victoria boutenko - zeleno za zdravlje.doc

7/23/2019 victoria boutenko - zeleno za zdravlje.doc

http://slidepdf.com/reader/full/victoria-boutenko-zeleno-za-zdravljedoc 1/132

U potrazi za savršenom prehranom za ljude, Victoria Boutenko standardnu zapadnu prehranu uspoređuje s prehranom divljih čimpanzi. Te životinje imaju izuzetno jak prirodni imunitet na A!", hepatitis #, rak i dru$e smrtonosne %olesti ljudi. &rocjenjujese da čimpanze imaju ' ' , ( ) zajedničkih $ e n a s ljudima, ali njihova prehranadrastično se razlikuje od naše. *ajupadljivija razlika je to što čimpanze jedu znatno više

zeleno$ liš+a od ljudi. Victoria je kreirala niz zelenih kašastih sokova koji svakomeomo$u+uju da konzumira potre%nu količinu zelenja na vrlo ukusan način i tako vidno po%oljša vlastito zdravlje ili se izliječi od niza %olesti.

-asan, jednostavan i majstorski koncept Victorie Boutenko tako je dra$ocjen, takomo+an možemo očekivati da + e m o vidjeti i osjetiti kako +e se svijet zdravlja zatresti dotemelja unutar jedno$ desetlje+a./ T h o m a s #. #havez, homeopat, autor knji$e Bod01lectronics

Victoria, opet si uspjela2 3%ožavam tvoju novu knji$u. !onijet +e zdravlje milijunima,smanjit +e %udu+e rizike od de$enerativnih %olesti za nove $eneracije i odmah +e olakšati

život svima nama. 3%avezno pročitati2 !r. 4uža Bo$danovich, međunarodno priznata predavačica i učiteljica prave prehrane, autorica slavne knji$e The #ure is in the #ause

U 5eleno za zdravlje Victoria nam daje jedinstvenu, a ipak jednostavnu i slasnustrate$iju dizanja naših razina hranjivih tvari. 5eleni kašasti sokovi upravo surevolucionarni2 3vu knji$u preporučila %ih % a š svakom. 3na zadovoljava potre%e onihkoji nastoje prije+i sa standardne američke prehrane na zdraviji životni stil, kao i onihkoji su v e + $odinama 6sirovi62 &h0llis 7inn, za$ovornica sirove prehrane



5eleno za zdravljeVictoria BoutenkoU p o z o r e n j e 8 n 9 o r m a c i j e s a d r ž a n e u ovoj knjizi n i s u m e d i c i n s k isavjeti. V i c t o r i a B o u t e n k o n e p r e p o r u č u j e k u h a n u h r a n u ili s t a n da r d n e m e d i c i n s k e p r a k s e . Autori, i z d a v a č i i:ili distri%uteri n e + e p r e u z

e t i o d $ o v o r n o s t z a % i l o kakve n e $ a t i v n e p o s l j e d i c e n a s t a l e z % o $ prihva+anja n a č i n a života o p i s a n o $ u knjizi.

; n j i $ a je d o s a d p r e v e d e n a i na sljede+e j e z i k e 8 ruski, njemački, p o r t u $ al s k i , 9rancuski, k i n e s k i i mađarski.



"adržaj4iječ a u t o r i c e 5ahvala &red$ovor < U s u d i t e se p r o m a t r a t i 2 = > t o je n e d os t a j a l o u našoj sirovoj p r e h r a n i ? @ ; a k o se h r a n e č i m p a n z e ( 4evolucijazelenih kašastih sokova 5 a š t o je t e š k o voljeti zelenje? 5elenje8 *ova skupinanamirnica C 3%ilje % j e l a n č e v i n a u zelenju D Vlakna8 Earo%na spužva/ ' 5 e l e n

j e za h o m e o s t a z u <F Važnost želučane kiseline << 4 o s e % u r š k a studija <= 5 e le n j e čini tijelo alkalnijim < @ 5 d r a v o tlo vrjednije j e o d zlata < ( 7jekovita svojstvakloro9ila < G u d r o s t %iljaka < V j ež% e za čeljusti < C & r i z n a n j e dr. A n n"vjedočanstva " v j e d o č e n j a s u d i o n i k a 4 o s e % u r š k e studije 4ecepti zazelene kašaste sokove vii iH Hi < C << =< @< @C (< (' C < ' C' DC '@ '' <F <F' <<@<@ <@

Bilješke Bi%lio$ra9ija

<C< <CC



4i9eč $ u t o r i c e

&osveta3vu knji$u posve+ujem dr. Ann Ii$more i dru$ima koji se usuđuju misliti svojom$lavom. !ra$i čitatelju, Ushi+ena sam što ovu knji$u mo$u podijeliti s vama. U

sljede+im po$lavljima razotkrit +u mno $e zapanjuju+e činjenice o zelenju i o%jasnitizašto je ono najnužniji dio ljudske prehrane. 3tkako sam shvatila da jc ključ izvrsno$zdravlja %io pred mojim nosom, počela sam čitati sve knji$e o zelenju do kojih sammo$la do+i. U početku sam samo htjela unaprijediti klasičnu prehranu sirovom hranom. *a svoje iznenađenje, prilikom istraživanja otkrila sam da dodavanje izmiksano$ zelenja %ilo čijoj prehrani dovodi do tako radi kalno$ po%oljšanja zdravlja da to može čaknadmašiti koristi od tipične potpuno sirove prehrane u kojoj je relativno mali udiozelenja. 3sim to$a, pijenje kašastih sokova daleko je izvodljivije od na$lo$ prelaska nais ključivo sirovu hranu. stovremeno, otkrila sam da lju di koji u svoje svakodnevneo%roke uključe izmiksano zelenje sami od se%e počinju jesti više žive hrane. zmiksanizeleni kašasti sokovi jednostavan su i slastan način iskorištavanja ljekovitih svojstava

zele nja. Bez o%zira da li ste ve$etarijanac, ve$an, na sirovojV



viii

5171*3 5A 5&4AVU1

prehrani ili uo%ičajenoj američkoj prehrani, redovno pijenje zelenih kašastih sokova

može znatno popraviti vaše zdravlje. Taj čudotvoran napitak dostupan je sva koj oso%i usvakoj zemlji. &ridružite mi se u otkrivanju razlo$a zašto je zelenje savršena hrana zaljude. *a dam se da su ove in9ormacije i za vas pravo osvježenje, kao što su to %ile meni.Victoria Boutenko

5$%v$l$

om voljenom supru$u $oru, što sam se uvijek mo$la potpuno pouzdati u nje$a u svimsvojim nastojanjima, što je poslušao i sa mnom raspravio %ez %rojne nove koncepte, i nanje$ovoj %eskrajnoj žudnji za istinom. Gojoj k+eri Valji, na njenom lju%aznom strpljenjui predanosti u pojašnjavanju teksta ove knji $e. Gom sinu "er$eju na podršci punoj

oduševljenja i elokventnim kritikama. Gom sinu "tephanu na nje$o vim dra$ocjenimuvidima i inspirativnim tele9onskim pozivima. !r. &aulu Jie%eru i nje$ovoj supruzi "usiena njihovoj aktivnoj pomo+i u or$anizaciji i proved%i 4ose%urške studije. "vimsudionicima 4ose%urške studije na nji hovom vremenu i predanosti. Vanessi *oKitzk0,na njenim %rzim prstima, nepo$rešivoj $ramatici i slat kom smislu za humor. 7auriLamilton, "havvni Lu$$ins i ;endallu 3lsonu #assid0u na du$im satima koje su proveli pripremaju+i ovaj rukopis za o%javlji vanje. 1liza%eth Bechtold, &h0llis 7inn, 399eku3hn%aru, Mrahamu VV. Bo0esu, &enn0 Budinsk0, !anielu i -ud0 "aponNBorson nanjihovoj velikodušnoj 9inancij skoj pomo+i mojim istraživanjima i o%javljivanju ove

G



O

5171*3 5A 5!4AV7-1

knji$e. "vima koji su mi poslali svoju podršku odušev ljenja. Lvala vam. *eka vam

pijenje zelenih kašastih sokova svima pomo$ne.&red$ovor

U preko trideset i pet $odina rada kao psihijatar na Gedicinskom 9akultetu "veučilištaLarvard do %ro sam naučio jednu stvar8 ljudsko se ponašanje vrlo teško mijenja. VictoriaBoutenko sada me uspjela uvjeriti u su protno. -er ta je izvanredna žena razvila strate$ijukoja o%ičnim Amerikancima Ponima koji vole sladoled, odrezak s pom9ritom i pizzuQ pomaže da u svoje živo te unesu zelenu živu hranu na slastan način koji stvara naviku. *išta od ono$a što kaže u svojoj knjizi 5eleno za zdravlje N o sposo%nosti naše$ tijela dao%novi svoje zdravlje ako mu se pruže od$ovaraju+e hranjive tvari N samo po se%i nije

novo. &a ipak, 5eleno za zdravlje prekretničko je djelo zato što je $đa Boutenko shvatilada način da svoje čitatelje potakne da pokrenu svoje prirodne mehanizme za čiš+enjesvojih tijela od kole sterola, masti i toksina N i time poprave svoj 9izički, a zatim imentalni i duhovni život N nije u tome da svoje čitatelje upozorava na potre%u da jeduviše žive %iljne hrane, ne$o u tome da im to olakša i učini u$odnim. 5eleni kašasti sok Nili, točnije, jedna litra zeleno$ kašasto$ soka kojom %ismo, kako nam $đa Boutenko;l



5171*3 5A 5&4AVU1

preporučuje u ovoj knjizi, tre%ali započeti dan N sam je po se%i o$romna injekcijakloro9ila, vitamina, minera la, enzima i antioksidanata u tipičnu američku prehra nu. 7itrazeleno$ kašasto$ soka dnevno također de stimulira konzumiranje denaturirane i masne

hrane. *aime, teško je prejedati se ra9iniranim škro%om i še +erima kad ste puni neko$ odukusnih i ener$etiziraju+ih napitaka $de Boutenko. P&ro%ajte neki od seda mnaest primamljivih recepata za slatke zelene kašaste sokove sa stranice <@.Q A ako vas još jedan izazovan zeleni kašasti sok dočeka u hladnjaku kad se vratite ku+i s posla, večerakoju pripremite i pojedete nakon što $a s užitkom popijete $otovo +e si$urno %iti manja, amožda i zdravija. Trideset dana pijenja zelenih kašastih sokova tako đer +e promijenitinačin kako se osje+ate i što mislite o se%i. To je nemalo posti$nu+e za jednu malu knji$u.Eestitam $đi Boutenko. "avjetujem vam da 5eleno za zdravlje shvatite vrlo oz%iljno.Vjerujem da vam može pomo+i da promijenite svoj život. A. Iilliam Genzin, dr. med.;atedra za psihijatriju Gedicinski 9akultet "veučilišta Larvard Bivši savjetnik pri"vjetskoj zdravstvenoj or$anizaciji PIL3Q

Usudite se p r o m a t r a t i 2/"umnja je majka d o m i š l j a t o s t i NMalileo Malilei

&

romatranje predstavlja temelj svake znanosti. Vi i ja, poput %ilo ko$a na ovom planetu,imamo pravo promatrati i donositi vlastite zaključke, %ili znanstve nici ili ne. *ašaoso%na eksperimentiranja pomažu nam da zadržimo nadzor nad našim životima. *ika kviznanstveni podaci ne mo$u zamijeniti naše oso% no iskustvo. ;ada djetetu kažemo da nedira vatru, to upozore nje ne znači puno dok ono ne pokuša dodirnuti pla men i opeče se."amo kroz promatranje možemo na učiti povezivati posljedice s uzrocima, postati svjesništo možemo očekivati. *a primjer, ako se prejedemo kasno navečer, ne %ismo tre%aliočekivati da +emo se ujutro osje+ati krepko. &rednost svijesti o tome što +e se do$oditiomo$u+ava nam da u našim svakodnev nim životima ostvarujemo željene ciljeve krozsvje sno djelovanje, umjesto da neprekidno slijepo slijedi mo savjete neko$a tko zna %olje/.<



=

5171*3 5A 5&4AVU1

lAucjite se promatrati

@

-a sam odrasla u "ovjetskom "avezu $dje je svat ko %io pod stro$om kontrolomvladaju+ih struktura. 3d najranije$ sam djetinjstva do%ivala stro$e upute o tome što %ihtre%ala raditi, misliti, pa čak i $ovoriti. Bojala sam se ispro%ati %ilo što novo. Geđutim,ima la sam veliku sre+u u životu upoznati %rojne nevjero jatne ljude od kojih sam naučilada se moram usuditi ispro%ati sve što želim. -ednostavno vam moram ispričati oAleHanderu "uvorovu s kojim sam se susrela nekoliko puta i koji je postao moj junak idu$o$odišnje nadahnu+e. AleHan der je potpuno oslijepio i o$lušio u do%i od tri $odine.Usprkos tome, tako je žarko želio proživjeti život u potpunosti da je naučio $ovoriti i

razumjeti što dru $i ljudi $ovore drže+i ih za ruke. 5avršio je srednju školu s visokimocjenama, a nakon to$a je doktorirao na Goskovskom sveučilištu, napisao mno$e %riljantne znanstvene radove o poma$anju slijepoj i $luhoj djeci, o%javio nekoliko knji$ai snimio (FNminutni dokumen tarni 9ilm o svojoj percepciji života. Taj je 9ilm sedamdesetih u Goskvi posti$ao o$romnu $ledanost. 7judi su %ili pod du%okim dojmomAleHanderove iskrenosti i strasti. "je+am se kako du$o nakon završetka 9ilma nitko nijenapustio kinoNdvoranu. -ednostavno smo ostali sjediti, smeteni, uplakani i posramljeniz%o$ naših kukavičkih života i $lupih strahova. AleHander "uvorov, žive+i svoj život u9izičkoj tami i neprekidnoj tišini, sanjao je da posjeti dru$e zemlje. Tako je naučio dvastrana jezika i sam otputovao u nekoliko zemalja. ;ad su $a ljudi pitali zašto je otišao,od$ovorio je da je želio sam vidjeti svijet/. ;ad sretnem nevjerojatna ljudska %i+a kaošto je AleHander, ili čitam o ljudima koji se usuđuju vidjeti

sami/, do%ivam želju da potpunije istražim život oko se%e i saznam dokle mo$u pomicatisvoje $ranice. !ok živimo naše živote, ispro%avaju+i nove stvari i traže+i praveod$ovore, stječemo mno$a vlastita isku stva. *aše znanje postaje detaljno i praktično.3sje+a mo se prilično samopouzdano u %ilo kojim životnim okolnostima, pose%no kadatre%amo donijeti hitne od luke. *asuprot tome, kada je z%irka tuđih uputa sve čimeraspolažemo, naj%olje što možemo učiniti je na dati se i moliti da su autori tih uputa %ilidjelotvorni u prikupljanju svo$a znanja i pošteni u svojim namjera ma. !ru$im riječima,nadamo se da netko dru$i %rine o nama više ne$o što mi %rinemo o se%i. ;ad dopustimoda dru$i promatraju i razmišljaju za nas, na neki način svjesno odlučujemo ostati slijepi i$luhi. &ostajemo prisiljeni pratiti tuđe upute, jednu za dru$om, i o%avljati radnje koje zanas nemaju mno$o smisla. &okoravamo se tuđem autoritetu. &repuštamo dru$ima svojumo+. *aše neotuđivo pravo je da promatramo. ;oristi mo li našu sposo%nost da promatramo, možemo se oslo%oditi iz la%irinta kon9uzija. Vjerujem da su naša oso%nasvjesna zapažanja tisu+u puta važnija od %ilo koje krute znanstvene tvrdnje. 5ašto se u posljednje vrijeme o%javljuje tako mno$o knji$a o prehrani? 3či$ledno, javnost ima %rojna pita nja o zdravlju na koja znanstveno krilo naše svjetske zajednice ne dajezadovoljavaju+e od$ovore. Ve+ina nas potpuno je odvojena od istraživača, i istovremeno,



znanstvenici su odvojeni od o%ičnih ljudi. &itam se za što se to do$odilo, s o%zirom da jeizvorni cilj znanosti do%ro%it ljudi.



(

5171*3 5A 5&4AVU1

Usudite se promatrati

Ve+ina rezultata čiste znanosti o%ičnim je ljudima nedostupna ili si ih ne mo$u priuštiti.!a %ih, primje rice, do%ila izvještaj od dvije ili tri strane za $otovo svaku medicinskustudiju morala sam platiti mno$o novca, ponekad stotine dolara po izvještaju. &rosječanistraživački rad napisan je složenim, znanstvenim jezi kom, što $a čini nerazumljivimljudima koji ne pripa daju toj $rani znanosti. &rimijetila sam da $rane zna nosti postajusve %rojnije, i da se u jeziku koji koriste neprekidno pove+ava %roj stručnih izraza.Tijekom svo$ života raz$ovarala sam s desecima znanstvenika iz raznih krajeva svijeta, inikada nisam srela neko$ znanstvenika koji %i %io u stanju razumjeti i o%jasniti studije iz

svih $rana istovremeno. U stvari, što znan stvenici više tvrde da znaju o nekoj temi, to suskloniji re+i To nije moje područje/ za dru$e. z te sklonosti može se zaključiti da jeznanost sve manje razumljiva prosječnom čovjeku prema znanosti koja je sama se%isvrha. !ok javnost želi %iti upoznata s najnovijim posti$nu+ima, znanstveni svijet je svema nje dostupan za njenu $oru+u znatiželju. n9ormacijski vakuum raste, pose%no na području zdravlja i prehra ne. ;ao zamjenu za te nedostaju+e, a ipak tako potre% nein9ormacije, javnost počinje stvarati vlastitu zna nost. 3na možda nije potpuno točna, ali je razumljiva ve+ini ljudi. 5%o$ to$a smo svjedoci stotina, ako ne i tisu+a knji$a o prehrani čiji su autori prosječni ljudi koji su proveli razne istraživačke studije, ponekad %ez nužno$ predznanja. 3čajnički traže+i od$ovore na svojaN pitanja, ljudi upijaju too%ilje in9ormacija i često postaju još z%unjeniji.

&rimje+ujem da mno$i ljudi pisanoj riječi vjeruju više ne$o iz$ovorenoj. 5%o$ nedostatkavlastito$ pro matranja i sklonosti da usvajaju cijele koncepte kao da su "veto pismo,tra$atelji za zdravljem prihva+aju određeni koncept, često ovisno o tome koju su knji $u prvu pročitali. ;ako se pojavljuje sve više knji$a o prehrani, one jedna dru$oj počinju proturječiti. ;ao rezultat to$a danas je mo$u+e sresti stotine ljudi s pot puno različitimsavjetima o tome što jesti, sa stotinama raznih razlo$a koji se međuso%no po%ijaju. ;adsam počela sa svojim istraživanjima o zelenju, odmah sam %eznadno potonula u oceanin9ormacija. U situaciji u kojoj sam %ila, morala sam prona+i pravi od$ovor ili umrijeti.3sje+ala sam od$ovornost ne samo prema svom supru$u i djeci, koje sam povukla za so %om na prehranu sirovom hranom, ne$o i prema svim onim tisu+ama ljudi u svijetu kojesam nadahnula da usvoje potpuno sirovu prehranu. *a kraju sam odluči la ostaviti sve postrani na nekoliko mjeseci, sjesti i pro čitati što više izvornih istraživačkih radova o prehrani. 3dlučila sam zanemariti sva mišljenja i usredotočiti se samo na izvorne podatke jer ljudsko zaključivanje može $raditi lo$ičke lance misli koji $latko navode či tatelja do potpuno netočnih zaključaka s katastro9al nim rezultatima. P;asnije u knjizi iznijet +u primjere takvih po$rešaka u koje sam sama upala.Q 3tkrila sam da u podacima postojevelike rupe i da svojstva mno$ih važnih namirnica nikada nisu %ila proučena. "hvatilasam da +u, želim li do+i do pravih zaključaka, morati sama pokrenuti %arem neke



pilotstudije. *apokon, moj je život ve+ %io eksperiment u kojem sam ja %ila pokusnikuni+.



5171*3 5A 5&4AVU1

Evrsto vjerujem, danas više ne$o ikad, da je si$ur nije prije+i na sirovu hranu na dva

tjedna i sami vidjeti kako se osje+ate ne$o pročitati deset knji$a i slijedi ti njihove preporuke nemaju+i pojma zašto. &omo+u naših pažljivih promatranja svi mi imamosposo%nost jasno vidjeti rezultate naših djela. !ra$i čitatelju2 *adam se da +u vas ovomknji$om nadahnuti da počnete promatrati koji vam od vaših postupaka pomažu da seosje+ate i iz$ledate najzdra vije, i da kao rezultat to$a stvorite vlastiti oso%ni plan koji +eza vas %iti najdjelotvorniji. "ami ste svoj naj%olji stručnjak.

" t o je n e d o s t a j a l o u našoj sirovoj prehrani

G

oj supru$, naša dva najmlađa djeteta i ja od si ječnja <''(. hranili smo se isključivosirovom hranom, duže od jedanaest $odina. *a tu radikalnu prehranu prešli smo iz potpuno$ očaja, nakon što su nam liječnici rekli da nema iz$leda da se oporavimo odnaših užasnih %olesti.

Goj supru$ $or %io je neprestano %olestan od svo$ rano$ djetinjstva. !o osjetljive do%iod <C $odina ve+ je imao devet operacija. " pro$resivnom hipertireozom i kroničnimreumatoidnim artritisom, u @D. je %io potpuna zdravstvena olupina. 5a kišnih dana moralasam mu zavezivati vezice na cipelama jer se nje$ova artritična kralježnica nije mo$lasaviti. $orov %roj ot kucaja srca u minuti najčeš+e je %io iznad <(F, oči su mu suzile zasunčanih dana, a ruke su mu se tresle. 3sje+ao je neprestan umor i skoro je stalno %io u %o lovima. $orov liječnik za štitnjaču/ rekao mu je da +e umrijeti za manje od dvamjeseca ako ne pristane



D

5171*3 5A 5!4AVU1

>to je nedostajalo u našoj sirovoj prehramV

'

da mu se odstrani štitna žlijezda. *je$ov liječnik za artritis/ rekao mu je da se pripremiza to da +e ostatak svo$ života morati provesti u invalidskim kolicima. Geni sudija$nosticirali istu %olest koja je odnijela mo$ oca aritmiju ili nepravilan rad srca. *o$esu mi %ile neprekidno natečene od edema, imala sam preko <=C kila i stalno sam sede%ljala. #esto %i mi no+u trnula lijeva ruka i %ojala sam se da +u umrijeti i da +e mojadjeca ostati siročad. "je+am se da sam uvijek %ila umorna i depresivna. *aša k+i Val0arođena je s astmom i aler$ijama, če sto je po čitave no+i jako kašljala. *ašem sinu"er$eiju dija$nosticiran je juvenilni dija%etes tipa <. -edno$a dana, nakon što sam cijele

no+i plakala, od lučila sam da moramo poduzeti dru$ačije mjere želimo li do%iti dru$ačijerezultate. Tada smo počeli ispro%ava ti razne o%like liječenja i na kraju smo došli do idejeda prijeđemo na sirovu hranu. U to vrijeme nismo znali ništa o pripremanju raskošnihsirovih jela, pa čak ni da možemo sušiti lanene krekere. Usprkos tome, traj no isključivši pe+nicu i prestavši kuhati, uspjeli smo izliječiti sve naše neizlječive, po život opasne %olesti. *aše se zdravlje popravljalo tako %rzo da smo za tri i pol mjeseca svo četverotrčali utrku Bolder Boulder <F; s (F.FFF dru$ih natjecatelja. Eak se i "er$eijev še+er ukrvi sta%ilizirao zahva ljuju+i nje$ovoj novoj prehrani i redovitom jo$$in$u. 3tkad smo počeli jesti sirovu hranu, nikada više nije imao nikakve simptome dija%etesa. Uvelikesmo se iznenadili ne samo %rzinom kojom se naše zdrav lje vratilo u normalno stanje,ne$o i time koliko smo zdraviji ne$o što smo ikada prije %ili. &riču o našem

čudesnom izlječenju detaljno smo iznijeli u našoj knji zi 4aK Jamil08 A True "tor0 o9AKakenin$. Geđutim, nakon nekoliko $odina prehrane si rovom hranom, svi smo počeliosje+ati kao da smo sti$li do platoa na kojem je naš proces ozdravljenja stao, pa čak pomalo krenuo unatra$. *akon otprilike sedam $odina na isključivo sirovoj hrani, počelismo s vremena na vrijeme, sve češ+e i češ+e, osje+ati neza dovoljstvo našim tadašnjim pro$ramom prehrane. &o čela sam osje+ati težinu u želucu nakon što %ih pojela skoro %ilokoju vrstu sirove hrane, a pose%no salatu s preljevom. 5%o$ to$a sam počela jesti manjezelenja i više vo+a i orašastih plodova. &očela sam do%ivati na težini. Goj supru$ je počeo intenzivno sijedjeti. Ela novi moje o%itelji %ili su z%unjeni u vezi s prehranom, ičinilo se da se često pitaju8 što da jedemo?/ Bilo je čudnih razdo%lja kad smo osje+ali$lad, ali nam se nije jelo ništa od hrane koja je za nas %ila dozvoljena/ u sklop7i tipičnesirove prehrane8 vo+e, orasi, sjemenke, žitarice ili sušeno vo+e. "alate Ps preljevimaQ %ilesu iz vrsne, ali od njih smo se osje+ali umorno i pospano. 3sje+ali smo se kao u zamci."je+am se kako %i $or $ledao po unutrašnjosti hladnjaka i stalno ponavljao8 !a mi se %ar jede nešto od to$a/. Takva razdo%lja nisu du$o trajala. 5a sve smo okrivljavali prejedanje i uspijevali smo povratiti apetit postom, vjež%anjem ili tako što smo višeradili. U mojoj o%itelji čvrsto vjeruje mo da je sirova hrana jedino rješenje i zato smo seme đuso%no ohra%rivali da ostanemo na sirovoj prehrani %ez o%zira na sve, neprestano



izmišljaju+i nove triko ve. Gno$i od mojih prijatelja pričali su mi o sličnim iskustvimanakon kojih su odustali od prehrane <FF) sirovom hranom i ponovno počeli dodavatikuhanu



<F

5171*3 5A 5&4AVU1

hranu u svoj jelovnik. Goja je o%itelj ostala na sirovoj hrani zahvaljuju+i tome što smo

jedni dru$ima nepre stano pružali podršku. U mom je srcu svakim danom raslo jedno$oru+e pitanje. &itanje je $lasilo8 *edostaje li nešto u našoj prehrani?/ 3dmah %i došaood$ovor8 *e. *išta ne %i mo$lo %iti %olje od sirove prehrane./ pak, koliko $od sitni, počeli su se javljati neželjeni znaci nesavršeno$ zdravlja, kao što su %radavica na ruci ilisijeda kosa, koji su unosili sumnju i pitanja u vezi cjelovitosti prehrane sirovom hranom unjenom tadašnjem o%liku. ;onačno, kad su se moja djeca po čela žaliti na pove+anuosjetljivost zu%a, došla sam do 9aze u kojoj nisam mo$la misliti ni o čemu dru$om osim otoj zdravstvenoj za$onetki. zluđivala sam sve oko se%e svojim neprestanim raspravama otome što %i mo$lo nedostajati. U svojoj revnoj potrazi počela sam prikupljati po datke osvakoj postoje+oj vrsti hrane koju ljudi jedu. ;ao što je moja %aka o%ičavala $ovoriti8Traži i na+i +eš/. *akon %rojnih krivih pokušaja, konačno sam pronašla pravi od$ovor.

&ronašla sam jednu određenu $rupu namirnica koja je ispunjavala "V1 ljudske prehram%ene potre%e N zelenje. Einjenica je da moja o%itelj dotad nije jela dovoljno zelenja.>toviše, nije nam se ni sviđalo. 5nali smo da je zelenje važno, ali nikada i ni$dje nismočuli koliko je točno zelenja potre%no u našoj prehrani. Euli smo samo neodređen savjetda $a jedemo što je više mo$u+e. ;ako %ih saznala koliko ze lenja tre%amo jesti, odlučilasam proučiti prehram%ene navike čimpanza, %udu+i da su one jedan od naj%ližih srodnikaljudskih %i+a.

; a k o se hrane č i m p a n z e

E

impanze su vrlo slične ljudskim %i+ima. 5nanstve nici s nstituta za komunikacijučimpanza i ljudi s #entralno$ sveučilišta u Iashin$tonu PI#UQ smatra ju da %ičimpanze tre%alo kate$orizirati kao ljude.< *akon detaljno$ proučavanja ponašanja tihinteli$en tnih %i+a istraživači I#UNa postali su uvjereni da su čimpanze znatno pametnije ne$o što to ve+ina ljudi mi sli. &rema znanstvenicima s I#UNa, čimpanzeimaju vlastiti jezik i kulturu za koje ljudi nisu ni slutili da %i mo$le imati, vjerojatno zatošto čimpanze ne $ovore. Geđutim, one koriste vlastiti znakovni jezik koji znan stvenici pažljivo proučavaju ve+ duže od tri desetlje+a. straživači s I#UNa priznaju8 *ovidokazi pokazuju da tehnolo$ija i komunikacija zajednice čimpanza za dovoljavajude9iniciju kulture. Također znamo da su spoznajne sposo%nosti čimpanza vrlo sličnenašima, i u intelektualnom i u emocionalnom po$ledu. &o %ilo



V.

5171*3 5A 5&4AVU1

;ako se %rane čimpanze

<@

kojoj razumnoj de9iniciji, čimpanze %i tre%alo kate$o = rizirati kao ljude./ Ve+inamedicinskih istraživačkih instituta slaže se da su čimpanze i ljudi vrlo slični. *ažalost, nateme lju to$a koriste čimpanze za znanstvene eksperimente. "amo po$ledajte sljede+ecitate iz %rojnih medicinskih članaka8 &rocjen-7ije se da moderni ljudi i čimpanze dijele'',() sekvencije !*A, z%o$ če$a su o%je vrste u %li žem srodstvu međuso%no ne$o s %ilo kojom dru$om @ životinjskom vrstom./ #impanze nalikuju na ljude više ne$o %ilokoja dru$a životinja... 7judski mozak vrlo je sličan moz$u čimpanze. Mlavne razlikeizmeđu ljudi i čovjekolikih majmuna nisu anatomske, ne$o u ponašanju.( #impanze

imaju iste krvne $rupe ANBNF kao i ljudi, i koriste se za studije kompati%ilnosti kodtransplanta cije tkiva, za istraživanja hepatitisa i dru$a medicinska istraživanja.*ehumani primati RimajuS kritičnu ulo$u u %io medicinskom istraživanju razumijevanja,tretiranja i prevencije važnih zaraznih %olesti kao što su A!", hepatitis i malarija, tekroničnih de$enerativnih pore me+aja središnje$ živčano$ sustava Pkao što su&arkinsonova i Alzheimerova %olestQ... 1volucijska srodnost nehumanih primata sljudima ne samo što otvara pu tove za istraživanje si$urnosti i djelotvornosti novihlijekova i cjepiva, ne$o o%e+ava i mo$u+nost procjene potencijala novih $enskih terapijaza zarazne i $enet ske %olesti kod ljudi./ *ehumani primati su odlični modeli za prouča vanje ljudske %iolo$ije i ponašanja z%o$ njihove 9ilo$enetske %liskosti s ljudima. *jihovo korištenje u %iN

omedicinskim istraživanjima od presudne je važnosti za napredak u medicinskojznanosti... Ruključuju+iS otkri+e 4h 9aktora i razvoj cjepiva protiv virusa dječje paralize... *jihovo korištenje proširilo se na doslovno sva područja medicine./ C &itam se, ako sučimpanze i ljudi zaista u tako %liskom srodstvu, i ako je proučavanje te %liskosti od tako presudne važnosti za naše zdravlje, zašto mi ljudi ne %ismo primjenjivali naše studije i nado%ro i na zlo? ;ako je mo$u+e da zaražavamo čimpanze naj$orim ljudskim %olestima,ali ne učimo od njih? Umjesto da uništavamo njihovo zdravlje, zašto ne %ismo popravilisvoje? 5ašto ne %ismo %arem pro%a li ono što one jedu? 3tišla sam na internet i potrošila@FF dolara na knji$e i !V!Nove o čimpanzama, njihovoj prehrani i



<(

5171*3 5A 5!4AV7-1


<

načinu života. &oslala sam pismo sa svojim pitanjima "veučilištu -ane Moodall.3tputovala sam u tri velika zoološka vrta koji drže čimpanze i raz$ovarala s mno $imljudima koji ih svakodnevno hrane i %rinu se o nji ma. 3tkrila sam 9ascinantnein9ormacije o čimpanza ma koje su potpuno promijenile moje $ledište na njih. !oista meimpresioniralo otkri+e da čimpanze mo$u naučiti koristiti američki znakovni jezik8 &oddvostruko slijepim uvjetima utvrdili smo da čimpanze američkim znakovnim jezikomPA"7Q pre nose in9ormacije ljudskim promatračima. 3ne kori ste znakove za prirodne jezične kate$orije8 npr. &A" za %ilo koje$ psa, #V-1T za %ilo koji cvijet, #&17A za

%ilo koju cipelu, itd. Eimpanze usvajaju i spontano koriste svoje znakove zakomuniciranje s ljudima i me đuso%no o normalnom tijeku do$ađaja koji ih okružu ju.&okazale su sposo%nost izmišljanja novih znakova ili kom%iniranja znakova zameta9oričko označavanje novo$ predmeta, kao na primjer8 rotkvicu su nazva le &7AE1B37 L4A*A, a lu%enicu &1 V31. U dvostruko slijepim uvjetima čimpanze mo$urazumje ti i koristiti nove prijedložne 9raze, razumjeti iz$ovore ne riječi na en$leskom jeziku, prevoditi riječi na svoje izraze u američkom $lasovnom jeziku, pa čak i preno sitisvoje vještine korištenja znakova sljede+oj $enera ciji %ez ljudske intervencije. *jihovo ponašanje u i$ri pokazalo je da se služe maštom na isti način kao ljudi. Također jeutvrđeno da međuso%no vode raz$ovore znakovima kad su same. ;onverzacijskaistraživanja pokazuju da čimpanze započinju i vode raz$ovore na načine koji su poputljudskih. Eimpanze mo$u ispra viti raz$ovor ako dođe do nesporazuma. 3sim to$a,

pričaju same sa so%om pomo+u znakova, a primijetili smo da pričaju znakovima i u snu./D ;ad sam naučila više o čimpanzama postale su jed na od mojih najdražih vrsta."hva+aju+i njihovu inte li$entnu prirodu, du%oko žalim <.FF čimpanza koje provodeživote u malim kavezima medicinskih la%o ratorija u "jedinjenim !ržavama. Usprkossvim znanstvenim istraživanjima ljudsko zdravlje neprestano sla%i. Gno$i nutricionisti povezu ju zdravstvene pro%leme ljudi s nedostatkom hranji vih tvari. 7judi su iz$u%ilisvoj prirodan način hranje nja. 5%o$ to$a sam tako zahvalna što na ovom svijetu postoji još jedna vrsta koja nam je vrlo slična. &ose%no mi je %ilo dra$o kada sam saznala da udolini Mom%e u A9rici živi na tisu+e čimpanza. *ajizvanrednija je činjenica što ve+inačimpanza iz doline Mom%e, Rza razliku od ljudiS nije %ila u dodiru s civilizacijom. To jevelika sre+a za nas ljude2 !aje nam nadu da +emo prona+i od$ovore na naša najvažnija pitanja8 kako %i tre%ala iz$ledati ljudska prehrana? ;akva je izvorno %ila? 4azumijevanje prehram%enih navika čimpanza mo$lo %i nam pomo+i da %olje shvatimo ljudske prehram%ene potre%e. Golim vas da po$ledate ovu ta%li cu prosječne prehrane čimpanza u prirodi, koju sam izradila na temelju podataka iz knji$e -ane Moodall8 ;ao što možetevidjeti, dvije $lavne skupine namir nica za čimpanze su vo+e i zelenje. Golim vas,nemojte zelenje %rkati s korjenastim povr+em kao što je mrkva, cikla ili krumpir. Također



nemojte %rkati zelenje s ne sla tkim vo+em kao što su krastavac, rajčica, tikvica i paprika.Eimpanze korjenasto povr+e jedu samo u slučajevima suše ili $ladi, kao zadnju opciju.'&rema



<

5171*3

5A5&4AVU1

; a k o se hrane čimpanze

<C

&rehrana čimpanza

3tkad pamtim, čimpanze o%ično prikazuju s %ana nom ili narančom u ruci, što mesvakako navelo na pretpostavku da jedu samo vo+e. "poznaja da zelene %iljke čine$otovo polovicu njihove prehrane za mene je %ilo iznenađuju+e otkri+e. Goja su meistraživanja čvrsto uvjerila da %i ljudi tre%ali jesti daleko više zelenja ne$o što sam ranije

mislila. Usporedimo standardnu američku prehranu s pre hranom čimpanza. ;ao štomožete vidjeti, iz$ledaju potpuno različito. Te dvije prehrane nemaju praktično niče$zajedničko$2 Gi ljudi u$lavnom jedemo stvari koje čimpanze uop+e ne jedu, kao što sukuhana hrana %o$ata škro%om, ulja, maslac, jo$urt, sir, ham%ur$eri itd. !ok ve+inu naše$ povr+a čini korjenasto povr+e, divlje čimpanze $otovo nikada ne jedu korjenasto po vr+e,osim u slučaju suše i kada im vo+e i zelenje nisu dostupni. Upravo je unos zelenjanajdramatičnije opao u ljudskoj prehrani. *aša potrošnja zelenja op+enito je spala na dvasmežurana lista salate u našim sendviči ma.

-ane Moodall, svjetski poznatoj istraživačici čimpanza, udio vremena koje čimpanze provode jedu+i zelene %iljke u odnosu na ostatak njihove prehrane varira od = do F),ovisno o $odišnjem do%u. <F !va do sedam posto njihove prehrane čine srčika i kora.P&od srčikom podrazumijevamo i sta%ljike i dru$e vlaknastije dijelova %iljaka.Q U vrijemecvatnje sta%ala, u ožujku i travnju, cvje tovi čine do <F) prehrane čimpanza. Eimpanzene jedu mno$o orašastih plodova, ali u njihovoj prehrani može %iti do ) sjemenki.Također, pose%no u stude nom, jedu male količine kukaca, pa čak i male živo tinje, noMoodall kaže da je taj dio njihove prehrane neredovit i neznatan, jer mo$u mjesecima ne jesti ni kakve životinje i čini se da to na njih ne ostavlja štetne posljedice. &ostoje i dru$aistraživanja koja pokazuju da kod divljih čimpanza unos kukaca i dru$ih životi nja nikadane čini više od <) njihove prehrane. <<

;ukci



<D

5171*3 5A 5!4AV7-1


<'

Usporedimo standardnu američku prehranu s pro sječnom sirovom prehranom

plodovi sastoje od CF do DF) ulja. ; tomu, ljudi na sirovoj prehrani pove+avaju svoju potrošnju ulja i avo kada zato što salate, svoje $lavno jelo, najčeš+e jedu pomiješane s preljevom, umakom ili $uacamoleom. -oš jedan veliki udio u tipičnoj sirovoj prehraniotpada na korjenasto povr+e, u$lavnom z%o$ pripreme sokova. Također, korjenasto povr+e slađe$ je okusa od zelenja i zato čini velik dio sirovih salata. Uzevši u o%zir sve te9aktore, kad usporedimo tipič nu sirovu prehranu s prehranom čimpanza, možemo jasno

vidjeti da postoje dva $lavna načina da dodatno po%oljšamo naše individualne o%rascehranjenja8 da pove+amo unos zelenja i da smanjimo unos orašastih plodova, sjemenki iulja.

Gislim da sirova prehrana pokazuje $olemo po%olj šanje u odnosu na uo%ičajenu prehranu. ;ao prvo, u sirovoj prehrani svi su sastojci nekuhani i puni enzima i vitaminaz%o$ to$a je sirova prehrana poput revolu cije u uspored%i sa standardnom američkom prehra nom. To o%jašnjava zašto tako velik %roj ljudi izvješta va da su se počeli osje+ati %olje čim su prešli na sirovu prehranu. Vidimo da ljudi na sirovoj prehrani jedu mno$ovo+a, pose%no ako imamo na umu da su papri ke, krastavci, tikvice i rajčice također vo+e.Geđutim, iako ljudi na sirovoj prehrani tipično jedu znatno više zelenja od ljudi nauo%ičajenoj prehrani, zelenje $otovo nikad ne čini ( posto njihove prehrane. "to ondaljudi na sirovoj prehrani jedu umjesto zelenja koje im nedostaje? 3d$ovor je8 ve+ina ljudina sirovoj prehra ni konzumira velike količine vo+a, orašastih plodova i sjemenki. #estokoriste orašaste plodove kao zamjenu za u$ljikohidrate, pose%no kad pokušavaju imitiratikuhana jela pomo+u sirovih sastojaka, iako se orašasti

*a primjer, na temelju količine vo+a koju pojede mo u mojoj o%itelji Poko <,D do =,@ k$dnevno po oso%iQ procjenjujem da %ismo tre%ali jesti oko dva ove+a sve žnjatamnozeleno$ lisnato$ povr+a po oso%i dnevno. . -oš jedan upadljiv, karakterističanaspekt prehrane čimpanza je da nikada ne jedu kasno poslijepodne ili



=F

5171*3 5A 5&4AVU1

navečer. Eimpanze se %ude vrlo rano, s prvim zraka ma zore. *akon što napuste svoja

$nijezda, nekoliko minuta jedni dru$ima čiste krzno, a onda kre+u u po tra$u za hranom.Eimpanze moraju naporno raditi da dođu do svoje hrane, penju+i se po mno$im sta%limai pretražuju+i %rojno nisko $rmlje. Ujutro se najčeš+e hrane vo+em i manjom količinomliš+a. *akon otprili ke četiri sata odmore se jedan do dva sata, i$raju+i se ili drijemaju+ina suncu. *akon to$a čimpanze nastav ljaju s hranjenjem, jedu+i u$lavnom zelene %iljkesve do otprilike tri ili četiri sata poslijepodne, nakon če$a se međuso%no čiste i pripremaju $nijezda za no+ni po činak. *asuprot tome, moj oso%ni o%razac hranjenja pot puno je drukčiji. 3%ično ne jedem ništa do podneva ili kasnije, a navečer se nakrcamhranom. Trenutno se trudim prestati jesti nakon popodne. ako osje+am pozitivnerezultate i konačno skidam nešto suvišnih kilo$rama, moram priznati da mi suzdržavanjeod ka snih o%roka pada puno teže ne$o što sam očekivala. To pripisujem ve+oj količini

stresa koju o%ično akumu liramo prema kraju dana.4evolucija zelenih kašastih sokova

T

ijekom svojih istraživanja primijetila sam da čim panze doista vole zelenje. "je+am sekako sam $le dala čimpanze u zoološkom vrtu i primijetila koliko %i se uz%udile kad %ido%ile svježe $rančice akacije, mla do i mekano palmino liš+e, ili kelj. Mledaju+i ih,osjetila sam se toliko nadahnutom da sam otišla do o%ližnje$ $rmlja i sama pro%ala liš+eakacije. Geđutim, zeleno liš+e nije mi %ilo odve+ ukusno, što je predstavljalo još jedan pro%lem. 5elenje sam uvijek jela kao po dužno sti. Movorila %ih si8 Goram pojesti svojudozu zele nja./ &onekad %ih varala/ i cijedila svoje zelenje po mo+u sokovnika. Brzo %ih popila šalicu zeleno$ soka i računala %ih da sam mirna za sljede+ih nekoliko dana. li %ih napravila izvrstan sirov preljev za salatu i poto pila svoje zelenje u nje$a. To je zamene %io još jedan način da uživam u zelenju. Ali nikada se ne %ih mo$la zamisliti kakosjedim i jedem dva svežnja kelja ili špi nata.=<



==

5171*3 5A 5!4AVU 1

4evolucija zelenih kašastih sokova

ako meni povr+e nije %ilo dra$o, moj supru$ $or jednostavno $a nije podnosio. !ok jeodrastao poticali su $a da jede u$lavnom meso i kruh, kao pravi ruski muškarac/. !oksmo živjeli u 4usiji, u tr$ovinama ni kada nismo viđali nikakvo zelenje. 7judi su samoljeti mo$li kupiti kopar, peršin i mladi luk od seljaka na tržnici. "je+am se da %ih salatuvidjela otprilike samo dvaput svako$ ljeta, smatraju+i ju rijetkim i e$zotič nim povr+em.v

"to sam više čitala o prehram%enom sastavu zelenja, to sam %ila uvjerenija da je zelenjenajvažnija hrana za ljude. ;ad %ih samo uspjela prona+i način da uživam u njemudovoljno da mo$u pojesti optimalnu količinu koja je potre%na da posti$nem savršeno

zdravlje2 Bez%roj sam se puta pokušala natjerati da jedem velike količine zelenja u o%likusalata ili samo$, samo kako %ih otkrila da to 9izički nisam u stanju učiniti. *akonotprilike dvije šalice sjeckano$ zelenja do%ila %ih ž$aravicu ili mučninu. -edno$ dana,dok sam čitala knji$u o %iolo$iji, zaintri$irao me zapanjuju+e žilav sastav %iljaka. z$leda da celuloza, $lavni sastojak %iljaka, ima jednu od najčvrš+ih molekularnih struktura na planetu. 5ele nje sadrži više vrijednih hranjivih tvari ne$o %ilo koja dru$a $rupanamirnica, ali sve su te hranjive tvari po hranjene u unutrašnjosti %iljnih stanica. Te sestanice sastoje od otpornih materijala, koji vjerojatno %iljkama olakšavaju preživljavanje,čine+i ih teško jestivim za životinje. ;ako %i se oslo%odile sve hranjive tvari iz stanica, potre%no je pokidati stanične stijenke. &oki dati te čvrste stanice nije lako. 5ato jedenjezelenja %ez temeljito$ žvakanja ne %i zadovoljilo naše prehram%e ne potre%e.-ednostavnije rečeno, naše povr+e moramo

sažvakati do kremaste konzistencije da %ismo od nje$a imali koristi. 3sim to$a, kako %ismo pro%avili oslo%ođene mi nerale i vitamine, solna kiselina u našem želucu mora %itivrlo jaka, s pL između < i =. Ta dva uvjeta su apsolutno, vitalno nužna za asi milacijuhranjivih tvari iz zelenja. 3či$ledno, kad sam pokušavala jesti samo zelenje nisam $adovoljno žvakala, a mo$u+e je i da u želucu nisam imala dovoljnu količinu solne kiseline.;ao rezultat to$a, doživljavala sam neu$odne znakove loše pro%ave i zelenje mi seop+enito z$adilo. *akon mno$ih desetlje+a konzumiranja u$lavnom visoko prerađenehrane, moderni ljudi iz$u%ili su spo so%nost normalno$ žvakanja.<= *aše čeljusti postalesu tako uske da čak i nakon vađenja umnjaka moramo nositi aparati+ za zu%e. <@ *ašičeljusni miši+i postali su presla%i za temeljito žvakanje žilavih vlakana. 3d svo$ samstomatolo$a nekoliko puta čula preporuku da %udem nježnija prema svojim zu%ima i dane $rizem tvrdo vo+e, ve+ da mrkvu i ja%uke radije nari%am. &ored tih pro%lema, mno$iljudi imaju puno zu%nih plom%i, umjetne zu%e ili im nedostaju zu%i. "ve te pre preke činežvakanje povr+a do potre%ne konzistencije doslovno nemo$u+im. 5%o$ to$a sam odlučila pokušati žvakati/ svoje zelenje u VitamiH mikseru. &rvo sam izmiksala svežanj



Ltjela %ih o%jasniti da VitamiH nije samo o%ičan mikser poput onih koje možete kupiti u %ilo kojoj ro%noj ku+i. 5ove se %rzi mikser, zato što se nje$ova %rzina penje do @'F km:h2To znači da nje$ovi noževi čak i ne moraju %iti oštri čak i kad %i %ili samo tupi metalništapi+i još uvijek %i mo$li izmiksati u teku+inu nešto tvrdo poput, recimo, komada drveta.;ako %i posti$ao takve per9ormanse, VitamiH ima motor maksimalne



=(

5171*3 5A 5&4AVU1


=

listova kelja s vodom. Gislila sam8 "amo +u zažmiriti, stisnuti nos i to popiti./ Ali čimsam di$nula poklopac, %rzo sam $a opet zatvorila jer sam osjetila mučninu od jako$mirisa na mlado liš+e pšenice. Tamno zele na, skoro crna smjesa %ila je potpunonejestiva. *a kon kra+e$ moz$anja, dodala sam nekoliko %anana i opet promiksala. tada je počela čarolija2 &olako, i pomalo strepe+i, otvorila sam poklopac i pomirisala, i namoje o$romno iznenađenje ta svijetlo zelena mje šavina mirisala je vrlo u$odno. 3preznosam pro%ala jedan $utljaj i oduševila se2 Bilo je i više ne$o ukusno2 *i preslatko, ni pre$orko, %ilo je najneo%ičnije$ okusa koji sam ikada pro%ala, i mo$la %ih $a opisati

jednom riječju N svježina. U četiri sata popila sam sve što sam izmiksala, a to je %iosvežanj kelja, četiri %anane i litra vode. 3sje+ala sam se divno i pripremila sam još.&o%jedonosno sam shvatila da sam te večeri po prvi put u životu pojela dva velikasvežnja zelenja u jednom danu. 3sim to$a, pojela sam ih %ez imalo ulja ili soli2 Uživalasam u cije lom tom iskustvu. 3sje+aj u želucu %io je u$odan i %ila sam sretna što samostvarila svoj cilj. Bio je kolovoz =FF(. 4ješenje za moju dilemu oko zelenja %ilo je takoneočekivano jednostavno. ;onzu miranje zelenja na taj način oduzimalo je tako malovremena da sam prirodno nastavila eksperimentirati s miksanjem zelenja i vo+a dan zadanom.

3vdje moram priznati da ideja miksanja zelenja za mene nije %ila nova. -edanaest $odinaranije, dok se moja o%itelj o%razovala na nstitutu za kreativno zdravlje P#LQ uGichi$anu, učili su nas o izvanred nim ljekovitim svojstvima ener$etske juhe8 miksanihklica, avokada i ja%uka. Tu je juhu izmislila dr. Ann Ii$more, pionirka životno$ stilažive hrane u =F. sto lje+u. ako su nam %ez%roj puta rekli kako je ener$et ska juhaizuzetno korisna za zdravlje, ve+ina $ostiju nstituta nije %ila u stanju pojesti više odnekoliko žlica ener$etske juhe jer nije %ila ukusna. !u%oko su me se dojmilasvjedočanstva ljudi o koristi od ener$etske juhe. ;ad sam se vratila ku+i, očajnički sameksperimentirala s ener$etskom juhom pokušavaju+i joj po%oljšati okus, jer sam htjela damoja o%itelj ima koristi od jedenja te juhe. Goj posljednji po kušaj usavršavanjaener$etske juhe završio je jedno$ dana kad sam čula Val0u kako u dvorištu viče "er$eiju8Bježi2 Gama opet pravi onu zelenu kašu2/ Usprkos svim dokazima o ljekovitimsvojstvima ener$etske juhe, otkrila sam da se, nažalost, čak ni lju di koji su je očajničkitre%ali i htjeli nisu mo$li natjerati da je redovito jedu. 5adivilo me što sam jedanaest$odina nakon upo znavanja s ener$etskom juhom, kada sam ve+ potpuno na n-7iza%oravila, opet došla do iste ideje miksanja ze lenja iz jedno$ potpuno novo$ smjera.;ada sam po čela piti zelene kašaste sokove nisam to nikom spome nula i nisamočekivala da +e se nešto važno do$oditi. Budu+i da nisam imala nikakvih velikihzdravstvenih pro%lema, nisam nastojala posti+i nikakve dramatične promjene. "amonisam htjela tako vidno starjeti. Ge đutim, nakon otprilike mjesec dana nesustavno$ pijeN



sna$e od preko dvije konjske sna$e. Bilo koji o%ičan mikser može miksati žilavucelulozu iz zelenja samo dok su nje$ovi noževi oštri. *aža lost, kad se noževi istupe,samo se okre+u oko komada %anane i mikser se vrlo %rzo pre$rije. &rije jedanaest $odina,nakon što mi je pre$orjelo nekolikiQ miksera, konačno sam si kupila Viliinii.H na seoskom

sajmu. -oš uvijek radi kao nov.



=

5171*3 5A 5&4AVU1


=C

nja zelenih kašastih sokova, dva madeža i %radavica koje sam imala od rano$ djetinjstvaotpali su s mo$ tijela. 3sje+ala sam da imam više ener$ije ne$o ikad prije, i počela samdijeliti svoje iskustvo sa svojom o%i telji i prijateljima. "ljede+a stvar koju sam primijetila %ila je da je potpuno nestala ona jaka potre%a za teš kom hranom poput orašastih plodovaili krekera koju sam ranije povremeno osje+ala, pose%no navečer. &ri mijetila sam da sumno$e %ore na mom licu nestale, i počela sam do%ivati komplimente od dru$ih ljudi otome kako iz$ledam svježe. *okti su mi postali čvrš+i, vid mi se izoštrio, i imala samdivan okus u ustima, čak i ujutro odmah nakon %uđenja Pzadovoljstvo koje nisam imala

od djetinjstvaQ. Goj san konačno se ostvario2 ;onzumirala sam o%ilne količine zelenjasvako$a dana. &očela sam se osje+ati lakše i ener$ija mi se pove+ala. Goji ukusi po čeli"7 se mijenjati. 3tkrila sam da mi je tijelo %ilo tako $ladno zelenja da sam nekolikotjedana živjela $otovo isključivo na zelenim kašastim sokovima. "amo vo+e i povr+e postalo mi je puno privlačnije, a moja jaka po tre%a za masnom hranom drastično sesmanjila. &ot puno sam prestala konzumirati %ilo koju vrstu soli, čak i al$e. !va tjednakasnije moj supru$ i ja šetali smo uz travnatu površinu u ;ali9orniji, a meni je iznenada počela #7iriti slina od po$leda na tamnozelene sočne $rančice sljeza koje su u velikimkoličinama rasle duž staze. Više puta sam se uhvatila kako ih želim u%rati i pojesti.&odijelila sam svoja zapažanja s $orom i on me pažljivo poslušao, ali se nije uznemirio.Ve+ je %io primijetio da se u posljednje vrijeme drukčije hranim. Umjesto da si pripremam o$romne porcije salate saN

stavljene od razno$ sjeckano$ povr+a, veliko$ avoka da, morske soli, ptino luka imaslinovo$ 7tlja, sad %ih nasjeckala svežanj salate i rajčicu, nakapala limuno vo$ soka ineizmjerno uživala u tome, prevr+u+i očima i predu+i od zadovoljstva. *ije minedostajala hrana koju sam ranije jela, i osje+ala sam se potpuno zado voljno jedu+i tako jednostavne o%roke. "ada znam da ljudsko tijelo može naučiti žudjeti za zelenjem2&ostojala je još jedna promjena koja me zapanjila. *ekada sam, kad %ih se umorila,čeznula za nezdra vom hranom. *a primjer, u prošlosti, kad %ismo puto vali i proveli no+u avionu, ili nakon što %ismo se vozili cijelu no+, osje+ala sam jaku želju za teškomsirovom hranom ili čak nekom autentičnom mskom kuhanom hranom iz djetinjstva kojunisam jela duže od desetlje +a. Ta želja %ila je vrlo jaka i dosadna. Tjerana tim po rivom, pripremila %ih si neku vrstu teške sirove hrane, poput sira od sjemenki s krekerima, ili %ihse prejela orašastih plodova, ponekad i kasno navečer. Eula sam od mno$ih dru$ih ljudida proživljavaju slične situ acije. Usto, tijekom prethodnih $odina kada %ih doš la ku+i izsvo$ ureda, često iza deset navečer, uživala sam u tome da pre%acujem 9okus s rada nadru$e lak še teme, %ilo čitanjem koje$ po$lavlja iz neke knji$e ili tako što %ih po$ledalado%ar 9ilm. &rimijetila sam da kada %ih si dopustila da uzmem ja%uku ili šak7i oraha,o%ično %ih nastavila zo%ati i nikad ne %ih mo$la po sti+i osje+aj da sam se najela. Eak i



kad %ih primijenila sna$u volje i ne %ih dirala nikakvu hranti kod ku+e, nastavila %ihosje+ati nezadovoljstvo i misli su mi stal no %ježale na hranu. ;ad sam počela piti zelenekašaste sokove, odmah sam primijetila da su želje takve vrste nestale. Tad je



=D

5171*3 5A 5!4AV7-1


='

moj supru$ stvarno primijetio promjenu u mom pona šanju. *avečer, nakon iscrpljuju+e$radno$ dana, on %i i dalje osje+ao jaku potre%u da nešto pojede, dok sam ja %ila opuštenai zadovoljna samo čitanjem knji$e i raz$ovorom. ;ad je $or vidio koliko sam navečersretna, zajedno s primjetnim po%oljšanjem mo$ zdrav lja, pridružio mi se u pijenjuzelenih kašastih sokova. &očeo je tražiti šalicu te zelene stvari/ svaki put kad %ih je pripremala. *i $or ni ja nismo imali nikakve %olesti, pa je u početku %ilo teško re+i da lismo samo uz%uđeni ili se zaista osje+amo %olje. Ali uskoro smo i $or i ja mo$li posvjedočiti da smo doživjeli pomlađivanje i počeli iz$ledati mlađe. *akon samo dva

mjeseca pijenja zelenih kašastih sokova $orovi %rkovi i %rada počeli su tamnjeti, či ne+ida iz$leda kao što je iz$ledao u do%a kad smo se upoznali. $or je postao takoentuzijastičan z%o$ svo$ mla doliko$ iz$leda da je postao najve+i po%ornik zelenihkašastih sokova u mojoj o%itelji. &ro%udio %i se rano i pripremio dva ili tri $alona R< $al @,CD <S kašasto$ soka svaki dan8 jedan za mene, jedan za se%e, i jedan "er$eiju i Val0ji da$a podijele. 3%oje naše djece s užit kom je ovo ukusno zeleno pi+e uključilo u svojdnevni jelovnik, iako im je zdravlje ve+ %ilo izvrsno. &rimije tili su dodatna po%oljšanja,kao sposo%nost da manje spavaju, potpunije pražnjenje crijeva, čvrš+e nokte, i iznadsve$a, po%oljšanje stanja njihovih zu%a, koji su postali manje osjetljivi. -edan od mojihstrahova %io je da +u se jedno$ dana umoriti od zelenih kašastih sokova i da ih više ne+uželjeti. pak, nakon šest mjeseci redovno$ pijenja užiN

vala sam u njima više ne$o ikad. !anas ne %ih mo$la zamisliti život %ez svojih zelenihkašastih sokova, %u du+i da su postali DF) moje prehrane. &ored zelenih kašastih sokova, jela sam lanene krekere, salate, vo+e i N povremeno N sjemenke ili orašaste plodove. ;ako %ih uvijek %ila u prilici da si pripremim svjež zeleni kašasti sok, kupila sam još jedanVitamiH mikser za svoj ured. "vaki put kad %i moji prijatelji ili kupci došli u moj ured,vidjeli %i veliku zelenu šalicu pored mo$ računala, a ja %ih ih im dala da kušaju mojenovo ot kri+e. *a moje veliko zadovoljstvo, svima se sviđalo, usprkos njihovim različitim prehram%enim navikama. *eočekivano, neki od mojih prijatelja i suradnika po čeli sukomentirati da im se zdravlje popravilo od sve $a jedne šalice zeleno$ kašasto$ soka koju %i popili u mom uredu2 Bez šale2 Goj Ke% dizajner počeo je žudjeti za sirovom hranomkao rezultat neredovitih porcija zeleno$ kašasto$ soka, iz$u%ivši sedam kilo$rama unekoliko mjeseci. -edna žena iz ureda preko puta rije šila se svo$ ekcema piju+i šalicuzeleno$ kašasto$ soka $otovo svaki dan. "vidio se čak i čovjeku iz U&"Na. *adahnutatoplim prijemom, napisala sam članak 3da zelenim kašastim sokovima i eNmailom $a posla la svima iz mo$ internetsko$ adresara. Motovo odmah sam počela primati vrlo pozitivne povratne in9ormaci je i mno$a detaljna svjedočenja mojih prijatelja, stude nata ikupaca. ako sam se osje+ala o%aveznom prove sti dodatna istraživanja, činilo se da sumno$ostruke koristi od zelenih kašastih sokova %ile oči$ledne svi ma koji su ih pro%ali, a



%rojni ljudi koji su pili zelene kašaste sokove postali su zeleni val/ koji se %rzo širio izdana u dan.



5ašto

je t e š k o voljeti zelenje?vijek mirisalo strelovito %i rastao kad %i zeleno tako do%ro kao slanina./ N !ou$ 7arson povr+e

3čekivani životni

5

elenje nikada nije %ilo uključeno 7 našu prehram %enu piramidu kao pose%na skupinanamirnica zato što $a ljudi nikada nisu doživljavali kao pravu hraiut. *adzemni diomrkve ima nekoliko puta ve+u prehram%enu vrijednost od korijena, ali nas mišljenje da jezelenje hrana za zečeve, ovce i krave priječi da mrkvino liš+e jedemo u salatama.4utinski %acamo najhranjiviji dio %iljke mrkve2 ;orijen je puno u$od niji čovjekovomnepcu od nadzemno$ dijela zato što korijen sadrži znatno više še+era i vode. *adzemni

di jelovi su $orki z%o$ o%ilnih količina hranjivih tvari 7 njima."ljede+a ta%lica Pna stranama @@N@ Q jasno pokazu je prehram%enu superiornost liš+a nadkorijenjem kod <( tri različite %iljne vrste8 cikle, peršina i repe. -edine tri kate$orije ukojima korijenje ima ve+u vrijednost su kalorije, u$ljikohidrati i še+er Posim kod repeQ.To su tri sastavna elementa koji nam korijenje čine ukusnijim@<



@=

5171*3 5A 5&4AVU1

5ašto je teško voljeti zelenjeW

@@

od nadzemnih dijelova. *adam se da +e vas se dojmiti neke od ovih %rojki. *a primjer,kalcija u nadzemnim dijelovima cikle ima C puta više ne$o u njenom ko rijenu, avitamina A ima <'= puta više u nadzemnim dijelovima ne$o u korijenu2 ;od repe,vitamina ; u nadzemnim dijelovima ima =.FF P2Q puta više ne$o u korijenu. Uvjerljivarazlika između količine nutrijenata u ta dva dijela %iljke oči$ledna je i neosporiva. 4azmislite o tisu+ama tona izuzetno vrijedne hrane, ze lenih nadzemnih dijelova korjenasto$ povr+a, koje se $odinu za $odinom %acaju z%o$ naše$ neznanja, dok ve+ina ljudi pati odkroničnih nedostataka hranjivih tvari. &rirodno, na um nam pada jedno pitanje. 5ašto nam

se ne sviđa okus zelenja? *ije li naše tijelo dovoljno pametno da intuitivno žudi za onimšto mu je potre% no? "ve$a sam nekoliko puta u životu srela ljude koji stvarno vole ičeznu za zelenim povr+em. 4ekli su mi da im njihovi roditelji nisu davali stimuliraju+i2hranu kao što su slatkiši ili pržena jela kad su %ili djeca. Te svoje prijatelje smatramnajsretnijim ljudima na svijetu. 4aspamete se od sre+e z%o$ komada krastavca ili svježe



@(

5171*3 5A 5&4AVU1

5ašto je teško voljeti zelen je

@



@

5171*3 5A 5&4AVU1

rajčice. 3d po$leda na $rašak krene im voda na usta. Goja prijateljica Vanessa kaže8

-ednostavna hrana od7ivijek mi je imala naj%olji okus. *e možete stvarno osjetiti %ithrane ako ju ne jedete samu za se%e. Tada možete istinski uživati u njenom pravomokusu. ;ad moja mama i ja odemo na za%avu, o%ično jedemo samo listove povr+a kojestav ljaju kao ukras ispod kriški sira. Bilo %i mi draže kad %i kelj stavljali preko sira, ali %arem $a ima./ Geđutim, ve+ina ljudi %ila %i z%unjena kad %i na za %avi zatekli samokrastavce, rajčice i $rašak, ili još $ore, samo tu podlo$u od lisnato$ povr+a. Geni se čini jasnim da ako čeznemo za hranom sa stimulansima kao što su še+er, ko9ein i %ijelo %rašno, to znači da je naša osjetljiva tjelesna homeostaza postala poreme+ena. U posljednja dva stolje+a ljudsko se tijelo promije nilo. Vrste hrane koje imajustimulativniji okus postale su nam primamljivije od prirodne, neprerađene hrane.Geđutim, svi priznaju činjenicu da ne možemo živjeti samo na čokoladi i tjestenini,

koliko nam se $od one činile ukusnima. z svojih istraživanja naučila sam da ljudive+inom ne %i pristali na %ljutavu ili $ork7i pre hranu radi zdravlja, čak ni ako imaju %olest koja im u$rožava život. pak, mno$i i dalje pitaju8 "to %ismo tre%ali jesti? ;ako %ismo tre%ali hraniti svoju djecu da %udu zdravija?/ 5adivljuju+e, ali zeleni kašastisokovi su ne samo hranjivi, ne$o i izvanredno ukusni, čak i djeci. Evrsto vjerujem da jemo$u+e povratiti našu spo so%nost da volimo zdravu hranu i žudimo za njom. Go$li %ismo naučiti živjeti na prirodnoj, zdravoj pre hrani, iako smo razvili neke vrlo jake,neprirodne želje.

5 e l e n j e 8 nova skupina n a m i r n i c a

&

itam se kako je zelenje kao što je kelj, rimska salata, špinat, liš+e mrkve i tome sličnozavršilo kate$o rizirano kao povr+e? 5ašto mno$e, potpuno različite, skupine namirnicazovemo povr+e, kad iz$ledaju ra zličito i sadrže različite $rupe hranjivih tvari? Voditeljodjela povr+a iz lokalne tr$ovine zdrave hrane poža lio mi se da se nje$ovi kupci čestoz%une kada traže određen sastojak između preko <F različitih vrsta okupljenih pod istimimenom8 povr+e. Taj je čovjek ra dio na odjelu povr+a preko deset $odina. &redložio je dase odjel povr+a podijeli na nekoliko manjih $rupa %iljnih namirnica sa speci9ičnimsličnostima, npr. kor jenasto povr+e Pmrkva, cikla, daikon, itd.Q, jestive cva tove P%rokula,cvjetača, artičoka, itd.Q i neslatko vo+e Pkrastavac, tikvica, tikva, rajčica itd.Q.;om%iniranje namirnica sa sličnim prehram%enim vrijednostima ne samo što %i pomo$lokupcima da %rže pronađu po tre%ne sastojke, ne$o %i im pomo$lo da se upozna-7i sve+im %rojem %iljnih namirnica i pove+aju raznolikost svoje potrošnje ve$etarijanskehrane.@C



@D

5171*3 5A 5!4AV7-1

5elenje8 nova skupina namirnica

@'

3či$ledno, ljudi nikada nisu smatrali %iljke do voljno važnima da ih se ispravnoklasi9icira. Eak i u o%ičnom supermarketu možemo vidjeti da na odjeli ma s dru$imskupinama namirnica postoji detaljnija klasi9ikacija. *a primjer, odjel s mesom podijeljen je na perad, ri%u i crveno meso, koje je dodatno podijeljeno na manje odjeljke,kao što su teletina, mljeveno meso, kosti i potproizvodi. "vaki artikl je pažljivokate$orizi ran, i navodi se s koje$ dijela tijela je uzet. "irevi imaju vlastitu speci9ikaciju. *itko nikada ne %i zajedno kla si9icirao sir i meso u jednu $rupu kao što je hrana zasendvič/, jer %i to %ilo nepraktično i nejasno. pak, ta kva z%rkanost i po$reške

neprestano se do$ađaju na odjelu s povr+em. *eke $reške su prilično oz%iljne, do temjere da %i mo$le uzrokovati zdravstvene pro%le me. *a primjer, stavljanje korjenasto$ povr+a %o$ato$ škro%om u istu kate$oriju s rajčicama i ra%ar%arom mo$lo %i potaknuti potrošače na loše odluke u vezi s kom%iniranjem hrane. Gno$i nutricionisti vjeruju ukorist od ispravno$ kom%iniranja hrane. < &rimjerice, škro%asto povr+e kom%inirano uistom o%roku s kise lim vo+em ili povr+em može izazvati 9ermentaciju i plinove u našimcrijevima. "vrstavanje zelenja u istu kate$oriju s povr+em dovelo je do to$a da neki ljudi po$rešno primjenju ju pravila kom%iniranja škro%asto$ povr+a na zelenje. &otaknuti tomkon9uzijom, mno$i za%rinuti ljudi pisa li su mi žele+i znati da li je miješanje vo+a sazelenim povr+em ispravno kom%iniranje hrane. 3ni su čuli da nije do%ro miješati vo+e i povr+e/. !a, kom%iniranje škro%asto$ povr+a s vo+em ne %i %ilo do%ra ideja. Ta kvakom%inacija može uzrokovati plinove u crijevima. Geđutim, zelenje nije povr+e i zelenjenije škro%asto.

U stvari, zelenje je jedina skupina namirnica koja po maže pro%avljanje ostale hrane poticanjem lučenja pro%avnih enzima. 5%o$ to$a se zelenje može kom%i nirati s %ilokojom hranom. 3sim to$a, za%ilježeno je da čimpanze često jedu plodove i liš+e s isto$sta%la u istom o%roku. U stvari, -ane Moodall i dru$i istraživači primijetili su da ponekadzamataju plodove u listove i jedu ih kao sendviče/. Geđutim, postoji još jedno veliko po$rešno shva +anje koje je posljedica svrstavanja zelenja i povr+a u istu kate$oriju.Takve neprikladne $eneralizacije istra živače su dovele do po$rešno$ zaključka da jezelenje loš izvor %jelančevina. "uprotno tom popularnom vje rovanju, zelenje je izvrstanizvor %jelančevina, kao što +ete vidjeti u sljede+em po$lavlju. &redlažem da zelenjeodvojimo od povr+a, sada i zauvijek. 5elenje nikada nije do%ivalo zasluženu pa žnju inikada nije prikladno istraženo zato što se po $rešno izjednačava s povr+em. U ve+ini jezika nema mo čak ni pravi naziv za zelenje. *aziv tamnozeleno lisnato povr+e/ je du$i nez$odan za upotre%u, slično kao ro$ata životinja koja daje mlijeko/. *e raspolažemo potpunim nutricionističkim po dacima o zelenju. 5a ovu knji$u morala sam prikupitidjeli+e podataka iz knji$a i časopisa o%javljenih u ra znim zemljama, i još uvijek nemamsve dijelove. *a primjer, ni$dje nisam uspjela prona+i potpun popis hranjivih tvari u



Uš+u mrkve. Usprkos tome, imam do voljno podataka da izvučem neke osnovnezaključke8 zelenje je osnovna $rupa namirnica koja najpotpu nije zadovoljava prehram%ene potre%e ljudi. U sljede+oj ta%lici možete vidjeti popis važnih mi nerala ivitamina koje preporučuje Ginistarstvo poljoN



(F

5171*3 5A 5&4AVU1

privrede "A!Na i popis tih hranjivih tvari dostupnih u kel-7i i lo%odi Pjestivom korovuQ.

*a temel-7i ovih podataka, možemo zaključiti da je zelenje najvažnija hrana za l-7ide.3%ilje %jelančevina u zelenju"matram da znanstvenici još nisu istražili skrivene mo$u+nosti %ez%rojno$ sjemenja,liš+a i plodova za pružanje najpotpunije mo$u+e prehrane ljudskom rodu./ NGahatmaMandhi

"

vaka molekula %jelančevine sastoji se od lanca aminokiselina. 1sencijalna aminokiselina je ona koju ti jelo ne može sintetizirati, i zato ju tre%a unositi 7 sklo pu prehrane. 7judi u

svoju prehranu moraju uključiti od$ovaraju+e količine ' aminokiselina. &ro9esor T. #olin#amp%ell je 7 svojoj knjizi The #hina "tud0 pokazao da je preporučena dnevna doza %jelančevina u "A!Nu daleko pretjerana. "tudije u koji ma je prehrana čimpanzauspoređena s ljudskom prehranom potvrđ7iju istu istinu. #impanze održavaju priličnonizak i konstantan 7inos %jelančevina, z%o$ svoje 7isredotočenosti na vo+e.../<C&ro7ičila sam sadržaj hranjivih tvari više desetaka vrsta različito$ zeleno$ povr+a i sazadovoljstvom sam utvrdila da aminokiselina kojih u jednoj %iljci ima malo u dru$oj imamno$o. !ru$im riječima, ako održava mo raznovrsnost zelenja 7 našoj prehrani,do%ivamo sve esencijalne aminokiseline u o%ilnim količinama.(<



(=

5171*3 5A 5&4AVU1

3%il9e %jelančevina u zelenju

(N@

Golim vas da po$ledate ta%licu sadržaja esencijal nih aminokiselina u kelju i lo%odi.za%rala sam kelj zato što je dostupan u ve+ini tr$ovina koje drže povr +e. 7o%oda je jedan od najčeš+ih jestivih korova koji raste u različitim klimama. Ve+ina poljoprivrednika tre%ala %i vam znati pokazati lo%odu. U lijevom stupcu možete vidjeti preporučene ko ličine aminokiselina za prosječnu odraslu oso%u. <D U desnom stupcumožete vidjeti količine tih aminokise lina u lo%odi i kelju. 3%ratite pažnju na činjenicu datamnozeleno lisnato povr+e sadrži slične ili ve+e koli čine aminokiselina od preporučeno$dnevno$ unosa P4!AQ. ;ao što možete vidjeti iz ove ta%lice, jedna 9unta PF,(( k$Q kelja

sadrži čak i više %jelančevina od dnev no$ unosa koji preporučuje ministarstvo poljoprivre de. pak, po$rešnim svrstavanjem svih dijelova %i ljaka Pkorijena, peteljke,cvata, izdanaka, listova itd.Q u istu kate$oriju povr+a, i uz pretpostavku da imaju istasvojstva, po$rešno smo zaključili da je zelenje sla% izvor %jelančevina. Taj netočanzaključak doveo je do desetlje+ima du$o$ pothranjivanja i patnji ljudi. *e dostatakistraživanja o sadržaju hranjivih tvari u ze lenju doveo je do velike z%unjenosti kodve+ine ljudi, uključuju+i mno$e stručnjake. !r. -oel Juhrman je u svojoj knjizi 1at to7ive napisao8 #ak se i liječnici i dijetetičari... iznenade kada saznaju da... ako jedetevelike količine zeleno$ povr+a, do%ivate značajnu količinu %jelančevina./ 3dakle jado%ivam svoje %jelančevine? Budu+i da sam svjesna kon9uzije oko povr+a, jasno mi jezašto je to postalo popularno pitanje. ;ako ve+ina ljudi nije %ila svjesna da u zelenju imao%ilje dostupnih esenciN

jalnih aminokiselina, pokušavali su jesti namirnice iz dru$ih $rupa koje su poznate posvom viskom sadrža ju %jelančevina. Geđutim, željela %ih o%jasniti razliku izmeđusloženih %jelančevina koje se nalaze u mesu, mliječnim proizvodima, ri%i itd. i pojedinačnih amino kiselina koje se nalaze u vo+u, povr+u, a pose%no u zelenju.



((

5171*3 5A 5!4AV7-1

3%ilje %jelančevina u zelenju

(

-asno je da tijelo tre%a raditi daleko manje kada stvara %jelančevine iz pojedinačnihaminokiselina do stupnih iz zelenja ne$o iz ve+ kom%iniranih, du$ih molekula %jelančevina, sastavljenih prema stranom uzorku neko$ potpuno dru$ačije$ stvorenja kaošto je krava ili pile. Ltjela %ih o%jasniti razliku između slo ženih aminokiselina i pojedinačnih aminokiselina po mo+u jednostavne ane$dote. 5amislite da tre%ate sašitivjenčanicu za svoju k+er. ;onzumiranje složenih %jelančevina koje do%ivamo od krava idru$ih stvorenja je kao da odete u tr$ovinu s ra%ljenom odje+om, kupite mno$o korišteneodje+e dru$ih ljudi, dođete ku+i i provedete nekoliko sati ki daju+i na dijelove haljine

koje vam se sviđaju i kom%i niraju+i ih u novu haljinu za svoju k+er. Ta mo$u+nostoduzela %i vam mno$o vremena i ener$ije, ostavila mno$o sme+a. *a taj način nikada ne %iste mo$li sašiti savršenu haljinu. ;onzumiranje pojedinačnih aminokiselina je kao daodvedete svoju k+er u tvornicu tekstila kako %iste kupile prekrasne nove tkanine, čipke,du$mad, vrpce, niti i perle. " tim osnovnim elementima možete saši ti prelijepu haljinukoja +e savršeno pristajati njenom jedinstvenom tijelu. "lično tome, kada jedete zelenje,kupujete/ nove aminokiseline, svježe napravljene uz pomo+ "unčeve svjetlosti ikloro9ila, koje +e tijelo ko ristiti za o%navljanje svojih dijelova u skladu s vašomvlastitom !*;. *asuprot tome, tijelo %i vam se moralo mučiti po kušavaju+i sastavitisavršene molekule %jelančevina iz tuđih molekula, koje se sastoje od potpuno druk čijihkom%inacija aminokiselina. 3sim to$a, vaše %i tijelo najvjerojatnije do%ilo mno$onepotre%nih dijeloN

va koje je teško pro%aviti. Ti %i dijelovi du$o kružili vašim krvotokom poput sme+a,izazivaju+i aler$ije i dru$e zdravstvene pro%leme. &ro9esor I. A. Ialker s ;atedre zanutricionizam na Larvardskoj školi javno$ zdravlja kaže8 *epotpuno pro%avljenidijelovi %jelan čevina mo$u se apsor%irati u krvotok. Apsorpcija tih velikih molekuladoprinosi razvoju aler$ija na hranu i imunosnih poreme+aja.<' roničan rezultat jedenjatih nesavršenih izvora %je lančevina Pživotinjskih %jelančevinaQ, je da mno$i ljudi pate odnedostatka esencijalnih aminokiselina. Takvi nedostaci ne samo što su opasni po zdravlje,ne$o kod ljudi dramatično mijenjaju percepciju života i način na koji se osje+aju i ponašaju. U proizvodnji neurotransmitera tijelo koristi neke esencijalne aminokise line, poput tirozina, tripto9ana, $lutamina, histamina i dru$ih. *eurotransmiteri su prirodnikemijski spojevi koji olakšavaju komunikaciju između stanica moz$a. Tvari su to kojeupravljaju našim emocijama, pam+e njem, raspoloženjima, ponašanjem, sposo%nostimaza učenje i o%rascima spavanja. Tijekom posljednja tri de setlje+a neurotransmiteri su %iliu središtu istraživanja mentalno$ zdravlja. &rema istraživanju -ulie 4oss, specijalistice za pre hram%enu psiholo$iju,=F ukoliko vašem tijelu nedosta je određenih aminokiselina,kod vas se mo$u pojavi ti jaki simptomi mentalne i 9iziološke neravnoteže te jaka žudnjaza nepoželjnim tvarima. *a primjer, razmotrimo tirozin i 9enilalanin. "imp tomi



nedostatka tih aminokiselina mo$u uzrokovati8 X !epresiju X *edostatak usredotočenosti ikoncentracije



(

5171*3 5A 5&4AVU1

3%ilje %jelančevina u zelen ju

(C

X *edostatak ener$ije X &oreme+aj pažnje ; tomu, simptomi nedostatka tih aminokiselinamo$u dovesti do jake želje za8 X "latkišima X Aspartamom X ;o9einom X >kro%om XAlkoholom X ;okainom X Eokoladom X Garihuanom X !uhanom ;oriste+i dostupne podatke iz služ%enih izvora,=< izračunala sam količine tih dviju esencijalnih aminokiselina koje možemo do%iti iz piletine ili tamnozelene endivije8&71T*A- e d n a porcija8 = = = m$ tirozina =< m$ 9enilalanina

na. == *a primjer, %jelančevine iz zelenja nemaju rak kao nuspojavu. pak, u mno$imknji$ama zelenje se uop+e ne navodi kao izvor %jelančevina zato što zele nje još nijedovoljno istraženo. 5elenje ima dovoljno %jelančevina da iz$radi miši +e životinja koje pasu. 3vo svjedočanstvo do%ila sam od svo$ prvo$ američko$ prijatelja, 9armera koji jedi plomirao psiholo$iju na "veučilištu Larvard, &etera La$ert0a iz Gainea8 ;ad su našeovce u staji i jedu koncentriranu krmu kao što je mljeveni kukuruz ili zo%, do%ivaju natežini p7ino %rze, ali mali ja$anjci, kada dose$nu ( k$ ili 'F) težine potre%ne za klanje, poči nju pretvarati tu koncentriranu hranu u salo umjesto u miši+e, što nije od koristi potrošaču koji mora to salo odvojiti i %aciti. Ako su ja$anjci uz$ojeni na travi rast7isporije, ali mo$u dose$nuti punu težinu za klanje s vrlo malo sala. Tako je mojezapažanje da se čini kako koncentrati iz$rađuju lako sa$orive masti dok trave iz$rađ7ijukvalitetne miši+e./ Ukratko, zelenje pruža %jelančevine u o%liku poje dinačnihaminokiselina. Tijelo te aminokiseline koristi lakše ne$o složene %jelančevine.4aznovrsno povr+e može nam pružati sve %jelančevine koje su nam po tre%ne zaodržavanje naših jedinstvenih tijela.

1*!V-A- e d n a $lavica8 = F m$ tirozina = C = m$ 9enilalanina

;ao što možete vidjeti, protivno popularnom vje rovanju, u zelenom povr+u ima mno$ovisokokvalitet nih %jelančevina. &rema o%jašnjenju pro9esora T. #olina #amp%ella,postoji cijelo %rdo uvjerljivih doka za koji pokazuju da su takozvane %iljne %jelančevineniske kvalitete, koje omo$u+uju sporu, ali postojanu sintezu novih %jelančevina,najzdraviji tip %jelančeviN



Vlakna8 Yč a r o % n a spužvaY

r. sc. Bernard -ensen, dr. med., kiropraktičar, jedan od naju$lednijih svjetskih stručnjaka s područ ja nutricionizma i autor mno$ih popularnih knji$a o zdravlju, ustvrdio je da8"vaki pro$ram čiš+enja tre%ao %i početi od de%e lo$ crijeva... U F $odina koje sam

proveo pomažu+i ljudima da po%ijede %olesti i invalidnost, postalo je savršeno jasno daloš odnos prema crijevima leži u korijenu zdravstvenih pro%lema ve+ine ljudi. *akonliječenja više od @FF.FFF pacijenata, mo$u re+i da prije ne$o što se poduzme %ilo kakvodjelotvorno liječenje uvijek je potre%no najprije se po%rinuti za crijeva./=@ Mlavni razlo$unosa vlakana iz%acivanje je otpad nih tvari iz or$anizma. Bez vlakana, potpuno iz%acivanje otpadnih tvari $otovo je ili potpuno nemo$u +e. 7judsko tijelo je čudesno $rađeno8skoro svi toksini iz svih dijelova tijela, uključuju+i milijune mrtvih sta nica, svakodnevnozavršavaju u čovječjem kanaliza('

!



F

5171*3 5A 5&4AVU1

VlaknaN. Yčaro%na spužvaY

<

cijskom sustavu N de%elom crijevu. !e%elo crijevo se puni otpadnim tvarima koje su tako pune otrova da na njih $ledamo s $ađenjem, ne usuđuju+i se dodirnuti ih. ;ako %iiz%acilo te tvari, tijelu su potre%na vlakna. &ostoje dvije $lavne vrste vlakana8 topiva inetopiva. Topiva se vlakna nalaze u vo+u, $rahu, $rašku, zo%enim mekinjama, a pose%nou sjemenkama %iljke chin Pvrsta kaduljeQ. ma konzistenciju sličnu $elu koja pomaže pražnjenje crijeva pove+anjem volumena sto lice u de%elom crijevu. Topiva vlakna vežukolesterol u tankom crijevu i iz%acuju $a iz tijela. 3dređena topi va vlakna kao što su pektini Pu ja%ukamaQ i $uarN$uma Pu sjemenkama chie, zo%enom %rašnu, mahunarkama i

man$uQ usporavaju oslo%ađanje še+era sadržano$ u hrani koju jedemo, smanjuju+i takorizik od dija%ete sa. *etopiva vlakna nalaze se prvenstveno u zelenju, kori vo+a i povr+a,orašastim plodovima, sjemenkama, $rahu i ljuskama žitarica. "ustav izlučivanja otpadnihtvari vrlo je kompleksan. &riroda je usavršila svaki nje $ov i najsitniji korak. &okušat +uo%jasniti taj složeni proces jednim vrlo jednostavnim primjerom. *etopi va vlakna podmikroskopom iz$ledaju poput spužve, i zaista nam služe kao čudesna spužva, jer svakidjeli+ vlakna može apsor%irati nekoliko puta više toksina od svo$ volumena. -este li seikada zapitali zašto voli mo imati spužvu u kuhinji? *ikad ne koristimo nešto $latko, poput papira ili plastike, kako %ismo %risanjem očistili prljave površine. "pužve suvlaknaste. 3ne olakšavaju posao čiš+enja tako što apsor%iraju prljavštinu. To rade inetopiva vlakna. 3na uhvate toksine i iz%ace ih iz tijela u zahodsku školjku. *etopivavlakna mno$o su %olja od %ilo koje spužve zato što mo$u veN

zati nekoliko puta više toksina od vlastite veličine. -a ih zovem čaro%na spužva/. *eunosimo li vlakna hranom, ve+ina toksično$ ot pada akumulira se u našem tijelu. *ašetijelo $rađeno je na tako čudesan način da se svi toksini usmjerava ju prema de%elomcrijevu. To je kanalizacijski sustav ljudsko$ tijela. Goramo razumjeti da redovno iz tijelamoramo iz%acivati mno$e kilo$rame toksina. 3dakle potječu toksini? 3ni ne potječusamo od udisanja prašine i az%esta, nepro%avljene hrane, unesenih teških metala i pesticida. Velike količine toksina potječu od mrtvih stanica samih naših tijela. 5namo dasu stanice si+ušne i ponekad zaključujemo da sta nice ne mo$u %itno pove+ati količinuotpadnih tvari u našem tijelu. Geđutim, imajmo na umu da se svake $odine zamijeni čak'D) od ukupno$ %roja atoma u našem tijelu.=( To znači da @= do ( kilo$rama mrtvihstanica $odišnje, ili više, tre%a pro+i kroz naš sustav. Ako ih ne iz%acimo, mrtve stanicenaše$ vlastito$ tije la mo$u %iti jedna od najtoksičnijih vrsta otpada zato što odmah počinju truliti. Važno je razumjeti da kad ne uzimamo dovoljno vlakana, nakupljamomno$o više otpada ne$o što naše tijelo može podnijeti. Baš kao što ne možete očistitikuhinju %ez spužve, ljudsko tijelo ne može iz%acivati otpadne tvari %ez vla kana.5amislite da morate očistiti velik, prljav prostor kao što je $araža isključivo pomo+u plastične 9olije. -a %ih odustala. 7judsko tijelo ne+e odustati, ali ako nema vlakana, prvo



što se do$ađa je da naša koža pokuša va preuzeti posao/ eliminacije, a kao rezultat to$a postaje $ru%a i %u%uljičava. ;ad su naša crijeva zače 8 pljena, tijelo pokušava lučiti višesluzi kroz oči, nos i $rlo, znojimo se puno više N tijelo koristi sve mo$u+e



=

5171*3 5A 5&4AVU1

VlaknaN. Yčaro%na spužvaY

@

kanale za iz%acivanje toksičnih tvari, ali to je kao da iz%acujete sme+e kroz prozor nakojem je mreža protiv komaraca umjesto kroz vrata. ;onzumiranjem dovolj nih količinanetopivih vlakana otključavamo vrata za iz%acivanje toksina iz tijela na lak i normalannačin. "ad se vjerojatno pitate koliko %ismo vlakana tre %ali unositi da %ismo posti$lioptimalan učinak na zdravlje. &rema istraživanjima, prosječna divlja čim panza pojede@FF $rama vlakana na dan2 = ;ad sam to pročitala, izračunala sam koliko sam vlakana ja unosila svako$ dana. !o%ila sam količinu od sve$a tri $rama, zato što sam voljelacijediti sokove. Eesto sam cijedila svoje vo+e i povr+e umjesto da $u%im/ svoje vrijeme

i trud na žvakanje. &rije tridesetak $odina, iz prvih knji$a o sokovima koje sam pročitala,naučila sam da vlakna nisu pro%avljiva, ne sadrže hranjive tvari, pa služe samo kaooptere+enje za ljudski pro%avni trakt. 3tada je cijeđenje sokova postalo jedna od mojihre dovnih navika. &onosno sam pila sokove danima, pa čak i tjednima, pokušavaju+i seočistiti/ od toksina, smatraju+i da se pridržavam vrlo zdrave prehrane2 5a panjila meuspored%a tih @FF $rama s moja tri. 3sim to$a, shvatila sam koliko je škodilo momzdravlju kad nisam unosila nimalo vlakana zato što sam cijelo vrije me samo pila sokove.3dlučila sam da si više ne mo$u dopustiti da vlakna %acam u kompost. 5eleni kašastisokovi de9initivno su superiorni sokovima. pak, još uvijek smatram da sokovi mo$udoprinijeti zdravlju u speci9ičnim situacijama. Al%ert Gosseri, slavni 9rancuski doktor prirodne hi$ijene, radikalno je izmijenio klasičnu šeltonovsku/ metodu posta na vodi. *akon nad$ledanja (.FFF du $otrajnih postova na vodi provedenih u nje$ovoj kliniN

ci, došao je do izvanredno$ zaključka da je du$otrajan post riskantno $u%ljenjevremena/. 3n sada nad$le da daleko kra+e postove na vodi nakon kojih slijedi ono što onzove polupostovi/, u kojima uz vodu u prehranu uvodi o$raničene količine hrane %o$atevla knima. Tijekom te važne 9aze liječenja nje$ovi pacijenti do%ivaju samo polakilo$rama vo+a i pola kilo$rama povr+a dnevno dok se njihova eliminacija otpadnih tvarine završi.= !r. Gosseri tvrdi da je prijelaz na me todu polupostova/ u%rzao eliminacijudo to$ stupnja da <FF) nje$ovih pacijenata pokazuje jake znakove du%insko$ procesačiš+enja u o%liku tamnih nasla$a na jeziku, često crnih poput u$ljena ili tamnosmeđih. 3d početka prošlo$ stolje+a širom svijeta provede na su doista %rojna istraživanja prehram%enih vlaka na. !anas imamo hrpe nepo%itnih dokaza za %rojna ljekovitasvojstva vlakana. 1vo nekih od tih svojstava8 X Vlakna mo$u ojačati %olesno srce. =C XVlakna snizuju kolesterol, što smanjuje opasnost od %olesti srca. X Vlakna sprječavajunastanak raznih o%lika raka, smanjuju rizik od raka i vežu kancero$ene tvari. X Vlaknamo$u smanjiti opasnost od dija%etesa i u%lažiti ve+ dija$nosticirani dija%etes. X Vlaknau%lažavaju oscilacije še+era u krvi uspo ravanjem apsorpcije še+era. =D X Vlakna mo$uojačati imunosni sustav. X Vlakna održavaju naše de%elo crijevo zdravim, oslo%ađaju odopstipacije i potiču redovitost sto lice.





(

5171*3 5A 5&4AVU1

Vlakna8 Yčaro%na spužva

X Vlakna sprečavaju nastanak žučnih kamenaca.

='

X Vlakna potiču rast korisnih pro%avnih %akterija. X Vlakna nam pomažu da skinemokilo$rame i o%uzdavaju prejedanje. X Vlakna vežu suvišan estro$en. X Vlaknasprječava-7i nastanak čireva. &reporučen dnevni unos vlakana u "A!Nu je @F $ramadnevno. &rosječan Amerikanac pojede između @F <F i < $rama vlakana dnevno. To je

daleko od dovolj ne količine. maju+i u vidu da %i tih jadnih <F $rama vlakana tre%aloapsor%irati i iz%aciti par kilo$rama ot padnih tvari, <F $rama je praktično ništa. "matramda je nedovoljan unos vlakana $lavni razlo$ starenja kod ljudi. &o$ledajte %ilo kojuživotinju koja živi u divljini. Teško je po$oditi starost jelena, ze%re, orla ili žira9e. Bilistari dvije ili petnaest $odina, iz$ledaju jednako. !ivlje životinje postaju sporije tektijekom posljednjih nekoliko tjedana života. " dru$e strane, često je lako po$oditi do%ljudi, do u pet $odina. stovremeno, vi djela sam mno$e ljude koji su počeli iz$ledatimlađe nakon što "7 popravili svoju eliminaciju otpadnih tva ri. Vjerujem da %ismotre%ali unositi F do CF $rama vlakana na dan, ili više od to$a. Geđutim, unos vla kanamoramo pove+avati postupno. &rije+i s <F na CF $rama preko no+i mo$lo %i %iti opasno.Tijela mno$ih ljudi z%o$ konzumiranja prerađe ne hrane kroz desetlje+a su de$enerirala.3sim to$a, usvojili smo mno$e neprirodne navike kao što je ne dostatak vjež%anja i provođenje ve+ine vremena u zatvorenom prostoru. 5%o$ to$a moramo postupno

ponovno uvoditi zdrave navike kako %ismo tijelu dali vremena da se prila$odi. 5elenikašasti sokovi savr šeni su za taj postupan prijelaz. !ru$i izvori vlakana, pose%no vlaknau o%liku pilula, mo$u dovesti do pre više drastično$ pove+anja količine vlakana u prehrani i rezultirati osje+ajem nap7ihnutosti i pove+anjem plinova 7 crijevima. Takvene$ativne nuspojave mo$u navesti ljude da odustanu prije ne$o što uop+e do%iju prilikuosjetiti zdravstvene koristi od vlakana. Vlakna su važan sastojak u prehrani čimpanza.;ao što sam spomenula, one hranom unose @FF $rama vlakana dnevno. 3sim što jedumno$o vlaknima %o $ato$ vo+a i liš+a, svoju prehranu dopunjuju srčikom i korom, kojese sastoje od pri%ližno (() vlakana. "jemenke lana savršen su dodatak ljudskoj prehrani. "jemenke lana izuzetno su %o$ate i topivim i netopivim vlaknima. "adrže =)vlakana P<() topivih, <=) netopivihQ. "amo <:D šalice sjemenki lana sadrži $ramavlakana. &reporučila %ih vam da u svoju prehranu redovito dodajete sjemenke lana."jemenke lana imaju čvrstu vanjsku ljusku i tre%aju %iti svježe samljevene kako %i %ilenajkorisnije za zdravlje. Gožete samljeti cijele sjemenke mlincem za kavu ili uVitamiHovoj posudici za suhu hranu. "avjetovala %ih vam da jednu do dvije žlicemljevenih sjemenki lana dodate svojim salatama, juhama ili kašastim sokovima.



"jemenke lana također su do%ar izvor ome$aN@ masnih kiselina, i daleko naj %olji prirodan izvor %iljno$ li$nina, važno$ 9itonutrijenta koji štiti od raka. Goja o%itelj jeotprije intuitivno dodavala sjemenke lana našim o%rocima %ilo u o%liku krekera ili uo%liku %rašna. $or je usavršio metodu dehidriranja lanenih



5171*3 5A 5&4AVU1

krekera do to$ stupnja da ih zna osušiti tako da ima ju okus kao raženi kruh, ili kao

dvopek od uskislo$ tijesta, ili kao svima najdraži ruski kruh s kimom. *a učite li pravitikrekere poput $ora nikada ne+ete %iti usamljeni, a u svojoj prehrani imat +ete o%iljevlakana, prirodne spužve.

5 e l e n j e za h o m e o s t a z u&o$ledajte ovo tijelo2 To je umjetničko djelo. *ije $a mo$u+e po%oljšati ni na kojinačin... %ožanski sastavljeno. @< N!r. Bernard -ensen

M

lavna razlika između živih %i+a i neživih stvari je u tome što se živi entiteti mo$u

o%navljati i na taj način uvelike prila$ođavati promjenama u okolišu, dok se stvari kojenisu žive mo$u raz%iti i uništiti. *a primjer, ako s %iljke otkinete list, na njoj +e narastinovi list. Ako porežete kožu na svom prstu, vaša koža +e zarasti. " dru$e strane, neživestvari poput kamenja ili ljudskih $rađevina, %ez o%zira koliko %ile velike i čvrste, ako seoštete ne mo$u se same popraviti. *a primjer, nakon katastro9a kao što su potresi, lavine itornado ljudi moraju o%noviti svoje ku+e, ceste, elek trane itd. Ta izvanredna sposo%nostsvih živih or$anizama da se o%navljaju jedina je sila koja može izliječiti %ilo koju %olest."ve dru$e tehnike liječenja koje su izmislili ljudi mo$u %iti uspješne samo ako su usmjerene na to da pomažu prirodnoj sposo%nosti samo$ tijela da se popravlja. 7judsko tijelomože pre%oljetiC



D

5171*3 5A 5&4AVU1

5elenje za % o m e o s t a z u

'

neku %olest samo ako se sve tjelesne tvari kao što su lim9a, krv, hormoni i %ez%roj dru$ihodržavaju unutar određenih optimalnih parametara. Jiziološki proces koji sve tvari utijelu održava na razinama nužnim za optimalno zdravlje tijela zove se homeostaza. @=Taj proces ekstremno je složen, i pot puno razumijevanje nje$ovih mehanizama dalekonadilazi mo$u+nosti naše trodimenzionalne mašte. "a zahvalnoš+u uviđamo da jehomeostaza najvažniji proces u tijelu. -ednostavna istina $lasi8 pomažemo li našojhomeostazi N %rinemo se o svom zdravlju na naj%olji mo$u+i način. ;ako se možemo %rinuti o našoj homeostazi kad nam je izvan dose$a? &roces homeostaze u ljudskom

tijelu usko je povezan s endokrinim sustavom. Lomeostatska ravnoteža ovisi o rad7iendokrinih žlijezda. Ako žlijezde ne luče od$ovaraju+e količine hormona, homeostatskaravnoteža u tijelu +e se poremetiti i mo $la %i se razviti %olest. Zlijezde endokrino$sustava i hormoni koje one oslo%ađaju utječu $otovo na svaku stanicu, or$an i 9unkcijunaše$ tijela. 1ndokrini sustav ima važnu ulo $u u re$uliranju raspoloženja, rasta i razvoja,9unkcija tkiva i meta%olizma, kao i seksualne 9unkcije te proce sa razmnožavanja. *ajjednostavnije rečeno, endokrini sustav u ljud skom tijelu djeluje poput tvornicekom%inirane sa supermarketom koja proizvodi i opskr%ljuje svakom po tre%nom tvarisvaku žlijezdu ili or$an u %ilo koje vrije me i u %ilo kojoj količini. "to %i takvoj tvornicimo$lo %iti potre%no? 3%ilje sirovina visoke kvalitete2 "lično tome, endokrinom sustavu unašem tijelu apsolutno su potre%ne sve hranjive tvari, uključuju+i vitamine,

aminokiseline, u$ljikohidrate, esencijalne masne kise line, minerale i sve elemente utra$ovima. 3pskr%lji vanje naše$ tijela svim tim hranjivim tvarima od pre sudne jevažnosti za do%ro zdravlje. "ve te potre%e zelenje zadovoljava %olje od %ilo koje dru$ehrane2 !a ponovim još jednom, kad $a izmiksamo, hranjive tvari iz zelenja apsor%iraju sedjelo tvornije i pružaju mno$o puta više hranjivih tvari od dru$ih namirnica, pa čak i odsalata pripremljenih na tradicionalan način. !ru$im riječima, pijenjem zele nih kašastihsokova održavamo našu homeostatsku ravnotežu na naj%olji mo$u+i način. Zao mi je štotu in9ormaciju nisam saznala prije deset $odina, dok je moja majka još %ila živa. Bila je prelijepa, pustolovna žena od samo $odina kad su joj dija$nosticirali rak, $odinu dananakon što je pliva la u jednoj rijeci %lizu Eerno%ila. "ad %ih joj mo$la na vrlo zoran načino%jasniti kako se tijelo liječi. "i$urna sam da %i mama od%ila kemoterapiju, jer su teotrovne kemikalije uništile njenu ve+ osla%ljenu homeostazu. Umjesto to$a %ih je hranomdovela do zdravlja. !anas razumijem da samo podupiranjem Pa ne uništavanjemQhomeostaze tijelu dajemo najve+e šanse da se izliječi. Gožda %i još %ila s nama.Upoznala sam mno$e lju de koji su preživjeli daleko teže o%like raka od ono$a koji jeimala moja majka tako što su u svoju prehranu uključili više zelenja. *edostaje mi. 5nala je podijeliti radost kao nitko dru$i. ;ad stariji ljudi dođu na moja predavanja, osje+amzahvalnost što imam priliku podijeliti svoje in9orma cije s nečijim roditeljima. 3sje+am



se tako sretna z%o$ njihove djece. ;akav je %la$oslov imati roditelje otvo reno$ uma2"tvarno se trudim i sama %iti takva.



V a ž n o s t ž e l u č a n e kiseline

;

oliko ljudi zna kolika je vrijednost njihove želu čane kiseline? ;oliko nas cijeni njenu

važnost za naše op+e zdravlje? Motovo nitko ne uviđa koliko je presudno imati normalnukoličinu solne kiseline u že lucu. *e znam zašto me nijedan od %rojnih liječnika koje sam posjetila nikada nije pitao za moju želučanu kiselinu, ili ju testirao. *ikada nisam čulasvoje pri jatelje da pričaju o njihovoj želučanoj kiselini. "retna sam što sam doznala zanjenu važnost od jedno$ ve terinara koji mi je poma$ao sastaviti zdravu prehranu za mo$ psa. *a moje iznenađenje, pronašla sam desetke knji $a i znanstvenih članaka o veziizmeđu razine solne kiseline i ljudsko$ zdravlja. Ta tema proučava se ve+ desetlje+ima.&ro9esor I. A. Ialker s ;atedre za pre hranu Larvardske škole za javno zdravlje kaže8Gedicinske istraživače od <'@FNih za%rinjavaju posljedice nedostatka solne kiseline.ako još uvijek nisu potpuno<



F=

5171*3 5A 5!4AV7-1

Važnost želučane kiseline

@

jasne sve posljedice po zdravlje, neke su do%ro doku mentirane./ @@ *iska kiselost uželucu PhipoklorhidrijaQ stanje je koje se javlja kad ljudsko tijelo nije sposo%no proizvoditi od$ovaraju+e količine želučane kiseline. *iska ki selost u želucu neiz%ježno idramatično utječe na pro %avu i apsorpciju ve+ine hranjivih tvari neophodnih za zdravlje.Ve+ina minerala, uključuju+i i tako važne kao što su željezo, cink, kalcij i vitamine Bkompleksa P9olnu kiselinu i dru$eQ tre%a određenu količinu želučane kiseline da %i uop+emo$li %iti apsor%irani. Bez želučane kiseline, neiz%ježno dolazi do nedostataka hranjivihtvari koji vode do %olesti. &ored apsorpcije, želučana kiselina ima mno$e dru$e važne

9unkcije. *a primjer, želučana kiselina tre%ala %i uništavati sve štetne mikroor$anizme, pa to$ene %akterije, parazite i njihova jajašca, te $ljivice koje uđu u tijelo kroz usta. 5%o$to$a, kod nedostatka želučane kiseline ne postoji %arijera protiv parazi ta. 4az$ovaralasam s $astroenterolo$om koji uzima uzorke želučane kiseline od svojih pacijenata i često pronalazi raznovrsne parazite koji %ujaju upravo tamo $dje %i tre%ali %iti uništeni. Ve+samo z%o$ to$ razlo$a htjela %ih da je moja želučana kiselina jaka. Zelučana kiselina pomaže kod pro%avljanja velikih @( molekula %jelančevina. Ako je razina želučane kiseline niska, nepotpuno pro%avljeni dijelovi %jelančevina apsor%iraju se u krvotok i izazivajualer$ije i imuno loške poreme+aje. &rirodna razina solne kiseline PL#<Q opada sa staroš+uoso%e, pose%no nakon četrdesete. Tada ve+ina ljudi počinje do%ivati sijede dlake kaorezultat nedo statka hranjivih tvari uzrokovano$ sniženom razinom

želučane kiseline. 4azina solne kiseline može se po četi smanjivati i ranije akozlostavljamo svoj pro%avni trakt, ili cijelo tijelo, suvišnim količinama hrane, upotre%omkemikalija i stresom. &rejedanje, pose%no pretjeran unos masti i %jelančevina, iscrpljujestanice stijenke želuca koje luče L#<.@ Autohtoni narodi poznavali su mno$e različite pre hrane kroz povijest, ovisno o njihovom okolišu. 5ajed ničko im je %ilo to što su jelivelike količine vlakana. straživači su procijenili da su australopitek i neki dru $iautohtoni narodi konzumirali oko <F $rama vlaka na dnevno. @ ;ad vidimo tu %rojku,lako je zaključiti da je njihova želučana kiselina %ila prilično jaka, %itno jača od naše.Također su imali puno jače zu%e, čeljusti i čeljusne miši+e. Bili su u stanju u ustimasažvakati žilavu, vlaknastu hranu do kremaste konzistencije, a onda %i njihovi želuci pomo+u solne kiseline nastavili pro%avljati tu do%ro sažvakanu tvar. 3d to$a vreme nanaša su se tijela dramatično promijenila. *apravite jedan eksperiment8 uzmite komadi+ %ilo koje$ povr+a ili zeleni list, sjednite i žvačite $a što duže možete. ;ad osjetite da ste$a spremni pro$utati, ispljunite $a na dlan i po$ledajte $a. Vidjet +ete da +e još uvijek %itidaleko od kremaste konzistencije. majte na umu da +e vaše tijelo %iti u stanju asimiliratisamo hranjive tvari iz najsitnijih čestica. Velike čestice ne+e %iti pro%avljene i pretvorit +ese u kiseo otpad. -edan moj prijatelj koji je liječnik i često radi krvne pretra$e pokazao mi je na monitoru povezanom s računalom jedan takav nepro%avljeni komad u krvi jedno$



ve$ansko$ pacijenta. >okirala sam se kad sam vidjela da svaki put kad je taj si+ušninepro%avljeni komad dodirnuo crvena krv na zrnca, ta su zrnca isto$ trenutka umrla. *akraju je



(

5171*3 5A 5&4AVU1


taj komadi+ nepro%avljene hrane završio okružen sa stotinjak mrtvih stanica u nekolikoslojeva. Taj mi je prijatelj o%jasnio da se takvi toksični djeli+i nakupljaju u našem tankomcrijevu, z%o$ če$a ljudi imaju proši rene, ispupčene tr%7ihe. Ako pored nedovoljno$žvakanja neki od nas ne maju potre%nu koncentraciju solne kiseline, tad vrlo vjerojatnoimaju nedostatak ve+e$ %roja hranjivih tva ri. !a %i mo$lo stvarati solnu kiselinu, ljudskotijelo mora naporno raditi. ;ako starimo, naša tijela postaju sla%ija i ne mo$u stvaratiod$ovaraju+e količine solne kiseline. 5ato ve+ina ljudi s $odinama ima sve manježelučane kiseline. "a starenjem do%ivamo sjedine. &rimijetila sam da ve+ina ljudi kojima

je dija$nosticirana vrlo niska razi na želučane kiseline ima primjetno više sijedih dlaka,što je neizravan znak nedostatka hranjivih tvari. " dru $e strane, postoje mno$o%rojnedo%ro dokumentirane priče o ljudima kojima se vratila prirodna %oja kose kao rezultatredovno$ konzumiranja izmiksano$ zele nja, a jedna od njih je i Ann Ii$more. Giksanje je slično žvakanju, i zato uzimanje izmiksane hrane može dovesti do dramatično$ po%oljšanja naše$ zdravlja. *akon usitnjavanja u mikseru velike %rzine, dijelovi hrane postaju idealne veličine za asi milaciju. ;ao rezultat to$a, tijelo ne zadržava hrami uželucu tako du$o, ne$o ju odmah šalje u tanko crije vo, omo$u+uju+i tijelu da stvaramanje solne kiseline. 5%o$ to$a, jedenje izmiksane hrane štedi našu ener $iju i održavanas mladolikima usprkos starenju. Modinama nisam uspijevala shvatiti zašto neki lju di %rzo iz$7i%e višak kilo$rama nakon što pređu na prehranu sirovom hranom. Ti ljudi jednostavno ne

mo$u ostati na sirovoj hrani jer im je neu$odno živje ti uz neprestane primjed%e njihovih prijatelja i rođa ka da su premršavi. "lažem se da ljudi ne %i tre%ali %iti premršavi. *akonšto sam d7i$o istraživala utje caj smanjene kiselosti u želucu na asimilaciju hrane, upitalasam neke od svojih prijatelja s pro%lemom s težinom jesu li ikada provjerili svoju razinukiseline u želucu. *ekoliko njih kasnije mi se javilo i reklo da im je dija$nosticirano daimaju vrlo malo ili nimalo želučane kiseline. *jihov liječnik prepisao im je da 7iz o%rokeuzimaju pilule solne kiseline. -edna %liska prijateljica pokušavala je jesti sirovo nekoliko$odina i postala je tako mršava da se njen s7ipm$ za%rinuo za njeno zdravlje. 3tišla je kliječniku i dija$nosticirali su joj aklorhidriju Podsutnost solne kiselineQ. 7iječnik joj je dao pilule s L#lNom i ona je nastavila sa svojom si rovom prehranom. Ta prijateljica povratila je svu "V3-7 težinu. !a %i hranjive tvari mo$le %iti apsor%irane, hrana u želucu tre%a %iti raz$rađena, i mehanički i pomo+u kiselina, u vrlo male komadi+e od < do = mm."irovo vo+e i povr+e u se%i sadrže najvrednije hranjive tvari, ali ih je pose%no teško pro%aviti zato što njihovu žila vu celuloznu strukturu tre%a raz%iti da %i hranjive tva riizašle. Ako nema dovoljno želučane kiseline, tijelo nije u stanju uzeti sve potre%nehranjive tvari, pose%no %jelančevine, i počinju se javljati nedostaci. Upoznala samnekoliko ljudi s takvim pro%lemom koji su se osje +ali kao da "7 U zamci. !ok %i jeli



samo sirovu hranu 7ispijevali %i se oslo%oditi simptoma određenih %ole sti koje su imali,ali %i postali vrlo mršavi. 3nda %i u svoju prehranu dodali kuhanu hranu kako %i posti$lisvoju željenu težinu, ali vratili %i im se njihovi neželjeN



5171*3 5A 5&4AVU1


C

ni simptomi. 5%unjeni, stalno su mijenjali prehranu ne znaju+i što da rade. 5ato samosjetila veliku sre+u kada sam, nakon što sam održala nekoliko predavanja o zelenimkašastim sokovima, počela primati pisma poput ovo$8 lako je sirova hrana riješila mojartritis, nikada je se nisam mo$ao pridržavati duže od dva mje seca jer sam na isključivosirovoj hrani $u%io te žinu tako %rzo, do F kila, da %i se moja žena uspaničila misle+i daumirem, pa %ih morao opet prije+i na kuhanu hranu od koje %i mi se vratio artritis. ;adsam počeo piti zelene kašaste so kove, moja težina se sta%ilizirala2 "ad sam ve+ šestmjeseci na sirovoj hrani i održavam svoju normalnu težinu od CF kilo$rama. Lvala vam2/

P*. L. #anadaQ Ve+ sam vidjela mno$e slučajeve u kojima su ljudi s pro%avnim pro%lemima %ili u stanju uvelike po%olj šati svoju asimilaciju dodavanjem izmiksano$zelenja svojoj prehrani. ako kuhanje namirnice čini mekšima i pro%avljivijima, procesomza$rijavanja uništava se ve+ina neophodnih vitamina i enzima u hrani. Giksanje je dalekomanje štetno od kuhanja zato što čuva sve neophodne hranjive tvari u hrani. " niskomrazinom želučane kiseline povezane su mno$e %olesti. 1vo tek nekih8 razmnožavanje %akteri ja, kronična kandidijaza, paraziti, Addisonova %olest, multipla skleroza, artritis,astma, autoimuni poreme +aji, celijačna %olest, karcinom želuca, depresija, der matitis,dija%etes, ekcemi, vjetrovi, %olest žučne vre +ice, polipi na želucu, $astritis, hepatitis,hipertireoza,

mijastenija $ravis, osteoporoza, psorijaza, rozaceja, ulcerozni kolitis, urtikarija i vitili$o.5%o$ to$a je slav ni istraživač, dr. Theodore A. Barood0, u svojoj divnoj knjizi Alkalizeor !ie, zapisao8 "olna kiselina je apso @D lutno neophodna za život/. !ru$im riječima,nitko ne može %iti potpuno zdrav %ez normalne razine sol ne kiseline. Golim vas,nemojte pomiješati kiselost u želucu s alkalnoš+u krvi. *aša krv mora %iti %la$o alkalna, io tome +emo $ovoriti u narednim po$lavljima. "olna kiselina je jedina kiselina kojunaše tijelo stvara. "ve dru$e kiseline su nusproizvodi meta%olizma, i ukla @' njaju se što je mo$u+e %rže./



4 o z e % u r š k a studija

;

ad sam postala svjesna važnosti ulo$e solne ki seline, odlučila sam provesti studiju. *a

temelju simptoma niske razine želučane kiseline koje sam prikupila iz raznih medicinskihčlanaka, izradila sam upitni listi+. 5atim sam isprintala tisu+u primjeraka i podijelila ihsvojim učenicima. 4ezultati su %ili šokantni2 zračunala sam da je 'D) ljudi koji suod$ovorili na moja pitanja imalo neke simptome niske kiselosti u želucu. &ozivam vas da provjerite da li i sami imate neke simptome koji ukazuju na hipoklorhidriju. 5nakovi isimptomi niske kiselosti u želucu *;A! &U* ;A7Q #1"<F

Golim vas da pročitate pitanje i ispunite od$ovaraju+i kvadrati+ na desnoj strani

mate li nadutost, podri$ivanje ili vjetrove neposredno nakon jela? mate li pro%avne

smetnje, proljev ili opstipaciju? 3sje+ate li osjetljivost, žarenje ili suho+u usta? male liž$aravicu?

X X X X

X X X X

X X X X

'



CF

5171*3 5A 5&4AVU1

4oze%urska stuciija

C<

počela sam planirati studiju koja %i pokazala učinak zelenih kašastih sokova na želučanukiselinu. Ltjela sam prona+i nekoliko ljudi kojima je dija$nosticirana niska razina solnekiseline i koji %i %ili do%rovoljci za dodavanje zelenih kašastih sokova svojoj prehrani naneko vrijeme. *akon što %i završili s pijenjem zelenih kašastih sokova na određenovrijeme, %ili %i ponovno testirani. *ekom čaro%nom slučajnoš+u, dok sam se molila da pronađem liječnika koji %i mi %io spreman pomo +i oko takve studije, jedno$ sunčano$ jutra liječnik po imenu &aul Ji%er nazvao me iz 4ose%ur$a, o%ližnje$ $rada u 3re$onu.3n mi je rekao da su on i nje$ova supru$a nedavno prihvatili životni stil prehrane si

rovom hranom i da im tre%a vodstvo. Također mi je spomenuo da $a je nedavno počela %rinuti činjenica da velik %roj ljudi ima nisku razinu želučane kiseli ne. "astali smo sesljede+e$ jutra kako %ismo detaljno raz$ovarali o našem eksperimentu. !r. Jie%er se činiovrlo zainteresiranim za sudjelovanje. "ljede+e$ tjedna, $or i ja odvezli smo se do <'Fkilometara udaljeno$ 4ose%ur$a kako %ismo tamo održali predavanje o pre hrani. *akonmo$ predavanja =C ljudi se do%rovoljno javilo za svakodnevno pijenje jedne litre svježe pripre mljeno$ zeleno$ kašasto$ soka tijekom mjesec dana, uz svoju uo%ičajenu američku prehranu. &rojekt je počeo ='. travnja =FF. #ijela moja o%i telj na smjenu je miksalalitre i litre zeleno$ pi+a. ;ako %ismo pove+ali raznolikost, koristili smo svako vo+e i povr+e koje$ smo se mo$li dokopati. $or je svaki dru $i dan s dra$ocjenim tovaromodlazio na put od @DF kilometara do tamo i natra$. Bila je to velika o%aveza, ne samo zamoju o%itelj, ne$o i za sve sudionike, pa

Ti simptomi mo$u %iti indikatori hipoklorhidrije. Ako ste označili nekoliko simptoma čak i u stupcu ponekad/, %ilo %i do%ro da provjerite kiselost svo$ želuca kod liječnika.4az$ovarala sam s jednim liječnikom iz 4usije i zaintri$iralo me kad sam otkrila kakotamo testiraju hipoklorhidriju. 5atraže od ljudi da popiju četvrt šali ce soka od cikle i provjere ho+e li se %oja njihovo$ uri na ili stolice imalo promijeniti prema %oji cikle.&azite sad2 Ako se promijene, onda da, vaša razina želučane kiseline je niska. To mezapanjilo, jer sam vjerovala da je takva promjena %oje normalna, jer je uvijek %ila zamene. Geđutim, nekoliko mjeseci nakon što smo po čeli piti zelene kašaste sokove, moja je o%itelj pojela veliku, slasnu salatu od cikle, ali nitko od nas više nije imao promjene %oje2 ;ako sam tu dramatičnu pro mjenu mo$la pripisati samo pijenju zelenih kašastihsokova, pretpostavila sam da se naša razina solne ki seline popravila. ;ako %ih do%ilačvrš+i dokaz za to,



C=

5171*3 5A 5&4AVU1

4oze%urska studija

C@

čak i za njihove o%itelji. *ijedan od mojih dra$ih su dionika nije nijednom propustio do+ina mjesto preu zimanja. ;ad sam se zahvalila toj svojoj novoj o%itelji Pzovem ih moji posirovljeni/Q što su %ili tako predani i disciplinirani, od$ovorili su mi da su svi oniosje+ali veliku važnost i hitnost ovo$ eksperimenta, te da su %ili uz%uđeni što mo$u pomo+i. 3sim to$a, mno$i od njih htjeli "7 popraviti stanje svo$ želuca na prirodannačin. "ljede+i odlomak opisuje dr. Jie%erovu stranu pri če.&4EA !4. &AU7AU p o z n a v a n j e s V i c t o r i o m i n j e n o m o%itelji %ilo je pre k r a s n o iskustvo.

5adivljuju+e je kako nas je sud%ina j a č a v a nje$ov učinak. G n o $ i ljudi imajuosla%ljen p r o c e s stvaranja kiseline i %oluju od h i p o k l o r h i d r i j e ili, u oz%iljnijim slučajevima, aklorhidrije. G n o $ i od mojih pacijenata ž a l e se na p o v r a t h r an e u j e d n j a k P$astrički re9luksQ z % o $ p r e j a k o $ / lučenja ž e l u č a n e k i s e li n e . & r e m a m o m iskustvu, p r e j a k o lučenje ž e l u č a n e kiseline nije često. G eđ u t i m , lučenje ž e l u č a n e kiseline u k r i v o vrijeme č e s t o je, a m o ž e izazvati si m p t o me u i r i t i r a n o m ili u p a l j e n o m p r o % a v n o m traktu. ; o d m n o $ ih ljudi v r a + a n j e sadržaja ž e l u c a u j e d n j a k više je p o v e z a n o s n e o d $ o va r a j u + i m l u č e n j e m ž e l u č a n e k i s e l i n e koje d o v o d i do truljenja h r a ne i p o p r a t n i h s i m p t o m a N plinova, n a d u t o s t i , re9luksa i podri$ivanja. T e ra pija a n t a c i d o m m o ž e pružiti p r i v r e m e n o olakšanje, ali ni na koji n a č i nne p o m a ž e u liječenju. U našoj studiji svaki s u d i o n i k d o % i o je <F k a p s u l aL#<a, koje su %ile dovoljne za p r o v o k a c i j s k i test ( o % r o k a . 3 d n a š e s k u pi n e zatražili s m o d a testiraju o % r o k e % o $ a t e % j e l a n č e v i n a m a i o%ilan s lo ž e n o % r o k . &očeli su s j e d n o m k a p s u l o m uz prvi o % r o k , i a k o nisu imali % l a $ o $

spojila. G o j a s u p r u $ a i j a tražili s m o p o m o + n a n a š e m p u t u p r e m a po%oljšanju z d r a v l j a k r o z s i r o v u p r e h r a n u , a Victoriji je tre%ala p o m o + ok o njene studije. & o s t o j e r a z n e m e t o d e testiranja L#lNa, ali o d l u č i l i s m oda +e za n a s %iti najz$odniji provokacijski test L#lNa, i m a j u + i u v i d u n a š v r e me n s k i okvir. & r o v o k a c i j s k i test L # l N a služi k a o p o m o + k o d želuca da proizvede utvrđivanja s p o s o % n o s t i količine želučane

od$ovaraju+e

k i s e l i n e . Tijelo j e e v o l u i r a l o t a k o d a o s l o % a đ a ž e l u č a n u k i s e l i nu k a o reakciju n a o d $ o v a r a j u + e p o d r a ž a j e . 4 a z mišljanje o hrani, ž v a k an j e i p r i s u t n o s t o d r e đ e n e h r a n e P z d r a v e ili n e Q u ž e l u c u , npr. %j el ančevi na , mlijeka, soli kalcija, kave... s t i m u l i r a o s l o % a đ a n j e $astrina, h o r m o



n a koji l u č e $ a s t r i n s k e stanice, ili M stanice, u p i l o r i č k i m žli j e z d a m a sm j e š t e n i m u i z l a z n o m dijelu ž e l u c a . M a s t r i n s n a ž n o s t i m u l i r ažlijezde stijenke ž e l u c a na stvaranje i lučenje kiseline u ž e l u d a c . L i s t a m i n j e j o š j e d a n h o r m o n koji s t i m u l i r a stvaranje k i s e l i n e . & r i s u t n o s t $ a s tr i n a poN



C(

5171*3 5A 5&4AVU1

4oze%urška stuclija

C

žarenja ili n a d r a ž e n o s t i tre%ali su p o v e + a t i d o z u na dvije k a p s u l e s a s l je d e + i m o % r o k o m t e nastaviti l a k o d o k n e do%iju reakciju ili d o đ u do ( k a p su l e % e z i k a k v e reakcije. 3 d = C s u d i o n i k a , s a m o j e dvoje i m a l o reakciju s j e d n o m k a p s u l o m i oni su tada p r e k i n u l i studiju. " v i ostali iz n a š e s k u p in e imali s u o d r e đ e n u r a z i n u h i p o k l o r h i d r i j e i n a s t a v i l i susudjelovati u studiji. * j i h o v a d o % %ila je u r a s p o n u o d < C d o D F $ o d i n a . 3d svih s u d i o n i k a z a t r a ž e n o j e d a n e mijenjaju n i j e d a n d r u $ i d i o svoje p r e h r a n e . * a k o n trideset d a n a s v a k o d n e v n o $ pijenja j e d n e litre z e l e

n i h kašastih s o k o v a , p r o v e l i s m o j o š j e d a n p r o v o k a cijski test L#lNa k ak o % i s m o utvrdili da li je u p r o t e k l i h m j e s e c d a n a d o š l o d o po%oljšanja. -e d n a o s o % a o t p a l a j e o k o s r e d i n e studije z % o $ osje+aja m u č n i n e . 3 d pr e o s t a l a =( s u d i o n i k a u $ r u p i k o d njih < d o š l o je do po%oljšanjastvaranja L # l N a . 5 a p a n j i l o m e t o što j e , C ) s u d i o n i k a pokazalo t a ko z n a č a j n o po%oljšanje. *isam očekivao

j e d o k a z a l o o $ r o m n a iscjeljuju+a svojstva zelenih kaša stih s o k o v a . Z e l i o % i h o s o % n o zahvaliti Victoriji što m i j e p r u ž i l a priliku da sudjelujem u t a k o i zu z e t n o j studiji. U s v o m ž i v o t u s r e o s a m vrlo m a l o ljudi koji su t a k o p r e da n i i t a k o s t r a s t v e n o p o m a ž u d r u $ i m a . L v a l a ti, Victoria, za uvijek si promijenila n a š e živote.

da +u vidjeti tako velik n a p r e d a k u t a k o k r a t k o m r a z d o %lju. V l a k n a u z el e n i m k a š a s t i m s o k o v i m a i njihova pre h r a m % e n a vrijednost posti$li sunevjerojatan uspjeh. " v i s u d i o n i c i primijetili su i m n o $ a d r u $ a po%oljšanja s vo $ zdravlja, o d kojih s u n e k a %ila d r a m a t i č n e p r o m j e n e .

;ao što je dr. Jie%er spomenuo, očekivali smo neke pozitivne promjene, ali nismo znalida +e %iti tako zna čajne u tako kratkom vremenskom razdo%ljti. Ve+ina eksperimenata poput ovo$ o%ično se planira na tri do šest mjeseci, no kako smo sve pla+ali iz vlastito$džepa, napravili smo samo onoliko koliko smo si mo$li priu štiti. 4ose%urški eksperiment pokazao je da redovno konzumiranje zelenih kašastih sokova uvelike koristi zdravljuljudi kroz po%oljšanje razine solne kiseline. 5ato %i potrošači zelenih kašastih sokovatre%ali oče kivati da +e8 X imati %olju apsorpciju vrijednih hranjivih tvari X smanjitimo$u+nost do%ivanja in9ekcija i pa razita X izliječiti aler$ije X po%oljšati op+ezdravstveno stanje. Bolja apsorpcija sama po se%i je velika prednost. Bolja apsorpcijakalcija, primjerice, može smanjiti rizik od osteoporoze, %olja apsorpcija željeza može pomo+i kod liječenja anemije %olja apsorpcija vitamina $rupe B može štititi od živčanih poreme+aja, i tako dalje.



RGolim vas da po$ledate svjedočanstva na kraju ove knji$e.ST a k o đ e r %ih želio iznijeti svoje o s o % n o s v j e d o č a n s t v o , % u d u + i da s m o ja i m o j a s u p r u $ a p o č e l i piti z e l e n e kaša ste s o k o v e o k o dva m j e s e c a prije p r o v e d % e studije. G o j krvni tlak, p u i s i r a z i n a k o l e s t e r o l a z n a t n o

su se p o p r a vili. z$u%ili s m o s v a k u želju za k u h a n o m h r a n o m , a z e l e n ikašasti s o k o v i %ili su vrlo u k u s n i i zasitni. * a j važnija p r o m j e n a k o d m e ne % i l a j e p o v e z a n a s m a l o m i z r a s l i n o m koja m i s e %ila pojavila n a n o su . * a k o n j e d no$ mjeseca na zelenim kašastim sokovima, izraslina je o t p a l a ,ostavivši m a l u r u p u n a mjestu $dje j e %ila. T o m i



C

5171*3 5A 5&4AVU1

4oze%urška stud, i ja

CC

*a kraju knji$e možete pročitati svjedočanstva sudionika 4ose%urške studije. ;aorezultat redovno$ konzumiranja zelenih kašastih sokova tijekom samo jedno$ mjeseca,sudionici su naveli sljede+a po%oljša nja8 pove+anje ener$ije, u%laženje depresije inestanak suicidalnih misli, manja kole%anja razine še+era u krvi, redovitija stolica,nestanak peruti, nestanak nesanice, potpun prestanak napada astme, potpun nestanak uo %ičajenih simptoma &G"Na, čvrš+i nokti, sla%ija želja za kavom, po%oljšanje seksualno$života, čistija koža i mno$a dru$a. Bilo je zanimljivo da je ve+ina sudionika koji suželjeli smršavjeti iz$u%ila =,@ do (, kilo$rama, a onih par ljudi koji su htjeli do%iti na

težini uspjeli su do%iti pola ili jedan kilo$ram. "udionici 4ose%urške studije %ili su takouz%uđe ni z%o$ svojih rezultata da su do mene doprle $lasine da razmišljaju o tome da promijene ime svo$ $rada u 4aKs6%ur$2

Einjenica da je praktičan eksperiment dokazao sva lje kovita svojstva zelenih kašastihsokova čini ovo jedno stavno pi+e istinski pose%nim. Golim vas da imate u vid7i da nenastojim %ilo što prodati. *adam se da +u nadahnuti što je mo$7i+e više ljudi da u svojesvakod nevne živote uključe zelene kašaste sokove. 3d 4ose%ur$a do "ankt &eter%ur$aUz%uđena sam što mo$u svima o%javiti da je u 4usiji, u #entru za zdravu prehranu43"T; u "ankt &eter%ur$u, počela nova, detaljnija studija slična 4ose%urškoj studiji.Taj je #entar osam $odina provodio razne studije implikacija kloro9ila na ljudsko zdravlje pod nadzorom liječnika, pro9esora i znanstvenika. 3do%rena su sredstva za proved%ustudije utjecaja pi jenja zelenih kašastih sokova na koncentraciju L#< u želucu i razinuvitamina BN<=.

4ose%urška skupina sa svojim o%iteljima i prijateljima.

1n$l, raK sirov, prim. prev.



5 e l e n j e čini t i j e l o alkalnijim

&

onekad mi se čini da u našoj potrazi za zdravljem ve+ mno$o desetlje+a ponavljamo iste

stvari. U međuvremenu, najčeš+a %olest N rak N po$oršava se iz $odine u $odinu.&o$ledajmo statistike za =FF. (F X &rocjenjuje se da +e se pojaviti <.@C=.'<F novihslučajeva raka i CF.=F smrtnih slučajeva od raka peto$odišnja stopa preživljavanja porasla je s F posto iz <'CFNih na C( posto. X 4ak plu+a ostaje najve+i u%ojica, a procjenjuje se da +e odnijeti živote <@.<F ljudi. X 4ak prostate %it +e dija$nosticirankod oko =@=.F'F muškaraca, a umrijet +e njih @F.@F. X 4ak dojke %it +e dija$nosticirankod otprilike =<<.=(F žena, a umrijet +e njih (F.(<F.

C'



B3

5171*3 5A 5&4AVU1

5elenje čini tijelo alkalnijim

D<

u 4usiji i u "jedinjenim !ržavama primijetila sam da se $lavna struja medicine9ok7isira na sporedne 7izroke %olesti. 5a mene je to kao da $olim rukama $uramoautomo%il koji je ostao %ez %enzina umjesto da $a napu nimo %enzinom, ili kao datješimo $ladne ljude umjesto da ih nahranimo. !akle, što je $lavni uzrok %olesti? !anasimamo cijelo more z%unjuju+ih in9ormacija i članke u kojima razni stručnjaci iznoserazne razlo$e %olesti. Ged7itim, oso%no mislim da je $lavni razlo$ %olesti vrlo jasnoo%jašnjen još <'@<. $odine2 &rije više od C $odina 3tto Iar%ur$ do%io je *o%elovuna$ra du za svoje otkri+e da je uzrok raka osla%ljeno stanič no disanje z%o$ nedostatka

kisika na staničnoj razini. &rema Iar%ur$u, narušeno stanično disanje dovodi do9ermentacije, što rezultira niskim pL Pkiseloš+uQ na staničnoj razini. !r. Iar%ur$ je usvojoj studiji za koju mu je do dijeljena *o%elova na$rada ilustrirao okolinu kanceroznestanice. *ormalna zdrava stanica prolazi kroz ne$ativne promjene kada više ne može primati kisik kako %i pretvarala $lukozu u ener$iju. U nedostatk7i kisika, stanica pri%je$ava prvo%itnom pro$ramu pre hrane pretvor%om $lukoze kroz proces 9ermentacije.Gliječna kiselina koju stvara 9ermentacija snižava sta nični pL Pacido%azičnuravnoteZ7iQ i razara sposo% nost !*; i 4*; da kontroliraju dijeljenje stanice. *a konto$a stanice se počinju množiti. Gliječna kiselina istovremeno izaziva jake lokalne %olove jer uništava stanične enzime. 4ak se javlja kao %rzorastu+i vanjski stanični pokrovs jez$rom od mrtvih stanica. !r. 3tto Iar%ur$ završio je jedan od svojih naj slavnijih$ovora sljede+om tvrdnjom8 ...danas nitko ne može re+i da se ne zna što je rak i što jenje$ov $lavni uzrok.

*aprotiv, nema %olesti čiji %i $lavni uzrok %io %olje poznat, i zato neznanje danas nijeiz$ovor da se ne može poduzeti više u po$ledu prevencije./il 3tto Iar%7ir$ do%io je *o%elovu na$radu za to što je pokazao da rak %uja 7 anaero%nim P%ez kisikaQ ili kiselimuvjetima. !ru$im riječima, $lavni uzrok raka je kiselost ljudsko$ tijela. U vrijeme kadsam pročita la nje$ov $enijalni $ovor on je ve+ odavna %io mrtav. &itam se, ako je tootkri+e %ilo tako važno da je za nje $a do%io *o%elovu na$radu, zašto svi nisu upoznati stim što je pL? Eim su znanstvenici otkrili kakvi %i tre%ali %iti zdrav ljudski krvni tlak itemperatura, izumljeni su uređaji za njihovo mjerenje. "vaki puta kad %ih otišla kliječniku izmjerili %i mi krvni tlak i temperaturu, ali ne sje+am se da mi je liječnik ikadaizmjerio pL. Visok krvni tlak i vru+ica, iako nisu u$odni, ne izazivaju rak. ;iselo stanjekrvi $a izaziva. To je dokazao dr. Iar %ur$, znanstvenik međunarodno$ u$leda. 5ato mise čini da je od presudne važnosti in9ormacije o pL od mah učiniti svima dostupnima.3so%no smatram vrlo opravdanim da djeca uče pL indeks svih namirnica u školi i da %isve namir nice koje se prodaju javnosti tre%ale imati pL indeks ispisan na etiketi sasadržajem, zajedno s kalorijama i hranjivim tvarima. *a primjer, sir parmezan tre%ao %iimati crvenu upozoravaju+u etiketu s pL znakom koji kaže da stvara ekstremnu kiselost



N@(2 " dru$e strane, špinat %i mo$ao imati znak zlatne medalje s indek som pL [<(, kaoizvrsna, alkalizira-7i+a hrana. ndeksi pL izmjereni su u %iokemijskim la%oratorijima inije ih mo$u+e po$oditi samo po iz$ledu hrane. *eke na mirnice iznenađuju+e su alkalneili kisele na primjer,



D=

5171*3 5A 5&4AVU1

5elenje čini tijelo alkalnijim

D@

ve+ina ljudi začudi se kada sazna da je limun jedno od najjače alkaliziraju+e$ vo+a, dokorasi %la$o zakiseljuju tijelo. "matram da je važno da piramida namirnica američko$Ginistarstva poljoprivrede počne iskazivati pL različitih namirnica što je prije mo$u+e.Vjerujem da %i se zdravlje mno$ih ljudi mo$lo odmah popraviti kad %i znali %iratialkaliziraju+u hranu koja ima %olji učinak na ljudsko zdravlje. &otpun popis pL vrijednosti različitih namirnica možete prona+i u knjizi The pL Giracle 4o%erta \oun$a.&opularna za%luda među mno$im ljudima na dijeti je da masti najviše doprinosede%ljanju. To po$rešno shva+anje dovodi do velike kon9uzije i o%jašnjava zašto tako velik

%roj de%elih ljudi ne uspijeva skinuti ki lo$rame. "i$urna sam da %i mno$e šokiralo kada %i sa znali da se možemo ude%ljati jedu+i, na primjer, sir, ne samo zato što je %o$atmastima, ve+ najviše z%o$ nje$o ve velike kiselosti. ;ao reakciju na visok pL, tijelo stvara masne stanice za pohranjivanje kiseline. *a primjer, %ademi imaju CF) masti, asvinjetina samo D). Geđu tim, svinjetina ima jednu od najviših kiselosti N@D, dok %ademi imaju alkalnu reakciju [@. (= To je razlo$ zašto je, pored prehram%enevrijednosti, presudno znati pL indeks N imati $a dostupno$ i pri ruci u svakoj tr$ovini,ispisano$ na svakoj etiketi, kako %i se znala sposo%nost namirnice da alkalizira tijelo.&oznavanje pL indeksa raznih namirnica može nam pomo+i da uravnotežimo našeoso%ne planove dnevnih o%roka. "je+am se kako je <'. moja majka %ila u suzamanakon što je u jednom ruskom ma$azinu o zdravlju pročitala članak koji je tvrdio dalu%enice i krastavci nemaju nikakvu prehram%enu vrijednost. To je %ila najdraža hrananaše o%itelji. Eetrdeset $odina kasnije

saznala sam da krastavci i lu%enice toliko alkaliziraju da neutraliziraju zakiseljuju+iučinak jedenja $ovedi ne. !ra$o mi je što su moji roditelji nastavili kupovati lu%enice,usprkos znanstvenim/ preporukama. &rije mno$o $odina, dok sam se u 4usiji o%razovala za medicinsku sestru, naš pro9esor rekao nam je da kolesterol iz naše hrane nedoprinosi razini kolesterola u našoj krvi, jer kolesterol stvara naša jetra. 5%o$ to$a nisam %ila iznenađena ili razočarana prehranom %o $atom mastima i životinjskim %jelančevinama koju je moj otac do%ivao dok je %io u centru za srčane %olesti. *akon što je moj otac doživio jak srčani napad, poslu živali su mu $oveđi odrezak s umakom imlijeko. ;a snije, nakon što sam pročitala mno$o knji$a i članaka o važnosti pravilne pLravnoteže u tijelu, saznala sam da takozvani štetni/ kolesterol, lipoprotein P7!7Q stvaranaša vlastita jetra radi vezanja toksina i deaktiviranja kiselo$ otpada koji potječe ododređenih vrsta hrane, kao što su masti i životinjske %jelančevine. *a žalost, svoju prvuknji$u na tu temu, Alkalize or !ie(@, kupila sam dva mjeseca nakon što je moj otac umrood svo$ dru$o$ srčano$ napada. Lrana nije jedini čim%enik koji utječe na našu pLravnotežu. Bilo koji stres potencijalno može ostaviti kisele ostatke u našem tijelu isuprotno, svaka aktiv nost koja je smiruju+a i opuštaju+a može nas učiniti alkalnijima.



Jaktori koji nas potencijalno čine kiselijima uklju čuju slušanje ili $ovorenje $ru%ih ili %ijesnih riječi, $la snu muziku i %uku, čekanje u prometnoj $užvi, osje +aj lju%omore iliželju za osvetom, slušanje %e%e kako plače, pretjerani rad i pretjerano vjež%anje, početaki završetak škole, odlazak na odmor, $ledanje strašnih



D(

5171*3 5A 5!4AVU1

5elenje čini tijelo alkalni9im

D

ili stresnih 9ilmova, $ledanje i slušanje televizije, du$i tele9onski raz$ovori, uzimanjehipoteke, pla+anje ra čuna i kreditnih kartica, itd. Jaktori koji nas potencijalno činealkalnijima su8 davanje ili primanje osmijeha ili za$rljaja, smijeh i šale, klasična ili tiha$laz%a, $ledanje šteneta, primanje komplimenta ili %la$oslova, primanje %la$e masaže, %oravak u u$odnoj i čistoj okolini, %oravak u prirodi, $ledanje djece kako se smiju ii$raju, šetnja i spavanje pod zvijezdama i mjesečinom, rad 7 vrtu, promatranje cvije+a, pjevanje ili sviranje $laz%eno$ instrumenta, iskren prijateljski raz$ovor i mno$e dru$estvari. Geni pomaže promatranje unutarnjih reakcija mo$ tijela na različite do$ađaje oko

mene, i ako primijetim neželjeni osje+aj ili unutarnji stres, pokušavam promi jeniti nesamo svoju prehranu, ne$o i cijeli svoj način života. *eo%razovanost u vezi s pLravnotežom izaziva mno$o z%unjenosti među ljudima koji traže zdrave na čine prehrane.3ni ispro%avaju mno$e različite stvari, vrlo često %ez pozitivnih rezultata. *a primjer,moje vlastito iskustvo je da sam mno$o $odina jela samo si rovu hranu. ako je to %iloveliko po%oljšanje u odnosu na moj prijašnji način prehrane, nisam postizala opti malnerezultate koje sam htjela sve dok nisam počela jesti više zelenja. &ročitala sam nekolikoknji$a i člana ka na tu temu i kupila lakmus papir kako %ih pomo+u nje$a mjerila svoj pL. Geđutim, $otovo svaki put kad %ih izmjerila svoju slinu ili urin, %ili su kiseli. 5atosam postala još z%unjenija i prestala sam mjeriti. Bila sam uvjerena da je moja prehrananaj%olja mo$u+a, jer što %i mo$lo %iti %olje od prehrane sirovom hranom? *isamrazumjela važnost održavanja alkalne ravnoteže tijela.

;ad sam počela piti zelene kašaste sokove odlučila sam još jednom provjeriti svoju pLravnotežu. Testira la sam svoju slinu i urin, s iznenađenjem otkrila da je lakimis papirsada %io postojane zelene %oje koja znači alkalnost2 Eim sam jasno prepoznala usku povezanost izme đu hrane koju unosimo u tijelo i naše pL ravnoteže, za svoju sam o%iteljkupila mno$o traka za mjerenje pL i stavila sam ih u zahode i kuhinje, da %udu dostupneu svakom trenutku, kako %ismo mo$li svakodnevno provjeravati našu pL ravnotežu i %ihsi$urni da je naše zdravlje izvan opasnosti. *akon što smo tako mno$o $odina %ili na<FF) sirovoj prehrani, došla sam do za ključka da je nemo$u+e zadržati povoljnu alkalnu pL ravnotežu %ez konzumiranja velikih količina tamnozeleno$ lisnato$ povr+a, otprilikedva svežnja ili F,( do F,'< kilo$rama dnevno. *eki ljudi pokušavaju održati normalnu pL ravnoteZ7i uzimanjem dopuna prehrani koje sadrže sušeno zelenje. ako je to si$urno %olje ne$o jesti samo pom9rit, čvrsto vjerujem da je konzumiranje svježe$ zelenja tisu+u puta %olje zato jer su dop7ine pre hrani prerađena hrana i njihova je prehram%ena vrijednost izmijenjena, a kao rez7iltat to$a neke kvalitete hra njivih tvari nestaju, z%o$ če$a sevrijednost nutrijenata uvelike mijenja. Također, kad se konzumiraju u o%liku kapsula ita%leta, oni ulaze u naše tijelo u $olemim, kon centriranim dozama, i sve dodatne hranjivetvari stva raju dodatno optere+enje za sustav izlučivanja. 5%o$ to$ razlo$a, od svih iz%ora



koje imamo u vezi s konzumiranjem zelenja, zeleni kašasti sok je po%jednik zato što je potpuna hrana, svjež je, a za nje$ovu pripremu potre%no je manje od minute.



5 d r a v o t l o vrjednije je od z l a t aGi smo prah 5emljin./ N dr. Bernard -ensen

;

ad sam pročitala svoju prvu knji$u o permakulturi Pprirodnom načinu vrtlarstvaQ,neočekivano sam naučila tako zapanjuju+e činjenice o tlu da sam radikalno izmijenila %rojne svoje navike. &ored to$a što kompostiram, recikliram i kupujem isključivo ekološki uz$ojenu hranu, sada imam i vlastiti mali permakulturni vrt. "to je najvažnije,razvila sam du%oko poštovanje prema svim vrstama tla. Tijekom stotina milijuna $odinakoliko ve+ žive na našem planetu, %iljke su postale zapanjuju+e samo dovoljne. 3sim štosu posti$le koristan odnos sa "un čevom svjetloš+u, %iljke su naučile uz$ajati/ vlastitotlo2 ;ada %iljke umru, nama se može činiti da samo padnu na tlo i istrunu, pojedene odmnoštva %u%a i crva. Geđutim, istraživači su sa zaprepaštenjem ot krili da samo određenevrste %akterija i $ljivica jedu (( mrtve %iljke. Biljke znaju/ kako da na vlastite trule pripadnice privuku samo one mikroor$anizme i $liste

DC



5171*3 5A 5&4AVU1

5dravo t l o vrjeclnije je o]^ zlata

D'

koji +e stvoriti korisne minerale za tlo na kojem +e ra sti dru$e %iljke te vrste. -edan odnačina na koje %iljke privlače određene mikroor$anizme na svoje tlo je taj dakoncentriraju više še+era u svom korijenju. Tako je korijenje, kao kod mrkve i krumpira,uvijek puno sla đe od ostalih dijelova %iljaka. Biljke i mikroor$anizmi nalaze se usim%iotskom odnosu, koji je koristan i za %iljku i za mikroor$anizam. ( Baš kao što miljudi ra dimo s našim doma+im životinjama, %iljke uz$ajaju/ neke mikroor$anizme iodređene vrste $ljivica koje stvaraju humus Por$ansku tvarQ %o$at najpotre%ni jimmineralima za tu vrstu %iljaka. 3či$ledno je da je kvaliteta tla od presudne važnosti, nesamo kao izvor vode i minerala za %iljke, ne$o je od ključne važnosti za samo njihovo preživljavanje. To je razlo$ zašto se %iljke nikada ne smiju istraživati odvojeno od tla na

kojem rastu. Ako nas zanima koje hranjive tvari primamo od %i ljaka, nikako ne smijemoi$norirati kvalitetu hranjivih tvari koje %iljke do%ivaju iz tla, jer mi doslovno konzumiramo minerale iz tla preko %iljaka. ;valiteta tla na kojem %iljke rastu ima o$romanutjecaj na zdrav lje ljudi i životinja koje jedu %iljke. "ljede+i primjer s čistokrvnimkonjima jasno pokazuje kakav utjecaj tlo može imati na ljude i životinje8 U par$eneracija, izvorno divovski pje$avi konji za vuču pasmine &ercheron, nastale na tlima9rancuske pokrajine južno od *ormandije, smanjili su se na veličinu kozačkih konja, iakosu "ovjeti njihove loze održavali čistokrvnima, i njihova je tjelesna $rađa ostala ista, iakominijarurizi( rana./ Taj slučaj otkriva da je tlo na kojem %iljke rastu jednako važno zanaše zdravlje kao i same %iljke, ako ne i važnije2 !ru$im riječima, koliko $od toneo%ično

zvučalo, naša do%ro%it ovisi o kvaliteti tla na kojem raste naša hrana, jer je pravi izvorhranjivih tvari za ljude tlo, a ne %iljke. Mlavna razlika između ekološko$ i konvencionalno$ vrtlarstva je u tome što ;onvencionalna poljopri vreda nastoji hraniti %iljke, dokekološka metoda hrani mikroor$anizme u tlu./ (C -ednostavno rečeno, konven cionalni poljoprivrednici i$noriraju mikroor$anizme u tlu i usmjeravaju svoje napore naopskr%ljivanje tla kalijem, dušikom i dru$im kemikalijama radi zdravlja %iljaka, dok seekološki vrtlari %rinu da nahrane žive or$anizme u tlu, koji pružaju harmonično uravnotežene hranjive tvari za %iljke. Baš kao što ljudi ne mo$u živjeti od kemikalija umjestohrane, mikroor$anizmi tla ne mo$u preživjeti kada se hrane umjetnim $no jivima. ;adkemikalijama uništimo sve mikroor$a nizme, tlo se pretvara u prašinu. *ijedna %iljka nemože rasti u prašini, koliko $od ta prašina %ila %o$ata raznim kemikalijama. ;roz %iljkekoje jedemo primamo neophodne hranjive tvari koje su stvorili mikroor$anizmi u tlu. "tou tlu ima više or$anske materije ili humusa, to je hrana uz$ojena na tom tlu %o$atijahranjivim tvarima. Golim vas da na sljede+oj ta%lici o%ratite pažnju na zapanjuju+erazlike u sadržaju hranjivih tvari između ekološki i konvencionalno uz$ojeno$ povr+a.(D&rou čite, na primjer, količinu željeza u rajčicama i špinatu. Također uočite činjenicu da ukonvencionalno uz$o jenom povr+u $otovo uop+e nema ko%alta. Budu+i da ko%alt služi



kao osnova za vitamin BN<= Pko%alaminQ, pitam se može li konzumiranje pretežnokonvencio nalno uz$ojeno$ povr+a doprinijeti nedostatku vita mina BN<=.



'F

5171*3 5A 5&4AVU1

5dravo t l o vrjeclnije je ocj zlata

'<

#ini se da su %iljke daleko %olji 9armeri/ od nas. ;ao rez7iltat milijuna $odina njihovo$mudro$ vrtlarenja/, mi l - 7 i d i naslijedili s m o nekoliko stopa de%eo sloj predivno$, plodno$ površinsko$ t l a po cijelom svijetu s ne%rojenim sretnim mikroor$anizmima kojiu n j e m 7 i %ujaju. U svom %estseleru Tajni život tla, &eter Tompkins i #ristopher Birdkažu8 5ajednička težina svih stanica mikroor$anizama na 5emlji je dvadeset pet putave+a od težine životinjsko$ svijeta svako ju tro do%ro o%rađene zemlje sadrži do polatone %ujaju+ih mikroor$anizama, i tonu $lista koje dnevno mo$u

iz%aciti tonu hu musom %o$ato$, pro%avljeno$ 1lemenata u tra$ovima u ppm suhe tvaritla.8 A' ;ao poslje dica naše$ ljud sko$ visokotehnološko$/ načina 7iz$oja %iljaka,najve+i dio tla na poljo privrednim 9ar mama l i "A!Nu sadrži manje od =) or$anske tvari, dok je izvorno, prije ere kemizacije, sadržavalo FN<FF). &rema !avidu Blumeu,ekološkom %io lo$u, u č i t e l - 7 i i stručnjaku za permakulturu8 Ve+ina komercijalno$ poljoprivredno$ tla klase u naj%oljem slučaju ima =) or$anske tvari N što je $raničnalinija između živo$ i F mrtvo$ tla./ &rimjenjuju+i tehniku permakulturno$ vrtlarstva na polju s izuzetno iscrpljenim tlom, koje se sastojalo od $line tvrde poput cementa, !avidBlume je u nekoliko $odina uspio podi+i 7 i d i o or$anske tvari na razimi od =). " to$ je polja 7i%rao D puta više plodova po če tvornoj stopi od količine koju američkoGinistarstvo poljoprivrede smatra mo$u+om./ < Tla ne možemo



'=

5171*3 5A 5&4AVU1

uspješno hraniti kemikalijama zato što %iolo$ija nije isto što i kemija.D= !ru$im

riječima, kemijskim $nojivi ma nedostaju živi enzimi koji doprinose jedinstvenimsposo%nostima svih tala. &rema %rojnim istraživanjima provedenim u različitimzemljama, enzimi tla mo$u pretvoriti jedan element u neki dru$i ako %i takva % i ološkatransmutacija/ %ila od koristi za %iljke koje na tom tlu rastu. &o$ledajte sljede+e citate iz %rojnih studi ja i uvjerite se sami. &ro9esor 4ene Juron s Jakulteta za znanosti "veučilišta u &arizu tvrdi8 Više se ne može poricati da priroda stvara ma$nezij iz kalcija Punekim slučajevima odvija se o%rnut procesQ da kalij može nastati iz natrija./ @ ;omaki,direktor la%oratorija za %iološka istraživa nja kompanije Gatsushita 1lectric iz -apanakaže8 4azni mikroor$anizmi, uključuju+i određene %akterije i po dvije vrste plijesni ikvasaca, %ili su u stanju transmutirati natrij u kalij./ ( 4uski pro9esor &. A. ;orolkovtvrdi8 ...silicij se može pretvarati u aluminij... prolazimo kroz radikalnu reviziju, ne

sitnica, ne$o osnovno$ statusa naslijeđene prirodne znanosti. !oš lo je vrijeme da priznamo da se %ilo koji kemijski element može pretvoriti u neki dru$i, pod prirodnim uvjetima. To su čvrste činjenice iz kojih možemo zaključiti da kemijska $nojiva nikadane mo$u o%o$atiti živo tlo, ve+ $a mo$u samo narušiti ili čak uništiti, uz ka tastro9alne posljedice po %iljke, životinje i ljude.

7jekovita svojstva

kloro9ila

;ad se s pažnjom usredotočite na %ilo što, čak i vlat trave, to postaje jedan za$onetan,zadivljuju+, neopisivo veličanstven svijet za se%e./ NLenr0 Giller

V

"

to duže živim, sve se više divim prirodi. ;ad za vrijeme svojih jutarnjih šetnji po prirodinaiđem na jelena, vjevericu ili %ilo koju dru$u životinju, ukočim se i upijam ih očima/tako oduševljeno kao da mi ništa dru$o nije važno. 3sje+am da postoji nešto vrlotajanstveno u životinjama, cvije+u, drve+u, a pose%no u suncu. ;ada po$ledam "unce,zahvalna sam što je nje$ova svjetlost %esplatna i jednako dostupna svima. Gno$i ljudivole sunce. "vi se osje+amo %olje i iz$le damo zdravije ako se redovito izlažemo suncu.&oku šavamo do%iti što je mo$u+e više "unčeve svjetlosti. *aši kupa+i kostimi sveli su sena sam minimum dok nastojimo kupati svoja tijela u dra$ocjenoj "unčevoj svjetlosti.Geđutim, malo je ljudi koji su svjesni teku +e$ o%lika sunca N kloro9ila. ;lorohT je jednako važan kao "unčeva svjetlost2 *ikakav život nije mo$u+ %ez "unčeve svjetlosti inika kav život nije mo$u+ %ez kloro9ila. ;loro9il je "unčeva'@



5171*3 5A 5&4AVU1

7jekovita svojstva kloro9ila

'

ener$ija pretvorena u teku+e stanje. ;onzumiranje što je mo$u+e više kloro9ila isto je kaoda sunčamo svoje unutarnje or$ane. Golekula kloro9ila iznenađuju+e je slična molekulihema u ljudskoj krvi. ;loro9il se %ri ne o našem tijelu poput naj%rižnije majke. 3nliječi i čisti sve naše or$ane, pa čak i uništava mno$e od naših unutarnjih neprijatelja, kaošto su pato$ene %akterije, $ljivice, stanice raka i mno$i dru$i.C !a %ismo uživali uoptimalnom zdravlju, u našim crijevima moramo imati DFND) do%rih/ %akterija.&rijateljske %akterije stvaraju mno$e neophodne hra njive tvari za naše tijelo, uključuju+ivitamin ;, vita mine skupine B, %rojne korisne enzime i dru$e tvari od vitalne važnosti.Te do%re/ ili aero%ne %akterije rastu u prisutnosti kisika, koji im je potre%an za sta lanrast i opstanak. 5ato ako u stanicama naših tijela nemamo dovoljno kisika, loše/

%akterije nadvladat +e do%re i početi %ujati, izazivaju+i o$roman %roj in 9ekcija i %olesti.Te pato$ene %akterije su anaero%ne i ne podnose plinoviti kisik. 3d ključne je važnosti davodimo %ri$u o našoj crijevnoj 9lori2 !o%re/ %akte rije lako mo$u propasti z%o$ne%rojenih 9aktora, kao što su anti%iotici, loša prehrana, prejedanje, stres itd. U tomslučaju možemo imati DFN'F) loših/ %akterija koje pune naše tijelo toksičnim kiselimotpadom. Vje rujem da je prevladavanje anaero%nih %akterija u na šim crijevima $lavniuzrok svih %olesti. ;loro9il se od drevnih vremena koristio kao čudo tvoran lijek. ;loro9ilsa so%om nosi znatne količine ki sika, z%o$ če$a i$ra presudnu ulo$u u podržavanjuaero%nih %akterija. 5%o$ to$a, što više kloro9ila kon zumiramo, to +e %olja %iti našacrijevna 9lora i op+e zdravlje. " o%zirom da je zelenje $lavni izvor kloro9ila,

teško je na+i %olji način konzumiranja kloro9ila od pijenja zelenih kašastih sokova.!okazano je da je kloro9il koristan kod prevencije i liječenja mno$ih o%lika raka D iateroskleroze.' Broj na znanstvena istraživanja pokazuju da $otovo i nema %olesti kodkoje kloro9il ne %i %io od pomo+i. ;ad %ih htjela opisati sve ljekovite kvalitete kloro9ilamorala %ih napisati cijelu jednu pose%nu knji$u. 5ato sam navela samo neka od %rojnihljekovitih svojstava ove zadivljuju+e tvari. ;loro9il X &ove+ava %roj krvnih zrnaca X&omaže u prevenciji raka X 3r$anima pruža željezo X Eini tijelo alkalnijim X *eutraliziratoksine unesene hranom X &o%oljšava stanje kod anemije X Eisti i deodorira tkiva de%elo$crijeva X &omaže u čiš+enju jetre X &o%oljšava stanje kod hepatitisa X 4e$ulira mjesečnicuX &omaže kod hemo9ilije X &o%oljšava stvaranje mlijeka X U%rzava zarastanje rana XUklanja tjelesne mirise X >titi rane od %akterija X Eisti zu%e i desni kod pioreje X Uklanjazadah iz usta



'

5171*3 5A 5&4AVU1

7jekovita svojstva kloro9ila

'C

X U%lažava $rlo%olju X zvrstan je za ispiranje usta kod oralne kirur$ije X &omaže kodupale krajnika X "miruje čireve X "miruje %olne hemoroide X &omaže kod iz%acivanjakatara X 4evitalizira krvožilni sustav u no$ama X &o%oljšava stanje kod proširenih vena XU%lažava %olove izazvane upalom X &o%oljšava vid *ajvažniji cilj svih o%lika života nanašem plane tu je produženje njihovo$ života. >to je nama ljudima potre%no za preživljavanje? 3sim zraka i vode, naša primarna potre%a je hrana. Lranu do%ivamo od %i ljaka i životinja. 3dakle %iljke do%ivaju svoju hranu? Biljke svoju hranu do%ivaju iz tlai izravno od sunca2 "amo %iljke znaju/ pretvarati "unčevu svjetlost u u$ljikohidrate.

Tako %iljke rastu. 3ne stvaraju u$ljikohidrate od "unčeve svjetlosti, od u$ljikohidrata %iljke iz$rađuju nove sta%ljike, korijenje i koru, i što je najvažnije, iz$rađuju novo liš+e jer liš+e može stvarati dodatne u$ljikohidrate. 5%o$ to$a je masa liš+a uvijek ve+a uodnosu na ostale dijelove %iljke. Budu+i da ze leni dijelovi %iljke uvijek nastoje pove+atiapsorpciju u kloro9ilu, one neprestano rastu, i zato mi nepresta no moramo šišati $rmlje ikositi travu oko naših ku+a inače +e %iljke nastaviti neprekidno rasti sve dok ne zauzmusav prostor, ne ostavljaju+i mjesta za nas. Zivot %iljaka ovisi o "unčevoj svjetlosti, a našživot ovisi o %iljkama. Eak i kada ljudi jedu životinje, jedu ih

z%o$ hranjivih tvari koje je životinja prije to$a do%ila jedu+i %iljke. To je razlo$ zaštoljudi $otovo nikada ne jedu mesožderske životinje, ve+ samo one koje se hra ne %iljkama.!revna palestinska učenja, islam i razne dru$e reli$ije za%ranjuju jedenje mesožderskihživo tinja kao što su lavovi, ti$rovi, leopardi, lisice, orlovi, pelikani itd. Goja %aka sesje+ala kako su za vrijeme rata njeni $ladni rođaci pokušali jesti meso mesožder skihživotinja i svi su se teško raz%oljeli. stovremeno, nijedna životinja, čak i mesožderska,ne %i mo$la pre živjeti %ez konzumiranja određenih količina zelenja. "vi smo vidjeli da psi i mačke povremeno jedu zelenu travu. 5ahvaljuju+i visokom udjelu kisika u kloro9ilui visokom udjelu minerala 7 zelenim %iljkama, zele nje alkalizira tijelo više od %ilo kojedru$e hrane na našem planetu. Uključimo li zelene kašaste sokove u našu prehranu,možemo održati naša tijela alkalnima i zdravima. !ru$i izvrstan način do%ivanja kloro9ilai hranji vih tvari iz zelenja je pijenje soka od mlade pšenice. To vrlo hranjivo pi+eizmislila je dr. Ami Ii$more i ono neprekidno do%iva na popularnosti. "ok mlade pšenice sastoji se od CF) kloro9ila i sadrži '= različita minerala od <F= mo$u+a, %etakaroten i B vitamine, uz vitamine #, 1, L i ;, <' aminokiselina i korisne enzi me. "va tasvojstva čine mladu pšenicu izvanrednim $raditeljem zdravlja. Geđutim, z%o$ visoke$usto+e hranjivih tvari sok od mlade pšenice mno$im ljudima teško pada. Gno$i %i $arado redovito konzumirali, ali to ne mo$u z%o$ osje+aja mučnine koji im ponekad izazivai sam nje$ov miris. sama sam mno$o puta počela piti sok od mlaN



'D

5171*3 5A 5&4AVU1

de pšenice i nisam $a uspijevala zadržati u želucu čak ni nakon što sam naučila pose%an

ples mlade pšenice/, iz$ovarala pose%ne molitve, držala začepljen nos i izvodila dru$etrikove. *akon što sam $odinu dana redovno pila zelene kašaste sokove, netko mi je ponudio čašicu soka od pšenice i, neočekivano, svidio mi se2 "ada sam po prvi put uživotu u stanju %ez popratnih neu$odnosti sva ko$a dana popiti decilitar, dva ili više sokaod mlade pšenice. Bila sam toliko zadivljena i radosna da sam neko vrijeme odlazila unašu lokalnu zadru$u Ashland piti sok od pšenice, pla+aju+i svaki put <F do < dolarasamo za to pi+e. Eula sam kako djevojke za %arom sa sokovima komentiraju da nikadanisu vidjele da netko može popiti toliko to$ soka s takvom lako+om. *ijed na od njih nijeuop+e mo$la piti sok od zelene pšenice2 !anas $a više ne konzumiram svakodnevno, aliuvijek $a popijem kad imam priliku. Gislim da je ta drama tična promjena tolerancijemo$ tijela prema soku od mlade pšenice povezana s mojom po%oljšanom razi nom

želučane kiseline.Gudrost %iljaka

e+ smo raspravljali o složenom odnosu %iljaka s tlom i "unčevom svjetloš+u. Eini se da"7 milijuni $odina suživota na istom planetu doveli do to$a da su %iljke, ljudi i životinjerazvili jaku sim%iotsku vezu. Biljkama ne smeta ako ljudi i životinje jedu njihove plodove jer im to koristi tako što širi njihovo sjeme za %udu+e $eneracije. U stvari, %iljke suzainteresirane/ da netko pojede njihove plodove, ah samo kad su zre li. ;ao što sam ve+rekla, cilj svih %iljaka je produženje njihove vrste i pružanje od$ovara-7i+ih 7ivjeta zaživot njihovim potomcima. To je razlo$ zašto "7 skoro svi plodovi na svijetu okru$lo$o%lika, kako %i se mo$li otkotrljati i započeti nov život. z isto$ razlo$a %iljke su naučilesvoje plodove učiniti upadljivo o%ojenima, ukusnima i hranjivima, kako %i osi$urale danjihovi potrošači ne pojedu samo jedan plod, ve+ da se vra+a ju po još. Ta je strate$ijavrlo uspješna i svo vo+e %ude pojedeno. -este li ikada primijetili koliko detaljno ptice

V

''



<FF

5171*3 5A 5&4AVU1

Gu ci9 ost %iljaka

<F<

očiste/ sta%la trešnje ili kako vjeverica nastavlja raditi na hrastu sve dok ne ostanenijedan žir? >to se do$ađa nakon to$a? -edači/ pro%avljaju svoju hranu i iz%acu ju izmetdaleko od matične %iljke, pa sjeme %iva pre kriveno izvrsnim or$anskim $nojivom."jeme do%i va savršen početak. Unutar ploda sjemenke su mudro zašti+ene od pro%avetvrdom ljuskom i inhi%itorima. 3%ratite pozornost na to kako %iljka svoje plodove drživrlo neukusnima, %ez%ojnima i %ez privlačno$ mirisa sve dok sjemenke ne postanu zrele,kako ih nitko ne %i pojeo prije ne$o što sjemenke sazru. "ljede+i primjer ilustrira koliko %iljkama znači na stavak njihove vrste. U jednoj nedavnoj studiji prove denoj u 4usiji

%iolozi su otkrili da ;ada sta%lo predo sjeti svoju smrt, ono prikupi svu svoju ener$iju iulo ži tu ener$iju u stvaranje sjemena po posljednji put. *a primjer, hrast koji je slomilaoluja ili cedar kojem je kora o$uljena s de%la, u oproštajnom naporu prije ne$o štozauvijek umru, daju svoje rekordne prinose žirova i sjemenki. F *asuprot prethodnom primjeru, kad je %iljka $e netski izmijenjena, namjerno ne stvara sjeme. Takva %iljka se%eučini neplodnom kako %i spriječila %udu +e nezdrave $eneracije. 7u%enice %ez sjemenkio%ično nemaju mirisa ni okusa, jer poreme+ena %iljka nije mo tivirana da joj plodovi %udu slatki, mirisni ili na %ilo koji dru$i način privlačni. Uvjerena sam da nije zdra vo jesti %iljke %ez sjemena, jer su čitava njihova kemija, elektroma$netski na%oj i tko zna što još, izmijenjeni. !raže mi je platiti dvostruko za ekološki uz$ojene lu %enice ili rajčice sasjemenkama. 5ele/ li %iljke da jedemo njihove sta%ljike i korije nje? *e. 5ato jekorijenje skriveno u zemlji. ;orijenje je

namijenjeno mikroor$anizmima tla, kao što smo o%ja snili u prethodnom po$lavlju."ta%ljika je s razlo$om prekrivena tvrdom i $orkom korom. A što je sa zele nimdijelovima? 3pet, %iljke pokazuju svoju savršenu sposo%nost razvijanja sim%ioze sraznim stvorenjima. Biljke ljudima i životinjama dopuštaju/da jedu svo njihovo vo+e,ali samo dio njihovo$ liš+a, jer %iljke mo raju imati liš+e za vlastite potre%e N a to jestvaranje kloro9ila. Geđutim, %iljke ovise o pokretnim stvorenji ma iz mno$ih razlo$akao što su oprašivanje, $nojid%a tla i %oravak u %lizini kako %i pojela zrelo vo+e. z to$razlo$a %iljke u svojim listovima akumuliraju mno$o hranjivih elemenata, ali te hranjivesastojke kom%ini raju ili s $orkim tvarima ili vrlo malim količinama alkaloida PotrovaQ. *a taj način prisiljavaju životinje da stalno rotiraju svoj meni, i zato sve životinje u prirodi %rste. &ojedu manju količinu neče$a, a zatim pređu na mno$e dru$e %iljke tijekomdana. Tijelo je u stanju detoksi9icirati male količine vrlo veliko$ %roja otrov nih tvari.Eimpanze također rotiraju zelene %iljke koje jedu. Tijekom jedne $odine hrane se s pri%ližno <<C različitih %iljaka.< Gi ljudi tre%amo naučiti jesti što je mo$u+eraznovrsnije zelenje, umjesto da jedemo samo salatu ledenku, špinat i rimsku salatu.Uspjela sam na+i samo (F vrsta različito$ zelenja, uključuju+i jesti ve korove, dostupno$u mojoj državi 3re$on. *adam se da +e naši poljoprivrednici naučiti uz$ajati ve+i %roj



vrsta zeleno$ lisnato$ povr+a kako %i proširili naše izvore zelenja. "lijedi popis zelenjakoje je moja o%itelj rotirala u prehrani tijekom prošle $odine.



Gudrost %iljaka

<F@

"ad se osje+am tako %edasto kad se sjetim kako sam uvijek iz svo$ vrta čupala $roznu/

lo%odu kako %i moja dra$ocjena/ salata ledenka mo$la rasti. *aj%olji način da naučitekoji su korovi jestivi je da se prijavite za šetnju kroz %ilje s iskusnim vodičem iz vaše$lokalno$ područja. *a taj način možete naučiti prepoznavati određene jestive %iljkedodiruju+i ih, mirišu+i i kušaju+i, kako %iste %ili u stanju sami skupljati svoje divlje povr+e/. Također, na internetu ima mno $o članaka i 9oto$ra9ija jestivih korova. Go$u sena+i i %rojne knji$e koje +e vam pomo+i da identi9icirate je stive %iljke u vašem kraju.4adi raznolikosti u našu smo prehranu uključili ne koliko vrsta klica, ali nikada više od jedne šake, i samo jednom do dvaput tjedno. 3tprilike od tre+e$ do šesto$ dana svo$života, klice sadrže visoke razine alkaloida kao zaštitu da ih životinje ne %i od$rizle iu%ile.= To ne znači da su klice otrovne ili opasne, ve+ samo da ne možemo živjeti samona klicama. Ve+ina klica %o$ata je B vitaminima i ima sto puta više hranjivih tvari od

potpuno razvijene %iljke, %udu+i da klicama tre%a više hranjivih tvari za njihovorazdo%lje %rzo$ rasta. !ivlje jestive %iljke često sadrže više vitamina i minerala odkomercijalno uz$ojenih %iljaka. ;orove nije razmazila/ %ri$a poljoprivrednika, zarazliku od do%rih/ vrtnih %iljaka. ;ako %i preživjeli usprkos ne prekidnom plijevljenju,čupanju i prskanju, korovi su morali razviti jaku sposo%nost opstanka. *a primjer, kako %i preživjeli %ez zalijevanja, ve+ina korova razvi la je nevjerojatno du$o korijenje.;orijenje lucerne na raste u dužinu preko šest metara i doseže najplodnije slojeve tla.;ao rezultat to$a, sve divlje %iljke imaju više hranjivih tvari od komercijalno uz$ojenih %iljaka. " vremena na vrijeme pročitam u novinama ili pri mim eNmail o tome kako kelj,špinat, peršin ili %ilo koje dru$o zeleno povr+e ima neki toksičan sastojak i da je sto$aopasno za ljudsku potrošnju. "ve je to istina, ali ne u tolikoj mjeri da %ismo tre%aliisključiti %ilo koje zelenje iz naše prehrane. *aučimo pove+ati raznoli kost zelenja unašoj prehrani i neprestano ih rotirati radi %oljih prehram%enih rezultata. &ostoji jošnekoliko načina na koje se %iljke štite od uništenja. *eke %iljke imaju trnje umjestoalkaloida, a



<F(

5171*3 5A 5&4AVU1

na jednoj vrsti akacije u A9rici žive kolonije vrlo a$re sivnih mrava čiji je u%od %olan.

Bodljikave %iljke, poput kakt7isa i koprive, uop+e ne sadrže alkaloide, što ih činivrijednim dodatkom našoj prehrani. *aravno, prvo moramo otkriti kako ih možemo jesti.-a sam često uspješno dodavala koprivu mojim zelenim kašastim sokovima. Gladežitarice sadrže vrlo malo ili nimalo alkaloida zato što nastoje privu+i jelene, divlje konje,koze i dru$e životinje na livadu kako %i do%ile $nojivo od tih životinja. 7iš+e traveevolucijom je razvilo $ru%u strukturu i teško je pro%avljivo, prisiljavaju+i tako ži votinjeda u žvakanju provedu cijeli dan na livadi. ;ad razmišljam o svim tim malim trikovimakoje su %iljke razvile radi svo$ preživljavanja, osje+am o$romno poštovanje i divljenje prema prirodi. *aša sim%ioza s %iljkama razvijala se tijekom više milijuna $odina, amo$li %ismo je uništiti 7 samo nekoliko de setlje+a. Vjerujem da još uvijek možemo popraviti naš odnos s prirodom. &ovratak našoj izvornoj prehrani jedan je od nužnih

koraka ka tom cilju.Vjež%e za čeljusti

"

hvatila sam da sam konzumiranjem ve+ine svoje hrane u izmiksanom o%liku $otovo potpuno isklju čila žvakanje, za koje sam znala da predstavlja važan dio pro%avno$ procesa. 3dlučila sam smisliti neke vjež%e za svoje čeljusti, i na kraju sam izradilavjež%a lo za čeljusti jednostavnu spravicu koju sam počela nositi sa so%om kako %ihvjež%ala čeljusti kad imam priliku. U početku me zapanjilo koliko su moje čeljusti %ilesla%e. &očele %i se kočiti nakon samo pet pokreta. *a stavila sam napredovati velikom %rzinom i do kraja dru$o$ dana vjež%anja %ila sam u stanju izvesti =FN@F pokretaodjednom. Goram priznati da je stiskanje čeljusti uz otpor vjež%ala toliko u$odno da samzapravo u tome uži vala. -asno mi je koliko su moje čeljusti čeznule za ta kvom vrstomrada sve ove $odine. 3sim to$ u$odno$ osje+aja primijetila sam da su mi zu%i postali %jelji i<F



<F

5171*3 5A 5&4AVU1

Vjež%e za čeljusti

<FC

puno snažniji. Goje desni postale su zdravije. Također sam primijetila da malo izvođenjavjež%i u mojim usti ma neposredno prije jela po%oljšava moju pro%avu. Galo samistraživala i otkrila da je koštano tkivo koje tvori naš kostur zaista izvanredan materijal. *e prestano se o%likuje i preo%likuje. Taj proces nepre kidne re$eneracije kostiju podsje+a me na našu služ%u održavanja cesta koja neprestano o%avlja radove na cestama,skidaju+i staru, ispucanu površinu i postav ljaju+i nov, čvrst i $ladak as9alt. 3sim to$a,ceste koje se najintenzivnije koriste do%ivaju više pažnje i %olji %eton, dok ceste koje serijetko koriste ostaju zanema rene i zapuštene. *jemački liječnik -. Iol99 <D'=. otkrio je

da Gehaničke sile imaju jak utjecaj na proces o%likovanja i pre o%likovanja kosti, ikortikalne i tra%ekularne, %udu+i da je njihov utjecaj na mor9olo$iju kostiju oči$ledan...;ost osje+a mehaničke sile, i sve te mehaničke sile iza zivaju strukturnu prila$od%uarhitekture unutarnje$ tkiva.@ !r. Iol99 je o%jasnio da naše kosti mo$u po stati čvrš+eili sla%ije kao od$ovor na sile koje na njih djeluju. !ru$im riječima, kad opteretimo našekosti radom, kao od$ovor na takvo vjež%anje naše kosti do %ivaju ve+u $usto+u mineralai tako postaju jače. *e davna medicinska studija provedena u Ganchesteru uUjedinjenom ;raljevstvu, pokazala je da8 dominantna ruka odraslih tenisača ima do(F) ve+u koštanu masu od ruke kojom ne i$raju.( *asuprot tome, ako ne vjež%amo,naše kosti izlaze iz 9orme i $u%e sna$u z%o$ neaktivnosti. *a primjer, astronauti usvemiru iz$u%e dio svoje koštane mase z%o$ odsutnosti $ravi tacije. !a zaključimo,želimo li ojačati naše kosti moraN

mo vjež%ati. *ikakve pilule, hrana ili dodaci prehrani ne mo$u zamijeniti vjež%anje u jačanju naših kostiju. Gno$i ljudi imaju pro%lema sa sužavanjem čeljusti i stanjivanjemčeljusne kosti. To je velik pro%lem u stomatolo$iji, rekao je chiro *ishimura,izvanredni pro9esor restorativne stomatolo$ije na Larvardskom stomatološkom 9akultetu.Tanke čeljusti lako se mo$u slomiti. Također, postavljanje zu%nih proteza vrlo jenez$odno, %udu+i da nema potporne strukture. -e dan od načina rješavanja tih pro%lema %io %i potaknuti čeljusnu kost da stvori novu potpornu kost. Ali to rje šenje ima prizvuk9antastike, neče$a za %udu+nost. !r. Ieston &rice %io je d7i%oko za%rinut na$lora stu+im %rojem sve de9ormiranijih zu%nih lukova, kri vih zu%a i karijesa. Modine <'@'. pisao je o du%okoj de$eneraciji zdravlja kod takozvanih civiliziranih na roda. To je %ilo prije skoro <FF $odina. U svojim istraži vanjima &rice je demonstrirao vezu izmeđunastanka de9ormacija čeljusti i jedenja prerađene hrane. Ltjela %ih na$lasiti da sirova, prirodna, neprerađena hrana zahtijeva mno$o žvakanja, dok je prerađena hrana ve+inom premekana i ne traži nikakav rad čeljusnih miši+a. *a primjer, usporedite mekani %ijelikruh za sendvič, pečeni krumpir ili zo%enu kašu Pkoje $oto vo uop+e ne tre%a žvakatiQ snekim žilavim %iljkama kao što su peteljke celera, orašči+i s tvrdom ljuskom ili vlaknastokorijenje koji zahtijevaju ener$ično žva kanje. *edovoljno upošljavanje naših čeljusnih



miši+a vjerojatno je jedan od $lavnih 9aktora koji doprinose razvoju sla%ih, uskih,de$eneriranih čeljusti. Uspjela sam prona+i kvalitetno vjež%alo za čeljusti koje je razvioaustralski stomatolo$ dr. ;evin Bourke. 3n je opširno istražio koristi od ispravno$žvakanja za



<FD

5171*3 5A 5&4AVU1

ljudsko zdravlje. "pravu za žvakanje dr. Burkea, koju je nazvao G0omunchee/,

trenutno možete na%aviti preko nje$ove Ke%Nlokacije8 KKK.teethper9ect.com. Goj mi jezu%ar rekao da milijuni Amerikanaca pate od teških de9ormacija čeljusti. To je pose%nočesto kod mladih ljudi i djece. 4ekao je da se o%ično moraju podvr$nuti vrlo %olnojoperaciji koja im donosi samo privremeno olakšanje. *adam se da +e neki stomato lozirazmotriti uključivanje pro$rama vjež%anja čelju sti u svoje preporuke u vezi s prevencijom.

&riznanje !r. Ann

5

aista se divim dr. Arm Ii$more. "vaki put kad na ručim čašu soka od mlade pšeniceosje+am kao da oso%no poznajem dr. Ann. "ok od mlade pšenice čini me zdravijom. 5amo$u+nost da $a pijem u lokalnoj zadruzi mo$u zahvaliti dr. Ann. 5ahvaljuju+i njoj lju diu cijelom svijetli mo$u piti sok od mlade pšenice i uživati u nje$ovim %ez%rojnimljekovitim svojstvima. 5adivljuje me kako Ann Ii$more nastavlja doticati naše životemno$o $odina nakon što je umrla, iako ju mno$i od nas nikada nisu upoznali, pa čak ničuli za nju. !r. Ann ne samo što je otkrila i detaljno istražila ljekovita svojstva soka odmlade pšenice, ne$o je ra zvila i detaljno opisala proces uz$oja mlade pšenice u plitkimzdjelama kod ku+e ili na %ilo kojem mjestu. zmislila je je9tin sokovnik za mladu pšenicukako %i taj životni eliksir učinila dostupnim svakome.

<F'



<<F

5171*3 5A 5&4AVU1

&riznanje &r. A n n

<<<

#ijenim %rojne praktične izume dr. Ann koje ko ristimo u našim svakodnevnim životimamisle+i da su postojali oduvijek. Tko se danas sje+a da su sirova $urmanska jela započelas receptima dr. Ann za sir od sjemenki i sirovu juhu. 3na je za nas izmislila mlijekood oraha i dehidrirane krekere, štrucu od %adema i žive %om%one. !r. Ann je u našeživote unijela razne klice. Tako đer je izmislila vre+icu za klijanje. "vaki put kad mojao%itelj ide na put, uvijek ponesemo sjeme za klijanje kako %ismo imali si$uran izvorzelenja. !r. Ann je kli ce zvala živa hrana. Teško je zamisliti da te riječi pri je neko$vremena nisu postojale. !r. Ann je otkrila %rojne koristi za zdravlje od miksanja hrane,

pose%no zelenja. !r. Ann Ii$more po sljednjih je nekoliko $odina svo$ života živjelaskoro isključivo na miksanoj hrani, koja se velikim dije lom sastojala od zelenja.&rimijetila je da se izmiksana hrana lakše asimilira. *a primjer, za vo+e je $ovorila8 Akoimam ja%uku, izmiksat +u je umjesto da je sažvačem, jer ne želim uludo %acati njenu isvoju ener$iju. &rimijetila je da joj jedenje izmiksane hrane po%oljšava zdravlje ismanjuje potre%no vrijeme spavanja na dva sata svake no+i. C &rije dr. Ann ljudi sukoristili miksere za %eznačaj ne svrhe kao što je mu+enje jaja i pravljenje koktela. !anasne možemo zamisliti sirovu prehranu %ez jako$ miksera. !r. Ann Ii$more jasno jevidjela %lisku poveza nost ekološko$ tla i ljudsko$ zdravlja i u šezdesetima počela promicati ekološko vrtlarstvo i kompostiranje, kad je ve+ina ljudi tek počinjala prihva+atikemijska $nojiva kao %udu+nost poljoprivrede.

-edinstvenost Ann Ii$more vidim i u njenoj spo so%nosti da posve+uje pažnju širokomspektru do$a đaja, da istražuje življenje na ovom planetu kao jedan cjelovit proces, i dasvoju stručnost primjenjuje na %roj ne, različite aspekte života. *ije iza%rala %itispecijalist samo za jedno usko područje kao što su učinili mno$i. Usuđivala se stvarativlastito mišljenje o svemu sa čim se susretala, %ila to analiza krvi, ispiranje de%elo$ cri jeva, post, sastav hrane, %akterije, vrtlarstvo ili pijenje vode. 5%o$ svoje sveo%uhvatne perspektive %ila je u stanju stvoriti sustav liječenja koji je pomo$ao tisu+ama ljudi. !r.Ann je %ila poznata po revnom i produktiv nom radu. "vakodnev no je imala novezamisli. 3državala se u vidno izvrsnoj 9ormi, uvijek trče+i i nikad hodaju+i, spavaju+isve$a dva sata dnevno. U poznoj do%i od D= $odine dr. Ann nije imala jedne sijede vlasi.Ta činjenica %ila je toliko nevjerojatna da su njeni studenti zatražili od nje dozvolu da prouče njenu kosu u la%oratoriju kako %i vidjeli da li je o%ojena. Test je dokazao da je to %ila njena prirodna %oja. &ored temeljito$ istraživanja na području ljudsko$ zdravlja, dr.Ann je %ila aktivistica za prava životinja, %orila se protiv 9luoridacije i kloriranja pitkevode, protiv kemijsko$ za$ađivanja i mno$ih dru$ih stvari.



<<=

5171*3 5A 5&4AVU1

*ajnovija znanstvena otkri+a dokazuju da je dr. Ann %ila u pravu u ve+ini svojih

predviđanja i prepo ruka. Vjerujem da +e do+i dan kad +e studenti medi cine proučavatiknji$e Ann Ii$more kao što danas proučavaju Lipokrata. !r. Ann uživa velik u$led ucijelom svijetu. *a svojim putovanjima stalno sre+em ljude koji me pitaju jesam li čulaza dr. Ann Ii$more. *akon to$ pitanja o%ično slijedi uz%udljiva priča o još jednomljudskom životu koji je spašen zahvaljuju+i učenjima dr. Ann. "umnjam da je mo$u+eizračunati koliko je života ta %riljantna žena spasila. 3na sama %ila je jedan od najzdravijih ljudi na &lanetu u dvadesetom stolje+u. !r. Ann je živjela svoje savjete i uvlastitom životu prakti cirala sve o čemu je poučavala. Geđutim, iznad sve$a, ljudi kojisu je oso%no upoznali pamte je po njenom do%ronamjernom duhu punom lju%avi.

"vjedočanstva

3d $ovedine i svinjetine do zelenih kašastih sokova 3vo je svjedočanstvo upu+eno svimkrupnim momcima/. -a sam %io tip koji %i kad me pitaju želim li $ovedinu ili svinjetinuu %urritu od$ovorio N 63%oje, i dodajte još sira kad ste kod to$a6. Bio sam tip koji %i seuvrijedio na spomen da se dodaci na vizzi dodat no pla+aju. ;ad %i vidjeli mojeoči$ledno uz%uđenje, poslovođe zalo$ajnica na principu pojediNkolikoNmožeš počeli %i setresti od straha. -a sam %io tip koji %i se šokirao kad %i $a pitali želi li salatu uz svoj odrezak. "alatu? Gožete li zamisliti? *e, donesite mi krilca umjesto to$a. Bio sam od onihkoji iskreno vjeruju da 4ock0 4oad nije samo sladoled ne$o, za hra%re, način života.Volio sam tu stvar i ona me u%ijala. Bio sam $rozno prede%eo i zapravo sam se stidiose%e. Tad je moja supru$a počela istraživati o sirovoj hrani. -edna od njenih prijateljicaspomenula je zelene<<@



<<(

5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočanstva

<<

kašaste sokove. Bili su malo $usti, ali prilično ukusni. "vaka n o v a kreacija z a ručakko-7i %i mi moja supru$a predstavila %ila je istovremeno osvježavaju+a i u$od na oku. *emojte me krivo shvatiti, nisam se odmah navukao, ali nakon što sam odlučio stavitizdravlje na prvo mjesto, zapravo mi se to počelo sviđati. "ada pijem zelene kašastesokove nešto duže od tri tjedna i osje+am se življe ne$o ikad. *eki dan sam se pro%udio prije zvona %udilice2 To se sada do$ađa ve+ nekoliko dana za redom. *ikad nisam %io jutarnji tip, a sad se %udim pun ener$ije. Bilo je skoro zastrašu-7i+e %iti tako %udan i %istar, ali to je do%rodošla promje na. *ajuz%udljivija stvar je što sada žudim za do%rim

stvarima. "to zelenije to %olje2 z$u%io sam puno ki lo$rama. "tvarno ne znam koliko, alis hlača veličine (D sad sam došao na (= Pskoro (FQ, a nisam još $otov2 "ve je to jošuvijek novo za mene, ali osjetio sam razli ku i više se ne vra+am na staro. "ada imamener$ije i želje za vjež%anjem. 5nam da +e kilo$rami nastaviti padati. 5a sve vas OO7Novce, hrana nije samo slasna ne$o i iznenađuju+e zasitna. 5ato ti kažem, prijatelju,priključi se/. &očni živjeti. 3vo je stvarno ovo je do %ro ovo je ispravno. *eki ljudimo$li %i re+i da idem u krajnost, ali ja volim re+i da sam "43V. Veliko hura/ zaVictoriu što nas je naučila kako jesti zdravo i piti te ukusne zelene kašaste sokove. -oš,molim2 8Q N$. 4.4.V.

vi ma dao sam veliku ulo$u u svojoj prehrani. &opi jem %arem jedan skoro svaki dan.Trenutno treniram za svoj prvi maraton. &rije ovo$ treniranja, najviše što sam ikad istrčao %ilo je oko tri i pol milje P, kmQ. *i sam %io u stanju trčati više od to$a jer se činilo da %ih svaki put ozlijedio jedno od koljena, z%o$ če$a %ih mo rao prestati s trčanjem nanekoliko tjedana, dok se ne %ih počeo osje+ati %olje. Također sam osje+ao kao da senikako ne %ih mo$ao natjerati da trčim više od to$a. "retan sam što mo$u re+i da samsada do$urao do <( milja P==, kmQ Pšto znači da sam polumaratonac2Q i ne samo što senisam ozlijedio, ne$o nisam osje+ao ni ni kakve %olove dan nakon trčanja N čak i nakonšto %ih istrčao D,<F,<= i <( milja2 !ru$i sudionici moje $rupe za trenin$ često se žale na %olove, a ja se oporavljam vrlo do%ro. &onekad me malo %oli odmah nakon trča nja, alisljede+i dan uvijek se osje+am odlično2 &rimje+ujem da imam mno$o ener$ije za vjež%anje ako kao o%rok prije trenin$a popijem zeleni kašasti sok. Goj najdraži sok za o%rok prije vjež%anja je %ana na Pili man$oQ s celerom. To me opskr%ljuje še+erima ielektrolitima koji su mi potre%ni za du$o trčanje po ljetnim vru+inama. N B. 1. iz #hica$a_`

&rodajem invalidska kolica2 &rije tri mjeseca računao sam s time da je moj ži vot prikraju. Zivljenje je za mene %ilo sporo umiranje, a smrt je tre%ala %iti konačan kraj mojihmuka. mam dvadeset i pet $odina i %io sam u invalidskim kolicima. *isam mo$ao



prije+i ni tri metra od svoje spava+e so%e do kauča u dnevnom %oravku %ez dahtanja iosje+aja

5eleni kašasti sokovi pomažu u pripremama za maraton. *a sirovoj sam hrani ve+ više od$odinu i pol, a tijekom proteklih par mjeseci zelenim kašastim sokoN



<<

5171*3 5A 5!4AV7-1

"vjedočanstva

<<C

da me počinju8 hvatati $rčevi u leđima. U takvom sam stanju %io više od šest mjeseci, ive+ sam %io iz$u%io svaku nadu da +u ikada opet mo+i samostalno hoda ti. Bio sam višene$o jadan imao sam preko devede set kila viška. !a stvari %udu $ore, također sam imaouznapredovalu apneju tijekom spavanja %ila je toliko teška da nisam mo$ao koristiti ni#N&A& uređaj koji koristi ve+ina %olesnika jer mi čak ni pri maksimalnom radu nije pružao dovoljno zraka da no+u mo$u disati. *ikada nisam mo$ao do+i do 41G sna, no+u %ih se ve+inom %udio dva ili tri puta z%o$ nedostatka kisika. ;onvencionalne metode višemi nisu mo$le pomo +i. 5%o$ loše$ sna %io sam iscrpljen po cijele dane i doslovno %ih

zaspao svakih pet do deset minuta %ez o%zira što sam radio ili $dje sam %io. Tako se mojži vot pretvorio u kratke trenutke %udnosti u %olovima i %or%e da 9unkcioniram naj%olješto mo$u prije ne$o opet zaspim. #ijelo vrijeme sam %io u depresiji i sva kodnevno sam plakao, o%ično ni z%o$ če$a. 3nda su me prije mjesec dana moji teta i tetak, koji se hranesirovom hranom, pozvali da dođem u 3re$on i ostanem s njima neko vrijeme, ispro%amsirovu hranu i vidim može li to imalo pomo+i mom zdravlju. &omi slio sam da %ih mo$ao pro%ati N %udu+i da ništa dru$o nije djelovalo N no %io sam si$uran da z%o$ načina na kojiživim i teško$ stanja mo$ zdravlja ne+u doživjeti trideseti rođendan. &rvo$ dana %oravkaodlučio sam pokušati hodati, ali za manje od pet min7ita %io sam u suzama. 7eđa mi jednostavno nisu dala da se ma knem. To$ dana prešao sam na <FF) sirovu prehranu i počeo sam piti zelene kašaste sokove. "vaki dan sam se tjerao da hodam malo duže. !okraja prvo$ tjedna %io sam u stanju prije+i deset metara do šta$lja, moN

$ao sam %iti %udan satima, i čak sam osje+ao kao da počinjem $u%iti na težini2 3tada je prošlo preko dva tjedna i još uvijek sam <FF) na sirovoj hrani. z$u%io sam jedanaestkilo$rama, mo$u %iti %udan cijeli dan, a jučer sam čak i šetao, da, šetao sam do vrha (FFmetara visoko$ %rda koje je na 9armi. *isam mo$ao vjerovati2 ;ad sam sti$ao do vrhasjeo sam i zaplakao, ne zato što %i me nešto %oljelo, ne$o zato što sam hodao2 To jenajviše što sam prehodao u preko $odinu dana, a to je samo početak2 cijeli moj stav se promijenio, više ni sam deprimiran, sad imam pozitivan po$led na život. 3sje+am se kaonova oso%a iznutra i izvana. 5nam da mi je pružena dru$a prilika da živim i da mi jesirova hrana spasila život. *ikada se ne+u vratiti staroj pre hrani i življenju. Tko %i želiomijenjati ovo čudo života i zdravlja za nekoliko trenutaka hrane? -a de9initivno ne.4azmišljam o svemu što sam posti$ao u samo dva tjedna i znam da u %udu+nosti mo$uučiniti %ilo što jer sam sada živ, i imam sna$u i ener$iju. Usrdno pre poručujem svima da pruže sirovoj hrani priliku da im pomo$ne po%oljšati kvalitetu njihovo$ zdravlja i živo ta.Zelim da se svi osje+aj 7 tako divno kao ja. N :. "., "acramento, #A

5eleni kašasti sokovi pomažu u normaliziranju razina BN<= Bila sam aler$ična na svuhranu do te mjere da ni sam mo$la spavati. #esto sam zvala hitnu pomo+ i jed nom sam



%ila hospitalizirana pet puta u mjesec dana. Modine <'D'. dija$nosticirali su mi sindromkronično$ umora i hipotireozu. 3sje+ala sam smušenost i %olo ve u miši+ima pet $odina, %olovala sam od aler$ija i



X< <

5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočanstva

<<'

kandide, i tada sam %ila hospitalizirana. *isam mo$la 9izički raditi ni plesati. &rimala samvisoke doze anti%i otika OanaH za hijatalnu herniju koji mi uop+e nisu po ma$ali i odkojih sam do%ivala srčane palpitacije Pšum na srcuQ. Tad sam postalave$anka:ve$etarijanka, što mi je donijelo tek %la$o po%oljšanje. 3nda sam preš la nasirovu prehranu i odmah sam se počela osje+ati puno %olje. Geđutim, moj kolesterol još je 7ivijek %io na visokih =FF. 3tprilike sedam $odina %ila sam na 'F) si rovoj prehrani.Ve+ina mojih simptoma je nestala, osim vitamina BN<= koji mi je i dalje %io nizak. Gojliječnik mi je pripisao injekcije i dodatke prehrani s BN<=. &rije pet mjeseci uključila sam

zelene kašaste so kove u svo-7i prehranu i moje se zdravlje dramatično popravilo.3%ično popijem jednu litru dnevno. Volim lo%odu ili kelj kao osnovu s peršinom,kruškom, man$om i ja%ukom. &onekad dodam papaju i namočene sjemenke chie. *akončetiri mjeseca moj je kolesterol pao na <CF, a moj test štitnjače %io je normalan. *ajuz%udljivija promjena %ilo je to što je moj test BN<= %io normalan po prvi put u mno$o$odina i moj je liječnik rekao da više ne tre%am pri mati injekcije BN<=. 3%ožavam kakose osje+am2 "um na srcu je nestao. &uno manje žudim za nezdravom hranom. z$u%ilasam , kilo$rama i to je tako do%ar osje+aj, pose%no zato što sam plesačica. -edem dvao%ro ka dnevno i imam p7ino ener $ije. 1ner$ično plešem svin$ i polku deset sati tjedno.Goja

kosa koja je dvadeset $odina %ila sijeda iznenada opet postaje tamna. " C $odina više seniče$a ne %ojim jer se moj ži votni stav znatno promijenio. *ikad se nisam osje+a la takodo%ro uravnoteženom u cijelom svom životu2 Goj maser rekao mi je da mi koža %lista ida mi se po pravio tonus miši+a. z$ledam deset $odina mlađe, a osje+am se dvadeset$odina mlađe. 3tkad sam u svoju prehranu uključila zelene kašaste sokove moja djecaviše ne mo$u držati korak sa mnom8 svo$ sedamna esto$odišnje$ unuka po%jeđ7ijem 7tenisu. U našem plesnom klu%u mo$7i natplesati mno$e mlađe plesa če. Go$u šest sati %ez prekida plesati polk7i, valcere ili svin$. 7judi me stalno pitaju u čemu je moja tajna.Bud7i+i da posvuda nosim svoje zeleno pi+e, uvijek im ju rado otkrijem. Gno$i ljudimoje do%i često imaju teške pro%leme s pro%avom koji su mučili i mene. 3tkad sam počela piti zelene kašaste sokove moja crijeva rade 9antastič no8 jedan o%rok unutra, dru$io%rok van. Goji %u%rezi postali "7 puno jači, više se ne %udim 7isred no+i radimokrenja. Goje staračke pje$e primjetno su iz%lijedje le. Vid mi se tako popravio da mive+inu vremena nao čale ne tre%aju. U stanju sam održati pozitivan stav čak i u najtežimtrenucima života. 3sje+am se smirenije i 9okusiranije. *edavno sam proširila svoj posaou Iashin$tonu !.#. koji vodim iz ;ali9ornije, s udaljenosti od (DFF kilometara, koriste+itele9aks, računalo, tele 9on i česta p7itovanja avionom. Također or$aniziram sedamvelikih zakuski $odišnje u Ve$etarijanskom društvu "an Jrancisco i Ve$etarijanskom



društvu 1ast Ba0, kao i mno$e zakuske i tečajeve o sirovoj hrani. ;ako %ih poma$aladru$im ljudima s in9ormacijama



<=F

5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočanstva

<=<

o liječenju održavam vlastitu Ke%Nlokaciju KKK.7izz0s7andin$.com &održavamVictorijina istraživanja o čimpanzama i sve ostalo čime se %avi. Vjerujem da je sirova prehrana uz dodatak zelenih kašastih sokova %udu+nost čitave prehrane. !ivim seVictorijinoj hra%rosti i posve+eno sti stvaranju zdravije$ planeta. N 1liza%eth Bechtold,#A

&o%oljšanje raka $ušterače Učiteljica sam en$lesko$ jezika u srednjoj školi u Taipeiu,Tajvan, i imam vrlo stresan život. *a $odiš njem liječničkom pre$ledu rečeno mi je da

imam rak $ušterače, jer je #1'F test imao vrijednost (F, a nor malno je @@. 3sje+ala samse uplašeno, nisam htjela 7imrijeti. mam dvije k+eri koje još idu u školu i pot puno oviseo meni. Umjesto da se liječim na tradicio nalan medicinski način pokušala sam piti sokmlade pšenice, ali nikako nisam mo$la podnijeti okus. &očela sam jesti sirovo vo+e i povr+e i prestala jesti meso i mliječne proizvode. *akon tri mjeseca ponovno su metestirali. Test je opet pokazao razinu (F. 7iječnici su mi rekli da moj rak ne napreduje, alise ni ne smanjuje. Tad sam pročitala Victorijinu knji$u i saznala za ze lene kašastesokove. &očela sam piti (F $rama zele nih kašastih sokova dnevno, i oni su postaliredovan dio moje svakodnevne prehrane. 3%ično sam koristila narančin sok za teku+inu,dodala %ananu i ananas ili man$o. 5elenje je %ilo peršin, klice suncokreta, rimska salata imlade klice $raška. *akon još tri mjeseca, kad sam se vratila na nove pretra$e, #1 'Ftest pokazao je razinu =D, %olju od normalne2 Vjerujem da su zeleni kašasti sokovi spasilimoj život. N ". #hiao, Tajvan

1kcem nestaje mam C $odina i od djetinjstva sam %io vrlo aler $ičan na sve. 4ođen sams ekcemom i cijeli sam život morao uzimati jake lijekove. "vake no+i %ih češao cije losvoje tijelo dok ne %i počelo %oljeti i krvariti. "tanje mi se po$oršalo, pa su liječniciudvostručili moje lije kove, uključuju+i steroide. To je malo u%lažilo svra%, ali je ostavilokrvarenja i modrice s ružnim osipima po cijelom tijelu. &et puta sam %io hospitaliziran naneko liko dana, što mi nikada nije pomo$lo. Triput sam se osje+ao tako %olesno da sammislio da +u umrijeti. Eudo je počelo kad me moja prijateljica 1liza%eth upoznala stakozvanim ]]zelenim kašastim sokom/. To čudesno pi+e ne samo što je uvelike po%oljšalo stanje moje kože, ne$o sada i spavam puno %olje N %ez da se svake no+i češemdo krvi. *akon samo dva tjed na zaista se osje+am u$odnije u svojoj koži i svako$ danaiz$ledam sve %olje. To je %la$oslov koji ne mo$u potpuno izraziti riječima. Goj %eskrajni pakao sad se pri%ližava kraju. 5aista je %laženstvo osje+ati se %olje i konačno postati produktivniji u život7i nakon C $odi na patnji. Lvala vam, 1liza%eth i Victoria. N ;arl 1.U. iz ;a l i 9or nije



5eleni kašasti sokovi pomažu jednoj o%itelji da prijeđe na sirovu hranu -a samcerti9icirani htoterapeut i pomo$la sam mno$im ljudima s njihovim zdravljem krozsavjetova nja u mom domu i predavanja koja sam održala. *a kon rođenja mo$ šesto$djeteta zdravlje mi je počelo



<==

5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočanstva

<=@

sla%jeti. lako sam poznavala ljekovito %ilje, nisam si %ila u stanju pomo+i si. Budu+i dami je i samoj zdrav lje %ilo loše, odustala sam od održavanja predavanja i smanjila sam %roj svojih klijenata. Ve+i dio života %ila sam oso%a s vrlo mno$o ener$ije, pa kad mi jeener$ija počela opadati okremila sam se ko9eiiui da me privremeno podi$ne. >e+er 7krvi %io mi je tako nizak da sam morala neprekidno jesti. Lranjenje je postalo o%a veza ukojoj više nisam uživala. &atila sam od nesani ce, peruti, iscrpljenosti, za%rinutosti,depresije, želje za nezdravom hranom i loših raspoloženja. ;ad sam prvi put E7ila zaVictorijina predavanja oklijevala sam oti+i. *a kraju sam ipak otišla i povela sa so%om

par prijateljica. "vima su nam se jako svidjeli kašasti sokovi. "ve što je Victoria $ovorilao zelenju sla$alo se s onim što sam otprije znala. &očela sam praviti kašaste sokovesljede+e$ jutra, od divlje$ ze lenja iz mo$ vrta. ;ašasti sokovi svidjeli su se i mojojo%itelji, pa sam počela pripremati @,D litara dnevno za njih. Tad sam se uspjela uključiti ustudiju koju su pro veli Victoria i dr. Jie%er. &očela sam pričati o kašastim sokovima svimsvojim prijateljima. 4aK Jamil0 je ležala na mom kredencu, a ja sam -7 iz%je$avala pročitati. Goj supru$ ju je uzeo i pročitao. 5atim mi je rekao da %ih ju tre%ala pročitati.&ročitala sam je i shvatila da je to izvanredna priča. 3sjetila sam nad7i da +e se mojezdravlje popraviti. *akon što je pročitao 4aK Jamil0 moj supru$ se zainteresirao za prelazak na sirovu hranu, ali je imao razumljive sumnje. Mlavna je %ila to što nikada nijevidio ve$etarijanca koji iz$leda snažno i zdravo. Goj "7ipru$ voli vjež%ati i nije želio prije+i na sirov7i hra nu ako %i to značilo da +e iz$u%iti miši+nu masu. !ok

nam je $or dovozio kašaste sokove, moj supru$ $a je 7ispio upoznati. $or voli vjež%ati.3n zapravo ima oko @FF različitih sprava za vjež%anje. Također se o%učio za masera 7Goskvi. Go$ supru$a je impresioniralo kako zdravo iz$leda $orova koža i kako je do%ro$ra đen. Goje je mišljenje da je %iti ve$etarijanac na sirovoj hrani %itno dru$ačije ne$o %iti ve$etarijanac na ku hanoj hrani. *e vjemjem da čovjek do%iva dovoljno %jelančevinaako jede kuhano povr+e. 7judi koji su na sirovoj hrani jedini "7 ljudi koje sam vidjelada iz$le daju zaista zdravo. &rva stvar koju su kašasti sokovi posti$li kod mene %ilo je tošto su mi pomo$li da ne žudim za nezdravom hranom. Gislim da želja za lošom hranom potječe od nedostatka hranjivih tvari. ;ad se ti nedostaci riješe, želja nestane. Uvijek %ismo tre%ali osluškivati naše že lje. To je jedna od prvih stvari koje pitam klijente kadme posjete. Gislim da su kašasti sokovi ključan 9aktor u tome što sve više ljudi prelazi nasirovu hranu. ;ad se čovjek ne mora %oriti s neprestanom željom, p7ino im je lakše %itisamo na sirovoj hrani. ;ad sam prestala žudjeti za nezdravom hranom shvatila sam dastvarno želim prije+i na sirovu prehran7i. !ok sam napredovala prema sirovoj prehranimoja o%itelj i prijatelji "7 me promatrali. -edna prijate ljica čak mi je rekla8 &ustit+emo te da %udeš pokusni kuni+ i $ledat +emo kako +e to djelovati na te%e prije ne$o što isami prijeđemo na sirovu prehranu. &a, djelovalo je odlično i sada ve+ina njih također



prelazi na sirovu hranu. To uključuje i mo$ supru$a i šestero djece, od kojih jenajstarijem < $odina.



<=(

5171*3 5A 5!4AVU 1

"vjedočanstva

<=

3pet sam povratila svoju ener$iju2 Evrsto spavam cijelu no+. 3ko ujutro pro%udim sesama od se%e, osje+aju+i se odmornom i spremnom za dan. Goje emocije seuravnotežuju pozitivna sam, više ne žudim za ko9einom i imam op+i osje+aj do%ro$zdravlja. ;o načno sam iz$u%ila (, kilo$rama koje sam do%ila za vrijeme trudno+e.5apravo se neke dane osje+am tako do%ro da to mo$u jedino opisati kao osje+aj da samna nekoj dro$i. Gislim da nas je Bo$ stvorio da se osje+a mo tako do%ro cijelo vrijeme.To je razlo$ zašto ljudi toliko vole dro$e, zato što je ne$dje u nama prisutna želja da seosje+amo onako kako nas je Bo$ stvorio da %udemo. mala sam nekoliko dana kad sam

prolazila kroz detoksi9ikaciju, ali tih dana se jednostavno odmaram i dopuštam se%i da seizliječim. "talno se%i ponav ljam da se oslo%ađam sme+a koje je du$oročno mo$louzrokovati više %olesti. "upru$ mi je također podrška u tim danima i $ovori mi8 5naš da je ova prehrana ispravna samo izdrži./ Gom supru$u je uvijek tre%alo puno sna, ali sadmu je ponekad dovoljno i sati. "va moja djeca %olje napreduju. Goja petnaesto$odišnjak+i kaže da je pa metnija. Goja dvanaesto$odišnjakinja ima više ener$i je i perut i akne joj prolaze. Lvala ti, Victoria, što si promijenila moj život i ži vote moje o%itelji i prijatelja svojim entuzijastičnim ši renjem in9ormacija o sirovoj hrani. Golim se da vasBo$ za to %o$ato %la$oslovi. N An$ela 4.

7oša pro%ava i žudnja za slatkišima su nestale !ra$a sestro Victoria, Audre0ina i mojaPLu$hQ iskustva sa zelenim ka šastim sokovima/ vrlo su slična8 <. 3%oje smo skinuli pooko =, kilo$rama otkad smo prije par mjeseci prešli na ovaj režim prehrane. Audre0 jesa D smršavila na , k$, a Lu$h je sa D' smršavio na pri%ližno D,. =. 3sje+amoveliku ener$iju, zajedno sa slo%odnom i divnom stolicom N često i triput dnevno2 @.&rema testu kiselosti/, Audre0 Pkrvna $rupa FN/Q ima mno$o želučane kiseline, na prirodan način, i $otovo nikad nema lošu pro%avu. Lu$h Pkrvna $ru pa A[/Q ima vrlonisku želučanu kiselinu Puzeo sam čak četiri kapsule kiseline, sa svojim uo%ičajenim punim o%rokom/, i pomo$le su da nemam lošu pro%avu od nedostatka kiseline, a nižarenje/ od previše ki seline2Q *ekad sam svakodnevno imao lošu pro%avu i du$o samovisio o sodi %ikar%oni za u%lažavanje te $o%a, a onda sam otkrio da pojedem li cijelunaranču čim se javi loša pro%ava, dok pojedem tu naranču ona nestane2 ;ako %ilo da %iloN sa zelenim kašastim sokovima/ ne osje+am nikakvu neu$odu u želucu2 To je divno2 (. *aša želja za sladoledom i slatkišima nestala je B4532 7ijep, sočan odrezak zvuči do%roN i možda +u malo sliniti razmišljaju+i o njemu N ali nije mi nika kav pro%lem i suzdržatise od nje$a. -a, Lu$h, prizna jem da smo dvaput u protekla dva tjedna %ili pozvani naodreske na roštilju, i ja sam dvaput popustio pred iskušenjem. N , dvaput sam kasnije patio od loše pro %ave2 To jednostavno nije vrijedno to$a2 *akon sino+ nje $oz%e od"43V1 L4A*1 na našoj prvoj 5akuN



<=

5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočanstva

<=C

ski sirove hrane u G0rtle #reeku, jeo sam kao prase, nakon što sam popio zeleni kašastisok prije ne$o što smo krenuli na spomenutu zakusku, pa ipak nisam uop+e imao lošu pro%avu. Gi smo V-14*#2 , nepokole%ljivi smo sljed%e nici Victorie Boutenko inaše$ dr. &aula/. 3%oje ste divni ljudi i tako smo sretni što vas poznajemo i primjen-7ijemo vaša učenja. N Lu$h i Audre0 B._`

&restala sam piti kavu &rošle $odine prošla sam kroz razvod i %ila sam pod dosta jakim

stresom. !ok sam prisustvovala pr vom predavanju o sirovoj hrani, %ila sam doista 7 jakom stresu. Goja pro%ava postala je tako loša da mi je skoro sve što %ih pojela izazivalo plinove, nadima nje. Goj liječnik mi je rekao da mi nedostaje skoro svih hranjivih tvari,zato što nisam apsor%irala skoro ništa. 5ato sam %ila oduševljena kad sam do%ila prilikusu djelovati u studiji. ;ad smo tek počeli sa studijom ni sam primijetila nikakvu razlikukad sam došla do ( kapsule L#lNa uz o%rok. 5nam da imam vrlo malo že lučane kiseline ida teško pro%avljam. ;ad smo počeli sa zelenim kašastim sokovima, često sam morala po piti jednu kapsulu L#lNa samo kako ne %ih imala ono za što sam mislila da jež$aravica ili dizanje kiseline 7 jednjak ako sam %ila i pod najmanjim stresom. *a tajnačin mo$la sam %ez pro%lema pro%aviti kašasti sok. Tijekom prvo$ tjedna nisam primijetila značajnije pro mjene, ali od početka dru$o$ tjedna %ila sam zadivlje na.&očela sam se %uditi prije zvona moje %udilice, a to je stvarno %ilo nešto. 3%ično %ih se jedva 7ispijevala pro%uditi i izvu+i iz kreveta čak i nakon D sati spavanja. *akon to$asam se %udila s lako+om i spremna započeti svoj dan. *i sam %ila odustala od svih svojihloših navika kao što "7 jutarnja kava, kuhana i sirova hrana, i malo vina uvečer. Eak i uzte ioše/ stvari moja ener$ija %ila je puno %olja. "tvarno sam se počela radovati kašastimsokovi ma svako$ dana i %ilo %i mi dra$o da sam ih mo$la do%ivati više. Tada jednostavno nisam imala vremena praviti ih za se%e. ;ao samohrana majka radim preN

5eleni kašasti sokovi oslo%ađaju od žudnje za previše masno+a Gi smo dvije žene učetrdesetim $odinama. -edna od nas %ila je <FF posto na sirovoj hrani = $odine, a sad jeoko C posto sirova ve$etarijanka dru$a je oko (F posto sirova i jede meso. &očele smo piti zelene kašaste sokove prije otprilike = mjeseca nakon što smo pročita le Victorijinčlanak 3da zelenim kašastim sokovima. &ar stvari smo odmah primijetile8 okus im je3!7EA*2 3tkrile smo da ne samo što nas je iznenadio njihov slastan okus, ne$o smo i počele žudjeti za njima. Bile smo sretne što su se dva naša o%roka dnevno sastojala odzelenih kašastih sokova. (F posto sirova/ počela je %ez napora $u%iti na težini i htjela je jesti samo zelene kašaste sokove za dva o%roka Pa ponekad i za sve o%ro keQ. C postosirova/ imala je krizu liječenja nakon petodnevno$ čiš+enja samo uz zelene kašastesokove i vo+e. "matramo da "7 zeleni kašasti sokovi divan na čin oslo%ađanja od žudnje



za previše masno+a8 kašasti sokovi su tako zasitni i nemasni. 3sje+amo da smo na putu prema još %oljem zdravlju2 Lvala vam2 N GA i 7# iz Berkele0a, ;ali9oruijti



<=D

5171*3 5A 5!4AVU 1

"vjedočanstva

<='

više sati dnevno pokušavaju+i iz$raditi svoju tvrtku, pa ipak uz to moram raditi ihonorarno. &okušavam također provoditi vrijeme u druženju sa svojim sinom, pa je zamene izazov prona+i dovoljno vremena kod ku+e. "ad kad je škola završila i kad suaktivnosti mo$ sina malo usporile, u stanju sam više %iti kod ku+e, pa se planiram vratilina 4itinu svakodnevno$ pijenja ze lenih kašastih sokova. 5nam da sam se osje+ala toliko %olje i imala više ener$ije. "ad sam prestala piti kavu, a moj mlinac za kavu postao jemlinac za sjemenke lana. Također sam primijetila da "7 moja crijeva radila %olje doksam pila zelene kašaste sokove. Tako mi je to pomo$lo da se osje+am manje zatrovanom.

"irova pre hrana je nešto za što 5*AG da je ispravno samo mi je teško to ostvariti u praksi. Gislim da je uz pijenje ka šastih sokova lakše ne$o ikad jesti sirovo i do%ivatihranjive tvari koje mi nedostaju. &ro%ava mi se postu pno po%oljšava i kon9ekcijski %rojmi se smanjio za = tijekom jednomjesečne studije. To nije neki velik $u%i tak težine, aliipak je $u%itak. &itam se koliko %ih %ila iz$u%ila da nisam istovremeno radila sve oneloše/ stvari2 Tre%ao mi je taj poticaj da ponovno počnem vo diti više %ri$e o se%i izahvaljujem vam na tome. Gajke koje puno rade moraju %olje voditi %ri$u o se%i, a ja +uto posti+i pijenjem zelenih kašastih sokova2 4adujem se što +u vidjeti kako mi se zdravljenastavlja po%oljša vati, a ener$ija pove+avati. Zelim držati korak s ovim svojim sinomtinejdžerom2 8oQ Lvala vam, hvala vam2 *adam se da +u opet vidje ti vas i vašu o%itelj.Bo$ vas %la$oslovio2 N7.L.

Grena se povukla s (F) na <F) !ra$a Victoria, Upoznali smo se u svi%nju na "uperklicama u Torontu. Lvala vam na predavanju prepunom in9or macija i podršci koju pružate mno$im tra$aocima za zdravljem, uključuju+i moju o%itelj i mene. U listopadu=FF(. rekli su mi da mi je razina ko lesterola tako visoka da je čudo što sam uop+e %ila ustanju do+i u liječničku ordinaciju kako %ih čula tu $roznu vijest. stovremeno, artritis 7o%je 4ike %io mi je tako %o lan da sam se svako jutro %udila s %olovima u mojimonesposo%ljenim rukama. Bila sam očajna jer sviram klavir, a $laz%a je važan dio mo$života. &ovrh sve$a to$a, vid mi se po$oršavao i u lijevom oku mi se počela stvaratimrena. 3kulist mi je rekao da je to pro$resivna %olest i da mi samo kirur$ija može pomo+i... >to da onda radim? !a pijem još više pilula... *1... Uz pomo+ prijatelja na"43V3- hrani odlučila sam da +u odmah prije+i na "43V3... šla sam na put u *jemačku i nisam sumnjala da +u preživjeti slijede+i "43VU prehranu. Goja o%itelj uinozemstvu za moj je dolazak pripremila kuhana jela i pečene kolače svih vrsta. 3%javilasam im da, prema liječnikovom nare đenju, moram nastaviti sa "43V3G prehranom...uslijedila je velika tišina... ali na moje čuđenje, svi su poštovali moju želju. Eak sam pripremala slasna " 43VA jela, uključuju+i deserte. "vi su %ili zapanjeni i više ne$ou$odno iznenađeni novootkrivenim oku som.



<@F

5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočanstva

<@<

&rovela sam ( tjedna u inozemstvu, koriste+i recep te koje sam %ila ponijela sa so%om dami pomo$nu. "vu$dje sam se divno provela. Vratila sam se ku+i i ponovno otišla kodliječnika na još jedan pre$led. 7iječnik me o%avijestio da mi je kolesterol nevjerojatnodo%ar, usporediv s razinom kod mlade oso%e Pmlada sam D $odina... i to je %io još jedankomplimentQ N rekao je da što $od da ja to radim da je do%ro i da s tim nastavim.&odijelila sam s njim svoje iskustvo sa "43V3G prehranom, ali to je ušlo na jedno uhoi izašlo na dru$o... 5atim sam otišla na pre$led očiju i liječnik je %io potpuno zatečen dok mi je $ovorio da ne samo što se mrena povukla s (F) na <F), ne$o mi se i vid znatno

popravio i sad mi tre%aju nove naočale. Tad sam $a upitala da li je u tijekom svih $odinasvo$a rada imao sličan slučaj, a nje$ov od$ovor %ilo je kate$orično *1. 5atim sam murekla da to po%oljšanje i izlječenje %ole sti pripisujem svojoj "43V3- prehrani. To $a senije dojmilo, ali su svi pacijenti 7 čekaonici čuli što sam rekla svom liječniku. Bilo jenevjerojatno da $a to 7iop+e nije zainteresiralo... možda kasnije... ali to je loše za nje$ov posao, zar ne? U svakom slučaju, od prošlo$ listopada %acila sam sve svoje pilule, i sadse osje+am daleko %olje. 1ner$ija mi je na puno višoj razini, smršavila sam < kila i nikada ranije u svom životu nisam iz$ledala tako do%ro. To su opipljivi rezultati nakon parmjeseci "43V1 prehrane, čudim se divnom pomlađivanju koje su si $urno doživjeli imoji unutarnji or$ani... Lvala vam, Victoria, na vašoj hra%rosti što ste od lučili dokazatimedicinskoj zajednici da je u krivu, i

pokazati da postoji zdravija alternativa kuhanoj hrani i pilulama Ptekako2Q 3stajteradosni i zdravi, N !eanna A. Montard, =. svi%nja =FF.N]r

"retni dani na sirovoj hrani &rije Victorijino$ i $orovo$ izla$anja u 4iddleu, %ila sam uvrlo žalosnoj situaciji. Više nisam htjela %iti na ovom planetu. 3sje+ala sam se takoumorno, depresivno, %olesno. ;ad sam poslušala Victorijino entuzijastično predavanje,moje srce se oraspoložilo. &ronašla sam novu nadu. &ronašla sam rješenje za svoje pro%leme2 U se%i sam osje+ala da je jedenje više svježe$ vo+a, povr+a i zelenja do%ro zamene, točno ono što mi je tre%alo. Ali nisam znala kako N ili mo$u li to učiniti. mala samtako malo želučane kiseline da sam %ila dio studije sa zelenjem. Lvala vam2 *akon @Fdana na zelenim kašastim sokovima moje tijelo želi samo siro vu hranu. 3sje+amener$iju2 Vid mi se počeo poprav ljati i vratila mi se radost2 Goje razine še+era u krvi suse sta%ilizirale. Goja raspoloženja su se sta%ilizirala. Zelim živjeti2 mam ener$iju2 mamredovitu stolicu. Vidim jasnije. ;oža mi je zdravija. 3sje+am takvu zahvalnost2 Lvalavam. N Brid$et BI, <(. lipnja =FF.



Be%a 5ander jede sirovu hranu 5Nov dolazak8 AleHander Palias 5ander, alias 5Q Mra997evin, ro đen u Beau9ortu, "outh #arolina, <. siječnja =FF(., tri



<@=

5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočanstva

<@@

kilo$rama i sto $rama, du$ (', cm. &rimili smo poziv da dođemo odvesti RusvojitiS5aiidera kad su mu %ila četiri dana odvjetnik je %io na odmoru izvan $rada kad je 5rođen. &rva četiri mjeseca. 5Nova $lavna hrana8 kozje mli jeko, dojiljino mlijeko, voda.&eti mjesec. 5N7 smo počeli davati sirove sokove. >esti mjesec. !odali smo zeleni sok ječma, kao i ri jetke miksane zelene kašaste sokove u malim količi nama. !eveti mjesec.5 o%ožava avokado i ja%uke. !eseti mjesec. 5 voli jesti limune, ja%uke i celer u sva komkašastom soku. -edanaesti mjesec. Zelje zo u krvi8 <=,'2 5 mi voli po ma$ati u kuhinjidok pravim kašaste sokove. "jedi na ku hinjskom ormari+u i dodaje mi stvari Rjoš uvijek

ne po imenuS, ili $a pustim da mi ješa sadržaj miksera Riskop čano$ iz strujeS drvenomku hačom. "avjetovali "7 mi da pove+am 5Nov unos željeza. Tako su, uz više dodano$zelenja Rsalate i peršinaS i malo %iljnih kom%inacija Vi tal ; i JloradiH, 5Nove krvne pretra$e pokazale viso kih <=,')2 5Nov liječnik je rekao8 "jajno2 #ime ste $a hranili,čavlima?/ !vanaesti mjesec. 5 je počeo jesti kašaste sokove na zelenoj %azi/. 5 voli pokušavati jesti sam, a onda $a nudi nama na svojoj žlici. 5 još uvijek traži mlijeko,

i skoro je prestao dojiti. Ali opet je počeo kad me nije %ilo par dana. &etnaesti i šesnaestimjesec. 5Nova krvna slika i da lje je jako do%ra. *a moj zahtjev, zadnji put je testirana utravnju =FF. i pokazala je razinu od <<,'. 5Nov pedi jatar prilikom posljednje$ posjeta postavljao je mno$a pitanja. &otpuno je odo%ravao svaki od$ovor. !ok torove posljednjeriječi %ile "78 "vi rezultati su nor malni ili %olji od normalnih. *e tre%am $a ponovno pre$ledati do =(. mjeseca, redovne kontrole./ To znači da je preporučio da preskočimomtinski pre$led s <D mjeseci starosti. 5 hoda p o s v 7 i d a , a mi dižemo stvari u ku+i nave+u visinu kako %i %ile izvan dohvata 5Novih sve dužih ruku. "ada $ovori nasumične9raze kao što su8 -a sam do%ro/, >to radiš/, ;ako si?/, *e znam/, Volim te/, &aN pa/, Lvala ti/, 4adim to/ i *isam to uradio./ -oš par stvari8 <. 3tkad smo mu u prehranu uveli zelenu hranu, pa sve do sad, 5 je svakodnevno imao dvije ili tri stolice.Uvjerena sam da kašasti sokovi na zelenoj %azi održava-7i nje$ova crijeva podmazanimai hidratiziranima, u$lavnom z%o$ visoko$ udjela vode i ulja. Vlakna iz vo+a i povr+atakođer stimuliraju peristaltiku. (. "viđa mi se stara izreka *eka ti hrana %ude li jek, alijek neka ti %ude hrana/. "lo%odno potpišite moje ime. Lvala što pitate. N #lare 7evin,clarebclassictouch.net



<@(

5171*3 5A 5!4AV7-1

malj *icolas ih voli2 &očela sam redovito piti zelene kašaste sokove/ zajedno sa

svojim supru$om "tephanom kad sam %ila otprilike u šestom mjesecu trudno+e s našimsinom *icolasom, prvim unukom o%itelji Boutenko. &rimi jetila sam da sam imala višeener$ije i op+i osje+aj do%ro$ zdravlja. Također sam imala divan porod koji je prošao$latko, %e%a nije pokazivala uo%ičajene znakove stresa prilikom kontrakcija, kao što jeusporen rad srca. U stvari, svaki put kad %i kontrakcije počele %e%in otkucaj srca ne %i seni najmanje izmijenio. *akon *icolasovo$ rođe nja nastavila sam piti kašaste sokove, ivjerujem da su koristi od njih kroz dojenje išle izravno *icolasu. 3n nas je sve zadivio,uključuju+i i nje$ovo$ pedijatra, jer je neprestano ispred prosjeka u 9azama razvoja i sada pokušava hodati. *icolasu je sad skoro ' mjeseci, i za razliku od nje$ovih vršnjakanijednom nije %io %ole stan. *aše izvrsno zdravlje pripisujemo zelenom ka šastom soku. NTasia, "tephan i *icolas Boutenko

"vjedočenja sudionika 4 o s e % u r š k e studije

;ako %ih prikupila više podataka za svoja istraži vanja, zamolila sam sudionike4ose%urške studije da od$ovore na sljede+a pitanja.<. -e li v a m %ilo t e š k o s v a k o d n e v n o pili litru stih s o k o v a ? =. -e li se o s t a ta k vaše p r e h r a n e p r o m i j e n i o z % o $ z e l e n i h ka šastih s o k o v a ? @. - e s te li primijetili %ilo k a k v e p r o m j e n e u vezi s vašim zdravljem? (. -e li v a m sesmanjila želja za n e z d r a v o m h r a n o m ? . - e s t e li primijetili %ilo k a k v e p r om j e n e vaše tjelesne teži ne? . -e li v a m se san p r o m i j e n i o ? C. -e li v a m sestolica p r o m i j e n i l a ? D. -e li v a m se ener$ija p r o m i j e n i l a ? '. -e li n e t k o ko m e n t i r a o k a k o i z $ l e d a t e ? <F. - e s t e li imali n e k e s i m p t o m edetoksi9ikacije? <<. - e s t e li imali %ilo k a k v a n e $ a t i v n a iskustva? <=. Biste livoljeli nastaviti piti z e l e n e k a š a s t e s o k o v e ? z e l e n i h kaša

<@



<@

5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočenja sudionika 4oze%urške skupine

<@C

3d$ovori su %ili tako autentični da sam ih odluči la sve uključiti kako %i %ili odrazmnoštva pozitivnih promjena koje su se do$odile. zostavila sam samo neod$ovorena pitanja. X Lu$h B. <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kašastih sokova? *e. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova? !a. mammanju želju za dru$om hranom2 @. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašimzdravljem? !a. Više ener$ije. (. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? !a.3vih dana jedem manje sladoleda. . -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesneteži ne? !a. Bla$i $u%itak P<,D k$Q. . -e li vam se san promijenio? !a. &uno. C. -e li vam

se stolica promijenila? 3, da2 D. -e li netko komentirao kako iz$ledate? *e. Barem nemeni u lice2 '. -este li imali neke simptome detoksi9ikacije? *išta što %ih primijetio Nmožda je to razlo$ zašto sam danas tako umoran. <F. -este li imali %ilo kakva ne$ativnaiskustva? *išta ne$ativno. < < . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašaste sokove? !a.&laniram ih i dalje piti2 3dličan seks.

X A. 4. <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e, pilasam i više i o%ožavala ih. moja o%itelj ih je počela piti i ljute se ako ne napravim kašastesokove i za njih. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastihsokova? !a, z%o$ njih sam poželjela jesti sirovo, i zato sam sad ') na sirovoj hrani. *isam imala želju za nezdravom hranom. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene uvezi s vašim zdravljem? !a, do%ro spavam, imam ener$ije, pozitivno razmišljam,iz$u%ila sam (, k$, perut je nestala. (. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom?!a, nemam želju za nezdravom hranom2 . -este li primijetili %ilo kakve promjene vašetjelesne teži ne? !a, iz$u%ila sam (, k$, ali sam također %ila na sirovoj prehrani. . -e livam se san promijenio? 3dlično spavam2 Modinama sam imala pro% lema s nesanicom.C. -e li vam se ener$ija promijenila? mam jako puno ener$ije. Budim se u ujutro iosje+am se odmorna i puna sna$e. &ojačan seksualni na$on. D. -e li netko komentiraokako iz$ledate? !a. "upru$ i djeca. Vidim sjaj na vlastitom licu. '. -este li imali %ilokakva ne$ativna iskustva? "amo sla%iju detoksi9ikaciju, ali %ila sam sprem na pro+i krozto z%o$ na$rade.



5171*3 5A 5&4AVU1


<@'

<F. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašaste sokove? !a, cijela moja o%itelj senav7ikla. Beskrajno vam hvala. Gislim da su zeleni kaša sti sokovi jedna odnajhranjivijih stvari koje mo žemo jesti. "talno pričam o tome svojoj o%itelji i prijateljima. 3di$rali ste ulo$u u potpunoj pro mjeni mo$ života2 X T.T. <. -e li vam %iloteško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e2 Bilo je vrlo u$odno, htjela sam još. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova? *isam %ila toliko $ladna, imala sam manju želju za kavom. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašim zdravljem? mala sam više ener$ije. (. -e li vam se san promijenio? !a, spavala sam %olje, d7iže i %ez %uđenja. . -e li vam se ener$ija promijenila? *ekad sam imala svakodnevan pad ener$ije oko = popodne. "ad mi se to

do$ađa samo jednom tjedno, otprilike. . -este li imali neke simptome detoksi9ikacije? *isam primijetila nikakve nuspojave. C. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašastesokove? "ama +u praviti svoje kašaste sokove i UZVAT na putu do %olje$ zdravlja.4azmišljam o tome da počnem prodavati zelene kašaste sokove u svojoj tr$ovini.

X T. I. <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e25apravo sam se navikao na pijenje kašastih sokova, i nakon tjedan dana su mi se zapravo pili kašasti sokovi. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastihsokova? !a. -eo sam manje hrane 7 svakom o%roku. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašim zdravljem? !a. mao sam više ener$ije i nisam tako čestodrijemao popodne. Također nisam imao $rčeve od $ladi prije o%roka i nisam imao padovera zine še+era 7 krvi tijekom poslijepodneva. (. -e li vam se smanjila želja za nezdravomhranom? Galo. . -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne težine? Težina jeostala otprilike jednaka N radio sam u našem vrhi P=F kvadratnih metaraQ pa sam ve+ %ioiz$u%io na težini. . -e li vam se san promijenio? !a, od prvih dana spavao sam vrločvrsto i nisam no+u škr$utao zu%ima. C. -e li vam se stolica promijenila? Goja stolica seudvostručila2 3%ično sam imao stolicu samo jednom dnevno N sada imam dvaput dnevno,vrlo redovno. D. -e li vam se ener$ija promijenila? !e9initivno mi je porasla ener$ija N %iosam u stanju raditi 7 vrtu i oku+nici po cijeli dan uz samo nekoliko kratkih prekida. &rijesam morao malo odspavati tijekom svako$ poslijepodneva.



5171*3 5A 5&4AVU1


<(<

'. -e li netko komentirao kako iz$ledate? 5apravo nismo viđali niko$a dru$o$, aliosje+ali smo se p7tno %olje. <F. -este li imali neke simptome detoksi9ikacije? !a, $rčeveu želuc7i kod dru$o$ kru$a zelenih kašastih sokova. Bio sam vrlo napuhnut prvih pardana N nakon to$a nisam imao pro%lema. < < . -este li imali %ilo kakva ne$ativnaiskustva? *ikakve dru$e ne$ativne reakcije. <=. Biste li voljeli nastaviti piti zelenekašaste sokove? !a, nastavit +u piti zelene kašaste sokove N uži vati u okusu i %oljemzdravl-7i N oni su dio moje dnevne rutine. X 7. # <. -e li vam %ilo teško svakodnevno pitilitru zelenih kaša stih sokova? *e. -ela sam ih za doručak, teže no+u. *e mo$u puno pojesti i k tome piti. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastihsokova? -edem više sirovo$. &ok7išavam na+i hranu koja je slična stvarima koje volim ili

za kojima žudim N kruhu, siru. @. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? *e,neke sam stvari jako željela, strukture, ok7ise, toplinu, vru+inu, poznato. &rije sam pilakavu, sada ne pijem. (. -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne težine?z$u%ila sam oko = kilo$rama. . -e li vam se san promijenio? "pavam čvrš+e.

. -e li vam se ener$ija promijenila? mam više ener$ije. &rije %ih %ila 7imorna oko =N@ poslijepodne. Uzimala sam dodatke prehrani, pila sam kavu, sad ne %udem umorna osimako ne jedem više kuhane hrane. C. -e li netko komentirao kako iz$ledate? !a, sjala samod zdravlja. D. -este li imali neke simptome detoksi9ikacije? Mlavo%olje. Vru+icu, $ripu, jaku prehladu, %ron hitis u početku. '. -este li imali %ilo kakva ne$ativna iskustva?Učenje kako pripremati sirova jela, korištenje opreme koju nisam poznavala. Tre%amhranu koja se priprema %rzo i lako. <F. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašastesokove? !a. "mirenija sam, spokojnija, manje tjesko%na. X 7. G. <. -e li vam %ilo teškosvakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e P-oš2 &ravila sam ih i sama.Q =. -e lise ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova? !a. &ravila sam višekašastih sokova i jela manje deserta i dru$ih stvari, manje u$ljikohidrata. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašim zdravljem? !a. Više ener$ije i iz$u%ilasam na težini. (. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? !a. . -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne teži ne? !a. z$u%ila sam (N k$.



<(=

5171*3 5A 5&4AVU1


<(@

. -e li vam se san promijenio? "pavam malo %olje. C. -e li vam se stolica promijenila?Više mokrim. Ganje sam zatvorena. D. -e li vam se ener$ija promijenila? Više ener$ije. '.-e li netko komentirao kako iz$ledate? !a. <F. -este li imali neke simptomedetoksi9ikacije? Gožda %la$u $ripu na početku. < < . -este li imali %ilo kakva ne$ativnaiskustva? *e. <=. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašaste sokove? !a2 X 4e%eca ". <.-e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e, žao mi je štodnevno nisam mo$la do%ivati više. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$zelenih ka šastih sokova? !a, prestala sam željeti še+ere i u$ljikohidrate. @. -este li

primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašim zdravljem? !a, osje+am više ener$ije inemam više zatvor, to je divno2 (. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? !a.. -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne teži ne? *e, de9initivno ne, još sene hranim <FF) sirovo.

. -e li vam se san promijenio? "pavam puno %olje. C. -e li vam se stolica promijenila?Goja stolica je sada odlična2 D. -e li vam se ener$ija promijenila? !a, imam p7ino višeener$ije. '. -e li netko komentirao kako iz$ledate? *e, nitko. < F . -este li imali nekesimptome detoksi9ikacije? "amo svr%ež. *epravilan svr%ež po cijelom tijelu tijekom prvo$ tjedna. < < . -este li imali %ilo kakva ne$ativna iskustva? *e. <=. Biste li voljelinastaviti piti zelene kašaste sokove? !a, apsolutno. Lvala vam najljepša, cijenim sve što je cijela vaša o%itelj učinila za nas. X Brent M. <. -e li vam %ilo teško svakodnevno pitilitru zelenih kaša stih sokova? U početku. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenioz%o$ zelenih ka šastih sokova? !onekle, manje mlijeka i mesa. @. -este li primijetili %ilokakve promjene u vezi s vašim zdravljem? Ganje 7imora, više ener$ije. (. -e li vam sesmanjila želja za nezdravom hranom? !a, osim želje za kavom. . -este li primijetili %ilokakve promjene vaše tjelesne težine? *e.



<((

5171*3 5A 5&4AVU1


<(

. -e li vam se san promijenio? !a. Ustajem ranije, rjeđe odlazim na zahod. C. -e li vamse stolica promijenila? "tolica se po%oljšala. D. -e li vam se ener$ija promijenila? mamener$ije za duži rad. '. -e li netko komentirao kako iz$ledate? !a, rekli su da iz$ledammanje pod stresom. <F. -este li imali neke simptome detoksi9ikacije? *eke, $lavo%olju,više akni. < < . -este li imali %ilo kakva ne$ativna iskustva? *e. <=. Biste li voljelinastaviti piti zelene kašaste sokove? !a. X #arrie G. <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e. 7ako. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenioz%o$ zelenih ka šastih sokova? !a. -edem sve sirovo. @. -este li primijetili %ilo kakve

promjene u vezi s vašim zdravljem? !a. Ganje se osje+am dezorijentirana kada prođenekoliko sati od zadnje$ o%roka. (. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? !a. *e žudim za nezdravom hranom. . -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesneteži ne? !a. z$u%ila sam = kilo$rama u prva dva tjedna. *išta nisam iz$u%ila ovaj zadnjitjedan.

. -e li vam se san promijenio? Gožda je malo %olji, ali u %iti je isti. C. -e li vam sestolica promijenila? !a. Eeš+a je, oko pet puta dnevno. D. -e li vam se ener$ija promijenila? mam malo više ener$ije, um mi je malo %istriji. '. -este li imali nekesimptome detoksi9ikacije? "amo sve te odlaske na zahod. 3sje+ala sam se loše jedno popodne. < F . -este li imali %ilo kakva ne$ativna iskustva? *e. < < . Biste li voljelinastaviti piti zelene kašaste sokove? *astavit +u z%o$ pozitivno$ krvno$ testa na A*Atestu. X Gand0 3. Pmama od$ovorila umjesto njeQ <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e. =. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi svašim zdravljem? !a. Ganje astme N diše mno$o lakše od njene sestre %lizanke koja nijeuzimala kašaste sokove Pvidi doljeQ. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene vašetjelesne teži ne? Bila je <,@ k$, sad je F k$, jer su joj %ili zasitni. (. -e li vam se ener$ija promijenila? !a. U stanju je trčati duže %ez da ostane %ez daha. . -este li imali nekesimptome detoksi9ikacije? *e.



5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočenja sudionika 4oze%urske skupine

<(C

Gand0 i Beck0 su jednojajčane %lizanke. maju <C $odina. 3%je su vrlo aktivne izvijezde no$ometa. Gand0 je pila zelene kašaste sokove. Beck0 nije. &rije početka,Gand0 je imala teške napade astme N prve u četiri $odine. P4ođene "7 pet tjedana prerano.Q Gand0 ima pro%leme s plu+ima od rođenja N Beck0 nema.Q Tjedan dana od početkauzimanja zelenih kašastih sokova Gand0ni napadi astme su prestali. *akon =. tjedna počele su trčati kako %i na jesen spremne dočekale no$omet. ;ad su prvi put trčale N <,km N Beck0 je dahtala za vrijeme i nakon trčanja kao i njihove prijateljice koje su trčale snjima. Gand0 jedva da je imala pro%lema s disanjem za vrijeme i nakon trčanja. 3sje+ala je da diše lakše i du%lje čak i na uz%rdici. Trče dvaput tjedno nakon škole. Beck0 nakonto$a dah+e, a Gand0 ne. Beck0 je pokupila ono što je kružilo po školi N %olest. Gand0

nije. X 7aVee L.<. -e li v a m % i l o t e š k o s v a k o d n e v n o piti litru stih s o k o v a ? z e l e n i hkaša

(. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? &onekad N stres je utjecao na te željeviše od %ilo če$a dru$o$. . -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne teži ne?!a. z$u%ila sam skoro jedan kilo$ram. . -e li vam se san promijenio? !a. Više sanjam, %udim se prije zvona. P3%ično spavam do%ro.Q C. -e li vam se stolica promijenila? !a,manje sam zatvorena N u početku je %ila zelenija, zatim je posmeđila. D. -e li vam seener$ija promijenila? !a. mala sam više ener$ije N lakše sam se %udila ujutro N sretnija.'. -e li netko komentirao kako iz$ledate? !a. -edna oso%a rekla je da do%ro iz$ledam. <F.-este li imali neke simptome detoksi9ikacije? !a. Bla$u mučninu ili ž$aravicu N to seo%ično do$ađalo kad sam %ila pod jakim stresom prije pijenja kašastih sokova. &rolazilasam kroz mno$o emocionalnih stvari koje su %ile vrlo stresne, pa sam možda višedetoksi9icirala ne$ativne emocije ne$o 9izičke otrove. <<. Biste li voljeli nastaviti pitizelene kašaste sokove? !a. *adam se da +u ih piti još više. X Audre0 B. <. -e li vam %iloteško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e, lako, slasno. =. -e li se ostatakvaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova?

*e. Voljela %ih da sam ih mo$la piti više. Bilo je tako lijepo što ste ih pripremali umjestomene. Lvala vam2= . - e l i s e o s t a t a k vaše p r e h r a n e p r o m i j e n i o z % o $ z e l e n i h ka šastih so k o v a ?

!a. Bila sam svjesnija jedenja više sirove hrane svako$ dana.@. - e s t e li primijetili % i l o k a k v e p r o m j e n e u vezi s v a š i m zdravljem?

!a. mala sam više ener$ije, %udim se prije ne$o što se uključi %udilica.



5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočenja, sudionika 4oze%urške skupine

<('

!a. &uno sam smanjila količinu i pazila sam što jedemo. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašim zdravljem? !a. 5eleni kašasti sokovi svakodnevno su čistili mojor$anizam.(.

=. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova? " ;ašastimsokovima popijem jednu jednu čašu čisto$ vo+no$ soka rano ujutro, jednu oko pod neva,i opet popodne ili prije spavanja. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašimzdravljem? *isam primijetila da žudim za %ilo kakvom hranom. Također sam primijetilada su mi nokti na prstima opet čvrš+i. (. -e li vam se smanjila želja za nezdravom

hranom? !a. 3%ično sam imala jedan o%rok i kašasti sokovi su me držali sitom. . -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne teži ne? *ije %ilo promjene. *ikad je nije %ilo. . -e li vam se san promijenio? "ada spavam čvrš+e. &rije sam ponekad ležala =N@sata prije ne$o što %ih zaspala. ;oristila sam i kapsule korijena valerijane. C. -e li vam sestolica promijenila? "tolica mi je uvijek %ila vrlo rijetka i %lijedo žute %oje. "ad jemekana i ponekad idem trip7it dnevno. *e osje+am neu$odnosti u području tr%uha. D. -eli vam se ener$ija promijenila? *ekad mi je tre%ao odmor poslijepodne. "ada mo$u %iti u poslu cijeli dan uz povremene pre dahe, dakle čini se da imam više ener$ije. Ak tivnosti, %ri$a o kozama. Vrtlarstvo, razvlačenje dro%ljeno$ kamena i iverja radi o%likovanjakrajolika. !e9initivno više ener$ije.

-e li vam s e smanjila želja za nezdravom hranom? !a. 4adimo na iz%acivanju sladoleda. primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne težine? !a. Mu%itak N < , D k$.

. -este li

. -e li v a m se san promijenio? !a, spavala sam %olje i imala du%lji san. C. -e li vam sestolica promijenila? !a. Ustanem, počnem hodati i moram i+i. D. -e li vam se ener$ija promijenila? !a. Vrlo sam zadovoljna. '. -e li netko komentirao kako iz$ledate? !a.4ekli su mi da %listam. "eksualni život se popravio. <F. -este li imali neke simptomedetoksi9ikacije? *ikakve simptome koje %ih osjetila. < < . -este li imali %ilo kakvane$ativna iskustva? *e. Baš nikakva.<=. B i s t e

li voljeli nastaviti piti z e l e n e kašaste sokove? !a. !e9initivno to planiram2

X Garion #, C $odina <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stihsokova? *ije mi %ilo pro%lem piti litru dnevno. &onekad sam ih miješala s dru$imvo+nim sokovima.



5171*3 5A 5&4AVU1

"vjedočenja sudionika 4oze%uiNske skupine

<<

'. -este li imali neke simptome detoksi9ikacije? *e. *ikakvih loših reakcija. <F. -este liimali %ilo kakva ne$ativna iskustva? *e. < < . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašastesokove? mam malu srčarm aritmiju posljednjih nekoliko $odina, pa uzimam dodatke prehrani s ekstrak tima raznih namirnica. Uzimam Gannatech do datke prehrani od prosinca =FF(. i primijetila sam da mi se srčani ritam normalizira. Također sam imalahladne šake i stopala, minimalnu ener$iju, ali svi su ti manji pro%lemi nestali. 3duvijeksam mislila da %ih mo$la imati hipotireozu, ali ovo što sada radim je stvarno do%ro, i zatosam zadovolj na i namjeravam ostati na kašastim sokovima. X Ma%rielle 4., @ $odina <.-e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? !a, morala sam ihrazdijeliti na male porcije, okus je %io do%ar, ali nije mi prijala $usto+a i količina, kao i

premalo raznovrsnosti, ali sama +u eksperimentirati. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova? !a, op+enito sam jela manje. mala sam manjuželju za nezdravom hranom, a ve+u za vo+em i sirovom hranom. @. -este li primijetili %ilokakve promjene u vezi s vašim zdravljem? !a, više ener$ije2 Tre%am manje sna, temperament mi je 7ijednačeniji i u$odniji nisam imala nijedan od mojih uo%ičajenih simptoma&G"a/ i koža mi se divno očistila.

(. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? !a. Uspjela sam prilično lakoiz%aciti mno$e nezdrave stvari iz svoje prehrane. . -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne teži ne? z$u%ila sam samo dva kilo$rama prema va$i, ali osje+amse kao da sam iz$u%ila nešto više. . -e li vam se san promijenio? Bolje spavam, tre%a mimanje sna po no+i. Bu dim se potpuno %istra i ne zadržavam se u kre vetu kao što samranije o%ično radila. C. -e li vam se stolica promijenila? !e9initivno idem češ+e ne$o ikad prije, i de9ini tivno češ+e mokrim. *isam primijetila nikakve speci9ične promjene %oje. D.-e li vam se ener$ija promijenila? !a. "vaku večer utvrdim da je sve što sam to$ dananamjeravala napraviti zaista učinjeno2 *emam na$omilane neo%avljene poslove na krajudana kao što sam ranije znala imati. '. -e li netko komentirao kako iz$ledate? mala samsamo par %la$ih komplimenata. <F. -este li imali neke simptome detoksi9ikacije? malasam %la$o iskašljavanje sluzi i sluz u sinusima, također i %la$7t mučnin7i prvih par dana.< < . -este li imali %ilo kakva ne$ativna iskustva? *e2 <=. Biste li voljeli nastaviti pitizelene kašaste sokove? !e9initivno. 4adujem se eksperimentiranju s raznim receptima iuživanju u njima zajedno sa svojom o%itelji.



5171*3 5A 5&4AVU1


<@

X 7eah I. <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e,međutim, ne %ih htjela više od to$a. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$zelenih ka šastih sokova? -ela sam više povr+a, jer sam %ila svjesnija do%re/ hrane. @.-este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašim zdravljem? Uop+e nisam imalazatvor, svježiji okus hrane, možda više ener$ije. (. -e li vam se smanjila želja zanezdravom hranom? 5asitili %i me, pa %ih jela manje dru$e hrane, ali još sam mo$laželjeti dru$u hranu. . -e li vam se stolica promijenila? 3%ično imam jednu stolicudnevno, ali uz kašaste sokove imala sam = ili više, %ez zatvora. . -e li vam se ener$ija promijenila? &rije kašastih sokova pojela %ih ručak, a onda sjela i $ledala TV i zaspala. *akon kašastih sokova ne %ih zaspala $ledaju+i TV. C. Biste li voljeli nastaviti piti zelene

kašaste sokove? !a2 &okušat +u nastaviti i eksperimentirati s različitim zelenjem,dodaju+i također i više ekološki uz$ojeno$ povr+a. &7ino vam hvala što ste me upoznalisa sirovom hranom, zelenjem i %oljom prehranom2 !ivni ste2

X Al #. <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e, slako+om %ih mo$ao piti i više. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenihka šastih sokova? !a. &očeo sam jesti puno više salata, ali još uvijek me ponekad uhvatiželja za nezdravom hranom. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašimzdravljem? z$u%io sam =N@ kilo$rama. (. -e li vam se smanjila želja za nezdravomhranom? Eini se da jedem daleko manje sme+a. . -este li primijetili %ilo kakve promjenevaše tjelesne težine? z$u%io sam =N@ kilo$rama. . -e li vam se san promijenio? Eini seda se manje %acakam i okre+em jer mi kosa nije toliko neuredna ujutro kad se pro%u dim.C. -e li vam se stolica promijenila? @ do ( puta dnevno. 3sje+ao sam kao da mi se cijelode%elo crijevo isprazni odjednom. D. -e li vam se ener$ija promijenila? -oš nije %ilostvarno primjetne promjene N čini se da je otprilike ista. '. -este li imali %ilo kakvane$ativna iskustva? *e. <F. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašaste sokove? !a,nastavit +u. mam ( $odine. !e9initivno sam primijetio značajno po%oljšanje u muškojsnazi N kao da sam < $odina mlađi.



<(

5171*3 5A 5&4AVU1


<

X Ii% <. - e li se ostatak vaše prehrane promijenio z % o $ zelenih ka šastih sokova? !a,manje pripremljene hrane.=.

@. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašim zdravljem? !a. (. -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne težine? !a, iz$u%ila sam (, k$. . -e linetko komentirao kako iz$ledate? &ar ljudi primijetilo je $u%itak težine. . -este li imalineke simptome detoksi9ikacije? *e koliko znam. C. -este li imali %ilo kakva ne$ativna

iskustva? *išta ne$ativno. X Terri B., < $odina <. -e li vam %ilo teško svakodnevno pitilitru zelenih kaša stih sokova? *e. Bilo je lako i u$odno. Bilo %i lijepo da je %ilo više. =.-e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova? !a, moja o%itelji ja počeli smo jesti nešto sirove hrane. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi svašim zdravljem? !a, imam više ener$ije, a s mojim supru$om je lakše živjeti. (. -e livam se smanjila želja za nezdravom hranom? !a, moja želja je $otovo pa nestala. ;adsam imala puno loših iz%ora, nije me %ilo %ri$a i nisam jela. . -este li primijetili %ilokakve promjene vaše tjelesne teži ne? !a, iz$u%ila sam (N(, k$.

-este li primijetili %ilo kakve promjene zdravljem? !a. z$u%io sam <,( k$.

u

vezi

s

vašim

@.

-e li vam se smanjila želja z a nezdravom hranom? !a. Gožda z%o$ motivacije više ne$oz%o$ ukusa.

(. -e li v a m se san promijenio? !a, spavao sam tvrđe. . -e li vam se stolica promijenila? "tolica je redovitija, mokra+a senzacionalnija. . -este li imali nekesimptome detoksi9ikacije? Bla$e $lavo%olje. C. -este li imali %ilo kakva ne$ativnaiskustva? *ikad nisam uživao u okusu, pio sam samo z%o$ testa i zdravlja.D. Biste li



voljeli nastaviti piti zelene kašaste sokove? !a. U raznim količinama, vrstama pi+a ikom %inacijama. *e+emo prije+i na <FF) sirovu hranu, nadamo se na oko CN'F)sirovo. Ali hvala na vašoj pažnji i pomo+i.

X !ee ". <. -e li v a m % i l o teško svakodnevno piti stih sokova? *e.

=. litruzelenih kaša

-e li se ostatak vaše prehrane promijenio z % o $ zelenih ka šastih sokova? !a, jela samu$lavnom sirovo.



5171*3 5A 5&4AVU1


<C

. -e li vam se san promijenio? Bila sam odmorna, ali %udila sam se češ+e kako %ih išlana zahod mokriti. C. -e li vam se stolica promijenila? !a, iz%acivala sam puno više ne$ošto %ih pojela, i %ilo je lako i nježno. D. -e li vam se ener$ija promijenila? !a, više neželim zadrijemati kad $od imam vremena. '. -este li imali neke simptomedetoksi9ikacije? !a. Zarenje očiju i 7isana, $lavo%olje. <F. -este li imali %ilo kakvane$ativna iskustva? *e, %ilo je to vrlo pozitivno isk7istvo. &očinjemo se hraniti sirovomhranom. pokušavamo otkri ti kako pripremati hranu za l-7idi Pod kojih su ( dečki urazvojuQ, što je malo o%eshra%ruju+e. < < . Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašastesokove? !a. X Berta !. <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stihsokova? *e. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova?

*e. Gislim da malo manje žudim za še+erom. @. -este li primijetili %ilo kakve promjene uvezi s vašim zdravljem? *e. Goja težina oscilira $oreNdolje. (. -e li vam se ener$ija promijenila? Lodam malo više i 7ičlanila sam se u #urves. . -e li netko komentiraokako iz$ledate? *itko nije komentirao.

. -este li imali neke simptome detoksi9ikacije? *e. C. -este li imali %ilo kakva ne$ativnaiskustva? *ikakva ne$ativna iskustva. D. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašastesokove? mala sam više pozitivno$ ne$o ne$ativno$ u cijelom ovom iskustvu. X "unn0 !.<. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e, nimalo Nmo$la %ih ih piti po cijeli dan. =. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašimzdravljem? &rimijetila sam po%oljšanje stanja svoje kože N pose%no u danima kada nisam jela dru$u nezdravu hranu. @. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? Galo,manje me zanima čokolada. (. -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne težine? *e, ostala je ista. . -e li vam se san promijenio? "pavam %olje, pose%no ako ne jedem ljutu hranu pored kašastih sokova. . -e li vam se stolica promijenila? Galo jeve+e$ volumena. C. -e li vam se ener$ija promijenila? *isam primijetila promjeneener$ije. D. -este li imali neke simptome detoksi9ikacije? mala sam detoksi9ikacijske$lavo%olje jedan dan i jednu no+.



<D

5171*3 5A 5&4AVU1


<'

'. -este li imali %ilo kakva ne$ativna iskustva? *ikakva2 <F. Biste li voljeli nastaviti pitizelene kašaste sokove? !e9initivno2 Ve+ sam %ila pila po jedan veliki kašasti sok dnevno8otprilike <,( litre, CNDF) vo+a s nešto zelenja. *astavila sam to piti cijeli ovaj mjesec pored zelenih kašastih sokova. "ad +u de9initivno nastaviti s kašastim sokovima kojiimaju više zelenja N previše %i mi nedosta jalo zelenje kad %ih prestala2 X #ind0 ". <. -e livam %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kaša stih sokova? *e, ponekad sam htjelaviše. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova? -elo mise više svježe hrane, kuhana hrana nije mi %ila toliko primamljiva. @. -este li primijetili

%ilo kakve promjene u vezi s vašim zdravljem? Bila sam $ladnija u vrijeme o%roka prvihtjedan ili dva. mala sam redovitiju stolicu. (. -e li vam se smanjila želja za nezdravomhranom? !a. *isam imala takvu želju za slatkišima, %ila sam motiviranija da jedemzdravije. . -este li primijetili %ilo kakve promjene vaše tjelesne teži ne? z$u%ila samnešto na težini to mi se sviđa2 . -e li vam se san promijenio? Gožda mi je potre%nomanje sna. C. -e li vam se stolica promijenila? mala sam redovitiju stolicu N količinskive+u,

a pred kraj sam primijetila tamniju stolicu N možda sam se rješavala starije$ nakupljeno$materijala? D. -e li vam se ener$ija promijenila? 3sje+ala sam se do%ro znaju+i da samradila nešto tako do%ro za se%e život mi je vrlo užur%an i ispunjen poslom. "i$urna samda kad %ih %ila discipliniranija, imala %ih ve+e koristi. '. -e li netko komentirao kakoiz$ledate? *itko nije ništa rekao, osim što moj muž kaže da sad %olje sviram klavir2 <F.-este li imali neke simptome detoksi9ikacije? *išta, koliko znam. < < . -este li imali %ilokakva ne$ativna iskustva? *ikakva. -ako sam uživala u sudjelovanju u ovoj studiji i pričanju dru$ima o njoj. <=. Biste li voljeli nastaviti piti zelene kašaste sokove? !a.Zelim nastaviti s ovim. X Vickie M. iz Mlidea <. -e li vam %ilo teško svakodnevno piti litruzelenih kaša stih sokova? U početku, onda sam se navikla na okus. &ostalo je lakše, štoviše piješ, više $a želiš. =. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastihsokova? !jelomično, povremeno sam $ladnija. @. -este li primijetili %ilo kakve promjeneu vezi s vašim zdravljem? !a. (. -e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? !a.Ganje mi se jedu čokolada i slatkiši na poslu.



5171*3 5A 5&4AVU1


<<

. -e li vam se san promijenio? "an mi je du%lji, sanjam po prvi put u skoro $odinu dana.. -e li vam se stolica promijenila? #ešca je. *ekad sam imala %ra%onjke svaki put kadsam išla. "ad je ve+e, mekše, još češ+e. "ad sam vrlo žedna. C. -e li vam se ener$ija promijenila? !a. 4jeđe i kra+e drijemam. P4adim od popodne do ujutro.Q Budnijasam na poslu i pažljivija, imam više ener$ije na poslu.D. - e li n e t k o

=. -e li se ostatak vaše prehrane promijenio z%o$ zelenih ka šastih sokova? Goje tijelo je počelo tražiti sirovu hranu oko '. dana pijenja zelenih kašastih sokova2 Zelim uskoro %iti<FF) na sirovoj prehrani2 @. -este li primijetili %ilo kakve promjene u vezi s vašim

zdravljem? &ove+anu ener$iju, motivaciju da više vjež%am, vratila mi se radost, nestala jemoja depresija i nemam suicidalne misli N manje 9luktuacija še+era u krvi2 Lvala vam2 (.-e li vam se smanjila želja za nezdravom hranom? Goja želja za alkoholom, slatkišima ičokoladom skoro je nestala2 Lvala Bo$u2 . -este li primijetili %ilo kakve promjene vašetjelesne težine? z$u%ila sam koji kilo$ram koji sam htjela iz$u %iti2 . -e li vam se san promijenio? &ar puta mi je tre%alo manje sna, i rjeđe se %u dim no+u. C. -e li vam sestolica promijenila? dem češ+e na zahod svaki dan. 3ko tjedan i pol imala sam vrlorijetku stolicu. Ujutro sam znala imati %la$i proljev. D. -e li vam se ener$ija promijenila?Više ener$ije2 Budim se i džo$iram u ujutro prije posla u C ujutro. '. -e li netkokomentirao kako iz$ledate? -edna je oso%a mislila da sam smršavila i da li jepo iz$ledam."vojim entuzijazmom nadahnula sam i dru$e2 <F. -este li imali neke simptomedetoksi9ikacije? Točkice poput %u%uljica ili osipa Pnije urtikarijaQ.

komentirao k a k o iz$ledate? -a sam komentirala8 manje tamnih na%ora i vre+ica ispodočiju. simptome detoksi9ikacije? !a. &oneka $lavo%olja prvih tjedana, sad se osje+am %olje. U početku je nestalo dizanje kise line iz želuca, onda sam imala jaku kiselinu čak iu ustima, sad nemam re9luksa.i m a l i %ilo

'. - e s t e li imali n e k e

<F. - e s t e li *e.

kakva ne$ativna iskustva?

<<. Biste li voljeli nastaviti piti z e l e n e kašaste sokove? !a, želim sama %rati i pripremati vlastite. *a poslu prehlade i $ripa stalno kruže, i ja se o%ično raz%olim. *isamse raz%oljela otkad sam krenula s ovim. Također, moj peto$odišnjak ih također pije isviđaju mu se. X Brid$et L. <. - e li v a m %ilo teško svakodnevno piti litru zelenih kašastih sokova? Bilo ih je vrlo lako piti, uop+e nije teško piti ze lene kašaste sokove.





5171*3 5A 5!4AV7-1

"imptomi $ripe, malo mučnine kad %ih razmišljala o uzimanju vitamina, proljev skorosvako jutro kroz otprilike <F dana, malo %olova u z$lo%ovima. <<.- e s t e li imali % i l o k a k v a

ne$ativna iskustva?

Baš ništa ne$ativno.< = . B i s t e li

voljeli nastaviti piti z e l e n e kašaste s o k o v e ? !a2 želim %iti <FF) na sirovoj prehrani2 Beskrajno vam hvala2

4ecepti za zelene kašaste sokove

"latki zeleni kašasti sokovi!ivlji %anan$o sirove o%itelji !o%ro izmiksajte8 = šalice lo%ode Ptrpuca, mišjakinje ilidru$o$ korovaQ < %ananu < man$o = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka &udin$ od %orovnica !o%ro izmiksajte8 < peteljku celera = šalice svježih %orovnica < %ananu =šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka

^

<@



5171*3 5A 5&4AVU1

4ecepti za zelene kasaste sokove

Val0in najdraži !o%ro izmiksajte8 D listova rimske salate šalica lu%enice < šalicu vode

!aje8 < litru kašasto$ soka 5elena do%ronamjernost!o%ro izmiksajte8 do D listova rimske salate < šalicu crno$ $rožđa < srednju naranču < %ananu = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka "latko i kiselo !o%ro izmiksajte8 do Dlistova crvene salate ( marelice < %ananu Vi šalice %orovnica = šalice vode !aje8 < litrukašasto$ soka "vježina !o%ro izmiksajte8 do D listova rimske salate ) srednje velikedinje = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka

Ziva aloa !o%ro izmiksajte8 < šalicu ja%učno$ soka < %ananu < man$o < mali komad aloe listova kelja = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka &udin$ od man$a i peršina !o%roizmiksajte8 = velika man$a Po$uljenaQ < svežanj peršina = šalice vode !aje8 < litru

kašasto$ soka 7jetna poslastica !o%ro izmiksajte8 %resaka P%ez sjemenkeQ = šakelistova špinata = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka ;orov za klince !o%roizmiksajte8 ( man$a Po$uljenaQ < šaku lo%ode Pili dru$o$ korova, poput koprive, tušnja,itd.Q = šalice vode !aje8 < litru slatko$ $ust%$ Ppoput pudin$aQ kašasto$ soka



<

5171*3 5A 5&4AVU1

4ecepti za zelene kalaste sokove

<C

&olje ja$oda !o%ro izmiksajte8 < šalicu ja$oda = %anane Vi svežnja rimske salate = šalicevode !aje8 < litru kašasto$ soka 5eleni pudin$ od sjemenki chie *amačite < veliku žlicusjemenki chie < sat u < šalici vode. 5a sat vremena imat +ete < šalicu $ela od chie !o%roizmiksajte8 < šalicu $ela od chie P< veliku žlicu sjemenki chie, natapanu < sat u < šalicivodeQ ( ja%uke Pod slatke i sočne sorte, o$uljeneQ Vi limuna Pocijeđeno$Q (N listova kelja< $rančicu metvice Ppo željiQ = šalice vode !aje8 <, litre $usto$ kašasto$ soka ;iviužitak !o%ro izmiksajte8 ( vrlo zrela kivija Pzelena ili zlatnaQ < zrelu %ananu @ peteljkecelera = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka

$orov najdraži !o%ro izmiksajte8 Vi svežnja špinata ( ja%uke Po$uljeneQ Vi cijele limetes korom < %ananu = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka Uz%uđenje od metvice !o%roizmiksajte8 ( zrele kruške (N listova kelja Vi svežnja metvice = šalice vode !aje8 < litrukašasto$ soka <F prstiju !o%ro izmiksajte8 <F mini %anana = šake listova špinata = šalicevode !aje8 < litru kašasto$ soka Galinov san !o%ro izmiksajte8 = zimske kruške < šakumalina (N listova kelja = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka



5171*3 5A 5&4AVU1

4ecepti za zelene kasaste sokove

Aromatični zeleni kašasti sokovi

"haktin zeleni Thai !o%ro izmiksajte8 =Vi šalice špinata Vi svežnja korijandra < česančešnjaka Vi crvene paprike %a%ure Vi limete PocijeđeneQ < čajnu žličicu stevije P< zelenilistQ @ du$uljaste rajčice = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka 5elena slast Bit pravljenja zelenih kašastih sokova je konzumiranje ve+ih količina zelenja, pose%no %ezsoli. Geđutim, u ovaj izvanredno ukusan recept uključili smo sol. "matramo da jeizvrstan za počastiti one naše prijatelje koji imaju uo%ičajenu prehranu. !o%ro izmiksajte8 listova kelja Plju%ičasto$Q Vi avokada @ česna češnjaka sok Vi limete = šalice vode Vičajne žličice soli = du$uljaste rajčice !aje8 < litru kašasto$ soka

Victorijin najdraži !o%ro izmiksajte8 listova crvene salate Vi svežnja svježe$ %osiljka

Vi limete PocijeđeneQ Vi crveno$ luka = peteljke celera Vi avokada = šalice vode !aje8 <litru kašasto$ soka "er$eijev najdraži !o%ro izmiksajte8 listova kelj a Pzeleno$Q Visvežnja svježe$ kopra Vi limete PocijeđeneQ @ česna češnjaka Vi šalice rajčice osušene nasuncu = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka 3rionova limunNjalapeno 9resca !o%roizmiksajte8 Vi limuna PsokQ ( du$uljaste rajčice ) svežnja kelj a <,= cm jalapeno papričice < manji česan češnjaka = šalice vode !aje8 < litru kašasto$ soka



<CF

5171*3 5A 5&4AVU1

Lranjiva $orčina

!o%ro izmiksajte8 listova kelja Pzeleno$ ili lju%ičasto$Q Va avokada @ česna češnjaka Višalice limetino$ soka < papriku %a%uru = peteljke celera Vi svežnja peršina = šalice vode!aje8 < litru kašasto$ soka

Bilješke

V a ž n i savjetiX Euvanje zelenih kašastih sokova

Tre+e po$lavlje <. #esta pitanja. #himpanzee and Luman #ommunication institute, =FF(.

!ostupno na8 http8::KKK.cKu.edu:NcKuchci:9a.html =. !erek 1. Iildman i sur.mplications o9 *atural "election in "hapin$ ''.() *ons0non0mous !*A dentit0BetKeen Lumans and #himpanzees8 1nlar$in$ Menus Lumo/. Elanak u &roceedin$s o9the *ational Academ0 o9 "ciences, <'. svi%nja =FF@ P%r. =<C=Q, "A! @. *a istom mjestu(. -ames . Aco%s. A #omparison o9 "ome "imilar #himpanzee and LumanBehaviors/. &aleoanthropolo$0 in the <''F6s. =FFF. !ostupno na KKK.jjaco%s.net .Eimpanze. "vjetski 9ond za zaštitu prirode. Iashin$ton, !#. =FF. !ostupno na8http8::intotheKild.tripod.com:chimpanzees.htm . 7ouis 4. "i%al i ;urt -. "amson.*onhuman &rimates8 A #ritical 4ole in #urrent !isease 4esearch./ 7A4 journalV(=P=Q =FF<. !ostupno na8 http8::dels.nas.edu:ilar:jourfonline:(=f=:nliprole. asp C. *aistom mjestu D. Eesta pitanja. #himpanzee and Luman #ommunication institute, =FF(.!ostupno na8 http8::KKK.cKu.edu:gcKuchci:9a.html '. *anc0 7ou #onklinNBrittain,4ichard I. Iran$ham, #atherine #. "mith, 4elatin #himpanzee !iets to &otentialAustralopithecus !iets, Antropološki 9akultet "veučilišta Larvard, #am%rid$e, GA, <C<

ako je svježe uvijek naj%olje, zeleni kašasti sokovi se na niskim temperaturama mo$učuvati do tri dana, što može %iti z$odno na poslu i prilikom putovanja.

X

4otiranje zelenja

Zeljela %ih na$lasiti važnost korištenja vrlo raznovrsno$ zelenja. &okušajte se dokopatišto više različito$ zelenja. Ako stalno koristite isto zelenje, možete očekivati da +eteiz$u%iti želju za zelenim kašastim sokovima.



<C=

5171*3 5A 5&4AVU1

Bilješke

<''D. !ostupno na8 KKK.cast.uark.edu:local:icaes:con9crences:K%ur$:posters:nconklin:conklm.html <F. Moodal, -ane. The #himpanzees o9Mom%e.Belknap &ress, odjel Larvard Universit0 &ressa, Gassachusetts, <'D. <<. *anc0 7ou#onklinNBrittain, 4ichard I. Iran$ham, #atherine #. "mith, 4elatin #himpanzee !ietsto &otential Australopithecus !iets, Antropološki 9akultet "veučilišta Larvard,#am%rid$e, GA, <''D. !ostupno na8 KKK.cast.uark.edu:local:icaes:con9erences:K%ur$:posters:nconklin:conklin.html Eetvrto po$lavlje <=. &rice, Ieston A., !.!.". *utrition and &h0sical !e$eneration. ;ali9ornija8 5aklada za prehranu &riceN&otten$er,=FF@. . izdanje. <@. *a istom mjestu &eto po$lavlje <(. Američko ministarstvo poljoprivrede, "luž%a za istraživanja u poljoprivredi. =FF. U"!ANina nacionalna

re9erentna %aza podataka hranjivih tvari, <D. izdanje. !ostupno na8 http8::KKK.nal.usda.$ov >esto po$lavlje <. "helton, Ler%ert G. !r. "helton6s L0$ienic 4evieK.Lealth 4esearch, &omero0, <'. <. &reporučen imos hranjivih tvari za muškarce u do%iod <' do @F $odina. *acionalno vije+e za istraživanja, &rotein and Amino Ađds/, u4ecommended !ietar0 AlloKances, <F. izdanje P<'D'Q U"!A "4<C "edmo po$lavlje<C. *anc0 7ou #onklinNBrittain, 4ichard I. Iran$ham, #atherine #. "mith, 4elatin#himpanzee !iets to &otential Australopithecus !iets, Antropološki 9akultet "veučilištaLarvard, #am%rid$e, GA, <''D. <D. &odaci za prosječno$ odraslo$ muškarca, u do%i od<' do @< $odine, težine <CF 9unti RCC k$S. zvor8 *acionalno vije+e za istraživanja,&rotein and Amino Acids/, u 4ecommended !ietar0 AlloKances, <F. izdanje P<'D'Q U" ! A " 4 < C <'. Ialker I. A., ssel%acher ;.-., Uptake and transport o9macromolecules %0 the intestine. &ossi%le role in clinical disorders.Y Mastroenterolo$08C8@<NF,<'C(.

=F. 4oss, -ulia, mr. sc., The !iet #ure. &en$uin Books, *eK \ork, <'''. =<. Američkoministarstvo poljoprivrede, "luž%a za istraživanja u poljoprivredi. =FF. U"!ANinanacionalna standardna re9erentna %aza podataka hranjivih tvari, <D. izdanje ==. #amp%ell,T. #olin, dr. sc., Tite #hina "tud0. Ben%ella Books, TeHas, =FF(. 3smo po$lavlje [email protected] Bernard, !.#., dr. sc., Tissue #leansin$ Throu$h BoKel Gana$ement, Bernard-ensen &u%lishin$, 1scondido, #A, <'D<. =(. #hopra, !eepak. &er9ect Lealth8 the#omplete Gind Bod0 Muide, Three 4ivers &ress, *eK \ork, =FFF. =. *anc0 7ou#onklinNBrittain, 4ichard I. Iran$ham, #atherine #. "mith, 4elatin #himpanzee !ietsto &otential Australopithecus !iets, Antropološki 9akultet "veučilišta Larvard,#am%rid$e, GA, <''D. =. Gosseri, Al%ert. 7e -eune, Geilleur. 4emčde de la *ature.Auarius, Jrancuska, <''@. =C. Američko udruženje za srce. Ji%er. !ostupno na KKK.americanhearth.or$. =D. Tooshi, dr. Alan G., dr. sc. !r. Tooshi6s Li$h Ji%er !iet.iUniverse. com, nc, *e%raska =FF<. ='. Iinick, G0ron, dr. med., The Ji%er &rescription.Ballantine Books, *eK \ork, <''=. @F. Američko udruženje za srce. =FF(. !ostupno naKKK. americanhearth.or$ !eveto po$lavlje @<. -ensen Bernard, !.#., dr. sc., TheLealin$ &oKer o9 #hloroph0ll, Bernard -ensen &u%lishin$, 1scondido, #A, <'D<. @=.



#annon, Ialter B. The Iisdom o9 the Bod0. &eter "mith &u% nc, *eK \ork, <'@=.!eseto po$lavlje @@. Ialker I.A., ssel%acher ;.-., Uptake and transport o9macromolecules %0 the intestine. &ossi%le role in clinical disorders.Y Mastroenterolo$08C8@<NF,<'C(. @(. Ginocha Anil dr. med, #arrol !avid. *atural "tomach #are8Treatin$ and &reventin$ !i$estive !isorders Kith the Best o9 1astern and Iestern

Lealin$ Therapies. &en$uin Mroup, *eK \ork, =FF@.



<C(

5171*3 5A 5&4AVU1

Bilješke

<C

@. 1lson G. Laas dr. med. "ta0in$ Lealth0 Iith *utrition. #elestial Arts, ;ali9ornija,<''=. @. *anc0 7ou #onklinNBrittain, 4ichard I. Iran$ham, #atherine #. "mith,4elatin #himpanzee !iets to &otential Australopithecus !iets, Antropološki 9akultet"veučilišta Larvard, #am%rid$e, GA, <''D. !ostupno na8KKK.cast.uark.edu:local:icaes:con9erences: K%ur$:posters:nconklin:[email protected] 7. A c , 3.G.!, *.G.!., !. A #loser 7ook at L0pochlorh0dria. "tephen, Lorn.The nstitute o9 Bioterrain sciences, ;ali9ornija, =FF@. !ostupno na8http8::KKK.csupomona.edu:)C1steven: articles:h0pochlorh0driaN"titeler.html @D.

Barood0, dr. Theodore A., ml. Alkalize or !ie. 1clectic &ress, *orth #arolina. <''<. @'. *a istom mjestu.

('. Tompkins, &eter i Bird, #hristopher. "ecrets o9 the "oil. 1arthpulse &ress nc.,Anchora$e, Aljaska, =FF=. Tre+e izdanje. F. Blume, !avid. Jood and &ermaculture/.Elanak na8 http8::KKK. permacidtiire.com:permamlture:A%outf&ermaaalture:9ood.shtml<. *a istom mjestu =.;ervran, 7ouis. Biolo$ical Transmutations. #ros%0 7ockKood,7ondon, <'C=. @. Tompkins, &eter i Bird, #hristopher. The "ecret 7i9e o9 &lants. Larper` 4oK, &u%lishers, *eK \ork, <'D'. &rvo trajno knjižničko izdanje. (. *a istom mjestu.. ;orolkov, &. A. "pontaneous Getamorphism o9 Ginerals nd 4ocks. *auka, Goskva,<'C=. Eetrnaesto po$lavlje

!vanaesto po$lavlje (F. The Associated &ress. #ancer noK the top killer o9 AmericansY,U"A Toda0, =F. siječnja =FF. (<. !r. 3tto Iar%ur$, ;. Triltsch. The &rime #ause and&revention o9 #ancer. !ru$o izmijenjeno izdanje P<''Q, < str. &redavanje održano preddo%itnicima *o%elove na$rade @F. lipnja <'. u 7indauu na jezeru #onstance, *jemačka. 1n$lesko izdanje o%javio *acionalni institut za rak !ean Burk, Bethesda,Gar0land, "A!. !ostupno na8 http8::KKK.mm9nd.or$:*7: 3**:I":ozonFF.html (=. *a istom mjestu. (@. Barood0, dr. Theodore A., ml. Alkalize or !ie. 1clectic &ress, *orth#arolina. <''<. Trinaesto po$lavlje ((. Tompkins, &eter i Bird, #hristopher. The "ecret7i9e o9 &lants. Larper ` 4oK, &u%lishers, *eK \ork, <'D'. &rvo trajno knjižničkoizdanje. (. Tompkins, &eter i Bird, #hristopher. "ecrets o9 the "oil. 1arthpulse &ressnc., Anchora$e, Aljaska, =FF=. Tre+e izdanje. (. Tompkins, &eter i Bird, #hristopher.The "ecret 7i9e o9 &lants. Larper ` 4oK, &u%lishers, *eK \ork, <'D'. &rvo trajnoknjižničko izdanje. (C. V0apaka !asa, nadzornik ekološko$ uz$oja. t Ain6t -ust !irt2;anada, =FF. !ostupno na8 http8::KKK.hkrl.com:soils.html (D. Jarr, Mar0, dr.#omparin$ 3r$anic Versus #omerciall0 MroKn Joods, studija "veučilišta 4ut$ers, *eKBrunsKick, *j. =FF=.



. Iar%ur$, 3tto. The 3H0$enNTrans9errin$ Jerment o9 4espiration/. &redavanjedo%itnika *o%elove na$rade, <'@<. z *o%el 7ectures, &h0siolo$0 or Gedicine <'==N<'(<, 1lsevier &u%lishin$ #ompan0, Amsterdam, <'. C.#loroph0llin 4educesA9latoHin ndicators Amon$ &eople At Li$h 4isk Jor 7iver #ancer. "veučilište -ohnLopkins, Jakultet za -avno zdravlje Bloom%er$, Baltimore, G!. 5%ornik *acionalne

akademije znanosti. =C. studeno$ =FF<. D. #hernomorsk0, ". i sur., 199ect o9 dietar0#loroph0ll !erivatives on Guta$enesis and Tumor #ell MroKth./ Terato$enesis,#arcino$enesis, and Guta$enesis, C'8@<@N@==,<'''. '. Vlad G. i sur. 199ect o9#upro9ilin on 1Hperimental Atherosclerosis. 4umunjska, nstitut za javno zdravlje imedicinska istraživanja, "veučilište za medicinu i 9armaciju, #lujN*apoka, <''.&etnaesto po$lavlje F. "oloukhin, Vladimir. 4azr0 v Trava. *a ruskom. Goloda0aMvardia, Goskva, =FF<. <. Moodal, -ane. The #himpanzees o9#ondQe. Belknap &ress,odjel Larvard Universit0 &ressa, Gassachusetts, <'D. =. Baker 1liza%eth. Un%elieva%h:1as0 "proutin$2 &ouls%o, Iashin$ton, =FFF. >esnaesto po$lavlje @. 4uimerham,4onald. Godelin$ and remodelin$ in %one tissue. Universit0 &ress Jacilities,1idenhoven, =FF.



<C

5171*3 5A 5&4AVU1

(. "artin, !aniel. 3steoporosis8 Ih0 &revention is the Best #ure./ Touchin$ 7ives8

Action Gedical 4esearch. 5ima =FF@:(. . *ishimura chiro. Mettin$ to the 4oots o9 the jaK Bone. !entistr0 Larvard, <=. svi%nja <''. . &rice, Ieston A., !.!.". *utritionand &h0sical !e$eneration. ;ali9ornija8 5aklada za prehranu &riceN&otten$er, =FF@. .izdanje.

"edamnaesto po$lavlje C. Van 3rden, dr. Jlora. #onversations Kith !r. Jlora.The4aK!iet. com, Jlorida =FF.

Bi%lio$ra9ija

Al%i, -ohanna i Ialthers, #atherine, Mreens Mlorious Mreens2, "t. Gartin6s &ress, *eK

\ork, <''. Appleton, *anc0. 4ethinkin$ &asteur6s Merm Theor0. *orth Atlantic Books,;ali9ornija, =FF=. Baker, 1liza%eth. Un%elieva%l0 1as0 "proutin$2 &ouls%o, Iashin$ton,=FFF. Barood0, dr. Theodore A., ml. Alkalize or !ie. 1clectic &ress, *orth #arolina.<''<. BroKn, 1llen Lod$son, -. !. i Lansen, 4ichard T, !.G.!, JA#A!. The ;e0 toUltimate Lealth. Advanced Lealth 4esearch &u%lishin$, ;ali9ornija, =FFF. !ru$oizdanje. #amp%ell, T. #olin, dr. sc., The #hina "tud0. Ben%ella Books, TeHas, =FF(.#ooper, !r. ;enneth L. Advanced *utritional Therapies. Thomas *elson, nc.,Tennessee, <''. #utrell, !ou$ i Ii$more, Ann. 7ivin$ Joods Ganual. *eK GeHico.Jeldt, 7inda !iane, "pinach and Be0ond. Goon Jield &ress, Gichi$an, =FF@. Jouts,4o$er. *eHt o9 ;in. Larper#ollins &u%lishin$, *eK \ork, =FF@. &retisak. Juhrman, -oel,dr. med, 1at to 7ive, 7ittle, BroKn and #ompan0, *eK \ork, =FF@. Me%hardt, "usan 1. iThomas, 4o%in M. *utritive Value o9 Joods. Ured za tisak vlade "A!Na, *adzornikdokumenata, Iashin$ton !#, =FF=. zmijenjeno izdanje. Moodall, -ane. 4eason JorLope. Iarner Books, nc., *eK \ork, <'''. . The #himpanzees o9Mom%e. Belknap&ress, odjel Larvard Universit0 &ressa, Gassachusetts, <'D. . Throu$h a IindoK.Lou$hton Gi99lin #ompan0, Boston. <''F. Larris, Ben #harles. 1at the Ieeds. ;eats&u%lishin$, nc. #onnecticut. <'C@.

<CC



<CD

5171*3 5A 5&4AVU1

-ensen Bernard, !.#., dr. sc., #ome Alive2 Bernard -ensen, ;ali9ornija, <''C. . Tissue

#leansin$ Throu$h BoKel Gana$ement, Bernard -ensen &u%lishin$, 1scondido, #A,<'D<. ;liment, Jelicia !rur0, The Acid Alkaline Balance !iet. #ontemporar0 Books, *eK \ork, =FF=. ;rishnamurti. Think on These Thin$s. Larper ` 4oK &u%lishers, *eK\ork, <'(. 7ad0$inaN;ohts, *.*. n9ant #himpanzee and Luman #hild. 3H9ordUniversit0 &ress, nc., *eK \ork, =FF=. 7e0, Beth G. dr. sc., JlaH2 Ja%ulous JlaH2 B7&u%lications, Ginnesota, =FF@. Gindell, 1arl, 4. &h., dr. sc. Jood as Gedicine. "imon `"chuster, *eK \ork. <''(. &eterson, 7ee Allen. 1di%le Iild &lants. Lou$hton Gi99lin#ompan0, *eK \ork, <'CC. &rice, Ieston A., !.!.". *utrition and &h0sical!e$eneration. ;ali9ornija8 5aklada za prehranu &riceN&otten$er, =FF@. . izdanje. 4a$nar,&eter. LoK lon$ do 0ou choose to live? 4oarin$ 7ion &u%lishin$, Tennessee. =FF<. 4oss,-ulia, G.A. The !iet #ure. &en$uin Books, *eK \ork, <'''. 4uimerman, 4onald.

Godelin$ and remodelin$ in %one tissue. Universit0 &ress Jacilities, 1indohoven, =FF."ei%old, 4onald 7. G.". #ereal Mrass. &ines nternational, nc., ;ansas, =FF@. "hahani,;hem, dr. sc. #ultivate Lealth 9rom Iithin. Vital Lealth &u%lishin$, #onnecticut, =FF."tanKa0, dr. AndreK. The Li$hNJi%er !iet Book. 1Heter Books, *eK \ork, <'C.Tompkins, &eter i Bird, #hristopher. "ecrets o9 the "oil. 1arthpulse &ress nc.,Anchora$e, Aljaska, =FF=. Tre+e izdanje. N. The "ecret 7i9e o9 &lants. Larper ` 4oK,&u%lishers, *eK \ork, <'D'. &rvo trajno knjižničko izdanje. Tooshi, dr. Alan G., dr. sc.!r. Tooshi6s Li$h Ji%er !iet. iUniverse.com, nc, *e%raska =FF<. Van 3rden, dr. Jlora.#onversations Kith !r. Jlora. The4aK!iet.com, Jlorida =FF. Ii$more, dr. Ann i 1arpNThomas, dr. M.L. 3r$anic "oil. 4isin$ "un &u%lications, Gassachusetts. <'CD. Ii$more,Ann. 3vercomin$ Aids. #open &ress, *eK \ork, <'DC. N. 4e%uild \our Lealth. ualit0&rinters, &uerto 4ico, <''<. . \ou Are The 7i$ht 39 The Iorld. Ann Ii$more,Gassachusetts, <''F. Ii$more, Ann i &attison, 7ee. The Blendin$ Book. Aver0&u%lishin$ Mroup, *eK \ork, <''C. Iinick, G0ron, dr. med. The Ji%er &rescription. *eK \ork8 Ballantine Books.

3

AUT34#

Victoria Boutenko održava predavanja o sirovoj hrani na "veučilištu "outh 3re$on, a kaorezultat njenih učenja diljem svijeta su nastale %rojne zajednice ljudi koji jedu sirovuhranu. Victoria i njena o%itelj žive na <FF) sirovoj prehrani od <''(., i svo četveroizliječilo se od neizlječivih %olesti. &relazak Victorijine o%itelji na sirovu prehranu opisan je u njenoj knjizi 4aK Jamil0 P"irova o%iteljQ. Victoria je također autorica <= "teps to4aK Joods P<= koraka do sirove hraneQ. *jeno dvoje djece napisalo je knji$u s izvrsnimreceptima od sirovih namirnica pod naslovom 1atin$ Kithout Leatin$ P-esti %ezza$rijavanjaQ.



Documents

victoria boutenko - zeleno za zdravlje.doc