavanja iga moe se ustupiti samo pod uvjetom da se istovremeno ustupi i tehnologija (radi osiguravanja iste kvalitete) ili pod uvjetom da stjecatelj licencije ve takvom tehnologijom raspolae. Ako se nositelj patenta, sam ili preko drugog, ne koristi ili nedovoljno koristi patentom zatienim izumom u Republici Hrvatskoj, pravo upotrebe izuma moe se dati drugoj osobi uz obvezu plaanja naknade nositelju patenta (prisilna licencija). O zahtjevu za davanje prisilne licencije odluuje Zavod, na temelju miljenja Savjeta Zavoda, ali se takav zahtjev ne moe podnijeti prije protoka roka od 4 godine od dana podnoenja prijave patenta, odnosno prije protoka roka od 3 godine od dana priznanja patenta (ako ovaj rok istie ranije). Iznimno prije isteka tog roka moe se uz odreene uvjete izdati slubena licencija zainteresiranom poduzeu ako se ustanovi da se nositelj patenta njime koristi za postizanje neopravdano visokih cijena na hrvatskom tritu ili ako je koritenje patentom zatienog izuma od opeg ili posebnog interesa.

40

4. PRVA POMO4.1. S KIM SE POSAVJETOVATI Vie puta vam je bila potrebna pravodobna informacija u pravom trenutku i na pravom mjestu, a niste znali na koja vrata treba pokucati. U fazi ostvarenja ideje onih poduzetnika koji zapoinju svoj poduzetniki pothvat kao i onih koji su u fazi rasta i razvoja svoje poduzetnike zamisli, esto se postavlja pitanje: - to dalje? Neinformiranost ili nedovoljna pripremljenost poduzetnika moe biti kobna za njegovo poslovanje, imovinu i obitelj. Mnogo pripremnog posla moete sami uiniti, ali u nekim sluajevima trebat e vam pomo strunjaka. Poduzetnicima treba pomo u ostvarivanju njihove poslovne zamisli. Za koritenje usluga konzultanata poduzetnici mogu dobiti financijsku potporu u obliku bespovratnih sredstava ako se koriste: potporama iz programa Hrvatske garancijske agencije samo za one poduzetnike koji koriste kredit uz garanciju HGA ( Ilica 49 Zagreb, tel. 48 46 622; faks: 4846612; web: www.hga.hr )

41

CEI BAS programom za usluge poslovnog savjetovanja za razliite djelatnosti s podruja konzultantskih usluga i poduzea s 15 - 500 zaposlenika u privatnom vlasnitvu ( Drakovieva 34/I Zagreb, tel. 48 17 236; faks: 4817 241; web: www.ceinet.org ) potpore iz Programa komercijalizacije inovacija Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetnitvo za zatitu industrijskog vlasnitva u zemlji i inozemstvu, ispitivanje, ocjenu izvodljivosti inovacije i izradu tehnike dokumentacije za izradu prototipa, izrada i ispitivanje prototipa, i izlaganje inovacije na sajmovima (Ksaver 200, tel. 4698 300; faks: 4698 342; web: www.momsp.hr) Ne zaboravite: sve dokumente koje pripremate (poslovni plan, investicijski projekt, financijski tijek projekta ili neto drugo) radite prije svega za sebe, kako biste bili upoznati sa svim pojedinostima u svakoj fazi svoga poduzetnikog pothvata poeljno je savjetovati se s nekom nepristranom osobom kako bi se uvidjelo da li za to to ste zamislili postoji trite - obratite se centrima za poduzetnitvo svoje upanije obratite se svojoj upaniji/Gradu ( Uredu za gospodarstvo/ Upravnom odjelu za gospodarstvo) radi dobivanja potanjih informacija o ukupnim poticajnim mjerama koje prua Vlada RH Iskoristite mogunosti to ih pruaju: savezi inovatora i druga udruenja uredi/odjeli opina, gradova, te upanija gospodarska i obrtnika komora odjeli unutar pojedinih ministarstava zavod za zapoljavanje i njihove podrune slube agencije, banke, instituti, fakulteti Popis vanijih adresa pronai ete u adresaru.

42

5. ZATITA INTELEKTUALNOG VLASNITVA5.1.INTELEKTUALNO VLASNITVO Intelektualno vlasnitvo skupni je naziv za vlasnitvo nad rezultatima ovjekova stvaralakog uma, to se odnosi na izume, literarna i umjetnika djela, kao i razliite znakove razlikovanja, tj. dizajn proizvoda i nazive koji slue za komercijalne svrhe. Iako se odnosi na nematerijalno vlasnitvo, intelektualno vlasnitvo daje pravo nositelju autorskog prava ili patenta, iga, industrijskog oblija i drugog da raspolae tim pravom kao materijalnim vlasnitvom i da tako ostvari korist od svoga intelektualnog rada i ulaganja. Drava upravnim aktom priznaje iskljuivo pravo (neku vrstu monopola) na uporabu i raspolaganje tvorevinama intelektualnog stvaralatva zatienim posebnim zakonima za svaki oblik industrijskog vlasnitva, odnosno regulira autorska i srodna prava posebnim Zakonom. Znaaj intelektualnog vlasnitva u svjetskim razmjerima obiljeava se 26. travnja Svjetskim danom intelektualnog vlasnitva, na datum kad je 1970. god. stupila na snagu meunarodna Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO) kao specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda sa sjeditem u enevi (vicarska). Prvi put Svjetski dan intelektualnog vlasni-

43

tva obiljeen je 2001. godine uz poruku (slogan) Svoju budunost kreiramo danas, a 2001. godine uz slogan Potaknimo kreativnost. Danas imamo tradicionalnu podjelu na: Industrijsko vlasnitvo Autorsko i njemu srodna prava

5.2. INDUSTRIJSKO VLASNITVO Industrijsko vlasnitvo je tradicionalni naziv za intelektualno vlasnitvo iji se predmet zatite moe primijeniti u industriji kao jedan od sljedeih oblika: Patenti igovi (robni i usluni) - za izume - za znakove razlikovanja roba i usluga Industrijsko oblije (modeli i uzorci) - za vanjski oblik proizvoda (dizajn) Zemljopisne oznake podrijetla - za nazive prema mjestu podrijetla proizvoda i usluga Planovi rasporeda integriranih sklopova - za topografiju poluvodia Izraz industrijsko vlasnitvo (koji proiruje pojam vlasnitva na intelektualne, dakle nematerijalne tvorevine s primjenom u industriji) ima svoj povijesni korijen jo iz 1791. godine u tekstu prvoga francuskoga (i europskog) patentnog zakona. Jo ranije, u srednjem vijeku, pojedinci su od vladara dobivali posebne povlastice, na temelju kojih su stekli izvanredno pravo na koritenje svog izuma ili na obavljanje nove obrtnike djelatnosti tijekom odreenog razdoblja. Nakon to su strani izlagai odbili sudjelovati na Meunarodnoj izlobi izuma u Beu 1873. god. zbog straha da e njihove zamisli biti ukradene i komercijalno iskoritavane u drugim zemljama, postala je evidentna potreba za meunarodnom zatitom intelektualnog vlasnitva. Zato je 1884. god. stupila na snagu poznata Parika Konvencija za zatitu industrijskog vlasnitva tada sa 14 zemalja lanica. U novije vrijeme smatra se da industrijskom vlasnitvu pripada i know how, tj. znanje i iskustvo i to ne samo u tehnikom smislu, koje nije zatieno iskljuivim pravom jer jedino onaj koji njime raspolae odreuje tajnost i ustupanje drugima. Tehniko unapreenje nije mogue zatititi nekim od navedenih oblika zatite industrijskog vlasnitva (npr. patentom ili industrijskim oblijem), jer se radi o primjeni poznatih, a ne novih tehnikih rjeenja, a o zatiti priznatog prava dalje treba se brinuti nositelj tog prava. Autor tehnikog unapreenja i industrijsko poduzee za koje je unapreenje stvoreno trebaju u meusobnom ugovoru regulira-

44

ti meusobne odnose koji definiraju prava na primjenu i obvezu naknade autoru tehnikog unapreenja.

5.3. AUTORSKO PRAVO I NJEMU SRODNA PRAVA Autorsko pravo obuhvaa prava dana stvarateljima knjievnih, znanstvenih, umjetnikih djela kao i djela s drugih podruja stvaralatva. Izvorni stvaratelji ili autori djela zatienih autorskim pravom i njihovi nasljednici imaju odreena temeljna prava: iskljuivo pravo koritenja ili odobravanja drugim osobama da se njima slue pod ugovorenim uvjetima. Time stjeu ekonomska prava na ostvarivanje dobiti od publiciranja svojega autorskog djela, ali i moralna prava da budu navedeni kao autori kad se njihovo djelo citira u sklopu publikacije djela drugih autora. Autorsko i njemu srodno pravo je naziv za intelektualno vlasnitvo iji se predmet zatite moe primijeniti kao jedan od sljedeih oblika: AUTORSKO PRAVO koje se odnosi na intelektualne tvorevine kao to su osobito: Knjievna djela (pisana i govorna) i raunalni programi Fonograme Glazbena djela Emitiranja radija i televizije Dramska i dramsko-glazbena djela Koreografska djela i sl. Djela likovnih umjetnosti s podruja slikarstva, kiparstva i arhitekture Djela primijenjenih umjetnosti Fotografska djela Kinematografska djela Arhitektonska djela, planovi i skice Prijevodi i druge prerade djela Zbirke djela NJEMU SRODNA PRAVA koja se odnose na: Izvedbe umjetnika izvoaa

45

5.4. ZATO ZATITITI INOVACIJU Zatitom inovacije nekim od oblika industrijskog vlasnitva, koja moe uslijediti samo nakon provedenoga propisanog postupka prijavljivanja i ispitivanja uvjeta za zatitu pri nadlenoj dravnoj instituciji za intelektualno vlasnitvo, vlasnik dobiva iskljuivo pravo (monopol) koritenja i raspolaganja industrijskim vlasnitvom koje je teritorijalno i vremenski ogranieno, uz uvjet da se prava odravaju plaanjem pristojbi. To istovremeno omoguava nositelju prava da sprijei druge zainteresirane da se bez doputenja koriste zatienom inovacijom, koji bi u tom sluaju poinili djelo kanjivo po Zakonu. Zatita inovacije takoer omoguava legalno stjecanje razliitih prednosti pred konkurencijom na tritu.

5.5. KAKO ZATITITI INOVACIJU Inovacija se zatiuje: a) poslovnom tajnom (ne registrira se poput drugih oblika intelektualnog vlasnitva) b) oblikom industrijskog vlasnitva (vrijedi u zemlji za koju je dodijeljeno). Prema posebnim zakonima za svaki oblik industrijskog vlasnitva u Republici Hrvatskoj potrebno je podnijeti zahtjev za priznanje u Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo c) oblikom autorskog ili njemu srodnog prava (zatita se stjee po Zakonu o autorskim pravima samim nastankom autorskog djela, a u eventualnom sudskom sporu potrebno je dokazati autorstvo, zbog ega je poeljno imati deponirani zapis djela u autorskoj agenciji ili slino)

5.6. ZAPRIMANJE ZAHTJEVA I DONOENJE ODLUKA O ZATITI Zaprimanje zahtjeva za zatitu, ispitivanje uvjeta i donoenje odluka o dodjeli prava na neki od oblika industrijskog vlasnitva (patent, ig, industrijsko oblije/dizajn...) u Republici Hrvatskoj u iskljuivoj je nadlenosti Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo. U nadlenosti Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo je takoer zaprimanje zahtjeva za zatitu izuma podnoenjem meunarodne patentne prijave prema Meunarodnom sporazumu o suradnji na podruju patenata (PCT). Meutim, Zavod nije nadlean za daljnji postupak ispitivanja u meunarodnoj fazi, ve samo za njegovo prosljeivanje.

46

5.7. POSLOVNA TAJNA to je poslovna tajna? Poslovna tajna je informacija ili podatak koji je kao poslovna tajna odreen zakonom, drugim propisom ili opim aktom trgovakog drutva, uprave ili pravne osobe, a moe predstavljati proizvoaku tajnu, rezultat istraivanja ili proizvodnog rada, tako da bi zbog njenog priopavanja neovlatenoj osobi mogle nastati tetne posljedice za gospodarske interese. Poslovna tajna je informacija koja je tajna ili nije opepoznata, npr. u vanim industrijama, i zato svome vlasniku daje prednost pred konkurencijom. Zatita poslovnom tajnom postoji sve dok vlasnik tu informaciju dri u tajnosti ili ju skriva i dok ju drugi ne mogu dobiti neovisno i na zakonit nain. Osoba koja neovlateno prikuplja ili uini pristupanom javnosti informacije koje predstavljaju poslovnu tajnu smatra se poiniteljem krivinog djela. Ako je neka informacija, za koju se tvrdi da predstavlja poslovnu tajnu, dostupna pomou bilo kojeg legitimnog sredstva i na taj je nain pribavljena, onda ta informacija vie nije tajna i moe postati nepodobna za zatitu. Meutim, ako je vlasnik informacije poduzeo razumne korake za njenu zatitu, ali je ona ipak javno otkrivena, sudovi u mnogim zemljama jo i tada mogu osigurati zatitu. Takvi razumni koraci koje treba poduzeti mogu biti npr. da osobe koje se s tom informacijom susreu kao sudionici uobiajenih poslovnih pothvata potpiu sporazume o tajnosti i neotkrivanju. Primjeri poslovnih tajni obuhvaaju formule, uzorke, metode, programe, tehnike procese ili popise informacija koje jednom poslu stvaraju prednost pred konkurentima. Vlasnik poslovne tajne moe dobiti odtetu za tete koje su proizale iz nedoputenog otkrivanja ili upotrebe njegove poslovne tajne od strane drugih osoba. Know-how, tj. znanje i iskustvo u tehnikom i u irem smislu, koje se takoer moe smatrati industrijskim vlasnitvom, obuhvaa i poslovnu tajnu, ali nije zatieno iskljuivim pravom, te predstavlja tajnu informaciju koju imalac moe ustupiti drugima pod odreenim uvjetima i primjenjuje se esto u privrednom poslovanju.

5.8. TEHNIKO UNAPREENJE to je tehniko unapreenje Tehnikim unapreenjem smatra se svaka racionalizacija rada koja nastaje primjenom poznatih tehnikih sredstava i tehnolokih postupaka u svim fazama procesa rada, ako se njime postie: poveanje dohotka poduzea, poveanje proizvodnosti rada, poboljanje kvalitete proizvoda, uteda materijala, uteda energije, b