V. O. Percov - Vladimir Majakovski - Kritičko Biografski Ogled

7/25/2019 V. O. Percov - Vladimir Majakovski - Kritiko Biografski Ogled

1/164


2/164


3/164

V E L I K I L J U D I I N J I H O V A D J E L A

19


4/164

V. V, M A J A K O V S K I


5/164

V. O. P E R C OV

V. V. MAJAKOVSK1

KRITIKO-BICGRAFSKI OGLED

BE OGRAD r KULTURA Z A G R E B


6/164


7/164

1

Majakovski nije mogao da se ne naali u svojimstihovima ak i onda kad je govorio o veoma ozbiljnim stvarima i u sutini bio ozbiljan. Izjanjavajui

se, na primjer, o svojim dunostima i pravima pjesnika socijalistike revolucije u uvenoj pjesmi

Razgovor s fininspektorom o poeziji, on je u alipredlagao :

1 ,

mo

.1

U tim rijeima nema nimalo uveavanja. Utjecaj

stihova Majakovskog na masu, ustvari, tek poinje. Kad dobar recitator tumai djela Majakovskogpred bilo kojim auditorijem, dvorana se uznemiri,nitko ne ostaje ravnoduan, ljudska lica se gdje

treba mrte, gdje treba smiju, ljude u potpunosti

zahvaaju najudesnije tananosti iskovanog stiha

Majakovskog, dvorana ivi pjesnikovom milju i

osjeanjem, recitatora pozdravlja ista onakva bura

zahvalnosti kakvu na sastancima izaziva omiljeni

1 Kad izraunate djelovanje stihova, raspodijelitemoju zaradu na trista godina.

5


8/164

govornik. A u auditoriju je, moda, najzanimljivijagrupa onih koji ne shvaaju Majakovskog i koji

se, zbunjeni, osjeaju uesnicima opeg oduevlje

nja. Dobro tumaenje stihova Majakovskog jo idanas mnogima otkriva pjesnika, potie ih na dublje

shvaanje njegova stvaralatva.

I dosad se jo o Majakovskom odravaju predrasude, koje utoliko prije imamo pravo da nazovemo buroaskim, ukoliko ih je u svoje vrijemestvorila buroazija, koju je pjesnik ve u svojim

prvim istupanjima ismijao i napadao i koja je bilaogorena i razdraena njegovim stvaralatvom i

njegovim dranjem. Ozbiljnost, sadrajnost stihova

Majakovskog, novost i neoekivanost njegovih slikaproglaavani su za besmislicu. U tome nije samobilo pomanjkanje elje da se shvati ono to jenovo, nego je u tome bila i elja ne dopustiti danovo bude shvaeno, ograditi pjesnika od itatelja.

Na zamjerke o neshvatljivosti najbolje jeodgovorio sam pjesnik u jednom svom govoru:

Potrebno je, ne umanjujui ozbiljnost svojihstvari, da stihove uinimo potrebnim masi, to jestda ljudi, kad uzmu pjesmu, metnu je na ruku i proitaju pet puta, kau premda je teko bilo shvatiti, mi smo, poto smo shvatili, obogatili svojrazum, svoju matu, jo vie izotrili svoju voljuza borbu za socijalizam.

Neke vrijea takozvana grubost Majakovskog. Nikako ne podiui grubost do nekakvog novog poetskog kanona, ne teei da bude otar bez

6


9/164

potrebe, Majakovski je u isto vrijeme govorio otome kako uho rijeju ne zna maziti. On je znao

da e pobjedniki socijalizam i novi odnosi meu

ljudima izbac:ti iz jezika rijei kao to su prosti

tucija, tuberkuloza, blokada. Ali on je bio svije-

stan i toga da je revolucija izbacila na ulicu jezino iskustvo milijuna ljudi, koje ne moe da ne postane jedan od izvora novog poetskog jezika. S druge

strane, u borbi s neprijateljima i s ostacima kapitalizma, revolucionarni pjesnik ne moe da bude

istunac, i dugo e jo otri jezik polemike i hajka

na nevaljalstvo ostati jedna od plemenitih knjievnih tradicija revolucionarne poezije.

Ako i poslije smrti Majakovskog, njegova li

nost i stvaralatvo izazivaju strasno, protivurje-

an interes, borbu i prepirke, to, u svijetlu historijske ocjene druga Staljina, ogromno znaenje dobiva

saznanje o pjesnikovu ivotnom i stvaralakom

putu, saznanje o onim silama koje su pripremilenajboljeg pjesnikog tumaa epohe socijalizma.

Prikupljanje materijala za biografiju Majakovskog tek poinje. Sam Majakovski e u malo emu

pomoi svom biografu on nije uvao rukopise,

nije vodio dnevnike, nije poklanjao nimalo panje

materijalu koji karakterizira stav knjievnih su

vremenika prema njemu. Sve se to nije slagalo sa

stilom njegova nesreenog linog ivota. O svojim

stihovima govorio je da su spremni i na smrt i na

besmrtnu slavu i nikako nije stavljao u prvi plan

sebe kao pisca, ve onu ulogu radi koje su ti sti

7


10/164

hovi i bili stvoreni. Neka na zajedniki spomenikbude u borbi izgraeni socijalizam to je devizanjegove poezije, i to je postalo stvaralaka deviza

borbe i postignua svih radnika socijalistikognaroda.

Slava i veliina Majakovskog ogledaju se u slavii veliini revolucije, koja je oivjela, odnjegovala iodgojila tu kolosalnu stvaralaku snagu.

Domovina Vladimira Majakovskog je Gruzija,selo Bagdadi, gdje je njegov otac, Vladimir Kon-6tantinovi Majakovski, sluio kao umar. Poro

dica Majakovskih mati Aleksandra Aleksejevna,sestre Ljuda i 01 ja i brat Kost ja (ubrzo umro) preselila se u Bagdadi 1889. godine. Ovdje se umaloj seoskoj kuici, smjetenoj na samoj obalibrze planinske rjeice Hanis-Chali, usred velianstvene planinske prirode Kavkaza, 19. (7.) jula1893. godine rodio budui pjesnik. Na dane svog

djetinjstva i na bagdadijsko nebo Majakovski seuvijek sjeao sa zahvalnom njenou:

: pak.

Ho ,

6 ,,

.1

1 J a znam: glupost su edem i raj. Ali kad se otome pjevalo, mora biti da su pjesnici podrazumijevaliradosnu zemlju Gruziju.

8


11/164

Moda je onaj osjeaj samonikle snage i ogromnih razmjera, kojima je ispunjena njegova poezija,Majakovski ponio ve od prvih dojmova u ivotu.

Otac Majakovskog je po svojoj umarskoj slubi

bio vezan svakodnevnim poslovnim odnosimas mjesnim stanovnitvom, koje je u njemu gledalopravednog ovjeka, uvijek spremnog da pomognenevoljniku. Taj veseli, drutveni Rus, veoma visok,s gromovitim glasom, um'io je stei veliku popularnost meu gruzijsk'm seljacima. Kua Vladimira

Konstantinovia bila je uvijek otvorena za pri

jatelje, kojih je imao mnogo meu mjesnim stanovnicima. Jednostavan i radin ivot porodice okru-avao je budueg pjesnika, koji se slobodno osjeao u porodici i meu vrnjacima seoskom dje

com, od kojih je nauio odlino govoriti gruzijski.

Aleksandra Aleksejevna se s djecom, koju je

trebalo kolovati, preselila u Kutaisi. Ovdje je bu

dui pjesnik stupio u Kutaisku gimnaziju. Seljaki

pokret 1905. godine, koji je u Kutaiskoj gubernijidobio izvanredno otre oblike, ostavio je neizgladivdojam u malianovoj dui. Pored opeg kapitalistikog ugnjetavanja radni svijet na Kavkazu, koji je

tada bio u poloaju kolonije ruskog carizma, trpiojf jo i nacionalno ugnjetavanje. Kod Majakovskih

gruzijski studenti-revolucionarci osjeali su se kao

u svojoj kui. Privuen primjerom svojih sestara,dvanaestogodinji Voloa Majakovski je hitao na

sasta'nke socijaldemokratskog omladinskog kruoka.

U autobiografiji on se toga vremena sjea ovako:

9


12/164

Sestra mi je doputovala iz Moskve. Oduevljena. Kriom mi je dala dugake papire. Svidjelo mise: veoma opasno. I sad se sjeam. Prva:

, , - , ,

cKope .1

I jo neto to se zavravalo sa :

a hho , jkcho . ..

( ).*

To je bila revolucija. To je bilo u stihovima.

Stihovi i revolucija su se nekako nali zajedno uglavi.. .

. . . Uveli su me u marksistiki kruok. Doao

sam na Erfurtski. U sredini. O lumpenproleta-rijatu. Poeo sam sebe ubrajati u socijaldemokrate: odvukao sam oeve berdanke u esdeski komi

tet ...Porodica Majakovskih bila je u prijateljskim

vezama s porodicom V. S. Aleksejeva-Meshijeva,koji je stajao na elu gruzijskog kazalita u Kutaisi. To kazalite je 1905. godine bilo ne samo kulturni nego i revolucionarni centar gruzijske inteligencije. Naroiti uspjeh su imali komadi koji suodgovarali revolucionarnim raspoloenjima i koji sui*

i Osvijesti se, drue, osvijesti se, brate, Sto prijebaci vintovku na zemlju.

Inae, otvoren ti je drugi put k Nijemcima sasinom, sa enom i mamicom... (o caru).

19


13/164

na repertoar stavljani usprkos policijskim zabranama: Hauptmanovi Tkai, Jean i Madlena, GajGrah.

Voloa Majakovski je esto posjeivao kazalite. Za vrijeme jedne dnevne predstave otvorena je

paljba na kazalite. Glumci su izali na ulicu i pridruili se demonstrantima. Oko kazalita je podig

nuta barikada, od dekora i kazalinog namjetaja.

Po itavoj ulici leali su okrvavljeni ljudi. Obraunavanje carskog generala Alihanova-Avarskog s revolucionarnim stanovnitvom svrilo se time to su

al'hanovci zapalili grad. Policija je polijevala kue

petrolejem iz vatrogasnih trcaljki. Kutaisi je zahvatio plamen. Mnoge porodice povezane s revolu

cionarnim pokretom morale su napustiti grad. Meu

izbjeglicama bili su i Aleksejevi-Meshijevi. Gruzijaje u sjeanju Majakovskog ivjela ne samo po svo

me pejsau nego i po uspomenama na 1905. godinu.

Gruzija je ivjela i u jeziku njegove poezije: gruzijski jezik je izvrio veliki utjecaj na stvaralaku

rije Majakovskog.

1906. godine umro je Vladimir Konstantinovi

od otrovanja krvi, koje je dobio od uboda igle u

prst okje proivao akta. Nastojanjem starije sestreLjudmile, koja je u Stroganovskoj koli uila pri

mijenjenu umjetnost, porodica Majakovskih se preselila u Moskvu,*gdje je budui pjesnik primljen uetvrti razred Pete moskovske gimnazije. Ali se

revolucionarna zagrijanost koja je Majakovskog

obuzela u Kutaisi, nije ohladila.

U


14/164

U Moskvi, jo vie nego u Kutaisi, stan Maja-kovskih postaje privlano mjesto za studente kutaiske zemljake, povezane s revolucionarnim ile

galnim radom. Studenti su i stanovali kod Majakovskih, Majakovskog nisu mogli izvui iz sobe stude-

nata-stanara. Ugnijezdivi se na malom divanumravi, dugaki djeak bi uagrenih oiju sjedio poitave veeri i sluao politike prepirke. Traio je

od studenata da mu dadu na itanje neto revolucionarno. Predgovor Kapitalu Karla

uinio je na njega ogroman dojam. U plaviastoj

Lenjinovoj brourici, tedljivo tampanoj ' bez margina za ilegalno raspaavanje Dvije taktike

socijal-demokracije Majakovski je naao primijenjene ideje revolucionarnog marksizma u Rusiji. Ruski narod trpi ne samo od razvitka kapitalistikog naina proizvodnje nego isto tako i od

nedostataka njegova razvitka. Mrtav uzima od i

voga . . .Ti satovi koje je Majakovski dobivao u student

skoj sobi, predstavljali su ono srednje obrazovanje, ona osnovna znanja koja se, dobivena u mladosti, pamte cijelog ivota, upijaju u kou i krv.

U gimnaziji je Majakovskom slabo ila matematika. Na sestrinu molbu, s njim je poeo raditinjen znanac I. B. Karahamov, student posljednjegodine Moskovskog univerziteta,'koji je stanovao

nedaleko Majakovskih. Partijski nadimak Karaha-nova bio je Vanjes tako su ga i zvali u porodiciMajakovskih. Vanjes se zainteresirao za svoga ue-

12


15/164

nika. Majakovski je izgledao mnogo stariji nego

to je bio, a po svom interesu i po svome razvitku ve davno je prestao da bude djeak. Imao je ogromne sposobnosti i bez muke bi mogao savladati imatematiku i druge predmete kolske premudrosti.

Ali ga je neto vuklo na drugu stranu. Saznavi daje Vanjes sudjelovao u oruanom ustanku decembra 1905. godine i bio na barikadama na prilazimaPresnje, Voloa je traio da mu nastavnik priapojedinosti. Utisak toga prianja dugo ga nije naputao.

Tako su postepeno nastavnik i uenik od gimnazijskih predmeta preli na teme koje su ih obo

jicu interesirale vie nego sve drugo. Majakovski

je poeo izvravati poneke naloge Vanjesove, koji

je stajao u vezi s moskovskim komitetom SDRPR.

Vanjesov uenik je sluio kao iva spona izmeupartijskih organizacija i studenata.

Vanjesa su uhodili i on se plaio pretresa. Prema njegovim uputama, Majakovski je kod sebe uvao ileganu literaturu. Te knjige, koje je valjalo

skrivati i neprestano premjetati, postale su omiljeni pomoni udbenici uenika Pete moskovskeklasine gimnazije.

itanje revolucionarnih broura za Majakovskog

je sve vie gubilo obiljeje sluajnosti i dobivalo

izvjesnu dosljednost. Vanjes ga je svestrano upoznao s Lenjinovom ulogom u radnikom pokretu.

Knjigu Plehanova Prilog pitanju razvitka moni-

stikog pogleda na historiju Majakovski je palji

13


16/164

vo itao i diskutirao o njoj s Vanjesom, iznenaujui studenta dubinom i samostalnou svojihsudova.

Jeamput je trebalo da se Vanjes spremi za

ozbiljan referat na propagandistikom kruoku opokretakim snagama ruske revolucije. Majakov-ski je u to vrijeme toliko uao u teoretska pitanja,da se Vanjes savjetovao s njim, itao mu svoj referat i prihvaao njegove dodatke i primjedbe. Maja-

kovski je prouio i nekoliko glava iz I. sveska

Kapitala, itao zajedno s Vanjesom i samostalno.

Ti satovi su prekinuti kad se Vanjes sa stanom

preselio u drugi rajon, a potom otputovao iz Moskve.Ali je izuavanje otilo ve suvie daleko i suvie

se povezalo sa ivotom, da bi se stvar na tome svrila: zamah je ve bio toliko jak da je vodio ravno

u akciju.Prema svom radu u socijal-demokratskom bolj

evikom kruoku Tree gimnazije mnogo vie

nego prema gimnazijskom radu Majakovski seodnosio kao prema ozbiljnom poslu, spremao se zasatove i za referate, itao, pravio izvode. Proitao

je Ekonomsko uenje Karla , koje je izloio Kautski; Erfurtski program je poznavao do

tanina.' Erfurtski program njemake socijaldemo

kracije, koji je izloio Kautski i koji je primljen napartijskom kongresu u Erfurtu, upoznavao je u tovrijeme s osnovama socijal-demokratske pismenosti.

14


17/164

Erfurtski me namuio! sjea se on u autobiografiji. Hajde, provjeri tu pravilnost premaErfurtskom! otelo mu se u ljubavnoj pjesmi jo1923. godine. Trebalo je obuhvatiti to je mogueiri krug podataka, kako bi se u kruocima moglo

odgovarati na raznovrsna pitanja radnika. Depne

enciklopedije za propagandiste bile su Marksistikipodsjetnik i takozvani Marksistiki kalendar. Obata prirunika, pretrpana ciframa kao logaritmike

tablice, sadravala su masu stvarnih podataka o broju stanovnitva zaposlenog u zemljoradnji i

industriji u Rusiji i Americi, o poloaju radnika u

Rusiji i zemljama zapadne Evrope. Sve je to Maja-

kovski znao vrlo dobro. Za obavjetenja drugovi

su se neoporecivo oslanjali na njegovo fenomenalno

pamenje. On je obino sjedio utke, ne upleui se

u razgovor, i odjedamput poinjao napamet citirati

nekakav tekst ili munjevito ispravljati diskutante.

Steena znanja odmah su ulazila u upotrebu. U

kavanama, u krmama, u svratitima, organizatori

radniki kruoka, poznati Majakovskom pod nje

no bezlinim imenima drug Petar ili drugarica

Nataa, sazivali su sastanke, na kojima su mladi

propagandisti govorili svojim sluaima o porocima

kapitalizma, o prihodima bez uloenog rada, o neizrecivom bogatstvu jednih i potpunom siromatvu

drugih, razotkrivali bajke o tome kako se kapital

toboe stvara zahvaljujui tedljivosti. Majakovskije svake nedjelje morao spremati referate.

15


18/164

Postepeno, on je socijal-demokratsko izuavanjei rad sistematizirao. Gimnazija je sve vie odlaz la

u drugi plan i kad su neki lanovi kruoka, isklju

eni iz gimnazije, odluili da se samostalno spremaju za ispit zrelosti, Majakovski je donio druguodluku: da upotpuni i usavri svoja propagandistika znanja, da napusti gimnaziju i da se potpuno

ukljui u partijski rad.

Poetkom 1908. godine studentu Moskovskoguniverziteta, poznatom pod revolucionarnim nadim

kom Povoloec, javio se mladi koji mu je o sebisaopio ovo: prije vie od godinu dana doputovao

je u Moskvu s Kavkaza, gdje je stajao u vezi s revolucionarnim socijal-demokratskim kruocimaomladine, a sad hoe da radi u moskovskoj organizaciji SDRPR. Na uobiajena pitanja: koga poznaje? s kim je povezan u Moskvi? tko ga je uputio?

pridolica je dao odgovore koji u potpunosti

odgovaraju zakonima konspirativnosti. Povoloec je

mladiu postavio niz pitanja kako bi se upoznao

s njegovim politikim stavom. Majakovski je veoma

razborito, ispoljujui se kao propagandist, objasnio

zato radnika klasa mora da bude vodea snagarevolucije, vodei za sobom seljatvo.

Povolcec je Majakovskog uputio na organizacioni rad u Lefortovskom rajonu. Tako je petnaestogodinji Majakovski stupio u redove boljevikepartije. Ovdje je vano primijetiti da Majakovski

nije ulazio u borbu kad se revolucionarni talas naj-

16


19/164

vie uzdigao, ve u najteem periodu poraza ruskeradnike klase, kad je veliki dio inteligencije venaputao revolucionarni rad.

ini se da su drugovi povoljno ocijenili prvekorake Majakoviskog kao lana partije. Prolo je

malo vremena i Majakovski je ve kooptiran u ra-jonski komitet SDRPR i' sav se predao jednom zanjega novom poslu. Bio je ponosan to su mu povjerenje ukazali drugovi, ne vie gimnazijalci i studenti zemljaci njegove porodice, nego revolucio-nari-radnici, koji su mu se obraali poslovno, nikad

ga ne izdvajajui iz svoje sredine. Za mnoge svoje

nove znance on je ve izgubio prezime i bio poznatsamo po dobivenom partijskom nadimku Konstantin.

Na tome radu Majakovski je uhapen u vezi stajnom tamparijom MK SDRPR i trebalo je da musudi moskovska apelacija. Prvo lienje slobode tra

jalo je kratko vrijeme: Majakovski je kao nepuno-ljetan puten do suenja na roditeljsku odgovor

nost. Drugi put je uhapen sluajno. Suenje je izraznih razloga odgaano, i stvar Majakovskog jonije bila raspravljena kad je uhapen i trei put uvezi s bijegom ena-robijaa iz Novinske ensketamnice, u ijoj je pripremi sudjelovala porodica

Majakovskih.18. augusta 1909. godine Majakovski je iz mja-

snjickog policijskog zatvora preveden u butirskutamnicu. Ovdje je, u samici broj 103, proveo petmjeseci. Tamnica je imala biblioteku; posljednjih

2 Majakovski 17


20/164

godina povealo se odjeljenje klasika, ruskih i stranih, pa je bilo ak i novih knjiga asopisa i almanaha. Politiki zatvorenici uveli su pravilo : sve

knjige dobivene izvana ile su na popunjavanje tam-nike biblioteke. Majakovski se bacio na* itanje. Na

stoliu elije broj 103 pojavile su se nove knjige suvremene beletristike. Majakovski je traio knjigepo katalogu tamnike biblioteke, premaujui sveutvrene norme za uzimanje knjiga preko redai bez ogranienja moglo se dobivati boansko.

Proitao sam sve najnovije uzgred kaeMajakovski u autobiografiji. ta je u to vrijeme

bilo najnovije? Na to pitanje moe se odgovoritisvjedoanstvom jednog suvremenika, aktivnog uesnika u knjievnom ivotu onog vremena. Krajem1908. godine Andrej Bjeli je u jednom javnom referatu o najnovijoj knjievnosti rekao:

Ako spomenem imena Gorkog, Andrejeva, Ku

prina, Zajceva, Arcibaeva, Kamenskog, Dimova,irikova, Merekovskog, Sologuba, Remizova; pje

snika Brjusova, Bloka, Baljmonta, Bunjina, Vje.Ivanova i njima srodnih, onda e se svi sa mnomsloiti da sam obuhvatio suvremenu knjievnost*.

Prva tri-pet imena i u grupi prozaista i ugrupi pjesnika daju u osnovnim crtama pravilnupredodbu o vodeim piscima iz 1908.1909. godine.

To je i bilo sve najnovije.Bez velikih grijeaka, oslanjajui se na pria

nja zatvorenika Butirke, moe se smatrati da seto sve nalazilo u biblioteci butirske tamnice.

18


21/164

Meutim, ako za Andreja Bjelog popis suvremene knjievnosti poinje Gorkim, onda nije tekozamisliti kakvo je mjesto u svijesti mladog socijaldemokrata zauzimao lik pisca vjesnika revolucionarne bure, ija je djela Majakovski recitirao

napamet.

Kad u autobiografiji pria o svojoj lektiri usamici, Majakovski od pjesnika spominje samo

Baljmonta i Bjelog. Ali to ne znai, razumije se,

da on ve u to vrijeme nije znao za Brjusova, Bloka

i druge simboliste.U periodu izmeu svojih hapenja Majakovski

je kratko vrijeme uio u Stroganovskoj koli i odluio da se priprema za stupanje u slikarsku kolu.Da li je Majakovski ve tada pokuavao da pie stihove? ini se da jest. U autobiografiji on sam govori o tome u vezi s malim gimnazijskim rukopisnim asopisom . Ali za njegove pjesnike

pokuaje nije nitko znao ni porodica ni njegovi

vrnjaci. Meu svojima bio je poznat kao amater-slikar, i nije se odvajao od crtakog albuma, koji

je vukao sa sobom na sastanke socijal-demokrat

skog kruoka, na studentske veeri, i neprestano

crtao karikature. U tamnici se potreba za umjetnikim stvaranjem neprekidno nametala, premda jeostajalo muno nejasno u kojoj umjetnikoj oblasti,

u kojoj njenoj vrsti i kako e se upravo izraziti

mladi ovjek.

2* 10


22/164

Moskovska ohranka se, meutim, i dalje interesirala za njegovu linost. Ponovo su ga sasluavalida objasne njegovo uee u pripremi bijega iz No

vinske tamnice.Svi zapisnici ohranke ponavljaju jednu frazu:

Odrie da pripada revolucionarnoj organizaciji.

27. oktobra 1909. godine butirskoj tamnici jedostavljen izvjetaj o Majakovskom, u kome segovorilo da je njegova stvar prela u Ministarstvo

unutranjih poslova. Ne nadajui se da e se nje

gova sudbina iz osnova izmijeniti, on je pourio dase koristi tom okolnou, kako bi mu dopustili za

jednike etnje, bez kojih se osjeao veoma teko.

Istog dana on za to upuuje molbu s ovom zani

mljivom motivacijom:

Molim vas da mi odobrite zajednike etnje,

jer na kupanje vode po desetak zatvorenika, dakle,

vode mnogo vei broj lica nego na zajedniku etnju, na koju izvode svega etiri ovjeka.

Odgovor nije dolazio.

18. novembra ponavlja se ista ta molba u krat

koj predstavci:

Utivo molim odjeljenje sigurnosti da mi odo

bri zajednike etnje.Oevidno, knjige vie nisu mogle pomoi. Nije

pomagalo ni pisanje stihova.

Stihovi su bili ovakvi:

20


23/164

B , , , ; , 1 .1

Nakupila se itava biljenica stihova. Nikad

prije nije pisao toliko stihova koliko je sada, iz

dana u dan, pisao. Njegov rad je kontroliran; listovi su numerirani, kako ne bi mogao iupati listove,biljenica proivena i zapeaena dravnim peatom.

Ali nije mogao nikog pitati jesu li to onakvi stihovi

kakvi su potrebni.

Zajedno s lecima dobivao je radi raspaavanjamalu zbiricu Pjesama revolucije, gdje su bile

Maina, Uspomena na emieva i druge pjesme, pjevane na majskim proslavama i na radnikim sastancima.

Ali to su bili leci u stihovima:

, rpo3HBift , mbi , , - rope.Ho, , , , .12

I on je pisao to isto, ali sasvim drukije, jer jepisao o sebi, o svojim linim preivljavanjima. To

1 U zlato, u purpur su se ume odijevale, sunce se

prelijevalo na crkvenim kupolama,, ja sam ekao; ali

su kroz mjesece propadali dani, stotine munih dana.2 Priek aj, grozni care, ^mi ne emo kao u stara

vremena utke snositi svoju nesreu. Ne emo kao ta-las u buri, ustajui iza sna, radniki svijet se uzbur-kava, kao more.

21


24/164

je bila lirika. Majakovskom se. svidjela otra, fantastina slika u pjesmi Andre ja Bjelog: grbavacdonio pjesniku na stijenu ananase, zavitlao u nebo

ananas, a dolje su govorili: To je disk plamenogsunca. Htio je isto tako otro napisati o tamnikoj

enji za suncem. A u stihovima je ovako izlazilo:

.

.1

Moskovska ohranka stupila je u vezu s Mini

starstvom unutranjih poslova povodom Majakov-

skog i predloila ovu kaznenu mjeru: Progonstvo

na tri godine u Narimski kraj, Tomska gubernija,pod javnim nadzorom policije.

Porodica je to saopenje primila kao katastrofu.Odlueno je da se neto poduzme, da se pokrenu

veze pokojnog oca kao slubenika Ministarstva dr

avnih dobara. Aleksandra Aleksejevna je putovala

u Petrograd i vratila se oekujui s uzbuenjem

rezultate svog truda.U noi 9. aprila 1910. godine eliji broj 103 pri

ao je nadzornik i pred otvorom na vratima viknuo : Majakovski, sa stvarima napolje!Suanj sto tree elije bio je uvjeren da ga od

vode u progonstvo. U tamnikoj kancelariji rekli su

mu da je iz ohranke doao akt u kome se saopavada je Majakovski osloboen i stavljen pod nadzor

1 Sunce se prelijevalo na crkvenim kupolama... Stotine munih dana.

22


25/164

policije. Predali su mu sve stvari, ali kad su pregledali proivenu biljenicu stihova i uvjerili se dasu u njoj svi listovi itavi, oduzeli su je njensadraj se, ini se, upravi uinio sumnjiv.

O prvoj knjizi stihova Njekrasova Snovi i zvuci

Bjelinski je rekao: Osrednjost u stihovima se ne

moe trpjeti. Kasnije je Njekrasov otkupio neras-prodanu zbirku svojih mladenakih stihova i unitio ih.

Majakovski se sjea svoje prve biljenice st ihova:

Hvala nadzornicima to su mi je pri izlasku

oduzeli. Inae bih to jo tampao.ini se da bi u knjievnoj biografiji Majakov-

skog ta mladenaka biljenica zauzela ono isto

mjesto koje su Snovi i zvuci zauzeli u stvaralakom radu Njekrasova. Kako bi se, inae, pjesnik

sa zahvalnou sjeao svojih tamniara?

Majakovski je doao kui iznenada, ne javljajui nita. Podigao je na ruke Aleksandru Alekse-jevnu i umalo je nije uguio poljupcima. Poeo seumivati i, nemajui snage da uzdri svoju radost,rasapunjenim rukama grlio majku i sestre, trao i

skakao hodnikom. Doao je u bluzi stroganovskeuniforme u kojoj su ga uhapsili prolog ljeta. Bio je

mrazan dan, a njegov zimski kaput zaloen. Kao i

obino, nisu imali novaca, kaput nisu imali imeotkupiti, ali nikakva sila nije mogla Volou zadrati kod kue. Istog dana je otrao drugovima i,sretan, iao po mrazu samo u bluzi.

23


26/164

Sve to ga je podsjealo na tamnicu, bilo mu je

odvratno. Kada su mu u kazalitu objesili kaput nabroj 103, on se vratio i traio od zauenog slu

benika da kaput objesi na drugi broj.U autobiografiji Majakovski naziva ono vrijeme

koje je proveo u butirskoj tamnici za mene najvanije vrijeme.

Izlazak iz tamnice podudarao se sa sadrajnonajvanijim dogaajem u njegovu razvitku: bio jeto ulazajc u umjetnost.


27/164

2

Biljenicu stihova napisanih u tamnici krajem1909. godine Majakovski je smatrao- poetak svogpjesnikog rada. Godine 1919. izdao je knjigu Sveto je napisao Vladimir Majakovski ; na njoj su bilidatumi: 1909.1919. Svoju izlobu Dvadeset go

dina rada poeo je spremati krajem 1929. godine.

Iako su prvi stihovi iz tamnike biljenice predstavljali neuspjeh, oni su za njega cijelog ivotasauvali znaaj prvih koraka na putovima umjetnosti. Ipak je to bio pokuaj koji se nije mogao odbaciti, pokuaj stvaranja socijalistike umjetnosti,kako se on kasnije sjeao u autobiografiji. On je

odmah shvatio plaljivost tih stihovanih ogleda isvom strau svog temperamenta se bacio na pri

janji put, koji je sad za njega dobio znaaj ivotnog poziva: poeo je uiti slikarstvo u ateljeu slikara Kelina. Kelin je bio jedan od uenika uvenogruskog portretiste V. A. Sjerova.

Majakovski se u autobiografiji sa zahvalnou

sjea Kelina:Otiao sam Kelinu. Realist. Dobar crta. Jo

bolji nastavnik. vrst. Ne tapka u mjestu.U Kelinovu ateljeu Majakovski je u prvo vrije

me precrtavao figure od gipsa, a zatim preao na

25


28/164

ivi akt i poeo slikati uljem. Godine 1911. sjajno jepoloio prijemne ispite i bio primljen u drugu klasuslikarske ltole, takozvanu figuralnu.

Ocjena koju je dobio prilikom prijema, veomaga je ohrabrila. Sad vie nije sumnjao da ga eka

sl:karska budunost. U toku nekoliko mjeseci tonoje izvravao zahtjeve svojih rukovodilaca i uioklasini crte i anatomiju. Slikarska kola bila jepod Ministarstvom carskoga dvora, uenici su no-lisi uniforme sa zlatnim naramenicama. Ali Majakovski nije nosio uniformu. Pojavio se u ogrtau,s crnim eirom irokog oboda namaknutim na elo,

ispod koga su sijevale oi, u irokoj umjetnikojbluzi s kravatom. Hlae su mu bile iroke, a nogavice strano otrcane. Depovi uvijek nabrekli odkutija s cigaretama. U autobiografiji Majakovskikae o koli: Jedino mjesto gdje su me primili bezuvjerenja o lojalnosti. Radio sam dobro. Zaudio

sam se: one koji imitiraju maze; one koji susamostalni progone... Revolucionarnim in

stinktom stao sam uz progonjene .. .


29/164

izbiju na vidjelo i dirljive strane njegove prirode,koje je obino skrivao pod maskom izvjetaenehladnoe, pa ak i grubosti. A Vasja ekrigin, opet,ponaao se prema Majakovskom pokroviteljski, ak

i s.izvjesnom ironijom. ekrigin je vie nego Maja-

kovski bio upoznat s borbom koja se tada vodila

u slikarskoj umjetnosti. Dobro je poznavao nove,takozvane lijeve francuske slikare, meu kojima

je najpopularnija figura u Rusiji bio Czanne (Se-

zan). Majakovskom, odgojenom na realistikom slikarstvu i drutveno-demokratskim idealima revo

lucionarne borbe, bio je tada tu taj umjetnikipravac. ekrigin je bio daleko od toga da slikar

skoj umjetnosti postavlja bilo kakve drutvene zadatke i, osjeajui svoje razilaenje s Majakovskim,

koji se jo nikako nije opredjeljivao, izazivao ga:

Pa ti si Njekrasov, u oima ti je neisplakana suza!

27


30/164

3

Stanje u ruskoj umjetnosti poslije revolucije1905. godine bilo je do krajnosti sloeno i napregnuto. Poraz revolucije od 1905. godine, kaeHistorija SKP (b), izazvao je rasulo i raspadanje meu suputnicima revolucije. Raspadanje

i demoralizacija naroito su se pojaali meu inteligencijom. Suputnici, koji su u redove. revolucijedoli iz buroaske sredine za vrijeme burnog poletarevolucije, otpali su od partije u danima reakci

j e . . . Ofanziva kontrarevolucije vrila se i na ideolokoj fronti. Pojavila se itava rulja pomodnihpisaca koji su kritizirali i upropatavali mar

ksizam, pljuvali na revoluciju, ismijavali je, slavili

izdaju, slavili spolni razvrat pod vidom kulta

linosti (Historija SKP (b), Kratki kurs, str.

105, izdanje Kulture, 1947).

Karakteristino je da najtalentiraniji i najzna

ajniji predstavnici poezije XX. vijeka nisu bili

zahvaeni dekaencom reakcionarnih krugova ru

ske inteligencije. Izvrsni pjesnici1kao to su Aleksandar Blok i Valerij Brjusov, koji su se poslije

Oktobra zajedno s Majakovskim nali s ove strane

barikada, bolno su u to vrijeme preivljavali raskid izmeu inteligencije i naroda.

28


31/164

Valerij Brjusov je 1906. godine izdao knjigustihova Vijenac s ovakvim, predgovorom:

Jadna moja knjigo! Predajem te itateljima u

danima kada im nije potreban glas mirnih razmi-ljanja, kada im nisu potrebne melodije vjenihradosti i vjenih stradanja, nego borbene himne i

udarci bubnjeva... Da, nastalo je vrijeme bojnihtruba i ratnikih pjesama.

Rijei koje je Brjusov uputio svojim stihovima,

nisu u potpunosti bile tone, ako se iz te knjige

sjetimo i takve pjesme kao to je Handar, gdje

pjesnik objavljuje :

c , , c 6ype .1

Ako ne kao himna pobjede, a ono su, u svakom

sluaju, kao rtveno suosjeanje s revolucijom

zvonili uveni stihovi Brjusova Pred dolazakHuna :

, , !

enje .i

i Pjesnik je uvijek zajedno s ljudima kad bjesni

oluja, i pjesma i bura su uvijek sestre.

29


32/164

, 6 , 61 , , , .1

I Aleksandar Blok je pozdravljao ruenje urs.uog svijeta-, gledajui u revoluciji odmazdu zagrijehe vir.a jnih klasa. On je revoluciju primaokao neVo.irnu katastrofu i nije mogao razumjetinjenu historijsku, zakonitost. Brjusovljevim moti-vima u pjesmi Pred dolazak Huna veoma su

bliki Bkkcvi stihovi napisani pod neposrednimdojmom sve vee revolucije:

Msi : 1 ! , y .*

Blokova poezija poslije 1905. godine protkanaje osjeanjem osuenosti, nasluivanjem propastiuasnog svijeta i svih njegovih drutvenih od-nosa. U Blokovoj simbolici ogleda se istina objek

1 Gdje ste vi: Huni, koji dolazite, koji ste se kaocrn obbk nanijeli nad svijetom! ujem va eljeznitopot po jo neotkrivenim Pam irim a. . . Propast e, ile. bez ti aga sve to smo samo mi znali, ali ja

vos, koji ete me unititi, doekujem i pozdravljamhimnom.

- Hi nismo ni traili ni gatali: neka nas zamijenenovi ljudi! I njih je u istim mukama rodila mati, sistom njenou ih hranila na grudima

30


33/164

tivne stvarnosti, koje umjetnik nije bio svijestan

da revolucionarna radnika klasa priprema slomkapitalizma.

Ti stihovi, puni tekog nezadovoljstva sada:

njicom, puni prezira prema uasnom sviic-u i

nejasnih snova o preobraaju ivota,, bili su : u7ana usnama svih ljubitelja poezije. Maja kov -:hl jeu zimi 1911.-1912. godine, kada se u slikarsko., ak isprijateljio s uenikom starije klase ivog mou -iaDavidom Burljukom, napamet znao Blokove ahove i zaljubljeno ih ponavljao. Burljuk je u koli

bio poznat kao slikar novog pravca koji je ob.ia io

rat ne samo akademskom slikarstvu nego i itavoj

staroj umjetnosti.

Rije futurizam bila je ve izgovorena. Burljuk je dobro znao historiju svjetske umjetnosti iproao je kroz evropske slikarske galerije.

Bio je oko deset godina stariji od Majakov-

skog. Njegova erudicija, govorniki talenat i sklonost matanju, ujedinjeni s najpraktinijom podu-

zetnou i poslovnim otroumljem, uinili su ganajprikladnijom figurom organizatora originalnogkriarskog pohoda futurista protiv svih autorit cstare umjetnosti. Slubenim priklanjanjem pre

takvim autoritetima, buroasko-malograa a oka

kultura je skrivala svoju nitavnost i bezidejnost,

odravajui svoj presti koji je opadao.

Futurizam se manifestirao u slikarstvu, a za

tim i u poeziji, pod parolom izgraivanja umjetnosti iste forme linije koja ima vrijednost sa

31

CLP


34/164

ma po sebi i koja je sama sebi cilj, povrine i bojeu slikarstvu, i same sebi dovoljne, samozvunerijei- u poeziji. A u isto vrijeme ideolozi futurizma

s i / svoju tenju uznijeti se u nadzemaljske tajne

umjetnosti vezali na neki nain za protest

protiv ravnodunosti ugojenih buruja premaumjetnosti.

Najbolji budui pjesnik epohe socijalizma morao je proi kroz zamreni labirint borbe u umjetnosti, koja je posljednjih godina postojanja bur-

oaskog drutva u Rusiji dobila izvanredno sloene

i surove oblike.

Ako je David Burljuk bio, takorei, direktor-

redatelj futurizma, Hljebnikova bismo mogli nazvati njegovim svecem i prorokom. Hljebnikov

sebe nije nazivao futuristom nego buetljaninom* on nije volio strane rijei i trudio se da za svakipojam nae korijen u ruskom jeziku. Svoje ime

Viktor promijenio je u Velemir. Porodica mu jeivjela u Astrahanu, gdje mu je otac bio nastavnik

omitologije. Hljebnikov je studirao na matematikom fakultetu, ali ga nije zavrio i posvetio sepoeziji. Bio je to zatvoren ovjek, slabog i tankogglasa, povuen u sebe. Kasnije je govorio o sebi:Ja sam Rain sa znamenjem Lobaevskog.

Neiscrpne organizacione matarije Burljukova

Hljebnikov je dopunjavao tihom genijalnou.

Njegove udne fantazije imale su izgled nekakvogsocijalnog programa koji se zasnivao na neuve-

* ovjek budunosti Prev.

32


35/164

nom odabiranju fakata iz svjetske historije i na

matematikim formulama. Hljebnikovom je vladala ideja vremena. On je htio pronai ritam historije i nauiti kako se predviaju dogaaji koji

nailaze. Sanjao je o vjeitoj dravi koja je osloboena granica meu narodima. Iako njegova fan

tazija, razumije se, po svom sadraju nije imalanieg zajednikog s marksizmom, ipak je on, kad

je dola Oktobarska socijalistika revolucija, primio revoluciju s toliko vie uvjerenja i vatrenosti,

jer je za njega bila potvrda njegove teorije.

Svoje prijatelje je iznenaivao nekakvom gotovo tajanstveno-irokom uenou. Njemu, na primjer, nije nita bilo teko da, govorei o mogunosti utjecaja kineske, japanske, indijske i mongolske poezije na rusku poeziju, razvija opu karakteristiku pjesnikog stvaralatva svih tih naroda.

Njegova fantazija preobraavatelja-novatora

nije se mogla uzdrati i letjela je preko granica

alosne i rune kapitalistike stvarnosti koja ga jeokruavala; on nije sumnjao da je sve to prolaznaepizoda u ivotu ovjeanstva, organski osjeajui

u svemu onom to se oko njega deavalo predhi-storiju nekakva novog ivota, koji sumnjamo da jenazivao socijalizmom, ali koji je volio kao to mati

voli dijete koje e doi, jo u samoj utrobi. On je

budunosti teio svim srcem pjesnika i umom uenjaka. Nije sumnjao ni u to da e njegov rad uoblasti poezije, njegove kovanice od korijena ruskog jezika, pomou kojih je stvorio hiljade novih

3 Majakovskl 33


36/164

izraza, slobodni i neoekivani ritmovi njegovih neobinih stihova, njegovi udni eksperimenti u oblasti novog sroka i instrumentacije stiha da e

sve to posluiti kao prilog ivotu novog ovjeanstva, olienog, po njegovoj zamisli, u svjetskojvjeitoj dravi. Za njega je poezija bila samo uvodu budunost, samo jedan od naina pomou kojihje htio ovladati vremenom.

Takvi su bili Burljuk i Hljebnikov dvije naj-

izrazitije figure u onom krugu novatora s kojima

se Majakovski imao sresti. Zbliivi se s tim krugom, Majakovski je doao na gotovo. Ruski futu-nzam je ve imao svoju teoriju i taktiku, svoje

voe i pristalice. Kako je na neutjeno tamnoj, u-

koenoj pozadini kole kiparstva i slikarstva, kojoj

je na elu stajao knez Ljvov, zapazio ekscentrinu

pojavu Burljuka, Majakovski se uhvatio u kotac

s njim. Burljuk je bio debeo ovjek u sjurtuku, s

monoklom koji je neprestano namjetao ispred

svog jedinog oka. U slikarskoj koli Burljuka su

poznavali kao kubista. Majakovski nije mogao

shvatiti ta on trai od slikarske umjetnosti, u ko

joj je uenik Kelina i oboavatelj Sjerova navikao

da iznad svega cijeni realistiku izrazitost. Budui

prijatelji umalo se nisu potukli. Razgovarali su, i

Majakovski se nije mogao ne zainteresirati planovima Burljuka, o kojima je ovaj govorio tako oholo

i reklamno, s takvom uvjerenou i poznavanejmstvari.

34


37/164

On i Burljuk nisu razgovarali o politici, o revoluciji. Dodue, izmeu stihova Bloka, Brjusova,ae ornog i mnogih drugih koje je Majakovskipamtio im bi ih uo, on je odjednom poinjao ci

tirati itave stranice iz . Prilikom upoznavanja Majakovski je ne bez ponosa rekao Burljukukako je uspio da s razlogom odsjedi zbog politike.

Ali Burljuku to nije bilo vano kod Majakov-

skog. Burljuk je znao samo jedno: za revolucijuu umjetnosti. On je izvanredno razumijevao stare

majstore Michelangela i Raffaela, zanosio senjima, a od suvremenika je vrlo uvjerljivo govorio

0 Sjeveru. Ali ih je u sobi za puenje i prilikomdiskusija u slikarskoj koli sve osuivao i grdionajpogrdnijim rijeima. Tako se Majakovski uioda u umjetnosti rui ne samo ono to je mrzio nego1 ono to je nekad volio, kako bi se stvaralo novo i

ilo naprijed. Tako je on sad shvaao da u umjetnosti ljubav prema velikim uiteljima namee okove

koje je teko raskidati, ali da se moraju kidati, da

bi ovjek postao svoj.Majakovski se meu futuristima jo ne osjea

svoj odve su razlini njihovi izvori i ivotni

korijeni. Ali se izmeu Majakovskog i futurizma

ve nasluuje neto kao duevna srodnost ili, tonije reeno blok temperamenata.

Tko e koga povesti u tom bloku?

V 33


38/164

4

U prvo vrijeme futurizam je za sobom poveoMajakovskog. Teko da ima smisla nagaati da lise mogla drukije formirati stvaralaka biografijanajboljeg pjesnika epohe socijalizma. , Mnogo jevanije ispitati kako se u stvarnosti formirao putkoji je doveo do tako grandioznog rezultata.

Prvi stihovi Majakovskog tampani su u futuristikom zborniku uka drutvenom ukusu,koji je izaao poetkom 1913. godine u Moskvi.Zajedno s Hljebnikovom, Burljukom i Kruoni-hom, Majakovski je sastavio manifest kao uvod uzbornik. Taj manifest je, moda, najvanija stvar

u uki.Kakav je to manifest? Ukus buroazije, u kome

je Baljmontov parfimerijski blud bio prirodnadopuna najautentinijem pornografskom bludu Ar-cibaevljeva Sanjina, izazivao je protest svihzdravih ljudi koji nisu ogrezli u blatu reakcionarnesvakidanjice. Pa ipak, u ime ega su futuristi na

padali buroaski ukus? U manifestu se kae:Nareujemo da se potuju prava pjesnika:

1) Na uveanje rjenikog obujma proizvoljnimi izvedenim rijeima (rije-novost).

36


39/164

2) Na neodoljivu mrnju prema jeziku koji jedo njih postojao ...

Patetika tog zahtjeva, upravljenog samo na pitanja forme umjetnikog djela, bila je nejasna posvom drutvenom sadraju. Manifest je pozivao da

se zbaci Pukin i drugi klasici s parobroda suvremenosti. Ta parola futurista izazvala je najvei bijes tampe i, razumije se, stvorila zabunui pobrkala sve raune, jer, prirodno, demokratskidio italake publike nije mogao poi za njom.

Majakovski je volio Pukina. Velianstvena figura genijalnog reformatora ruske poezije, pisca

Proroka, nije mogla da ne izazove njegovo potovanje. Pukin nije bio samo omiljeni pjesnikMajakovskog nego i idealni lik pjesnikamovatora.Majakovski je nepotedan prema samom sebi, veu to vrijeme odreivao svoj zadatak u poeziji prema Pukinu.

Meutim, tko se sve tada nije kleo Pukinovim

imenom, tko se sve nije kitio njegovom openarodnom slavom, kako bi, pekulirajui s njom, izvukao neku korist za sebe i svravao svoje poslovekoji nemaju nieg zajednikog ni s Pukinom nis narodom. Kada je sastavljan manifest za ukudrutvenom ukusu, 1912. godine, slubeno drutvo

je registriralo sedamdesetpetogodinjicu Pukinovesmrti, ta sve tada nisu pisali o Pukinu buroaski

listovi! ak ni crnostotinako Suvorinovo n;je propustilo priliku da prisvoji Pukina.Pukina su pretvarali u uvara pravoslavlja, u za

37


40/164

titnika boanske tajne. Pukina su predstavljalikao izraz tradicija monarhistikog plemstva i ilustrirali pjesmu Moje rodoslovlje porodinim gr

bom plemia Pukina. Jedno umjetniko drutvoljubitelja estetike objavilo je konkurs za lirske

pjesnike za najbolju pjesmu na temu iz Pukina:

A .1

Iupan iz konteksta, ovaj dvostih je dobivao

mistini smisao.Saopenje o ovom konkursu moglo se proitati

u Knjiarskim vijestima poduzea M. O. Volfabroj 2 za 1912. godinu. ini se da spomenuto drutvo slobodne estetike nije moglo pronai nikakvu drugu temu dostojnu sjeanja na velikog pjesnika u njegovim djelima.

. U lanku Inteligencija i revolucija Aleksandar Blok je u izvanredno saetom obliku prikazaou ta je buroazija pretvorila Pukina. Evo ta jeburoazija nagroktala, kako on kae, u porodicii u koli:

Srednja kola: Pukin je na nacionalni

ponos. Pukin je oboavao cara. Voli cara i

domovinu. Ako se ne budete ispovijedali i pri-eivali, pozvat e vae roditelje i smanjit e vami

i Ali Edmonda Jenny ne e napustiti ak ni na

nebu.

38


41/164

ocjenu iz vladanja. Pazi da netko od tvojih drugova ne ita zabranjene knjige. Lijepa sobarica

hi. V i a k o l a : Vi ste sol zemlje. Nemo

gue je dokazati postojanje boga. ovjeanstvo

kree putem progresa, a Pukin je slavio enske

noice.Takav Pukin se morao zbaciti s parobroda su

vremenosti. U svojoj autobiografiji Majakovski sene sjea uzalud istupanja futurista:

U Nikola je vu su nam naloili da se ne dotiemo ni vlade ni Pukina.

Ali, razumije se, svome buntu protiv Pukina

futuristi i Majakovski nisu davali samo taj smisao.

Nije to samo bio protest protiv crnostotinako-

buroaskog unakaavanja Pukinova lika. Zajedno

s futuristima, Majakovskog je obuzelo pomamno od

ricanje uope svih autoriteta kulturne prolosti. Injemu se inilo da u ime dolaska novog Pukina,

koji bi izraavao suvremenost i koji bi ak produio revoluciju koju je izvrio osniva ruske knjievnosti, treba zbaciti Pukina. Tko ne zaboravi svoju prvu ljubav, govorilo se u uki

drutvenom ukusu, ne e poznati posljednju.

U uki su tampane dvije pjesme Majakovskog No i Jutro. Poslije njih su u drugim futuristikim zbornicima dole pjesme posveene, kao i prve, gradskom pejzau: Ulino, Izulice u ulicu, Firmama, Kazalita, Poneto

39


42/164

o Petrograu. Mnoge slike iz tih prvih pjesamapredstavljaju dojmove o gradu, prevedene s jezikaslikarstva na jezik poezije:

, / ,a 1 1.

( )1

Niz slika direktno je diktiran temama s ulinihfirmi slikarstvom firmi futuristi su tukli aka

demsko slikarstvo salona. Ovo su motivi s firmiu ranim stihovima Majakovskog:

Ha 1 1

1

.(A 1 1)*

Zatim:

1 . 1 .

()*12

1 Purpuran i bijel, odbaen je i zguvan, pregrti-ma su bacali dukate u zelenilo, a crnim dlanovimasjaenih prozora podijelili su zapaljene ute karte.

(No)2 Na krljuti limene ribe proitao sam poziv no-vih usana. (A vi biste mogli)

* itajte eljezne knjige. Pod flautu pozlaenogslova podvlait e se dimljene sige i zlatokose repe.( Firmama )

40


43/164

Ve u samom katalogu slika osjea se tenjaza kidanjem s uobiajenim krugom predmeta kojisu smatrani poetsk:m, tenja da se u poeziju

unesu svakodnevne, obine stvari koje ine lilt su

vremenog grada.O snazi talenta mladog Majakovskog moe se

suditi ve po tim poetnikim pjesmama. Ipak jedrutvena tema u njima zaguena slikarskim eksperimentima u umjetnosti rijei.

U pjesmi Evo vam! Majakovski prvi put govori o pjesnikovim zadacima, suprotstavljajui pje

snika prezrenoj buroaskoj gomili i bacajui u liceblaenom buroaskom debelokocu, koji u umjet

nosti trai samo duhovitu zabavu, svoje negodovanje istinskog umjetnika.

Bce , , . , ,

.

A , , , . .1i

i Sv i ete se vi popeti na leptira pjesnikog srca,

prljavi, u kaljaama i bez kaljaa. Gomila e poivo

tinjiti, poet e da se tare. Isrmiit e noice Ptoglava

u. A ako danas ja, grubi Hun, ne budem htio da se

kreveljim pred vama i ako odjednom zakikoem i ra-dosno pljunem, pljunem v am u lice, ja raspikua i

rasipnik dragocjenih rijei.

41


44/164

U tim stihovima Majakovski na svoj nain nastavlja temu neprihvaanja buroaske stvarnosti,karakteristinu i za stvaralaki rad Brjusova i

Bloka poslije 1905. godine.Kod Brjusova u pjesmi Zadovoljnima:

, . , bbi!1

Kod Bloka u pjesmi Siti:

, , 1 : , .*

Udara u oi slinost motiva Majakovskog s motivima Briusova i Bloka. Ali vano je primijetitiovo: ako je Brjusov pitao: Gdje ste vi, Huni, kojidolazite?, Majakovski u Evo vam! odgovaraBrjusovu i sebe naziva grubim Hunom. Ako seBrjusov u ime inteligencije obraao narodu, Majakovski u Evo vam! ve hoe govoriti u ime naroda. Ono to je kod simbolista bilo samo pasivnoneprimanje uasnog svijeta, bezvoljno polumistino12

1 Vae izobilje to je radost stada koje je nalo

malo trave. Biti sit vie vam nita ne treba, kadima ta da se preiva vi ste blaeni!

2 Tako negoduje sve to je sito, tuguje sitost do-stojanstvenih trbuha: ta prevrnuto j korito, uznemi-ren je njihov natruli svinjac.

42


45/164

oekivanje katastrofe i odmazde, kod Majakovskog

se pretvaralo u bunt, u gnjevni poziv da se sruitaj odvratni svijet.

Poezija simbolista bolovala je od osjeanja osu-

enosti, traginosti i bezizlaznosti. Majakovski je

ukazivao na izlaz; Blokovo neprimanje uasnogsvijeta kod Majakovskog se pretvaralo u aktivnu

mrnju prema tom svijetu. Majakovski nije ekao

odmazdu i nije samo pozivao na nju, ve je on sampostao ona odmazda koju je nasluivao Blok. Etozato je on, uinivi prve korake u poeziji pod iz

vjesnim Blokovim utjecajem, odjedmput jurnuo

dalje. I u tom elanu futurizam je, s druge strane,

pomagao Majakovskom, odvlaio ga od Bloka i u-

vlaio u rat sa simbolistima.

Simbolizam kao pravac kultivirao je apstraktnu i kontemplativnu poeziju kojoj su tue drutvene teme. Drugi svijetovi, oekivanje kraja svi

jeta, ari tajnih otkrivenja (Baljmont), religi-

ozno-mistine ekstaze to su motivi koji su zauzimali najvie mjesta u stvaralatvu simbolista.

Sve to je grubo, to je vezano za ivot svi-

jesno je progonjeno iz pjesnikog jezika. Vjenosti bezvremenost su omiljene slike-pojmovi koji su

ovladali matom pjesnika-simbolista i iz njihove

svijesti istisnuli i realne ljude i konkretnu historijsku epohu.

Futurizam je ustao protiv salonske ljepote apstraktne muze simbolizma. I u tome se Majakovski

naao na istom putu s futuristima. Futuristiki

43


46/164

bunt bio je prisan demokratskom duhu mladog

Majakovskog, koji je teio da umjetnost iznese na

ulicu, da je otme iz ropstva ukopljenog intelektu

alnog pjesnikog jezika.

Tema pjesnik i gomila, jasno izraena u Evo

vam!, postaje organska tema mladog Majakov

skog. Poslije Evo vam! pojavljuju se pjesme kao

to su Pa ipak i Kicoka bluza. U prvoj, tema

pjesnik i gomila ne zvui samo kao podsmijeh pre

ma buroaskoj svetinji nego zvui i tragino;

pjesmk postaje svijestan svoje usamljenosti u bur-

oaskom svijetu:

y

. , ,

, . , , :

.1

U Kicokoj bluzi pjesnik se ponaa izazivaki:

^

. .812*

1 Ljudi se boje meni iz usta mie nogama ne-savakani krik. Ali mene ne e osuditi, mene ne e

olajati, kao proroku pokrit e mi put cvijeem. Svi oni-s razjedenim nosovima znaju: ja sam va pjesnik.

2 Sait u sebi crne hlae cd baruna svog glasa,utu bluzu od tri arina suneva zalaska.

44


47/164

Ta strofa predstavlja skriven citat iz Pukino-vih Egipatskih noi, tonije iz epigrafa nezavrene Pukinove pripovijetke:

Tko je taj ovjek? A, to je vrlo veliki talenat.

On od svog glasa ini to god hoe. Pa onda bi

valjalo da od njega naini sebi hlae.Tema pjesama Kicoke bluze, Pa ipak, Evo

vam! oigledno odgovara temi Egipatskih noi,Pukinovoj temi o pjesniku i gomili: kod Majakov-

skog pjesnik i buroaski olo, kod Pukina pjesnik i aristokratska svjetina. Sjetimo* se kako

nepoznatom pjesniku-siromahu u ljetnim hlaama,s divnim glasom, arski daje ovakvu temu za im

provizaciju :Pjesnik sam odabira predmet za svoje pjesme;

gomila nema prava da upravlja njegovim nadahnuem.

Majakovski je zajedno s futuristima pozivao da

se zbaci Pukin s parobroda suvremenosti. A uprvim svojim pjesmama, suprotno tome pozivu,

razvijao je na svoj nain jednu pd osnovnih Puki-novih tema.

Tema pjesnik i gomila dalje se razvija u mladenakom kazalinom komadu Vladimir Majakovski. Futuristiko opsjenjivanje prostote (elja

da se buroaska publika iznenadi i razdrai), svojstveno tom komadu, ne moe zakloniti njegovu

veoma duboku ozbiljnost. Zanimljivo je kako jedolo do naslova tog komada. Kad je napisao komad, Majakovski nije uspio da smisli naslov i poslao je cenzuri rukopis bez naziva, samo s pievim

45


48/164

imenom: Vladimir Majakovski. Tragedija. Kada

je spreman plakat za predstavu, ef policije nijedopustio nikakav novi naziv osim onih rijei koje

su bile napisane na cenzuriranom primjerku. Majakovski se ak obradovao neka se tragedija nazove pievim imenom: Vladimir Majakovski. Ta

sluajnost u porijeklu naziva nimalo ne umanjujenjegovo veliko znaenje.

Majakovski je sam reirao svoj komad i u

njemu igrao glavnu ulogu pjesnika. U komadu sejako osjea futuristika zamrenost forme. Paipak se u njemu potpuno jasno vidi osnovna moralna ideja ranog stvaralatva Majakovskog o uzajamnom odnosu izmeu pjesnika i drutva.

Tih godina Majakovski ponekad trpi krajnju

oskudicu. Teei da upozna ivot donjih slojevaogromnog grada, u kome gospodare eksploatatori,on ide po krmama, noiva u ajanama ili koija-

kim konaitima, beskunici po boulevardima.

Svoje knjievne drugove on zaprepauje svojim

poznavanjem nonih obiaja i ivota prijestonikeperiferije. Slino Gorkom, on prouava ljude s dnai upoznaje neizmjernost ljudske nesree.

Junak komada Vladimir Majakovski to jeuopeni lik pjesnika. Na njegovim pleima je teko

breme pjesnik je odgovoran za ljudsku sreu,

za ureenje ljudskog ivota na zemlji. Radnja se

dogaa u kapitalistikom gradu. Ali u sreditupjesnikove panje sad nije gradski pejza, kao u

njegovim ranim pjesmama, ve ljudski ivot i

46


49/164

patnje. Pjesniku dolaze nesretnici sa svojim jadima, trae njegovu zatitu, prinose mu suze svoga

bola. Pjesnika potresaju prekomjerne ljudskepatnje. On uzvikuje:

, - , ecib !1

Uzroci ljudskih patnji u komadu nisu razjanjeni. Pjesnik pada, jer je na svoja plea nato

vario prekomjerno breme odgovornosti za ljudskusreu. Pa ipak se u komadu stihijski predosjeala

revolucija: strahota ogromne iskeene bune nesretnika koju je rodila starica-vrijeme, visi nad

gradom.Pjesnik objavljuje svoj veliki humani zadatak:

,

. . . .12

Pjesnikov protivnik je bog, koji s neba ravnoduno promatra kako jecaju ljudske horde. Injega pjesnik bijesno raskrinkava u epilogu svoje

tragedije.

1 Kau da negdje, ini se u Braziliji, postoji je-

dan sretan ovjek!2 J a sam pjesnik, ja sam izbrisao razliku izmeu

bliskih i tuih lica. U gnoju mrtvanica traio samsestre. Ljubio sam are na bolesnicima.

47


50/164

9 A , : ! 1

Majakovski, koji je na predstavi igrao ulogupjesnika, toliko je, pria se, iznenadio svojim recitiran jem, da je otada stekao slavu kao glumac izvanrednih mogunosti.

Mnogi su se iznenadili to se predstava, poredsve svoje neobinosti nije zavrila skandalom, dok

je omladina u gledalitu shvatila duh komada. Za

ozbiljnost i sadraj djela mladog pjesnika, koju je

osjetio jedan dio gledalita, kazalini kritiari bur-

oaskih listova okrivili su Majakovskog. Oni su se

na predstavu oborili najdivljakijim pogrdama:Publika osjea ogromnu e za skandalom, a Bur-ljuci samo trepu oima. Futuristi su bili zli kad

su skandalizirali, futuristi su bili zli kad nisu

zadovoljavali enju za skandalom. U to-vrijemeMajakovski je nosio svoju uvenu utu bluzu.

Nije to bio samo nain da se opsjeni prostotanego i elja mladog pjesnika-siromaha da izgledakicoki. Novaca za krojaa nije imao, pa je zamoliomajku da nm hitno saije bluzu u kojoj e se po

javiti na jednoj od svoj'h priredaba. uta bluza,o kojoj su se vodili toliki razgovori u novinskimrecenzijama, svidjela se ljudima. Na kraju krajeva,

bila je to nevina egzotika. Ali je sasvim drugo ni-

1 To sam ja prstom pogodio u nebo i dokazao: onje lopov!

48


51/164

malo nevino znaenje dobilo ono to je burzuj uou prvom komadu Majakovskog. Pjesnik je imao

pravo govorei u svojoj autobiografiji:Kapitalistiki nos je u nama osjetio dinamit.

Od mene nisu kupili ni jednog retka...To vrijeme se zavrilo tragedijom Vladimir

Majakovski. Igrana je u Petrogradu. Luna-Park.

Zvidanjem su je izreetali.Zanimljivo je da su se i meu njegovim futu-

ristima nali nezadovoljnici. Bili su nezadovoljnito je Majakovski od samozvune rijei otiao u

drutvenu temu, to su njegovi stihovi dobili sadraj. U svojoj recenziji o komadu Majakovskog

jedan od takvih nezadovoljnika zamjerao je pjesniku u Prvom asopisu ruskih futurista (1914.)

to nigdje ne odvaja rije od smisla, ne koristi se

zvukom rijei kao vrijednou za sebe... Samimtim, nimalo ne umanjujui znaenje njegova ko

mada, smatram da je postavljanje ove njegove

stvari na pozornici daleko ispod njegova stvara

latva.Meutim pod utjecajem Majakovskog futurizam

se ve poeo mijenjati, ma da daleko sporije nego

pjesnik koji mu je priao prije dvije godine. Ratkoji je planuo, ubrzao je put Majakovskog k soci

jalnoj temi. Kad god se pojavila njegova nova

stvar, prijatelji iz futuristikog tabora dizali su

proteste protiv sve vee socijalne otrine i protiv

toga to je stvaralatvo Majakovskog dobilo svoj

smisao.

4 Majakovski 49


52/164

5

Vijee slikarske i kiparske kole naredilo je Ma-

jakovskom i Burljuku, pod prijetnjom iskljuenja

iz kole, da vie ne istupaju na javnim priredbama.

Ova prijetnja na dvojicu drugova nije imala ni

kakva utjecaja i 21. februara 1914. godine Maja-

kovski i Burljuk, odlukom Vijea bili su iskljueni.

Posljednjih godina Majakovski je u slikarskoj

koli bio samo formalno gotovo nije ni posje

ivao satove i sav se predao knjievnoj aktivnosti.

Slikarstvo ga je i dalje interesiralo, on ga je uvijek

osjeao uporedo s poezijom i ponekad je crtao za

futuristike zbornike. Meutim, on vie nije mogaosumnjati o svom pozivu: bio je pjesnik i morao je

savladati upravo vjetinu umjetnosti rijei.

Taj zadatak se nije mogao odvojiti od svlada

vanja velike drutvene teme. Poslije tragedijeVladimir Majakovski, u kojoj je izrazio svoje

shvaanje uloge pjesnika, on je dorastao novom

zadatku. Taj zadatak je rijeen u poemi Oblak u

hlaama. Dok je prije lik pjesnika koji je odgo

voran za ljudsku sreu, bio prije svega utjelovlje

nje estokog bola, u poemi Oblak u hlaama to

50


53/164

je prije svega lik gnjeva i jarosne pobune protivosnova omrznutog buroaskog drutva:

MbTCJIb,

, ,

; > ) , eflKH.1

Heine govori kako je, da bi izrazio snagu svoje

ljubavi, iupao najviu jelu iz norvekih uma i,zamoivi je u grudi plamene Etne, tim ognje

nim divovskim perom po nebu ispisao rijei ljubavi.O poemi Oblak u hlaama moe se rei da je

napisana takvim ognjenim perom. U njoj se uo

ljudski glas koji se od oajanja uzdie k nadi, glasljudi koji su postali svijesni svoje snage, bez obzira na to to im je danas jo nepristupana radostivota. Bio je to odjek raspoloenja irokih demo

kratskih masa koje idu k revoluciji. Majakovski je

kasnije o svojoj poemi rekao da se u njena etiridijela izraavaju etiri uzvika dolje!: Doljevaa ljubav, Dolje' vaa umjetnost, Dolje vaporedak, Dolje vaa religija.

Ruska poezija XX. vijeka, koja je prvenstveno

kultivirala utananu lirsku formu, nije znala zai

i Vau misao, koja mata na razmekanom mozgukao ugojeni lakaj na umatenom otomanu, drait uo okrvavljen komad srca; sit u vam ce narugati, za-jedljiv i drzak.

61


54/164

poemu sve do Oblaka u hlaama. Zna se da jeBlok svoju genijalnu poemu Dvanaestorica napisao uskoro poslije Oktobarske revolucije. Priti

sak ogromnih drutvenih i linih preivljavanja,naraslih u Majakovskom, mogla je izdrati samo

poema. U ruskoj poeziji XX. vijeka Majakovski jepostao neuporedivi majstor te knjievne forme,kojoj je on uvijek prilazio kao zavrnom rezultatu

svojih lirskih i publicistikih stihova. On je prvi upoemi sjedinio ep i liriku, naao nain da jednuprenese u drugu, pokazao slijevanje drutvenih

i linih preivljavanja. Izvanredan efekat takvog

jedinstva kasnije smo u potpunosti osjetili u njegovim znamenitim poemama Lenjin i Dobro!.

Poema koju je Majakovski zamislio 1914. go

dine, a zavrio je sredinom 1915. godine, prvobitno

je imala naziv Trinaesti apostol. Na zahtjev cen

zure, koja je u tome nazivu sasvim opravdano vi

djela bogohulnu upotrebu evaneoske legende o

Kristu i njegovih dvanaest uenika-apostola, pje

snik se morao odrei tog naziva. Poema je postala

poznata pod imenom Oblak u hlaama. To je u

poemi bila jedna slika u kojoj je, kako je Majakovski kasnije objanjavao, htio izraziti neobinu

njenost i snagu ljubavi.

Slika ljubavi koja zahvaa cijelog ovjeka, bez

ostatka, slika svemonog osjeaja, neharmoninog,ogorenog uvredama, osjeaja koji je osto bez od

govora, a koji produbljuju neprestane i neizmjerne

52


55/164

rtve to je jedna od najkarakteristinijih slikau poemi i uope u stvaralakom radu Majakovskogdo revolucije.

Meutim, nesretna ljubav to nije samokobni liini neuspjeh junaka poeme nego i zakonita

posljedica drutvene nejednakosti, vjeita tragedijaklasnog drutva. To to je ovjek eksploatirao o-vjeka, nije dalo ljudima da budu sretni ni u linomivotu. Kapitalistiki poredak je stavljao preprekei zabrane u , oblasti onih . ljudskih odnosa koji se

odreuju samo linim osjeajem. U tome je jedan

od uzroka tragedije junaka Oblaka u hlaama.

, ! , ; : , . 1 , . . ! . ?1 : , ,),

, a :

53


56/164

, ! .1 t

Junak-pjesnik podie svoj glas protiv onih koji

su ukrali ljubav, koji su ljudima ukrali pravo na

sreu. Pjesnik govori u ime ljudi kojih su lica

izjedena au, ali u ijim su duama zlatne naslage istih i snanih ljudskih osjeaja. On govorinovim, u poeziji dotle neuvenim jezikom, u kome

se pomamni jauk usamljenog oajanja slijeva sgrubim govorom gomile. Kad se uporede s pjevu-eim, melodinim stihovima simbolista koji miluju

uho, stihovi Oblaka u hlaama ine se kao da sunapravljeni od drugog materijala, oni imaju drukiji rjenik, neobino energian, razgovorno-doma-i, dubok, zasien gnjevnim, prezrivim intonacijama, hrapav, s velikim brojem utavih suglasnika,

gromoglasno svean i napregnuto lirski u isto vri

jeme. U njima su drukiji ritmovi, oni se esto

mijenjaju kao da reproduciraju otre obrte misli

i osjeaja; redovi se rasporeuju na razne naine,

ponekad se jedna rije odvaja u samostalan red idostie ogromno znaenje:i

i Ula si ti, otra kao evo vam !, muei ruka-

vice od jelenske koe; rekla si: Znate, ja se udaj em.

Pa udajte se. U redu. Podnijet u. Vidite kako sammiran! Kao puis pokojnika. Sjeate se? 'Vi ste govo-rili: Jack London, novac, ljubav, strast, a ja sam

jedno vidio: vi ste Gioconda koju treba ukrasti! I ukra-li su.

54


57/164

, .

. . .1

:

,8 ?9 , .**

Reenica to je bilo, bilo u Oesi razbijena

u dva reda, kako to ini Majakovski u svome stihu

neobino snano podvlai stvarnost onog to se pre

ivjelo, realnost onog to se dogodilo.

Slik Oblaka u hlaama je neoekivan i savre

no toan to je signal koji budi panju.

Junak Oblaka u hlaama, slino pjesniku iz

tragedije Vladimir Majakovski, osjea svoju odgovornost za ljudske patnje. Ali sad on nesretnikepoziva na revolucionarnu aktivnost. Kao odjeci

burne 1905. godine zvue ovi stihovi:

9 !, , ,

, . . .

i Doi u u etiri, rek la je M arija. Osam.Devet. Deset.

* V i mislite da to bunca m alar ija ? To je bilo,bilo u OdeeL

55


58/164

. . . , y , , 1 .*1

Politiki smisao poeme pokazivao se potpunojasno u uvenim redovima koji nagovjetaju skoridolazak revolucije:

, y , 1 0

, , .

, , .*

Ove strofe, kao i mnoga druga mjesta u poemi,koja su imala znaenje politike deklaracije, izba-

1 To opet Ide general Galifet da strijelja pobu-njenike! Skitnice, izvucite ruke iz hlaa, dohvatite ka-men, no ili bombu... Da bi zastave vihorile u gro-znici paljbe, kao i na svaJki pristojan praznik stu-povi s fenjerima, vie uzdignite okrvavljene trupove

bogataa.* Ja, ismijan od dananjeg plemena kao dugaka1 nepristojna anegdota, vidim kako ide preko brda vre-mena onaj koga nitko ne vidi. Odande gdje slabi ljud-ski pogled ne dopire, na elu gladnih hordi, pod trno-vim vijencem revolucije, ide esnaesta godina.

56


59/164

ila je tadanja cenzura. Cenzura nije propustila nirijei: bogomajka, evanelje, apostoli, Isus Krist,

gospodin bog, krilati, svud prisutni, i ja sam aneo,svemogui i t. d. i t. si.

Smisao tih brisanja je isti kao i smisao zabrane

prvobitnog naslova Trinaesti apostol; cenzura je

teila da otupi revolucionarnu tendenciju Majakov-

skog i nije doputala svetotatstvo religioznih

likova.

Majakovski je otvoreno polemino i bogohulnounosio u svoja djela religiozne likove. On je prote

stirao protiv simbolista, koji su pretjerano upotre

bljavali religiozni rjenik. Borei se protiv simbo

lizma, on je na svoj nain upotrebio neka izraajnasredstva svojih knjievnih protivnika u borbi pro

tiv njegovih ideja.

Glavni lik poeme Oblak u hlaama jest likTrinaestog apostola, pjesnika-glasnika novog

drutvenog poretka, novog morala, nove ljepote, iji

se dolazak ne moe osujetiti. U stvaranju tog lika

nije iskljueno da su na Majakovskog utjecali mo

tivi poezije Verhaarena, a naroito Wolta Witmena.Upotrebljavajui najdrevnije ljudske predodbe

religozne, i prihvaajui neka izraajna sredstva

poezije simbolista, Majakovski je sve to na svoj

nain preinaio i stavio u njih dinamit revolucionarnog sadraja. Slom svih starih predodbi, meu

njima i religioznih, bio je neizbjean. S ogromnom

snagom on je izrazio svoje ideje i svoja predosje-anja revolucionarnog pjesnika, glasnika novih bor

67


60/164

benih putova k ljudskoj srei ovdje, na zemlji, ane u ivotu na onom svijetu, gdje je sreu traiodrevni san nesretnik koje je prevarila religija.

Moe se pretpostaviti da su biblijski motivi preko slikarstva bili jedan od izvora Oblaka u

hlaama koji su utjecali na formu poeme (ispodnaslova poeme, kao karakteristika njenog genrea,stoji tetraptih, to jest etverokrilna ikona toukazuje na vezu sa slikarstvom). Ne samo metafore nego i itavi hiperbolizam ranog Majakovskog,njegovo neprestano obraanje svemiru i razgovors ljudima u tonu propovjednika sve je to u znatnoj mjeri crpljeno iz tog izvora. Majakovski je bibliju mogao itati u butirskoj tamnici; u meuvremenu, izmeu dvije dobivene knjige, biblija je mogla i mimo volje da bude jedina lektira budueg

pjesnika, slino onome to se desilo Tarasu evcen-ku, kome u progonstvu nisu doputali da ita druge

knjige osim svetih. Nesumnjivo je da su mnogipredmeti u evenkovim djelima, uzeti iz biblije,

preneseni iz te sluajne lektire.

U slikarskoj koli, izvjestan ironian interes zab:blijske predmete izazivao je kod Majakovskog njegov drug slikar Vasilij ekrigin. On je 1913. godine obraivao temu Golgota. U to vrijeme Maja

kovski je stanovao kod njega. Kasnije je ekrigin

zamislio ciklus slika na temu Uskrsavanje mrtvih.

Na njegovu stolu uvijek se nalazila biblija i apostolska djela, i on ih je itao naglas. Mistina raspoloenja ekriginova bila su Majakovskom apso

58


61/164

lutno strana. Ono to je Majakovski imao zajednikos ekriginom, bio je interes za rusku ikonu kao zaspomenik revnoruskog slikarstva. To odjeljenje uTretjakovskoj galeriji Majakovski je dobro prouio

i znao sve svece kako izgledaju.U poemi Oblak u hlaama, uporedo s pobu

nom protiv osnova buroaskog drutva, izraena je

i lir:ka jednog velikog ljudskog srca, umornog odsairoe, ispunjenog enjom za ljubavi. Apostol-

pjesnik u iskuenju postaje obian ovjek koga jeizmuio ivot.

,

, , ,

.1Tu tuo'u nisu izazvala samo t^ka l;na preiv

ljavanja. Ona prelazi u jarost protiv onog u iiem

su lik iunaka-pjesnika usredotoeni zlo i nesrea u ivotu :

1 ,

a 1 , . , ,i

i Dakle opet u mrano i tuno uzeti srce 1,

pokapavi ga suzama, nositi ga kao to pseto nosi u

kuicu svoju apu pregaenu vozom.

59


62/164

-

. ! paro! 1 ! , , !1

Pjesnik-apostol nije jednostavno borac protivboga. U pjesnikoj slici parnice s bogom izraeno

je hvatanje u kotac s cjelokupnom prijevarom

buroaskog drutva. Ta slika kao da saima ona

etiri uznika u etiri dijela poeme. Ona je najka-rakteristinija za itav njen poetski sklop.

Oblak u hlaama u revolucionarnoj poeziji jebogohulno ariranje svoje vrste. U poemi se ogledala ne samo lirika progonjene usamljenike due,ne samo borba za novu estetiku ; poema je bila politiki manifest, deklaracija ovjekovih prava.

Oblak je ispao paperjast. Cenzura ga je raspr

ila. Oko est stranica samih toaka sjea se

Majakovski u autobiografiji. Poemu, tako iskidanuod cenzure, suvremenici su primili ne samo kaoumjetniku pojavu nego prvenstveno kao politiki

manifest nove umjetnosti, koji je stao u isti reds revolucionarnim ilegalnim izdanjima. i

i J a sam mislio da si ti svemoni veliki bog, ati si nedoueni, siuni boi. Vidi, ja se saginjem, izsare vadim obuarski no. Krilati nitkovi! uuritese u raju! Nakostrijeite pera drhui od straha! Ja u tebe, to mirie na tamjan, rasporiti odavde do

Aljaske!

60


63/164

U trenutku kad je izaao Oblak u hlaama,

Majakovski nije sluajno objavio da je futurizam

umro kao zasebna grupa. Iz uskog kruga koji je u

umjetnosti postavio sebi kao svrhu da, prije svega,stvori novu formu i koji je razvio zastavu estetske

pobune, Majakovski je svojom poemom ulazio u

veliku knj evnost toga vremena, knjievnost kojeje patos bio idejna priprema revolucije.


64/164

6

Poema Oblak u hlaama proizvela je potresanutisak na Gorkog. Kako kau ljudi koji su s njim

bili prisni, Gorkog je u poemi naroito iznenadiopravac borbe protiv boga. On je mnoge stihove iz

pceme zapamtio, neprestano ih ponavljao i govorio

kako nigdje nije itao da se tako razgovara s bogom osim u knjizi o Jobu (biblija), kako je gospod

bog od Majakovskog propisno izvukao. U knjizio Jobu pria se kako je bog iskuavao sretnog ovjeka Joba na taj nain to mu je uzeo djecu i imanje i navukao na nj bolest. Job, skrhan, unesreen,ustaje protiv boga i zamee s njim bijesnu prepir

ku. Poreenje Alekseja Maksimovia bilo je izvanredno precizno, ono je utvrivalo jednu od bitnihosobina poeme Majakovskog.

Majakovski je odavno sanjao da se sastane sGorkim. Gorki nije bio samo veliki pisac, prvi knjievnik svoje epohe, on je bio uitelj ivota, privlani

centar za sve to se u knjievnosti i drutvu nije

slagalo sa slubenom Rusijom, vjesnik revolucionarne bure, ivi primjer obdarenosti ruskog naroda.

Poto se vratio u domovinu poslije skoro desetogo-dinjeg odsustva, Gorki je neutoljivo i napregnuto

pratio sve nove pojave u ruskom ivotu. On je Maja-

62


65/164

kovskog zapazio i izdvojio ga meu futuristima

gotovo od njegovih prvih koraka na knjievnom popritu. Osjetivi odjednom ono to je mladog pjes

nika izdvajalo od njegova drutva, on je isto tako

umio sagledati i smisao saveza izmeu Majakovskog

i futurizma.Gorki je zapazio vedri demokratizam kod futu-

rista:Ima jo jedna dobra strana: umjetnost treba

iznijeti na ulicu, u narod, u gomilu, a to oni rade,

dodue vrlo nakaradno, no to se moe oprostiti...

Zauzimanje Gorkog za futuriste, na koje je sva

buroaska tampa jednoduno podizala hajku, od

kojih su se sklanjali svi dobronamjerni uvari slu

benog Pukina, izazvalo je senzaciju. Gorki je govorio o tome da futuristi malo znaju i da su malo

vidjeli, ali je on u njihovoj graji i njihovim grdnjama vidio neto dobro: mladi su, nisu mlitavi, hoe

novu, svjeu rije, i to je nesumnjivo dobra strana.U futuristikoj graji Gorki je uo neto zajed

niko s glasom samog ivota, i buno istupanje futu-

rista suprotstavio dekadenci, vajkanju i valusamoubistava.

Ma kako nai futuristi bili smijeni i dreavi,

ipak im treba iroko otvoriti vrata, iroko, jer su

to mladi glasovi, koji pozivaju u mlad, nov ivot.Naa omladina je preivjela izvanredno veliko

vrijeme. Najprije-je vladala epidetnija samoubista

va i ona je odnijela mnogo, ivota, Anlaih, talentiranih; poslije nje je doaospolnLpreblem i iskvario,

63


66/164

upropastio zauvijek, za itav ivot, mnogo stotinai hiljada dua. A sad je, evo, omladina, ja mislim,

hou da vjerujem, pozvana da osvjei zgusnutupolubolesnu atmosferu ivota.

U svojoj autobiografiji Majakovski pie o svomodlasku Gorkom, koji je tada ivio u ljetnikovcu uMustamjacima, nedaleko od Petrograda. Kad je

Majakovski, sa strahovitim uzbuenjem i tek postepeno zavladavajui svojim vanrednim glasom, proitao Gorkom, radi prvog upoznavanja, odlomke iz

jo nezavrene poeme Trinaesti apostol, Gorki je

odmah osjetio da pred njim stoji upravo onaj pjesnik koji je kadar da izrazi patos novog drutvenogpoleta.

U pismima koja je 1913. godine uputio jednom

mladom pjesniku Gorki mu je savjetovao da izbaciiz glave sve suvremene rekvizite i teatralnost, sve

te daljine, edeme, fijale, uvele lijepe damei drugu kojetariju... Sve je to smee, modna sta

rudija, besmisleno cifranje i ak prostituiranje

jezika. . .

Rusiji je potreban veliki pjesnik. Talentiranih

ima dosta, ak je i Igor Severjanin darovit! Ali,potreban je veliki pjesnik, kao Pukin, kao Micki-

jevi, kao Schiller, potreban je pjesnik-demokrat iromantiar, jer smo mi Rusija zemlja demokratska i mlada ...

S takvim raspoloenjem je, eto, Aleksej Maksi-

movi sluao nezavrenu poemu dvaesetdvogodi-njeg pjesnika koji je govorio o sebi:


67/164

, !1

U asopisu Ljetopis, koji je Gorki pokrenuo

1915. godine, pojavila se recenzija o poemi Oblaku hlaama, i u toj recenziji je zabiljeena prava,originalna traginost njegovih stihova. Ozbiljan,veliki asopis, s odreenim drutvenim programom,u kome je otro zvuao protest protiv svjetskogimperijalistikog pokolja, davao je sad novu bazuknjievno-politlkom uzdizanju Majakovskog. Uredakciji Ljetopisa, u petrogradskoj Monetnoj

ulici, krajem 1915. godine, esto se mogao srestiMajakovski, koji je u urednikov kabinet ulazio kao

u svoju kuu. Gorki je u Majakovskom vidio svojsan onog velikog pjesnika koji je potrebanRusiji.

Aleksej Maksimovi se nije u svemu slagao osobitostima forme kod Majakovskog, njega je po

nekad bunio suvie glasan govor mladog pjesnika iotrina njegovih neobuzdanih metafora. Savjetovaomu je da pie jednostanije, ma da je priznavao dakod Majakovskog sve to, ak i ono s im se nije slagao, ne dolazi od umjetne poze, ve izlazi iz du

bina njegove snane i samonikle prirode, potreseneljudskim patnjama i uzbuene doivljajima vezanim

za rat i socijalistiku revoluciju, koju je pjesnikpredosjeao.

1 U mojoj dui nema nijedne sijede vlasi, ni sta-rake njenosti nema u njoj.

5 Majakovski 65


68/164

itava svijest mladog Majakovskog obuzeta jeGorkim. U Petrogradu, prilikom jednog susreta sasvojim moskovskim poznanikom Borisom Pastema-

kom, koji je u to vrijeme poinjao pisati stihove,Majakovski mu pria o svom poznanstvu s Gorkim,

o tome da drutvena tema sve vie pronie u njegove zamisli i omoguava mu da radi na nov nain u odreene satove, s utvrenom koliinom.

U to vrijeme stvara se izmeu Gorkog i Majakovskog vie nego knjievna prisnost, o emu svjedoi posveta u knjizi Djetinjstvo :

Bez rijei, od srca Vlad. Vlad. Majakovskom.

M. Gorki.Pod neposrednim utjecajem Alekseja Maksimovi-

a, savjetujui se s njim, primajui ne samo njegove ideje nego i proimajui se samim tonom njegovog izraavanja, Majakovski skicira novu velikupoemu Rat i mir.


69/164

7

Rat, koji je pjesnik doekao uzbueno, najprijesamo s dekorativne, bune strane, izotrio je uMajakovskom osjeanje da se pribliava kraj omr

znutom buroaskom drutvu.

Susret s Gorkim bio je neminovam kao izlaz iz

onog uskog knjievnog futuristikog kruga u komesu estetika pitanja zaklanjala bitno pitanje o pje

snikovoj ulozi. Zato je Majakovski tako traio Gorkog, tako udio da bude pored njega.

Ali jo prije nego to je poeo da surauje u

izdanjima Gorkog, pjesnik je pokuao da uspostavi

odnos sa irokim krugom itatelja, to se nije moglo

ostvariti zajednikim futuristikim zbornicima.

Razmiljajui o tome ta da pojede, poeo je da

pie u Novom satirikonu, kae Majakovski u

autobiografiji. U Novom satirikonu on je ostaotu ovjek, ali i na tim, njemu tuim stranicama

tampao je niz izv anredni pjesama, koje treba

ubrojiti u najbolje obrasce revolucionarne satire iz

vremena cenzure. Urednik Novog satirikonaArkadij Averenko, talentirani humorist i prome-

urni praktini knjievnik, gledao je na njega poprijeko, pitajui se da li e Majakovski odbiti pret-

pl a trnke. A u isto vrijeme pojava Majakovskog na

67


70/164

stranicama asopisa bila je velika atrakcija koja jeprivlaila panju publike. Dodue, redakciji su, uodgovor na stihove Majakovskog, dolazila protestna

pisma. Na kraju krajeva, trgovaka raunica jeodluila ishod borbe u urednikovoj dui, i Majakov-ski je mogao da tampa svoje radove.

Satiriarski talenat Majakovskog sjajno se razvio. Sposobni pjesnici Novog satirikona Valentin Gorjanski i Petar Potemkin u mnogome supripremili teren za brz uspon novog satiriara. Potemkin je u svojim stihovima osjetio neloginostgradskog pejzaa carskog Petrograda grada velianstvenih historijskih spomenika i trivijalnih kontrasta kapitalizma. U Satirikonu je radio i aaorni talentirani cinik i hipohondar, profesionalni filozof i neprijatelj malograanstva, uvjerenu vjeitost malograanstva, ovjek koji je za svojudevizu izabrao Senekinu izreku: Sve se to ne moeizbjei, ali se moe prezirati. Majakovski je auornog cijenio zato to je njegova poezija bilabliska temama iz svakodnevnog ivota i to je imaosatirian stav prema opeprimljenoj ljepoti. Oponaajui filozofa Schopenhauera (openhauera),aa omi je na okolnu stvarnost gledao podjed

nako beznadno s raznih toaka gledita.Njegova izobliiteljska aktivnost rodila je u

njemu, na kraju krajeva, samo dvije elje, koje jeon i izrazio u stihovima:

6S


71/164

I

, 1 1. . .

, .1

II , 1 , , , , .12

Prve pjesme Majakovskog koje su se pojavile uNovom satirikonu 1915. godine bile su Himnasudiji, Himna nauenjaku, Himna ruku. Ilustracije za njih radio je A. A. Radakov, slikar ipjesnik, s kojim se Majakovski zbliio u Novomsatirikonu. Ideja o himnama je i pripadala Ra-dakovu, koji je na tom istom planu borbe protivmalograanstva tampao, jo prije nego to se Ma

jakovski pojavio u Novom satirikonu, himnupargalki* i himnu branoj postelji.

U himnama Majakovskog zazvuali su novitonovi, neobini za Averenkov asopis: ne samoprezir nego prije svega gnjev; ne beznadnost,

1 ivjeti na golom visu, pisati proste sonete... I

uzimati od ljudi iz dola hljeb, vino i nicle.2 Spaliti mostove i na/prijed i natrag, lei na kre-

vet, ne gledajui ni na to, usnuti bez snova i, rado-znalosti radi, probuditi se, kroz stotinjak godina.

pa rg alk a kolski obrazac za prepisivanje. Prev,


72/164

nego uvjerenje u pobjedu novog, slobodnog ovjeka. UzvLenost oblika himne bila je draga Majakov-skom: pored otrovnog podsmijeha prema onima u

iju su ast pisane himne, uvijek je bilo mogunosti i da se ozbiljno govori onim patetinim tonom

proroka koji je tako bio svojstven piscu Trinaestogapostola.

Pjesme Majakovskog u Novom satirikonu

nisu samo satire koje ismjehavaju nakaznost bur-

oaskog ivota nego i gnjevni politiki pamfleti

protiv kapitalistikog poretka, u kojima pisac pro-

duava veliku satiriku tradiciju Saltikova-edrina.U Himni sudiji Majakovski je u slici dalekog

Perua, slikao gnjusnu rusku stvarnost, vuje zakone kapitalizma, koji su savili slobodnog ovjeka.

Uslovnost tog slikanja otkriva se u providnojaluziji u posljednjoj strofi:

A , - . . , , , , .1

U Himni ruku buruj koji se prilagodio ratu

l koga ne interesira nita vie iza vlastitog sitog

blagostanja dobiva po zasluzi od Majakovskog: *i

1 A znate, ipak mi je ao Peruanca. Nije trebalo

la mu dadu galiju. Sudije smetaju i ptici i igri; i meni,i vama, i Peruu.

70


73/164

, , , , 6bi4bero .1

Ljudski razum i ljudska savjest se ne mogu pomiriti s imperijalistikim ratom, u kome milioni

ljudi ginu za blagostanje sitih. U pjesmi Divnebesmislice Majakovski otkriva uas i glupost

V. O. Percov - Vladimir Majakovski - Kritičko Biografski Ogled

Text of V. O. Percov - Vladimir Majakovski - Kritičko Biografski Ogled

Ocjenjivanje i kritičko mišljenje u suvremenoj nastavi

MOGUĆNOSTI EVALUACIJE VISOKOŠKOLSKE · PDF fileKljučne riječi: evaluacija, visokoškolska nastava, kritičko prijateljstvo, akcijsko istraživanje. 3 ... Kritički osvrt na video

„Aktivno učenje i kritičko mišljenje u - ssmb.hr · Kritičko mišljenje ZADATAK –raspoloživo vrijeme 3 minute U PARU, ZAPIŠITE SVE ŠTO ZNATE ILI MISLITE DA ZNATE O Kritičkom

Kritičko mišljenje i primenjena etika

Vladimir Majakovski

Kamniško – komendski biografski leksikonKamniško-komendski biografski leksikon Knjižnica - igrišče znanja in zabave, Karlovec, 2. - 3. oktober 2014 2 Namen: Predstaviti znane

Vladimir Majakovski - Misterija Bufo

KRITIČKO MIŠLJENJE: NADILAŽENJE PREPREKA U …darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6459/1/Kristina-Sicaja... · 2016-05-04 · Kritičko mišljenje: nadilaženje prepreka u prosuđivanju

Ali Abdurazik i teorija odvojenosti islama i politike: kritičko … · 2019. 1. 10. · 4 S. Halilović, Ali Abdurazik i teorija odvojenosti islama i politike: kritičko vrednovanje

Vladimir Majakovski (bio.+poezija)

Biografski podaci - Саобраћајни факултет · PDF fileDinamika krutog tela: Klasiqni i avresmeni pristupi zadatku ... Zbirka zadataka as rexeima - Pripremna nastava

Majakovski - Oblak u Pantalonama

Priručnik "Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje"

1. BIOGRAFSKI PODACI KANDIDATA - tk.gov.ba

PRIMORSKI SLOVENSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON - · PDF fileprimorski slovenski biografski leksikon 5. snopiĆ fogar - grabrijan gorica 1978 goriŠka mohorjeva druŽba

Biografski spomini sv. Janeza Boska - 3

KRITIČKO RAZMIŠLJANJE 2

BIBLIOGRAFSKI I BIOGRAFSKI PODACI O MAJSTORIMA …

1 BIOGRAFSKI PODACI

Cjelovita kurikularna reforma i uporaba IKT - srce.unizg.hr · problema, kritičko mišljenje, učinkovita i funkcionalna uporaba tehnologije, komunikacija, suradnja, ... •Reagirati

Jusuf Džafić-Biografski Leksikoni Hanefijskih Pravnika

Kritičko čitanje znanstvenih radova

ISTRAŽIVAČKI USMJERENA NASTAVA MATEMATIKE Zagreb - IBMT.pdf · •Istraživački usmjerena nastava matematike povećava kapacitet učenika za kritičko razmišljanje, pogotovo kod

Partecipa alla cultura INVITO Inaugurazione Mostra di ... · leggono poesie di Majakovski, Esenin, Brecht, etc. RASSEGNA DI INIZIATIVE SULLA REPUBBLICA POPOLARE CINESE La sfida cinese

MAJAKOVSKI Vladimir Vladimirovič

KRITIČKO MIŠLJENJE, RJEŠAVANJE PROBLEMA I MIKRO:BIT

Biografski metod

Biografski spomini sv. Janeza Boska 11. zvezek · 2018. 5. 23. · Biografski spomini sv. Janeza Boska zbral Eugenio Ceria 11. zvezek. V slovenskem jeziku - Editio Slovenica. BiS

KONKURENTNOST 2018 - fzzpr.gov.ba2018.pdf/56c55f721... · preduzetnička kultura, kompanije koje prihvataju neuobičajene ideje, saradnja multiaktera, kritičko razmišljanje, meritokratija,

ČITANJE I PISANJE ZA KRITIČKO MIŠLJENJE

Documents

V. O. Percov - Vladimir Majakovski - Kritičko Biografski Ogled

Text of V. O. Percov - Vladimir Majakovski - Kritičko Biografski Ogled