Upload
others
View
13
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Vlasništvo
Suvlasništvo
Zajedničko vlasništvo
Etažno vlasništvo
reljić nada mag.oec zaštita vlasništva
Posjednik� Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari
� Posjednik može biti
- Podsjednik prava je prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava),
- Posjednik stvari
� Posjednik stvari može biti
-neposredni je posjednik -Tko svoju faktičnu vlast izvršava -neposredni je posjednik -Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili preko nekog pomočnika
- posredni posjenik - Kad netko stvar posjeduje u odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezankao plodouživatelj, založni vjerovnik zakupoprimac, čuvar i sl
� Stoji li posredni posjednik u takvu odnosu, prema nekomu trećemu i taj je posredni posjednik
� Suposjednici -kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba
Posjednik� Posjednik može biti
Samostalni posjednik je onaj tko stvar posjeduje kao da je
njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava
� Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.
� Svatko može valjano postupati kao da je samostalni posjednik
pokretne stvari ujedno i njezin vlasnik, osim ako zna ili je
morao znati da nije tako.morao znati da nije tako.
Nesamostalni posjednik tko stvar posjeduje priznajuću višu
vlast posrednog posjednika
Pomoćnik u posjedovanju
� Posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede
neke stvari.
� Ako izvršava tuđu faktičnu vlast nad nekom stvari kao napr.
uposlenik , pokoravajući se tuđim nalozima ona nema posjed
toga, ona je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju.
Stjecanje posjeda
� izvedeno stjecanje posjeda kad je stjecatelju
faktičnu vlast prenesena .
� izvorno stjecanje posjeda kad stjecatelj sam
uspostavi svoju faktičnu vlast jednostranim činomuspostavi svoju faktičnu vlast jednostranim činom
� stjecanje nasljeđivanjem
Predaja -općenitoPosjed se prenosi predajom same stvari
� predaja je izvršena čim se stjecatelju s voljom prenositelja
omogući izvršavati vlast nad stvari.
� Kad pri prenosu primatelj nije prisutan, predaja je izvršena kad
stvar primi ovlašteni zastupnik
� Kad su prijevozniku ili skladištaru dani vrijedn papiri predaja
stvari je izvršena po tim papirim stvari je izvršena po tim papirim
Predaja očitovanjem volje
� Predaja očitovanjem volje je izvršena kada prenositelj izjavi
volju da stvar preda stjecatelju koji je već od prije u položaju da
izvršava svoju vlast glede stvari.Ili kad se stjecatelju dade
pravo da mu preda tu stvar
Predaja posjeda učinjena samim očitovanjem volje da se posjed
predaje stjecatelju djelovat će prema trećima samo ako su o
tome obaviješteni, ili im je to inače poznato.
�
izvorno stjecanje posjeda prava� Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano ili po
sporazumu s posjednikom druge nekretnine učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.
� Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano ili po � Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano ili po sporazumu s posjednikom druge nekretnine zabraniposjedniku druge nekretnine činiti na toj nekretnini nešto što bi taj inače mogao činiti, pa to taj zbog toga propusti učiniti, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti da se to propušta činiti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.
izvorno stjecanje posjeda prava
� U slučajevima izvornog stjecanja posjeda ,uzima se da je
posjed prava stvarne služnosti predan stjecatelju.
� onaj tko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stječe
samim time i posjed prava stvarne služnosti koja postoji
u njezinu korist.
� Posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist
određene nekretnine kao povlasne zajedno s posjedom
te povlasne nekretnine prelazi na stjecatelja kad
nekretnine bude predana drugome u posjed
Nasljeđivanje posjeda� posjedi stvari i prava prelaze na nasljednika zbog
ostaviteljeve smrti onakvi kakvi bili u času smrti
ostavitelja.
� dva ili više sunasljednika, postaju suposjednici
nasljeđenog posjeda osim ako je oporukom ili
odlukom ostavinskoga suda pravo posjeda odlukom ostavinskoga suda pravo posjeda
povjereno nekome drugome.
� Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegove nasljednike
ne dira se u ostale posjede iste stvari
KAKVOĆA POSJEDA � Po kakvoći posjed treba biti zakonit istinit i pošten
Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj
toga posjedovanja
Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili
prijevarom, ni zlouporabom
Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti
je imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na
posjed, poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo
na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim
ako se dokaže suprotno. Posjed je nepošten od časa kad je
primio tužbu za spor o pravu na posjed
Posjed postaje miran kad osobi od koje je posjed pribavljen
silom, ili prijevarom, ili zlouporabom prestane njezino pravo
da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet
trajnost posjeda Načelo trajnosti
Posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede
stvari, ne prekida se , ako je posjednikova faktična vlast
bilo privremeno prestala zbog smetnje drugih bilo privremeno prestala zbog smetnje drugih
posjed traje neprekidno nakon što je stečen a tko tvrdi
da je prestao ili prekinut, treba dokazati da su nastupile
okolnosti zbog kojih je posjed prestao.
Samovlasno smetanje� nitko ga nema pravo samovlasno smetati, čak i ako
smatra da ima jače pravo na posjed.
� Tko posjedniku oduzme posjed ili ga u posjedovanju
uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.
� Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno,
odnosno prijevarom, ne smije samovlasno oduzeti taj odnosno prijevarom, ne smije samovlasno oduzeti taj
posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda.
� Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili
smetanja dopušten zakonom No, samovlasno je ako nije
dopušten zakonom
Pravo na zaštitu posjeda� Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se sudskim putem i
samopomoćju Koga drugi samovlasno smeta u posjedu ima pravo na zaštitu posjeda.
� I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, dok mu posjed ne postane miran.osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, dok mu posjed ne postane miran.
� Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
� Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik putem sredstava prava na zaštitu posjeda ponovno uspostavio
Sudska zaštita posjeda
� Posjednik je ovlašten svoj posjed štititi putem suda,
zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja i
� naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo
prije smetanja izabrani smetnja ubuduće.
Sud pruža ovu zaštitu hitnom postupku bez obzira na
pravni temelj posjeda, pravni temelj posjeda,
� Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se
isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s
prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda
nije bilo samovlasno.
Sudska zaštita posjeda� Zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni
posjednik.
� U slučaju kad neposredni posjednik neće ponovo
preuzeti posjed koji mu je bio oduzet, posredni preuzeti posjed koji mu je bio oduzet, posredni
posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari.
� Posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju
zaštite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je
počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o
tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.
Sudska zaštita posjeda
� Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda
od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih
suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od
dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili
dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
� Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga
suposjeda od smetanja koje je počinio njegov
suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo
nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.
Sudska zaštita posjeda� Posjed koji je s ostavitelja prešao na nasljednike
ovlašten je štititi svaki nasljednik,.
� Kad objektom posjeda upravlja izvršitelj oporuke ili
skrbnik ostavine, tada je osim nasljednika i on ovlašten skrbnik ostavine, tada je osim nasljednika i on ovlašten
tražiti zaštitu posjeda koji je s ostavitelja prešao na
nasljednika, odnosno nasljednike.
� Pravo na posjed može se utvrđivati i ostvarivati pred
sudom, ili drugim nadležnim tijelom vlasti, neovisno o
trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda.
Dopuštena samopomoć � Tko ima pravo zaštite posjeda putem samopomoći ,
može štititi posjed dok to pravo ne prestane po zakonu, a
isto prestaje protekom roka od trideset dana od dana
kad je smetani saznao za čin smetanja najkasnije
godinu dana od dana nastaloga smetanja.
� samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti � samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti
posjednikov pomoćnik u posjedovanju.
� Ako je pravo zaštite putem samopomoći prestalo
uslijed proteka roka pružanjem samopomoći ,
posjednik je zaštitio svoj posjed, ali odgovara za
štetu koju je pritom nanio.
Prestanak posjeda stvari Posjed prestaje
� Posjed stvari je prestao kad je stvar propala
� kad se izgubila, a nema izgleda da će se opet naći,
� kad je posjednik svojom voljom napustio stvar
� kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije � kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije
ostvario zaštitu svoga posjeda.
� kad je stvar stekla u posjed osoba koja neće izvršavati
nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari
Prestanak posjeda prava
� Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava ili se posjednik odrekao svojega posjeda prava.
� Posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dokle god ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi. može izvršavati ako to želi.
� Posjed prava prestaje, kad posjednik poslužne nekretnine prestane činiti što je dotada činio, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda.
� Posjed prava stvarne služnosti prestaje dotadašnjem posjedniku zajedno s prestankom njegova posjeda nekretnine u čiju ga je korist izvršavao.
VLASNIŠTVO� Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari
koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi
� Vlasnik ima, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.
� Opća ograničenja Vlasništvo obvezuje
� vlasnik je dužan pridonositi općem dobru postupati obzirno prema općim i tuđim interesima
� ne smije se služiti svojim pravom s ciljem da drugome šteti ili da ga smeta
� vlasnik nije ovlašten zabraniti tuđi zahvat u svoju stvar i braniti tuđe zahvate poduzete na visini ili dubini gdje on nema interesa da ih isključi
�
Posebna ograničenja kod vlasništva� Vlasnik stvari ne smije izvršavati svoje pravo vlasništva
preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari
postavljene na temelju zakona
� Vlasnik je dužan izvršavati svoje pravo vlasništva ali mu
pripada pravo na naknadu za ograničenja kojima je
podvrgnut. Ako je vlasnik na temelju zakona dužan neštopodvrgnut. Ako je vlasnik na temelju zakona dužan nešto
poduzeti glede vlastite stvari, a njega se na to ne može
prisiliti, općinski organ ovlašten uspostaviti privremeno
upravljanje tom stvarju (sekvestraciju) On može stvari
dati u zakup.zakupnina se može koristiti samo za
održavanje stvari ili ispunjenje obveze zbog koje je
uspostavljeno upravljanje stvarju. Vlasnik ima pravo na
vraćanje posjeda stvari, kad isplati uložena sredstva ili
ispuni obvezu zbog koje je isto uspostavljeno
Prava vlasnika� - da posjeduje stvar
� -da se koristi njome
� -da bere plodove
-da stvar otuđi, proda, razmjeni,pokloni� -da stvar otuđi, proda, razmjeni,pokloni
� Da zaštiti svoje vlasništvo
- Putem suda
- samozaštitom
Suvlasništvo � Ako više osoba ima neku stvar i svakoj pripada dio
toga prava vlasništva one su suvlasnici
� Sadržajno jednaki dijelovi predstavljaju idealni dio suvlasništva
� suvlasnik na svom idealnom dijelu ima prava vlasnika
� koristiti čitavu stvar, ukoliko time ne smeta druge suvlasnike
� Svaki suvlasnik može svojim dijelom raspolagati kao � Svaki suvlasnik može svojim dijelom raspolagati kao vlasnik
� U odnosu na druge suvlasnike ima pravo
- podjele plodova
- Pravo na upravljanje
- Pravo na podjelu stvari i razvrgnuće suvlasništva
- Da osnuje vlasništvo određenoga posebnoga dijela,
- Izvršavati sve ovlasti bez suglasnosti ostalih suvlasnika
Zajedničko vlasništvo� Zajedničko vlasništvo je vlasništvo na nepodijeljenoj
stvari dviju ili više osoba pri čemu veličina pojedinačnih
udjela nije određena zajedničko vlasništvu može se
uspostaviti samo na temelju zakona
� U sumnji sudjeluju li osobe u suvlasništvu il zajedničkom
vlasništvu neke stvari, smatra se da je to suvlasništvo.
� Kad je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više zajedničara, � Kad je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više zajedničara,
nema utjecaja na to činjenica ako je u ZK prikazana kao
vlasništvo samo nekoga od njih
� Zajedničar može svoj udio u zajedničkom vlasništvu
prenijeti u cijelosti ili dio samo na drugoga zajedničara
iste stvari Udio zajedničara ima u zajedničkom vl.prelazi
na njegove nasljednike Odgovornost osobe za dugove
obuhvaća i odgovornost udjelom u zajedničkom vlasništvu.
Izvršavanje zajedničkoga vlasništva� Zajedničar je ovlašten izvršavati sve vlasničke ovlasti
glede zajedničke stvari
� Plodovi zajedničke stvari pripadaju zajedničarima
� Troškove koji se odnose na zajedničku stvar snose � Troškove koji se odnose na zajedničku stvar snose
zajedničari solidarno.
� Svaki je zajedničar ovlašten zahtijevati da se zajedničko
pravo vlasništva nekretnina upiše u zemljišne knjige u
korist svih zajedničara kao njihovo zajedničko vlasništvo
upravljanje raspolaganja i zaštita Upravljanje zajedničkom stvari
- Svaki zajednički vlasnik ima pravo sudjelovati s ostalima
u odlučivanju o svemu što se tiče stvari u suvlasništvu
� Odluke donose sporazumno
Raspolaganja zajedničkom stvari
- Zajedničkim stvarima zajedničari raspolažu zajednički; - Zajedničkim stvarima zajedničari raspolažu zajednički;
- treća će osoba moći raspolagati zaj.stvarima, na temelju
pravnoga posla a na pokretnoj stvari, ako ju je pribavila
naplatnim poslom
Zaštita - svaki zajedničar ima pravo zaštiti zajedničku stvar
kao da je vlasnik
pravo na diobu� Svaki zajedničar ima pravo na diobu stvari koja je moguća, to
pravo ne zastarijeva.
� Svaki je zajedničar ovlašten zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli Određivanjem njegova suvlasničkoga dijela, postaje on suvlasnik
� Veličina suvlasničkoga dijela određuje se sporazumom svih zajedničara, ili odlučuje sud
� Kad zakonske odredbe zabranjuju diobu zajedničke stvari, ta se zabrana odnos isključivo na fizičku diobu
� Kad zakonske odredbe zabranjuju diobu zajedničke stvari, ta se zabrana odnos isključivo na fizičku diobu
Tuđa prava na diobu
� Pravo zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli određivanjem koliki suvlasnički dio pripada određenom zajedničaru na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu imaju:
- vjerovnici glede udjela njihova dužnika,
- nasljednici glede ostaviteljeva udjela
- svatko, ako za to ima pravni interes
Etažno vlasništvo� Etažno vl. je vlasništvo posebnog dijela zgrade koji je samostalna
uporabna cjelina
� etažno vlasništvo nekretnine može proizaći i biti uspostavljeno samo na
suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara
odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela prema korisnoj
vrijednosti svih stanova
� Osim stana u etažno vlasništvo su uključene i sporedne zajedničke
prostorije, ali samo tako da u suvlasničkom odnosu pripadaju prostorije, ali samo tako da u suvlasničkom odnosu pripadaju
samostalnim uporabnim cjelinama. Etažnom vlasniku pripada
odgovarajući suvlasnički dio zajedničkih dijelova zgrade
� etažno vlasništvo upisuje se u zemljišnu knjigu pod pretpostavkom da
je zgrada izgrađena i da sa zemljištem čini pravno ali i fizičko jedinstvo.
� Etažno vlasništvo se može protezati i na balkone, terase, podrume i
tavanske prostore, pod uvjetom da služe isključivo jednom posebnom
dijelu i ako su jasno razgraničene od ostalih dijelova nekretnine.
� Predmetom etažnog vlasništva ne mogu biti zajednički dijelovi nekretnine
� Vlasnik etažnog dijela ima pravo da izvršava sve vlasničke ovlasti i
dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo,.
posebni dio nekretnine i njegovi pripadci� etažno vlasništvo može biti uspostavljeno glede dijela
suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu,
� Među samostalne prostorije spadaju samostalne prostorije, samostalne garaže i slično.
� Uz stan, etažno vlasništvo može se protezati i na sporedne.dijelove zgradesporedne.dijelove zgrade
� Da bi se etažno vlasništvo moglo protegnuti i na neki sporedan dio , on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe ili iz njezinih zajedničkih dijelova
� Glede sporednih dijelova primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari.
� etažno vlasništvo ne može postojati na zajedničkim dijelovima zgrade
STJECANJE VLASNIŠTVA
Vlasništvo se može steći
• na temelju pravnoga posla,
• odluke suda ili druge nadležne vlasti
• Nasljeđivanjem
• na temelju zakona
Stjecanje vlasništva na temelju pravnoga posla
� Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj
stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega
vlasnika na stjecatelja,.
� ne može se steći preko granice ovlasti otuđitelja
� Pravni posao za stjecanje vlasništva nekretnine treba biti Pravni posao za stjecanje vlasništva nekretnine treba biti
u pisanom obliku.
� Stjecanje temeljem pravnoga posla ne utječe se na
prava trećih koja postoje na toj stvari,
� Vlasništvo nekretnine stječe se upisom vlasništva u
zemljišnoj knjizi
Stjecanje vlasništva na temelju pravnoga poslaStjecanje uknjižbom
uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu podnesen zahtjev za uknjižbu.
Za nekretnine koje nisu upisane u ZK vlasništvo se stječe polaganjem u sud ovjerovljene isprave za uknjižbu
Stjecanje predbilježbom
Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljoknjižno Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba, stjecanje će se predbilježiti,
Predbilježbom vlasništvo će biti stečeno pod uvjetom naknadnoga opravdanja
Bude li predbilježba naknadno opravdana, vlasništvo je stečeno još u trenutku kad je bio sudu podnesen zahtjev za uknjižbu prava
Zaštita povjerenja u zemljišne knjige
Zaštita povjerenja u zemljišne knjige
Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno
odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je
u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige,
ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili dane znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da
je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga
stjecanja zaštitu prema odredbama zakona.
� Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja
posla, nije znao niti imao dovoljno razloga posumnjati u
to da stvar pripada otuđivatelju. Nedostatak dobre vjere
ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije
istraživao izvanknjižno stanje.
Djelovanje povjerenja u istinitost zemljišne knjige
Djelovanje povjerenja u istinitost
� Stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika, ako je, stekne od osobe koja je bila upisana u zemlj. knjige kao vlasnik, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti.
Brisanje upisa može se zahtijevati tužbom za brisanje Brisanje upisa može se zahtijevati tužbom za brisanje
� a ) zbog neistinitosti prednikova upisa u roku od tri g. od kad je bio zatražen upis;
� b) samo ako je u roku za žalbu zatražio zabilježbu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu, podnio tužbu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na temelju njega ishodili daljnje upise u zemlj.knjigu.
Djelovanje povjerenja u potpunost zemlj.knjige
� Stjecatelj koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne
knjige, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne
postoje tuđa prava, ako u tom trenutku prava nisu
bila upisana, niti je iz ZK bilo vidljivo da je zatražen
njihov upis.njihov upis.
� Stjecatelj, ne uživa zaštitu povjerenja u glede onih
prava, tereta i ograničenja koji postoje na temelju
zakona, a ne upisuju se u zemljišnu knjigu.
Višestruko ugovaranje otuđenja� Kad je više osoba sklopilo ugovor radi stjecanja
vlasništva iste nekretnine, vlasništvo stiče ona koja je
prva zatražila upis u zemljišnu knjigu,
� Brisanje upisa vlasništva te osobe i uknjižbu u svoju
korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio
nekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaženekretninu i predao joj u samostalni posjed, ako dokaže
da upisani novi vlasnik nije postupo dobroj vjeri jer
je u trenutku kad je sklopila pravni posao znao da je
drugomu nekretnina već valjano otuđena i predana u
samostalni posjed.
� Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri god
od upisa čije se brisanje zahtijeva.
Stjecanje vlasništvaodlukom suda ili druge vlastiDjelovanje odluke
Odlukom suda ili drugoga tijela stječe se vlasništvo
� Pravo vlasništva stječe se u trenutku pravomoćnosti sudske Odluke
� Stjecanjem prava vlasništva odlukom suda ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na stvari, stvari,
Posebno glede nekretnina
Tko stekne pravo vlasništva nekretnine odlukom suda ili drugog tijela, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.
Vlasništvo nekretnine stečeno odlukom suda ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno odlukom suda ili drugoga tijela nije bilo upisano.
Stjecanje vlasništva nasljeđivanjem
� Nasljednik stječe vlasništvo nasljeđenih stvari u času
otvaranja nasljedstva,
� Nasljednik je ovlašten ishoditi upis svoga prava
vlasništva u zemljišnoj knjizi.
� Stjecanjem prava vlasništva nasljeđivanjem ne prestaju
stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na
odnosnoj stvari, osim onih za koja je to određeno
zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati.
Stjecanje vlasništva na temelju zakonaDjelovanje zakonskih pretpostavaka
Kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.
stjecanjem vlasništva na temelju zakona prestaju sva stjecanjem vlasništva na temelju zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je stjecatelj znao da postoje
� Odnosi prijašnjega vlasnika i osoba čija su prava na odnosnoj stvari prestala zbog stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, prosuđuju se po obveznopravnim pravilima, ako nije što posebno zakonom određeno.
Posebno glede nekretnina
� Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju
zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava
vlasništva u zemljišnoj knjizi.
� Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne � Vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne
može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući
s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao
svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo
stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.
Vlasništvo nekretnina� na području RH Strane fizičke i pravne osobe
mogu stjecati vlasništvo nekretnina na temelju
nasljeđivanja i pod pretpostavkom uzajamnosti država
� Strane osobe mogu stjecati vlasništvo nekretnina na
području RH, ako suglasnost za to dade ministar
pravosuđa
� Suglasnost je upravni akt.
Suglasnost za vlasništvo nekretnina� Ako je za stjecanje prava vlasništva nekretnine potrebna
suglasnost ministra pravosuđa pravni posao kojemu je cilj stjecanje toga prava vlasništva ništetan je bez suglasnosti ministra
� O davanju suglasnosti za stjecanje prava vlasništva odlučuje nadležni ministar na zahtjev strane osobe koja namjerava steći vlasništvoodlučuje nadležni ministar na zahtjev strane osobe koja namjerava steći vlasništvo
� Strana osoba kojoj je uskraćena suglasnost za stjecanje prava vlasništva na nekretnini ne može ponoviti zahtjev za davanje suglasnosti prije nego što protekne pet godina od dana podnošenja zahtjeva koji je odbijen.
Stjecanje vlasništva Trg.Društva
� Trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog
poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenoga vlasništva,
vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti
temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije
bile :
� – društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i � – društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i
raspolaganja tog društvenog poduzeća
– koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva
– čija je vrijednost procijenjena
- koje su vrijednosti iskazane u kapitalu društva.
Raspolaganje nekretninama
u vlasn.jedinica lokalne samouprave� Mogu se otuđiti samo na osnovi javnog natječaja i uz naknadu
utvrđenu po tržišnoj cijeni, osim kad pravo vlasništva stječu R H ,
pravne osobe u vlasništvu R H,ili neka druga jedinica lokalne zajedn
� Zemljište u vlasništvu jed lokalne samoup. tijela nadležna za njihovo
raspolaganje mogu prodati tržišnoj cijeni bez provedbe javnog natječ
� – osobi kojoj je to zemljište treba za formiranje neizgrađene građ.
čestice u skladu s lok.dozvolom ako taj dio ne prelazi 20 % površ. čestice u skladu s lok.dozvolom ako taj dio ne prelazi 20 % površ.
planirane građ.č
� – osobi koja je na zemljištu u svom vlasništvu, bez građevinske
dozvole izgradila građevinu u skladu s planom uređenja, a
nedostaje joj do 20% površine planirane građevne čestice,
Tržišna cijena je vrijednost koja se za neku nekretninu može postići na
tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog
utvrđivanja na području jedinice lokalne samouprave.
� Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga članka ništetni su.
zaštita vlasništvazahtjev za povrat stvari
� Vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje
njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.
� Vlasnikovo pravo ne zastarijeva, � Vlasnikovo pravo ne zastarijeva,
� ovo pravo ne pripada osobi koja je otuđila stvar u
svoje ime, dok ta stvar još nije bila njezina, a poslije ju je
stekla u vlasništvo.
Prava- vlasnička tužba
� Da bi u postupku pred sudom ostvario svoje pravo, vlasnik mora
dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se
nalazi u tuženikovu posjedu.
� Vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama
i ne može zahtijevati stvari kao što su gotov novac ili istovrsne
pomješane stvari ako ne postoje druge okolnosti iz kojih tužitelj ipak
može dokazati svoje pravo vlasništvamože dokazati svoje pravo vlasništva
� Tuženik koji taji pred Sudom da posjeduje stvar, a se dokaže da je
posjeduje, mora već samo zbog toga predati tu stvar tužitelju u
posjed, ali zadržava pravo da stvar natrag zahtijeva vlasničkom
tužbom. Tko tvrdi da posjeduje neku stvar a ne posjeduje je, pa time
vara tužitelja, odgovara za svu štetu koja iz toga proizlazi.
� Tuženik koji je stvar posjedovao a posjed napustio kad mu je
dostavljena tužba, treba je o svome trošku predati stvar tužitelju
ili mu nadoknaditi punu vrijednost stvari
�
Zaštita od uznemiravanja� Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika .vlasnik
može putem suda zahtijevati da uznemiravanje
prestane.
� U postupku pred sudom vlasnik mora dokazati da je
stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava stvar njegovo vlasništvo i ga druga osoba uznemirava
u izvršavanju njegovih ovlasti nad tom stvari
� vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu šteteako je ona
nastala uznemiravanjem.
� Pravo na ima i onaj tko u postupku pred sudom dokaže
pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari
(predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu
vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni
posjednik stvari.