Vakufi sa podrujaopina Stari Grad i Centar Sarajevo

nekad i sad

52

Ajas-paina damija izgorjela je kada je Eugen Savojski spalio Sarajevo 1697. godine. Ubrzo je obnovljena, meutim, ponovo je stradala u poaru koji je izbio u Latinluku 1879. godine. Nakon toga nije obnavljana ve je Vakuf odluio da o svom troku na tome mjestu sagradi hotel Ajas-pain dvor.

AJAS-PAINA DAMIJA

Damiju je sagradio bosanski namjesnik Ajas-beg 1474. godine na uglu ulica umurije i Franje Josipa.

53

Na mjestu gdje je bila Ajas-paina damija, nakon to je izgorjela, 1889. godine sagraen je Ajas-pain dvor, dananji hotel Central. Sagraen je po projektu Josipa Vancaa.

Hotel Central nacionaliziran je 1958. godine od strane bivih komunistikih vlasti. Za vrijeme posljednjeg agresorskog rata ovaj objekat je u potpunosti devastiran.

Godine 2003. Opina Stari Grad i irska firma potpisale su Ugovor o dugogodinjem zakupu uz obavezu obnove objekta. Vakufska direkcija je nekoliko navrata pokuala izvriti privremeni povrat ovog objekta, ali nadleni u Opini Stari Grad nisu dali svoju saglasnost.

AJAS-PAIN DVOR - HOTEL CENTRAL

54

Komunistiki reim nacionalizirao je Gazi Husrev-begovu palau1958. godine. U privremenom posjedu Vakufa nalazi se samo poslovni posjed u kome je smjetena Terranova, dok veliki dio koristi Opina Stari Grad.

GAZI HUSREV-BEGOVA PALAA

Gazi Husrev-begova palaa je poslovno-stambena zgrada izmeu ulica Mula Mustafe Baeskije, Ferhadija i Trg fra Grge Martia. Zgrada je izgraena 1888. godine kao zgrada Penzionog fonda da bi j kasnije kupio Gazi Husrev-begov vakuf.

55

Gazi Husrev-begov hamam je sagraen poslije 1537. godine. Kao hamam, objekat je bio podijeljen na dva potpuno jednaka dijela, muki i enski, za zasebnim ulazima iz dvije razliite ulice, ali je pred enskim dijelom bila jo i avlija.

U upotrebi je bio sve do 1916. godine kada je pretvoren u ugostiteljski objekat, a zatim u trnicu.

S obzirom da je u toku agresije u periodu od 1992. do1995. godine zbog granatiranja Sarajeva hamam znatno oteen, dodijeljen je Bonjakom institutu-Fondacija Adila Zulfikarpaia na korienje u opedrutvene svrhe sa obavezom da Bonjaki institut svojim sredstvima izvri temeljitu adaptaciju oteenog objekta.

Nakon adaptacije Bonjaki institut je integriran sa Gazi Husrev-begovim hamamom ija je prvobitna koncepcija izvedena 1958. godine, a 2001. godine kompleks je zavren u novom izdanju.

GAZI HUSREV-BEGOV HAMAM

56

Mesdid je obnavljan u nekoliko navrata, a posljednji put 1814. godine kada je Mehmed Memi-aga uz njega sagradio i muki mekteb.Mesdid je posljednji put izgorio 1879. godine, nakon ega vie nije obnavljan.

HASEI HATUN MESDID

Mesdid je sagradila Gazi Husrev-begova ena po imenu ahdidar u prvoj polovici 15. stoljea. U popisu vakufa iz 1602. godine upisan je i njen vakuf. Mahala u kojoj je bio mesdid zvala se Mahala Hasei-hatun. Hasseki oznaava titulu odabranih carskih ena. Za vrijeme provale princa Eugena Savojskog spaljena je kao i veina objekata u gradu.

57

Dennetia vakuf je stambeno-poslovna zgrada u centru Sarajeva koja je izgraena 1910. godine na mjestu gdje se nalazila Dennetia kua.

U neposrednoj blizini Dennetia vakufa, na mjestu gdje se danas nalazi pijaca Markale, nalazio se i dvor porodice Denneti.

DENNETIA VAKUF

58

Uz nju se prostiralo mezarje, ograeno zidom, koje datira jo iz vremena osvajanja Bosne. U dvoritu damije bile su dvije esme - muka i enska voda, a pored nje nalazio se enski mekteb. Za vrijeme provale princa Eugena Savojskog emalua damija je do temelja spaljena. Obnovljena je 1766. godine sredstvima bosanskog valije Silahdar Mehmed-pae.Dolaskom Austro-Ugarske, mahala emalua poinje se naglo graditi, a du Ferhadije su postavljene ine kojima je povremeno prolazio iro dovozei materijal za gradnju Katedrale. Tako velika graevinska aktivnost pored damije uzrokovala je njeno postepeno propadanje, kao i odsutnost veeg broja vjernika u mahali, koji su je redovno posjeivali i obnavljali.

HOVADE KEMALUDINOVA DAMIJA (EMALUA)

Hovade Kemaludinova damija, u narodu poznatija kao emalua, nalazila se na samom dnu ulice Ferhadije. U historiji je prvi put spomenuta 1515. godine ali je sigurno nastala mnogo ranije, kao i mahala oko nje. Osniva damije, Hovade Kemaludin, bio je alim koji je odluio podii ovu graevinu na samom kraju tadanjeg Sarajeva, u mahali u kojoj je ivio.emalua je bila jedna od ljepih damija u Sarajevu, jer je imala kamenu munaru, smjetenu s lijeve strane, to je rijetkost, i krov na etiri vode pokriven indrom.

59

Uoi Drugog svjetskog rata, tokom vladavine Kraljevine Jugoslavije, u nepovoljnom trenutku podjele Bosne i Hercegovine izmeu hrvatske banovine i srpskih zemalja, Vakufska direkcija uklanja ostatke damije i zapoinje hrabar graevinski poduhvat, koji e trajno obiljeiti panoramu grada. Odlueno je da se gradi veliki objekt - prvi neboder u Sarajevu, a jedan od pet u regionu u tadanje vrijeme. Njegov dizajn morao je biti simbolian i na neki nain morao je buditi sjeanje na damiju koja je sruena.

Projekt nebodera uradio je poznati arhitekt Reuf Kadi, koji je zajedno sa svojim bratom bio predvodnik moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Vei dio izgraen je u kratkom roku, ali su radovi zavreni tek 1947. godine. Na devetom spratu nalazi se poznata terasa, galerijski izvedena oko tornja. Ona podsjea na erefe munare. Trenutno je stambeni dio Vakufskog nebodera privatiziran na osnovu Zakona o otkupu stanova, dok su poslovni prostori vraeni Islamskoj zajednici na osnovu Odluke o privremenom povratu do donoenja Zakona o restituciji.

HOVADE KEMALUDINOVA DAMIJA (EMALUA)

60

Oko mesdida je bilo vee mezarje na kojem je poslije Drugog svjetskog rata izgraen Dom izviaa i mali opservatorij.

MESDID DUDI BULE

Na uglu ulica Kevrin potok i Mejta postojao je mesdid Tuti-bule (Dudi-Bule) hatun koji je sagraen poslije 1528., a prije 1540. godine. Mesdid je gorio kao i ostali objekti u gradu za vrijeme provale princa Eugena Savojskog.

Mesdid je 1927. godine pretvoren u stambene prostorije.

61

Gazi Husrev-begov vakuf je 1893. godine od familije Despi otkupio stambeno-poslovnu zgradu na uglu dananjih ulica Mula Mustafe Baeskije i Edhema Mulabdia.

Poslovno-stambena zgrada je nacionalizirana 1958. godine od strane komunistike vlasti i nije vraena Gazi Husrev-begovom vakufu.

GAZI HUSREV-BEGOVA ZGRADA NA UGLU ULICA MULA MUSTAFE BAESKIJE I EDHEMA MULABDIA

62

VAKUFSKA ZGRADA KULOVIA

Gazi Husrev-begov vakuf je 1927. godine od familije Kulovi otkupio stambeno-poslovnu zgradu na uglu ulica Kulovia i Branilaca grada.

Poslovno-stambena zgrada je nacionalizirana 1958. godine na osnovu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog zemljita. Poslovni prostor u prizemlju je privremeno vraen Gazi Husrev-begovom vakufu, dok ostatak koristi Opina Stari Grad.

63

Damiju je sagradio Kalin hadi Alija 1535. godine i za njeno izdravanje uvakufio nekoliko hiljada aki.

Damija je sruena od strane bive komunistike vlasti 1947. godine - radi izgradnje vojnih stambenih objekata.

Vakufska direkcija je sprijeila izgradnju spomenika Francu Preernu na istoimenom lokalitetu za koji je od strane lokalne zajednice bio izraen idejni projekat.

U jesen 2004. godine otkriveni su podzemni ostaci damije te se 2006. godine pristupa izradi Idejnog projekta arheolokog parka Kalin hadi Alijine damije. Ni sa ovim rjeenjem IZ-a nije bila zadovoljna ve je insistirala na obnovi i rekonstrukciji Kalin hadi Alijine damije kao jedino moguem i ispravnom rjeenju. Trenutno se vode aktivnosti na otkopavanju i konzervaciji lokaliteta kako bi se moglo krenuti sa ponovnom izgradnjom damije.

KALIN HADI ALIJINA (AIRDIK) DAMIJA

64

Za vrijeme pohoda Eugena Savojskog na Bosnu 1697. godine damija je izgorjela. Nekoliko godina iza toga damija je, to dravnom to pomou stanovnika ove mahale, obnovljena.

Vlasti Kraljevine Jugoslavije su naredile da se hadi Idrizova damija i mezarje uklone, tako da je ona poruena 29. 6. 1938. godine.

Vakufsko-mearifski sabor odluuje, nakon njenog ruenja, da se njeno ime prenese na novoizgraenu damiju u Novom Sarajevu s tim da se uz nju izgradi i mekteb.

Hadi Idrizova damija se nalazila na dananjem lokalitetu BBI Centra, nekadanjem lokalitetu Robne kue Sarajka.

HADI IDRIZOVA DAMIJA (EKREKINICA) - BBI CENTAR

Hadi Idrizova damija na abljaku bila je jedna od najstarijih damija u Sarajevu koju je 1557. godine sagradio hadi Idriz, znameniti i bogati trgovac, koji je za nju uvakufio nekoliko hiljada aki. To je bila manja mahalska damija, sazidana od erpia i pokrivena indrom i ermitom, sa drvenom munarom od indre, koja je bila najvia drvena munara u Sarajevu. Munara nije bila napravljena kao ostale, na damijskom krovu, ve je bila uz desnu stranu damije kao kod kamenih damija. U damijskom haremu bilo je mezarje u kojem je, izmeu ostalih, bio i mezar hadi Idriza.

65

Musalla je bila prazan prostor, zemljite na kojem je obavljan namaz u ijoj neposrednoj blizini je Ali-paina damija i mezarje. Musalla je pripadala Isa-begovom vakufu.

Na prostoru nekadanje Musalle 1886. godine izgraena je zgrada dananjeg Predsjednitva, iji je projektant bio Josip Vanca.

Poslije otvaranja Bosanskog sabora 1909. godine ukazala se potreba za novim prostorom. Prvobitni izgled zgrade ostao je sve do 1911. godine kada je odlukom Sabora dograen i trei sprat. Ulica koja prolazi pored zgrade Predsjednitva nosi naziv Musalla - u znak sjeanja na vakuf.

MUSALLA

66

Zgrada Hadim Ali-painog vakufa je Odlukom Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika proglaena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Vakufska direkcija je 2010. godine izvrila adaptaciju zgrade istoimenog vakufa.

Trenutno se u njoj nalazi sjedite Vakufske direkcije i ostalih institucija Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini.

HADIM ALI-PAIN VAKUF - ZGRADA VAKUFSKE DIREKCIJE

Zgrada Hadim Ali-painog vakufa se nalazi na uglu izmeu ulica Demaludina auevia i Mis Irbina, u neposrednoj blizini zgrade Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Zgradu je projektovao Josip Pospiil u tzv. bosanskom slogu. Izgradnja je zavrena 1912. godine.

U ovoj zgradi, sve do posljednje oruane agresije na Bosnu i Hercegovinu, bilo je smjeteno sjedite Vrhovnog islamskog starjeinstva.

67

Prema historijskim podacima, Gazilerska tekija se smatra jednom od najstarijih tekija u Sarajevu. Osnovana je jo u starom Trgovitu prije njegove propasti 1459. godine. Tekija je imala dvije sobe, malo dvorite i bau.

Naziv Gazilerska dobila je jer je bila na putu koji se zvao Gaziler yolu ili Put gazija.

Gazilerska tekija se nalazila na prostoru gdje se danas nalazi Higijenski zavod, preko puta Ali-paine damije. Sruena je prilikom izgradnje Higijenskog zavoda od strane komunistikih vlasti.

HADIM ALI-PAINA - GAZILERSKA TEKIJA

68

Damija je sruena 1920. godine kojom prilikom je porueno i mezarje kao i niani Kemal-bega i njegovog sina Ibrahim-bega.

KEMAL-BEGOVA DAMIJA

Kemal-beg je izgradio damiju 1533. godine. Damija se nalazila na lokalitetu Koevska, tanije na dananjem prostoru Malog parka.

69

U dijelu gdje se nalazila Kemal-begova damija sada je ulica Kemal-begov sokak, a na mjestu gdje je bila damija izgraeni su poslovno-stambeni objekti.

KEMAL-BEGOVA DAMIJA

70

Na podruju Bendbae u Sarajevu, jo u osmanskom periodu je postojao bent (brana) na Miljacki. Na tome mjestu Isa-beg Ishakovi izgradio je i uvakufio mlinove za potrebe svog imareta, gdje je ugoavao putnike i prolaznike u svojoj prvoj musafirhani.

Mlinovi su bili naslonjeni na drvenu branu koja se nalazila u neposrednoj blizini dananje. Brana je pucala vie puta i voda je odnosila ove mlinove, koji su vremenom obnavljani, a 1875. godine, poslije jedne takve poplave, definitivnu su prestali s radom.

Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Isa-begovi mlinovi su porueni, a 1902. godine na Bendbai su izgraene Narodne banje.

Iako Isa-begovih mlinova na Miljacki ve odavno nema, i danas jedna ulica u Sarajevu, u neposrednoj blizini nekadanjih mlinova, nosi naziv Nadmlini - u znak sjeanja na nekadanje vakufske objekte.

NADMLINI

71

Islamska zajednica u Bosni i HercegoviniVakufska direkcija Sarajevo